Novosti, June 04, 1946

              Utorak 4 juna 1946
Nacionalno pitanje u Jugosla-viji
u svjetlosti narodno
oslobodilačke borbe
0 CRNOGORSKOM NACIONALNOM PITANJU
MILOVAN
(Nastat ak 15)
Hist ja stare Jugoslavije
kao i iskustva iz ovoga rata
rječito govore o tome da su u
Crnoj Gori pretrpjele neuspjeh
sve one političke grupe i parti-je
i svi oni političari koji su
htjeli bilo odvojiti crnogorski
narod od srpskog naroda (zele-na- ši
seperatisti) bilo izbrisati
individualnost Crne Gore i crno-gorskog
naroda što je danas
ostalo na primjer od pristaša
šesto-januars- ke diktature u Cr-noj
Gori? Što je ostalo od onih
koji su se sa šesto-januarci- ma
slagali u crnogorskom pitanju
(tj u tome — da to pitanje ne
postoji i da nesmije postojati)
a koji su se čak kitili perjem
demokracije (radikali demokra-ti
i drugi)? Ostali su žalosni
ostaci koji nemaju nikakvog
korjena u crnogorskom narodu i
koji zahvaljujuči upornoj bor-bi
srpskog naroda u Srbiji pro-tiv
veliko-srpski- h hegemonista
sve više gube snagu i na onom
izvoru odakle su ju crpili — tj
kod reakcionarnih veliko-srpski- h
imperijalista A doli će
dan kada će i taj izvor potpuno
prestati i ti će razni "demokra-ti"
sa četničkom kamom ispod
gunja biti dotučeni i pregaženi
i ostati u narodu samo kao jezi-va
uspomena
Mi ne mislimo da te ljude tre-ba
upozoravati na iskustvo sta-re
Jugoslavije na iskustvo ovog
rata — pa da se nečemu nauče
Oni to nisu ni kadri naučiti Da
su oni ma što bili kadri naučiti
nebi ni radili onako kao što su
radili U ostalom svaki radi ne
ono što hoće nego ono što mora
A oni su se morali boriti za he-gemoniju
svim sredstvima na
raspolaganju pa i talijanskim i
njemačkim oružjem jer su bili
njihovi nosioci i ideolozi Ali u
toliko prije treba da iz historije
uče nepokolebivi predstavnici
demokracije nepokolebivi borci
protiv okupatora za bratstvo i
ravnopravnost naroda Oni nes-mij- ti
zanemarili pouke historije
jer historija njezin tok i razvi-tak
u stvari izražava težnje na-roda
Trema tome svako kolebanje
u crnogorskom nacionalnom pi-tanju
— bilo u smislu razdva-janja
Srba i Crnogoraca bilo u
smislu brisanja crnogorskog in-dividualiteta
— moglo bi poko-lebati
narod i narodne mase
skrenuti ih sa pravilnog puta
borbe za njihova prava i demo-kratske
slobode Narod histori-ja
nikada to nebi ni zaboravili
ni oprostili
Već u staroj Jugoslaviji
naročito pred ovaj rat bilo je
očevidno da je crnogorski na-rod
u svojoj ogromnoj većini
učinio kraj 8 pristalicama ka-ko
potpunog odvajanja Crne
Gore od Srbije stvaranja sa-mostalne
crnogorske države
tako i 8 prestavnicima bezu-slovno- g
ujedinjenja sa Srbi-jom
ujedinjenja pod svaku ci-jenu
— s nosiocima ideje srbi- -
Naši radnici su niedju
prvima na štrajku
Tort Alberni B C — štovani
drugovi ovom prilikom Šaljem
$1700 za četire godišnje obnove
na Novosti 1 dolar u fond što je
priložio drug G čorak U ostalo-me
je sve po običaju
Posnato vam je da je štrajk
šumskih radnika obuhvatio čitavu
provinciju B C Organizirano rad-ništvo
je stupilo na štrajk ne iz
objesti već iz nužne potrebe jer
okolnosti pod kakovima su do sa-da
šumski radnici radili nisu bile
za dalje izdržati
Unija traži $200 dnevno poviši-cu
plaće i 40 satni radni tjedan
Dobri su izgledi da će radništvo
pobjediti u svojim opravdanim za-htjevima
a štrajkolomaca Još ne-ma
ali zato štrajkaši stražare sva-gdje
gdje je potrebno čak i po 20
sati na dan
Kompanije i njihove sluge prave
veliku propagandu medju naro-dom
služeći se sa raznim ogova-ranjima
uniju i radništvo ali sva
ta njihova lažna i obična propa-ganda
ne pomaže njim
štrajk je solidan naši radnici
mi izmedju prvima i nadamo se
da će štrajk biti brzo završen sa
punom pobjedom radništva
Marija Sigurnjak
DJILAS
ziranja točnije rečeno — srbi-janiziran- ja
crnogorskog naro-da
Treba samo istaći da su i
Jeftić i Stojadinović na izbori-ma
usprkos teroru usprkos po-moći
koju su u nacionolnom pi-tanju
(tj u osnovnom pita-nju)
imali od tzv demokratskih
partija — pretrpjeli neuspjeh
Treba pri tom istaći da crno-gorski
narod nije tada jasno
mogao doći do izražaja I tzv
demokratske partije su se sla-gale
s diktatorskim režimima
u najvažnijem tj u nacional-nom
pitanju u tome da Crnoj
Gori ne treba ni dati ni priznati
ma kakva nacionalna prava
Zato nije ni čudo što je perja-nica
srpsko-crnogorsk- e "demo-kracije"
Marko Daković poma-gao
na Beltederu i drugim mje-stima
ali su istovremeno pozi-vali
da na izborima spase Jeftića
— "radi spašavanja srbstva"
Ovi "demokrati" su se tobože
zgražavali nad surovim metoda-ma
režima nad premlaćivanjem
stotina ljudi po zahorima nad
masovnom klanicom poštova-nje
hegemonističke žandarske
zakonitosti na mir i posluš-nost
na "legalno dozvoljenje"
oblike borbe U duši i medju
sobom oni su likovali što se
režim obračunava 8 izmučenim
narodom i narodnim pokretom
Ali tek je rat zderao s
njih masku i natjerao ih da ot-kriju
svoj pravi lik — lik ljudi
koji su ogrezli s okupatorom u
sve zločine i postali izvršioci
njihove volje da bi spasili hege-moniju
Hegemonija se poklopi-la
8 okupatorom i s fašizmom
Nije samo 25 godina stare
Jugoslavije pokazalo da je "te-orija"
o jednom narodu maska
za proširenje i učvršćenje pre-vlasti
srpskih točnije — beo-gradsk- ih
bogataša Sam poče-tak
— ujedinjenje Crne Gore
sa Srbijom bio je velika pre-var- a
Nekoliko intelektualaca
— neki u iluzijama da rade ve-liku
i plemenitu stvar a neki
direktno plaćeni iznajmljeni —
u trenutku kada su srpske trupe
već čvrsto držale vlast u svojim
rukama pozvali su iz svakog
kotara po nekoliko "povjere-nih"
pristalica bez znanja i pi-tanja
naroda i proglasili "Ve-liku
podgoričku narodnu skup-štinu"
koja je podastrla Alek-sandru
komad papira u kome
je proglašen kraj nezavisnosti
Crne Gore i bezuslovno priklju-čenje
Srbiji — Od tada se re-akcionarni
režimi u Crnoj Gori
služili metodom zobnice i kan-džije
— zobnicu za pojedine
prodane bjelaško - zelenaške
političare a kandžiju za crno-gorski
narod
U Crnoj Gori nije tada bilo
sile koja bi organizirala i po-vela
narod u borbu Došlo je do
spontanih seljačkih pokreta
koje su pokušali iskoristiti re-akcionarne
protalijanske pris-talice
starog režima kralja Ni-kole
i koje je novi režim kralja
Aleksandra poslije tri-četi- ri
godine uspio ugušiti pogromi-ma
ubijstvima i teškim robi-jama
Ako je takav bio početak ži-vota
Crne Gore u staroj Jugo-slaviji
kraj je bio još žalosniji
doduše s jednom krupnom raz-likom
— što je sada u Crnoj
Gori kao i u ostalim zemljama
Jugoslavije postajala snaga
kadra povesti narod i što je
u ratu bio Sovjetski Savez
čije je učešće izmjenilo lice
svjetskog sukoba Pristalice
starog režima pristalice sepa-ratizma
na čelu sa Sekulom
Drljevićem odmah poslije oku-pacije
stavili su se u službu
Talijanima Oni drugi t j no-sioci
teorije o jednom narodu
mahom su pošli 8 Dražom Mi-hajlović-em
t j 8 Talijanima i
Njemcima Oni su imali više
iskustva od prvih za njima je
stajao stari aparat i "legalna"
izbjeglička vlada koja je bora-vila
kod saveznika Oni su sebe
smatrali majstorima "taktike"
t j — majstorima krvave vje-štine
da se suradjuje a okupa-torom
da se okupatoru osigu-ra
mir i red i slobodno raspo-laganje
8 trupama za Istočni
front i druge frontove da se
suradjuje sa separatistama
protiv partizana da se raspi-ruje
gradjanski rat po recepti-ma
Ovre i Gestapa a da se
istovremeno galami o srpstvu i
potajno "šapuće" o vezama i
Nama ne treba Butkovića=
vele zajedničari iz Vancouvera
Vancouver B C — Već je pri-lično
dobro kroz naše novinstvo u
Kanadi i Sjedinjenim Državama
oglašena turneja glasovite Du-ques- ne
universitv tamburica or-kestra
Turneja je već kroz razne
gradove Kanade i Sjedinjenih Dr-žava
obavljena pak će tako pros-Ijedi- ti
dok ne izvrše potpuno svoj
predvidjeni plan U vezi sa ovom
namjerom zbor je ponudio i od-sjek
787 HBZ u Vancouveru da
im priredi doček na 25 juna jer
tada imaju u vidu prispjeti u Van-couver
i održati koncert
~Ponuda"je članstvu stigla brzo-javno
baš u vrijeme kad je član-stvo
odsjeka imalo svoju redovitu
sjednicu koju ponudu je članstvo
jednoglasno prihvatilo naglašujući
da im se treba pripremiti doček
u koliko bude moguće bolje i do-stojnije
Zatim primio je odsjek
i popratno pismo od upravitelja
zbora u kome pismu pored ostalih
potankosti i razjašnjenja u vezi
turneje javlja i slijedeće: "Da
postoji prilika da snjima u Van-couver
doputuje i glavni predsjed-nik
Zajednice ID Butković" te
dalje kažu "mislimo da će vas
ovo osobito interesirati i naš do-lazak
za vas biti tim značajniji"
i td
I zaista ova stavka u pismu
upravitelja zbora o dolasku But-kovi- ća
u našu koloniju bila je od
naročitog interesa naJto je od-sjek
zboru odgovorio sa slijede-ćim:
"Mi mnogo cijenimo datu
nam čast da naš odsjek pripremi
vama doček u Vancouver pak
vam na datoj nam časti mnogo
hvala Svi smo se složili kao je-dan
da vam treba u koliko bude
moguće pripremiti dobar i pristo-jan
doček Ml vjerujemo da će
vaša turneja u veliko doprinijeti u
isticanju kulture našeg naroda
medju ostalim narodnostima ovdje
i svuda gdje budete održavali
svoje priredbe I zaista smo čuli
da je vaš zbor najglasovitiji na
američkom kontinentu Na svemu
smo se složili jednoglasno i sve je
išlo vrlo glatko osim moram
vam reći otvoreno da dolazak
glavnog predsjednika Ivana I)
Butkovića u našu koloniju — Nil
ŽELIMO Jer njegov dolazak vje-rujte
nebi koristio vama nebi ko-ristio
nama nebi koristio ni Za-jednici
kao cjelini Naprotiv nje-gov
dolazak bio bi od općenite
štete i radi toga mi Ivana I) But-kovića
u našu koloniju nećemo i
netrebamo" A ako vi — rekao je
dalje odsjek — "pod svaku cijenu
želite imati u pratnji za ovamo
Ivana Butkovića onda žao nam je
ali moramo vam otvoreno reći da
u takvom slučaju mi vama doček
pripremati nećemo"
Nakon što je upravitelj zbora
od odsjeka primio pismo rečene sa-drži- ne
odgovorio je da će oni sa-mi
doći u Vancouver — bez Ivana
1) Butkovića Na ovo je odsjek
pristao i sada se radi na pripremi
dočeka zbora koji će biti U Van-couveru
i održati veliki koncert na
25 juna
ZAŠTO NE ŽELIMO
BUTKOVIĆA
Moguće će netko pitati zašto
članstvo ne voli da nas posjeti
Chicago 111 USA — Grupa
Amerikanaca jugoslaven-ko- g po-rijekla
rodom iz Gorskog Kotara
je na 23 aprila u kući brata Stje- -
j pana Crnica organizirala svoj
klub U buduće naša će zadaća
biti da na prvom mjestu u naš
klub začlanimo sve Gorane i Go-ranke
koje su se iz sta-re
domovine kao i one koji su
ovdje rodjeni A naročito ćemo
nastojati da se u klubu okupe svi
Gorani koji su prijatelji narodne
vlade u novoj Jugoslaviji
Drugo svrha organiziranja klu-ba
jeste da kroz razne skupštine
zabave večerinke piknike i ostale
priredbe pomažemo našem narodu
u staroj domovini na moralnom i
materijalnom polju
Pristupnina u naš klub je $100
a mjesečna pristojba za muške 1
ženske samo 25c Sjednice se odr-žavaju
svaku drugu nedjelju u
prijateljstvu sa saveznicima
pa čak i sa Sovjetskim Save
zom Ali ta "taktika" ih je
najzad ostavila bez korijena u
narodu Crnogorski narod je
u okviru borbe svih naroda Ju-goslavije
zbrisao s lica zemlje
i njih i njihovu separatističku
sabraću
(Nastavit će se)
NOVOSTI
glavni predsjednik njegove orga-nizacije
i tome slično? Evo zašto:
Još mnogo prije nego je But-ković
istupio iz Vijeća Američkih
Hrvata članstvo je u njemu gle-dalo
dvoličnjaka i potom ga je sve
više i više mrzilo Ali od kad je
Butković istupio iz Vijeća i otvo-reno
počeo izigravati patnje !
muke našeg naroda u staroj do
movini pa od kada u Zajednici
pocijepa glavni odbor i otpočeo ot-voreno
razdoran rad na štetu Za-jednice
te konačno od kada se ot-voreno
ujedinio sa fašistima sa
kojima sada planira borbu i napad
na slobodu našeg napaćenog na-roda
I još sada ovoga časa on
planira borbu i protiv pozitivnih
glavnih odbornika Zajednice što
znači borbu protiv napretka naše
organizacije — članstvo ga je iz
dna duše zamrzilo Za to ne želi
1 nebi bilo dobro da dodje u Van-couver
Prvo nego što je Butković kod
članstva Zajednice potpuno poli-tički
bankrotirao tj dok je uspje-va- o
zavoditi i uza sebe zadržavati
jedan dio ovdašnjeg članstva me-dju
članstvom je vladala nekakva
nerazumljiva svadja nekakva ka-ljuža
prezira jednih prema drugi-ma
bez da su vidjeli uzrok njihovoj
svadji Ovo je štaviSe počelo dje-lovati
i na nečlanove Zajednice
jer jedni i drugi potezali su svoje
pristaše sa sobom i gužva mržnje
postajala je sve smješnija i za-mršenija
Ali od kada je Članstvo opazilo
Butkovića kao dvoličnjaka lažea i
štaviSe neprijatelja članstva i
radnog naroda uopće te kao ta-kvog
odgurnulo ga od sebe od to-ga
vremena prestade i svadja me-dju
članstvom i zavlada sloga i
mir Sada članstvo u punom smis-lu
odgovora imenu svog odsjeka
"Hrvatska Sloga" Da nebi tko
krivo razumio kad ja spominjem
ime "Hrvatska Sloga" ja ne mis-lim
na onu "Hrvatsku Slogu" u
Kanadi kojoj nešto pred 15 godi-na
zavrnute vratom neki prvaci
jedne političke stranke za koju je
kazano da je održala svadbeno
vjenčanje sa ustašama gdje je i
Butković odigrao važnu ulogu I
dalje se vjeruje da će one hiljade
dolara koje je ista stranka sabrala
medju našim narodom na račun
gladne i ratom nastradale djece i
naroda u staroj domovini —
upotrijebiti sebi za "miraz" tako
da dolari naprave ravnotežu na
obadvije strane i da u budućem
braku bude vladala vječita sloga
i ljubav izmedju mačekovaca i
ustaša
Mi smo svom odsjeku 787 HBZ
pri ujedinjivanju odsjeka dali ime
"Hrvatska Sloga" Sto u punom
smislu riječi odgovara slozi za-jedničara
u Vancouveru
Mislim da će svakom tko ovo
pročita biti jasno zašto članstvo
ove kolonije ne želi imati posjet
glavnog predsjednika Zajednice
Ivana D Butkovića Nama ga ne-treb- a!
Ako kada poželimo da se
opet svadjamo i pocjepamo da se
mrzimo i preziremo onda će nam
Butković trebati jer je on speci-jalista
svadje i ml ćemo po njega
poručiti
Stražar
mjesecu u 2:30 poslije podne na
5800 S Ashland Ave Posljednu
sjednicu smo održali 12 maja
te nakon opširne i konstruktivne
diskusije zaključeno je da se
održi jedan izlet u drugoj polovici
mjeseca jula Izabran je zabavni
odbor od 5 braće kojima će biti
dužnost da uz suradnju izvršnog
odbora čim prije prirede večerin-k-u
ili skupštinu Dalje je zaklju-čeno
da klub suradjuje sa Hrvat-skim
Vijećem i sa Američkim od-borom
za pomoć narodu Jugosla-vije
takodjer je zaključeno da se
suradjuje sa svim naprednim or-ganizacijama
u Chicago i okolici
Odbor kluba apelira na Gorane
da stupaju u klub jer je to naj-brži
način u pomaganju braći i
sestrama na obnovi 1 izgradnji
njihove porušene domovine
U izvršni odbor izabrana su sli-jedeća
braća: Vinko Golik (ml)
predsjednik Ferdo Ban podpred-sjedni- k
Steve črnić tajnik i Jo-sip
Polić blagajnik Nadzorni od-bo- r:
Ivan Crnić predsjednik Julio
Grenko i Roma Brozović odbor-nici
Iduća sjednica kluba održavati
će se u nedjelju 9 juna u 230 po-slije
podne na već spomenutom
mjestu
I Cmić izvjestitelj
KSuto G©rasaa us Chiag© 111 USA
doselile
Svega pomalo iz
Wellanda
Welland Ont — Naša kolonija
je u stvari puna društvenog rada
i organizacione aktivnosti I ako
je to tako često puta biva nepoz-nato
izvan naše kolonije Razlog
je tome što se o sprovedenom ra-du
malo piše u našoj štampi što
je svakako veliki nedostatak ko-jem
ćemo trebati posvetiti malo
više pažnje u buduće Za primjer
navesti ću nekoliko takvih akcija
i priredaba u zadnje vrijeme koje
su ostale neopažene izvan naše ko-lonije
i nepoznate su kao da se
ovdje ništa ne radi
Prva ovakva značajna priredba
o kojoj se do sada nije ništa čulo
kroz našu štampu bila je posjetom
delegacije Crvenog Križa Jugosla-vije
na 24 aprila kojoj je bio pri-redj- en
doček i večera od strane
mjesnog ogranka Crvenog Križa
Kanade Ogranak je u sporazumu
sa mjesnim odborom Vijeća Ka-nadskih
Južnih Slavena priredio i
veliku skupštinu Skupštini je
prisustvovalo oko 250 osoba Pred-stavnici
mjesnog Crvenog Križa
izručili su topli pozdrav i dobro-došlicu
našoj delegaciji a pored
njih izručio je pozdrav i načelnik
općine Crovvlanda Mr Ilis Mor-ningst- ar
kao i predstavnici raznih
organizacijama naših iseljenika
U svom poduljem govoru Dr
Naubauer i Nada Kraiger izručili
su pozdrave u ime naših naroda na
domu i priznanje 1 poruku samog
maršala Tita nama iseljenicima u
Kanadi U kratkim crtama izložili
su velike borbe i žrtve naših naro-da
za slobodu kao i velike potrebe
u svemu koje su nastale usljed če-tiri-godiš-njeg
rata Prisutni su da-li
priloge u iznosu od $14430 a od
toga je potrošak oko skupštine
$3008 Čistog novca je ostalo
$11422 Pokraj toga od društava:
Srpskog Narodnog Saveza iz Wel-land- a
i Port Colborne bila je uru-čena
svota od $00029 koja je sab-rana
na njihovoj zajedničko! pri-redbi
Uz to je Mato Janjac aktu-ju- ći
tajnik zajedničkog odbora na-ših
mjesnih organizacija za po-moć
narodima Jugoslavije predao
zadnji novac iz te blagajne u svo-ti
nešto preko $4000
Poslije zaključka skupštine sas-tali
smo se Još sa dr Neubauerom
i Nadom Kraiger u Hrvatskom
Domu gdje su im postavljana
mnoga pitanja na koja su savjes-no
i konstruktivno odgovarali i
tako se je vodio razgovor i raspra-va
do kasno u noć Svi smo nasto-jali
prije rastanka da im stisnemo
desnice I par riječi progovorimo
što će nam vjerujem ostati u traj-noj
uspomeni
O spomenutoj skupštini izašao
je opširan članak u mjesnoj štam-pi
gdje je bilo zabilježeno sve
važnije iz govora delegacije U
kratko skupština je bila uspješna
u svakom pogledu
PROSLAVA PRVOG MAJA
Proslava Prvog Maja u ovom
mjestu bila je organizirana po
Welland Citizens Committee i U
E unija (CIO) Povorka od 600
osoba krenula je iz Crovvlanda
King ulicom noseći razne natpise
Na čelu parade bila je mjesna
glazba (Pipe Kand) U povorci se
moglo zapaziti i lijepi broj vete-rana
u uniformi
Povorka Je krenula u Meritt
Park gdje je prisustvovalo oko
1500 osoba čekajući na govorni-ke
Osim mjesnih govornika i poz-drava
glavni govornici su bili: je-dan
predstavnik UAW unije iz
Oshavva i John Weir bivši urednik
Canadian Tribune
Prvi je govorio predstavnik
UAV koji je konkretno objasnio
kako dizanje cijena živežnih po-trepština
djeluje na sniženje ku-povne
snage naroda Kanade i ka-ko
se umnožava besposlica što ne-izbjež- ivo
vodi u krizu Radi toga
se organizirano radništvo suočuje
sa predstojećom borbom za povi-šicu
plaća od 25c po satu 1 sniže-nje
radnog tjedna na 40 sati da
se spriječi daljnje širenje besposli-ce
a danas već ima oko 250 hilja-da
u Kanadi čiji se broj stalno po-većava
John Vier rekao je u svom go-voru
izmedju ostalog i ovo: "Pri-je
tri godine kad sam ovdje govo-rio
na Prvog Maja pozivao sam I
apelirao na radnike za što veću
proizvodnju u Industriji da se
omegući pobjeda Saveznika protiv
fašizma Sada možemo reći da je
fašizam skršen militamo ali tra-jan
mir nije osiguran sve dok po-stoji
Frankov režim u španiji i
dok se raspiruje kampanja protiv
Sovjetskog Saveza u Kanadi Ka-nadski
radnici moraju spriječiti
planove reakcije i povesti borbu
za izvodjenje u djelo zaključaka
velike trojice u Jalti i Potsdamu
Takodjer povesti energičnu borbu
za gradnju dovoljno stanova za
povraćene vojnike i njihove obite-lji
i za ostalo gradjanstvo za pri-stojne
nadnice u industriji protiv
otpuštanja radnika sa posla" itd
Govornici su bili nadareni sa odu-ševljenim
odobravanjem
PROSLAVA 10-GODIšNJ-ICE
ODSJEKA 812 HBZ
Na 4 maja održana je proslava
10-godišnj- ice opstanka englesko-poslujuće- g
odsjeka 812 HBZ u Hr-vatskom
Domu na 5th St Prosla-va
sa banketom bila je izvrsno po-sjećena
ako se uzme u obzir da je
i susjedni odsjek C44 HBZ u Ha-milto- nu
u isto vrijeme održavao
proslavu 20-godišnj- ice svog op-stanka
Pored gosti iz Wellanda i okoli-ce
posjetili su nas braća i sestre
iz slijedećih mjesta: Buffalo NY
Lackawana NY Niagara Falls
NY St Catharines Port Colbor-ne
i Niagara Fall3 Ont Braća su
nam iz rečenih mjesta izručili po-zdrave
i zaželili svaki napredak u
buduće Iz Crowlanda pozdravio Otpadnik u društvu
otpadnika
Toronto — U posljednje vrije-me
pojavila se u domobranskoj
žurnalistici nova zvijezda: Filip
šoić rodom iz Praputnika Hrvat-sko
Primorje
Taj Filip šoić bio je po Talijani-ma
interniran u Italiju Od tamo
je "pobjegao" i na jednom se na-šao
u El Šahtu Afrika U tim su-him
afričkim logorima boravio je
medju jugoslavenskim izbjeglica-ma
našao medju njima utočišća
lijepe riječi pa i smilovanja od
nekojih svojih zemljaka u ovim
zemljama Vjerovali su ljudi nje-govim
prvim listovima koje je
svojim zemljacima u Kanadu i
Ameriku pisao moleći ih pomoći
za njegov "teški" život prikup-ljali
medjusobno dolar po dolar i
slali to Filipu šoić u Afriku
Vjerovali su kažem jer Filipovi
listovi od kojih je jedan i u na-šim
Novostima izašao govorili su
o velikoj borbi koju naš narod vo-di
o mudrom rukovodstvu te bor-be
i o konačnom oslobodjenju na-šeg
naroda od teških zala koje su
ga bile stoljećima Nitko nije pi-tao
kako se to moglo dogoditi
da je Filip živ i zdrav proputovao
cijelu Italiju — od sjevera na jug
— našao se u savezničkom logoru
ju Africi na kosti UNRRE i brizi
jugoslavenskih vlasti i konačno
i došao u Sjedinjene Države da is
poruči svoj "dnevnik" i to baš na
ruke Petra Stankovića
Niti se danas interesiramo kako
je taj put u "svetu i slobodnu zem-lju"
izveden tek bi rekli njemu 1
njegovom Petru Stankoviću — da
to put poštena radnika ne može
biti
Došavši ovamo šoić je najprije
bio istjeran po svojim Praputnjar--
cima iz Chicaga Tamo su pošteni
Praputnjarci zatvarali vrata pred
nosom šoićevim odricali ga se i
konačno istjerali iz Chicaga — ne
batinama nego prezirom
Pak da bi njegovi "memoari"
ipak ugledali svjetla Filip Šoić se
prijavio u komandi Petra Stanko-vića
rekavši pri dolasku: "Vjera
u boga i seljačka sloga" Nakon
običajnog odziva Šoić nastavlja
Stankoviću: "pa bio sam ja i član
Hrvatske Seljačke Stranke u Pra-putni- ku
i vjerni slijedbenik Mače-k-a
Mačeku sam uvjek vjeran bio
i vjeran ću ostati"
Možda je i bio članom HSS u
vrijeme kad se članom niti jedne
druge stranke nije moglo biti pod
starim anti-narodni- m režimima?
Možda ali se Traputnjarci toga ne
sjećaju Obratno Praputnjarci se
sjećaju da se Šoić držao sa ljudi-ma
koji su bili vodje u radničkom
pokretu sa ljudima koji nisu ni-kada
klonuli već ustrajali u borbi
STRANA 3
je proslavu načelnik općine Elia
Morningstar a iz Wellanda Rev
Dr II Forster On je pohvalno go-vorio
o našem narodu pozdravio
i zaželio dobar uspjeh u buduće u
razvitku našeg odsjeka
Glavni govornik na proslavi bila
je članica glavnog nadzornog od-bora
HBZ sestra Marija Mrnjec iz
Chicago Ona je u svom govoru
opširno objasnila pogodnosti koje
članstvo dobiva u Zajednici kao i
potrebu učlanjivanja mladjeg na-raštaja
u HBZ te kako će im se
ići na ruku sa raznim športom da
organizacija bude zanimljivija
Ne mislim ovdje zalaziti u šire
razlaganje njezinog govora jer
zato bi trebalo mnogo prostora i
vremena Nego u kratko: ona je u
svom govoru izazvala burno odo-bravanje
prisutnih i ostavila dobar
utisak i polet za rad u sadanjoj
kampanji za novo članstvo u II B
Zajednici
Pošto je drugi dan 5tog maja
bila redovita sjednica odsjeka 812
tom prilikom je i sestra Mrnjec
bila s nama pa nam je rastuma-čila
razne ljestvice osiguranja i
bolne potpore u usporedbi sa raz-nim
godinama starosti te nagra-de
kao i mogućnost za posjetiti
stari kraj za one koji dobiju pro-pisni
broj pointova u radu u sada-njoj
kampanji za novo članstvo
Isto nam je preporučila da sazo-vem- o
jednu zajedničarsku konfe-renciju
ovog okruga sa čime smo
se jednoglasno složili
Dopisnik
protiv neprijatelja naših naroda
Tko zna možda ih je tamo špiju-nirao
baš taj Šoić Tko će znati da
li se baš šoiću ne mora zahvaliti
da su u glasovitom hreljinskom
procesu stradali desetci naših naj-boljih
Hreljana i Praputnjaraca
tko će znati? Držanje šoićevo
danas njegov bijeg kroz Italiju
njegov odkaz da ne ide natrag u
Jugoslaviju i konačno njegov le-galni
dolazak u Sjedinjene Drža-ve
baca nas u sumnju Mi sumnja-mo
u tebe suludi šoiću Mi sum-njamo
da si ti jedan od onih koji
bi za solicu sočiva izdao druga
svog
Prosto ti bilo magarac jedan
Kad ti je trebalo novaca nisi se
obratio Petru Stankoviću ni ma-čekovci- ma
nego nama radnicima
Od nas si izmamio preko stotine
dolara i onda se okrenuo protiv
nas i naše braće u starom kraju
Sram te bilo izdajnice roda svog
Hreljan
PONOSIM SE SA MOJIM
LIČANIMA
Midvale Utah USA — Dragi
drugovi u ovome pismu naći ćete
poštansku doznačnicu od $1000
Što je namijenjeno za dvije obno-ve
na Novosti
Moja pretplata ističe idući mje-sec
ali ne želim zaostati niti je-dan
dan sa obnovom jer Novosti
mi se jako svidjaju i takova novi-na
zaslužuje pomoć od njezinih
pretplatnika i simpatičara Mene
je na Novosti pretplatio moj ro-dja- k
M Kosović i najljepša mu
hvala zato što me je upoznao sa
takovom novinom Za ovaj put ne
možem da šaljem za njezin fond
Jer se nalazim na štrajku gotovo
4 mjeseca ali 1 to ću učiniti kasni-je
List primam u redu I pratim
vaš rad i vrlo mi je milo i pono-sim
se sa radom mojih Ličana za
naprednu stvar pišu dobre dopise
pjesme itd
Nadam se da ćemo ovako pros-lijediti
i dalje jer samo ovakav
bratski rad izmedju našeg naroda
je od koristi svima nama ovdje i
našoj braći u staroj domovini
Steve S Kosović
PREPLATNIČE OBNOVI
SVOJU
PREPLATU