Novosti, November 15, 1947

              I
STRANA 2
NOVOSTI
PubUebed every Tuexlay Thursday and Scturdav by the
Novosti Pubhshing Companv
In the Croatian Lcnguage
AuthorUed as Second Claas Mail Post Office OtUw
Registered in tho Registry Office for tho City of Toronto
on the 24th dcry of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelcdde St
Telephone:
Tsbzi svaki utorak četvrtak
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Naš dopisnički kadar
Oduvjek su Novosti imale raširen i dobro organiziran
dopisnički kadar One su u tom pogledu odskakale od drugih
radničkih novina i često puta bile za primjer Pomoću naših
dopisnika bila je nala štampa u stanju da izvršava mnoge
zadatke
Medjutim danas smo prisiljeni konstantirati da je broi
naših dopisnika spao odlaskom naših iseljenika u svoju staru
domovinu Mogli bi reći da je više od polovice naših dobrih
i stalnih dopisnika otišlo u Jugoslaviju Njihov odlazak osjeća
naša štampa Otetih će ga i više ne posveti li se dužna pažnja
i to pitanje riješi u našim naseljima
Činjenica je da su naša najbrojnija naselja ostala be2
svojih stalnih dopisnika Oslabila je dopisnička služba u zad
nje vrijeme i po kvalitetu i po broju dopisa Na csnovu ovog
dolazimo do zaključka da se u našim naseljima nije zamjeni
dopisnika posvetila dužna pažnja — nisu se izabrali zamjenici
ili ako jesu zanemaruju svoju dužnost
Ne želimo ovog puta zalaziti u važnost ovog pitanja Ne
zbog toga što je važnost redovitih dopisnika u jednoj radni
W Toronto 1 Ontario
1642
i subotu u jeziku
Naravski si pri-- 1
čkoj novini već mnogo puta objašnjena Nego bi željeli pod-vući
da su organizacije naših dužne da ovom pi-tanju
posvete pažnju Novi kadar dopisnika treba
podignuti jer bez toga postradat će ne samo kvaliteta naše
novine nego i rad u kolonijama
Još nešto Ne treba se uvjek samo na
dopisnika U našoj novini treba i može pisati svaki naš iselje-nik
Nikomo nijo zabranjeno da preko našo štampe izrazi svojo
mišljenje o ovom ili onom pitanju
Department
ADelaide
hrvatskom
uredništvo
iseljenika
ozbiljniju
oslanjati izabranog
država pravo da ako je to potrebno skrati proširi ublaži ne
dopusti izazivanje nepotrebne polemike — jednom rječju da
sredi odnosni dopis za javnost
Drugo zapazili smo da se pojam radničkog dopisnika
u mnogo slučajeva krivo razumjeva Nije dužnost radničkog
dopisnika samo to da svojim novinama javi kad je kakva
zabava održana kad je tko umro ili kad je što sakupljeno za
ovog ili oneg Ne pored ovog dužnosti radničkog dopisniku
su i opisivanje pitanja i problema koji zasjecaju u živote i rad
naših organizacija i radnika u opće o problemima stanovanja
izborima nadnicama i cijenama o dobrom radu pojedinaca
o sindikalnom pokretu i ulozi koju naši iseljenici igraju i treba
da igraju kao sastavni dio kanadskog naroda i života o kre-tanju
reakcionarnih sila i njihovim antinarodnim aktivnostima
o Zajednici domovima o razvijanju kultumo-prosvjetni- h ak-tivnosti
o higijeni — uopće o svemu i o svim problemima koji
zasjecaju u život naših iseljenika
O svemu ovome naši dopisnici trtba da pišu i pomognu
uredništvu u vršenju svojih dužnosti Bez dobrih dopisnika i
bez veze uredništva sa dopisnicima iz raznih naselja naših
iseljenika nemoguće je uredjivati i novinu napraviti dobrom
i korisnom
Iako je kažemo otišao veliki broj naših dopisnika u Jugo
skmju mi još uvjek imamo priličan broj naših vrijednih dru-gova
koji mogu napisati dobre članke o ovom ili onom pitanju
kad bi htjeli Kad ovo pišemo sjetili smo se da se još u Kanadi
nalaze da mogu kad bi htjeli pisati jako dobre članke ali da
se slabo javljaju:
Braća Svrljuge Rački Tuss Lulić Grietić Fupilj Ružić I
Kopajtić Orežković Siauš S Šaban V Grgurić B Pupić
Simunić Fale Jurinić Zebić Vlašić Bakin Horvačić Antonić
Jurišić Jurman Franjka Šarić Raguš Kolibaš Papež Katovčić
Frpić Markušić Malković i mnogo drugih koji su se nekada
javljali sa svojim dopisima Gdje ste vi drugovi i drugarice
zar nema o čemu pisat? Zar baš ništa nemate za reći o Zajed-nici
o sindikalnom pokretu o pomoći Jugoslaviji o našoj kam-panji
o našem pokretu i novini o cijenama i stanovima o
sve većem dolasku ratnih zločinaca u ove zemlje o reakciji
i njenim planovima i L d
Napisali smo ovo ne da podcijenimo rad nabrojenih dru-gova
i drugarica daleko od toga nego da njima i mnogim
drugima rečemo otvoreno da bi uslijed nehaja naših dopis-nika
i uslijed propuštanja sa naše strane da to ne upozorimo
otvoreno i jasno mogla postradati kvaliteta naše novine Na-pisali
smo ovo sa najiskrenijom željom da se u našim naseiji
ma povede riječ o pisanju 2a novinu da organizacije Saveze
Kanadskih Hrvata i druga društva kojima služe Novosti koja
smatraju Novosti svojom novinem i imovinom uzmu na svojim
buduđm sjednicama na dnevni red i potrebu redovitih dopis
ni ka i potrebu još većeg proširenja naših Novosti
A ZDANOV
I
Svršetak drugog svjetskog
rata doco je do bitnih promjena
u cijeloj medjunarodnoj situa-ci- ji
Vojni poraz bloka fašisti-čkih
država antifašistički oslo-bodilački
karakter rata odluču-juća
uloga Sovjetskog Saveza
u pobjedi nad fašističkim agre-sorima
oštro su izmijenili odnos
snaga izmedju da sistema —
socijalističkog i kapitalističkog
— u korist socijalizma
U čemu je suština tih pro-mjena?
Glavni rezultat drugog svjet-skog
rata bila je činjenica voj-nog
poraza Njemačke i Japana
— dviju najmilitarističkijih i
najagresivnijih zemalja kapita-lizma
Reakcionarni imperijali-stički
elementi u cijelom svijetu
naročito u Engleskoj u SAD i
Francuskoj polagali su naročite
nade u Njemačku i Japan i u
prvom redu u hitlerovsku Nje-mačku
prvo kao u snagu koja
je najtiše sposobna da zada uda-rac
Sovjetskom Savezu da bi
ga ako ne uništila a ono u sva-kom
slučaju oslabila i potkopala
njegov uticaj i drugo kao u
snagu koja je sposobna da uništi
revolucionarni radnički i demo-kratski
pokret u samoj Njema-čkoj
i u st im zemljama koje su
bile ohjekat hitleroke agresije
i da tako učvrsti opći položaj
kapitalizma V tome je bio jedan
od glavnih uzroka predratne ta-kozta- ne
minhenske politike po-litike
"smirivanja" i podstreka-vanj- a
fašističke agresije poli-tike
koju su dosljedno sprovo-dil- i
vladajući imperijalistički
krugovi Kngleske Francuske i
SAD
Ali nade anglo-franko-ameri-čk- ih
imperijalista koje su bilo
polagane u hitlerotce nisu se
ostvarile llitlerotci su se po-kazali
slabiji a Sovjetski Savez
i slobodoljubivi narodi — jači
nego što su pretpostavljali min-ben- ci
Uslijed drugog svjetskog
rata glavne snage ratoborne me-djunarod- ne
fašističke reakcije
bile su razbijene i za dugo vri-jeme
izbačene iz stroja
U fzi h tim svjetski kapitali-stički
sistem u cjelini pretrpio je
još jedan ozbiljan gubitak Dok
je najvažniji rezultat prvog
svjetskog rata bio proboj jedin-stvenog
imperijalističkog fron-ta
i otpadanje Rusije od svjet-skog
sistema kapitalizma do
je uslijed pobjede socijalističkog
poretka u SSSR kapitalizam
prestao biti jedini sveobuhvatni
sistem svjetske privrtde dotle
su drugi svjetski rat i poraz fa-šizma
slabljenje svjetskih pozi-cija
kapitalizma i jačanje anti-fašističkog
pokreta doveli do ot-pada- nja
od imperijalističkog si-stema
niza zemalja centralne i
jugoistočne Kurope I' tim zem-ljama
nastali su novi narodni
demokratski režimi Veliki pri-mjeri
Otadžbinskog rata Sovjet-skog
Saveza i oslobodilačka ulo-ga
sovjetske armije spojili su
se s poletom masotne nacional-nooslobodilač- ke
borbe slobodo-ljubivih
naroda protiv fašisti-čkih
osvajača i njihovih poma-gača
U toku te borbe bili su
demaskirani kao izdajnici na-cionalnih
interesa profašistički
elementi koji su saradjivali 8
llitlerom kolaboracionisti —
najuticajniji krupni kapitalisti
veleposjednici viši činovnici
monarhistički oficiri Oslobodje-nj- e
od njemačko-fašističko- g rop-stva
bilo je u podunavskim ze-mljama
praćeno zbacivanjem 8
vlasti buržoasko-veleposjedn- ič
kih vrhova koji su se kompro-mitirali
saradnjom 8 njemačkim
fašizmom i dolaskom na vlast
novih snaga iz naroda koje su
izbile na površinu u borbi protiv
hitlerovskih porobljivača U tim
zemljama došli su na vlast pred-stavnici
radnika seljaka pred-stavnici
narodne inteligencije
Kako je ovdje radnička klasa
svugdje pokazala najveći heroi-za- m
najveću dosljednost i ne-pomirljivost
u antifašističkoj
borbi ogromno je porastao njen
autoritet i uticaj u narodu
Nova demokratska vlast u Ju-goslaviji
Bugarskoj Rumuniji
Poljskoj Cehoslotačkoj Madjar-sko- j
Albaniji oslanjajući se na
podršku narodnih masa uspjela
je da za vrlo kratko vrijeme
sprovede takve progresivne de-mokratske
preobražaje za koje
buržoavka demokracija više nije
sposobna Agrarna reforma pre-dala
je zemlju u ruke seljaka i
dovela do likvidacije veleposjed-ničk- e
klase Nacionalizacija kru-pne
industrije i banaka i konfi-skacija
svojine izdajnika koji su
raradjitali k Nijemcima u kor--
NOVOSTI Subota 15 novembra 1947
unarodnoj situaciji
POSLIJERATNA SITUACIJA U SVIJETU
jenu su potkopale pozicije mo-nopolistič- kog
kapitala u tim ze-mljama
i oslobodile mase iz im-perijalističkog
ropstva Zajedno
8 tim bili su udareni temelji dr-žavnoj
općoj narodnoj svojini
bio je stvoren nov tip držate —
narodna republika u kojoj vlast
pripada narodu krupna indu-strija
saobraćaj i banke pripa-daju
državi a vodeća je snaga
blok radnih klasa stanovništva
8 radničkom klasom na čelu
Uslijed toga narodi tih zemalja
ne samo što su se oslobodili iz
kliješta imperijalizma nego i
udaraju temelje prelazu na put
socijalističkog razvitka
Neizmjerno su porasli poslije
rata medjunarodni značaj i au-toritet
SSSR SSSR je bio ruko-vodeća
snaga i duša vojnog po-raza
Njemačke i Japana Oko
Sovjetskog Saveza ujedinile su
se demokratske napredne snage
cijelog svijeta Socijalistička dr-ža- ta idržala je najveća ratna
Ct :'f
-- TSfc i ? J£jfe?
T" M"T
TOR
:aM U"I:?4
lim jS!- - JLf? '
SRSŠjlLl
Osovina Drcvva i Duplessisa u
Demokratska obnova Španije --
zahtjev svih demokrata svijeta
Generalna skupština Ujedinjenih
naroda u prosincu 19tG god doni-jela
je odluku o prekidu diplomat
ekih odnosa Ujedinjenih naroda 8
fašističkom španijom i odredila da
Vijeće sigurnosti pretresa t zv
pitanje španije dok se god ne
ostvari u toj zemlji prava pred-stavnička
vlada
Od toga vremena proSlo je ok'i
deset mjeseci Za to vrijeme odno
nekih zemalja — članica Ujedinje-nih
naroda prema Frankovoj špa-ni- ji
i veza njom postali su una-toč
odluci Generalne skupštine jo5
sadržajniji puniji Kngleska je i
Frankom sklopila financijski ugo-vor
švajcarska i Italiju trgovački
ugovor Argentina je demonstrativ-no
odredila svog poslanika u Mad-ridu
Francuska priprema otvara-nje
granica prema španiji I obno-vu
trgovačkih odnosa Isto tako
karakterističan je pokušaj da se
i fašistička španija uključi u "Mar-shallo- v
plan" iako je to Devin na
Pariškoj konferenciji 10 država
okvalificirao samo kao slučajnu
"zabunu" Sve te činjenice kao i
činjenica da su američki i engleski
magnati i industrijalci zainteresi-rani
u eksploatiranju bogatstava
Španije i da u njoj razvijaju živu
djelatnost najbolje ilustriraju svu
bezočnu i podmuklu aktivnost pot-pomaganja
Franka strane nekih
krugova u zapadnim zemljama
Kod takvog stanja sUari nije
čudo što se krvnik španjolskog na-roda
Franko i njegove falangisti-ćk- e
bande još uvijek drže na vlasti
Pomoć izvana i najokrutniji terar
nad vlastitim narodom jedini su
uslov njihova održanja Daš zbog
toga Jer postoje mračne sile u
svijetu koje već preko deset godi-na
podržavaju španjolskog "fuhre-ra- "
Franka španjolski narod još
uvijek nije ostvario svoje demo-kratske
i republikanske težnje Da-nas
Franko postaje opet figura
u rukama drugih imperijalista koji
u novim uslov ima sa starim Goe-belsov-im
krilaticama i poznatim
metodama sanjaju o "novom po-retku"
u Europi i cinično izjav-ljuju
da "dogadjaje ratnog vreme-na
sada zamjenjuju dogadjaji i
protivurječnosti poslijeratno pe-rioda"
Otuda i sve življa djelat-nost
najreakcionarnijih krugova u
(svijetu i njihova zainteresiranost
za fašističku španiju koja bi tre
iskušenja i iz borbe na život i
smrt s najjačim neprijateljem
izišla je kao pobjednik Umjesto
slabljenja SSSR imamo njegovo
ojačan je
Hitno se izmijenilo i lice kapi-talističkog
svijeta Od šest tako-zvanih
velikih imperijalističkih
sila (Njemačka Japan Engle-ska
SAD Francuska Italija)
tri su izbačene iz stroja uslijed
vojnog poraza (Njemačka Itali-ja
Japan) Francuska je tako-dje- r
oslabila i izgubila svoj ra-niji
značaj kao velika sila Na
taj način ostale su samo dvije
"velike" svjetske imperijalistič-ke
sile — Sjedinjene Države i
Kngleska Ali jednoj od njih
Fngleskoj pozicije su potkopa-ne
Za vrijeme rata engleski im-perijalizam
bio je oslabljen u
vojnom i političkom pogledu U
Kuropi Kngleska je ispala ne-moćna
pred njemačkom agresi-jom
(Nastavit će se)
(uu I I SŠftl'll
VJ?"_T
A
od
&'2: tisi
2ffiw HHHHPMV1
bJvt a s?!
napadu na radničke sindikate
bala biti unutar zapadnog bloki
tažan privredni i strateški faktor
za ugrožavanje mira
Takvu naklonost i takvu računi-cu
Franko i njegovi falangisti do-bro
razumiju Čitavo napredno čo-vječanstvo
osudilo je već odavno
Frankov režim i tražilo da se oi
likvidira španjolski narod već go-dinama
se bori protiv njega U tak-voj
situaciji a osobito poslije za-vršetka
rata Franko slijedeći su-gestije
izvjesnih imperijalističkih
krugova nastoji da svoju politiku
obojndiie "demokratskom" bojom
služeći se mnogim političkim triko-vima
Plan angloameričkih diplo-matskih
krugova da se Frankov
režim zamijeni režimom "ustavne
monarhije" Franko uz simpatije
tih krugova pokušava ostvariti ma-nevrima
kojima bi se trebalo pro-duljiti
njegovo postojanje Tako
on namjerava da falangu prekrsti
u "laburističku stranku španije" i
svakom prilikom izjavljuje da je
spreman služiti interesima Wall-stree- ta
i Citya Jednom prilikom
i on je rekao: "španiji je potreban
američki kapital" U razgovoru s
potpredsjednikom i direktorom eu-ropskog
odjela United Pressa Pin-clevo- m
on je na I'enclevevo pita-nje:
"Kako se odnosi španija pre-ma
sve većoj ulozi SAD u Europi
a naročito u oblasti Sredozemnog
mora" odgovorio da tako jaka ze-mlja
kao što su SAD treba da
"ispravi nepravdu i narušavanje
prava koji ometaju medjunarodni
poredak" — Ovakva Frankova
preorijentacija nije nagla ni slu-čajna
Njoj u osnovi laži ona pod-mukla
i po mir opasna povezanost
najreakcionarnijih krugova u svi-jetu
uperena protiv demokratskih
snaga a danas naročito protiv ze-malja
istočne Kurope i Sovjetskog
Saveza
Ti reakcionarni krugovi zajedno
s Francom i ostalim neprijateljima
španjolskog naroda nastoje svim
silama spriječiti demokratsku ob-novu
Španije koju želi i za koju
se bori čitav španjolski narod Oni
pod svaku cijenu nastoje sačuvati
svoje pozicije i privilegije u špa-niji
pod novim oblikom Stoga ni-je
samo Franko počeo pokazivati
mnogo naklonosti prema "demo-kratskim
receptima" engleskih i
američkih imperijalista već i špa-njolski
monarhisti kao i vodje des- -
Podaci o registraciji
povratnika za 1948
(IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA)
Pošto ovog časa medju našim narodom vlada još veće
interesovanje za povratak u domovinu nego je to bio slučaj
do sada glavni ured Vijeća uputio je mjesnim Vijećima de-taljne
podatke o tom pitanju Niže iznosimo osnovne točke
iz uputa Vijeća:
1 — Kada će ponovno doći u Kanadu jugoslavenska
ladja po četvrtu grupu povratnika još nam nije poznalo
Nadamo se medjutim da će to biti u proljeće 1948-m- e godine
O točnom dolasku ladje javiti ćemo povratnicima četvrte grupe
bar dva mjeseca unaprijed Tako da će imati dovoljno vre-mena
spremiti se na put
Ovog časa takodjer nismo u stanju reći da li će iduće
godine biti iste cijene prevoza No ako uslijede neke pro-mjene
biti će na vrijeme javljeno
2 — Sa registracijama za četvrtu grupu odnosno prvu u
1948-o- j godini može se početi neposredno bez obzira na vri-jeme
dolaska prve ladje Dosadanje iskustvo je medjutim do-kazalo
da je registracijom putnika nemoguće nastaviti po
starom Dešava se često da se pojedinci registriraju pa onda
cdgadjaju iz jedne grupe u drugu i na posljetku uopće ne
putuju ili putuju nekom trgovačkom ladjom Ima opravdanih
razloga za takav postupak no često je samo neodgovornost
nesvjesnih pojedinaca odgovorna za to Sto onemogućava
putovanje onima koji bi željeli putovati jer su sva mjesta
popunjena i rezervaciju se čuva do posljednjeg dana da bi
1-cna-čno
krevet ostao prazan
Pored gornjeg potrebno je u vezi sa registracijcana obja- -
cmti još jedno pitanje Svi povratnici osim onih koji su ranije
l platili po deset dolara svojoj grupi uplaćivali su po pet
dolara administrativnog fonda Dosadanji izdaci Vijeća u vezi
a otpremom triju grupa su dokazali da administrativni fro--
ikovi Vijeća oko repatrijacije svake grupe povratnika iznose
prosječno četiri hiljade dolara Vijeće nema nikakvih izvora
prihoda iz kojih bi financiralo takve izdatke niti je pošteno
da ih financira Na osnovu gornjeg sjednica Glavnog Izvršnog
odbora Vijeća donijela je povodom daljnjih registracija slije-deće
izmjene:
a — Svi koji se žele registrirati za povratak u domovinu
ispuniti će tiskanice za registraciju vlastoručno ih potpisati i
uz prilog deset dolara poslati glavnom uredu Vijeća Porodice
će uplaćivati za svaku punu voznu kartu po deset dolara za
polovičnu voznu kartu po pet dolara za djecu ispod sedam
godina ništa Svi koji 3u ranije svojoj grupi uplatili deset do-lara
poslati će glavnom uredu Vijeća priznanicu za uplatu
koja će biti smatrana uplatom ali dabome samo za sebe
Svi drugi članovi obitelji uplatiti će kako je gore navedeno
b — Povratnik koji je glavnom uredu Vijeća poslao mol-benic- u
i svotu od deset dolara na ime administrativnih troš-kova
dužan Je putovati sa grupom u koju se jo upisao No
putuje li sa grupom u koju se je upisao ulog od deset dolara
mu propada Kasnije je dužan ponovno ispunjavati molbenicu
i ponovno poslati svotu od deset dolara pa tek onda smatrati
se registriranim za putovanje
Kao opravdanu ispriku za otkazivanje putovanja uzeti će
re u obzir jedino bolest i porodične nezgode
c - Tokom dvadeset dana kad je molioc poslao glavnom
uredu Vijeća svoju registraciju on je dužan postarati se aa
svoju putnicu i jugoslavensku ulaznu vizu Nakon je sve l@
dokumente pribavio on će smjesta poslati glavnom uredu
Vijeća i odgovarajuću svotu za svoju i svoje obitelji vosnu
kartu do Rijeke
3 — Željezničke vozne karte povratnici će i dalje nabaviti
u naselju iz kojeg će putovati u Montreal Glavni ured Vijeća
će se pak postarati da kod željezničkog udrušenja CNR dobiju
iste povlastice koje su imali raniji povratnici
4 — Prtljaga — Usprkos svih uputa i savjeta da se ko-made
prtljage ne pakuje teže od 300 funti i kod treće grupo
je bilo slučajeva da su ljudi pakovali do 800 funti tešine ko-made
Molimo da se u buduće ne pakuju pojedini komadi
prtljage teži od 400 funti jer je teško rukovati sa njima ovdje
u Kanadi pri ukrcaju a još teže u domovini Izuzetak su da-bome
dijelovi gazdinstva kao hladnjače peći itd
Na mnoga pitanja da li povratnici mogu sobom ponijeti
auto trok motorcikel bicikel traktor i drugu mašineriju po-stoji
samo jedan odgovor povratnici mogu sobom ponijeti
svaki pojedini komad svog vlasništvo-- bez obzira što on bio
mašina ili motor
5 — Važno je da mjesna Vijeća pomognu povratnicima
snaći se u riješavanju svojih problema u vezi sa odlaskom
Takodjer je bitno da sami povratnici u svakom naselju nepo-sredno
izaberu izmedju sebe svoje povjerenike Naš posao oko
repatrijacije biti će daleko lakši točniji i brži ako glavni ured
bude podržavao izravnu vezu sa mjesnim povjerenicima Toga
radi je Važno i bezuslovno da povjerenici budu iz redova
povratnika
Molimo da se gore iznesene upute pomno pročita 1 disku-sir- a
te da se sa sadržajem istih upozna svakog pojedinog
povratnika
Za Glavni Izvršni odbor Vijeća kanadskih Južnih Slavena
Edo Jardas Gl tajnik
nog krila Socijalističke stranki
Španije U prvom redu Don Juan
potomak burbonske dinastije koji
sada živi u Portugalu izjavljuje
spremnost da dodje na Španjolsko
prijestolje a monarhist Ilil Ilobles
već posjećuje London gdje vodi
političke razgovore s istaknutim
ljudima Vodja desnog krila Soc-ijalističke
stranke Indalesio Prieta
isto tako tvrdi da su "dogadjaji
poslije Marshallova prijedloga za-ista
razdijelili Kuropu u dva bloka
i mjesto španije je sa Zapadom"
U toj podmukloj igri protiv obnv
vc demokratske španije karakte-ristične
su i makinacije predstav-nika
raznih španjolskih stranaka u
emigraciji Tako je nedavno stvo
rena nova emigrantska vlada AI-born- osa
u koju nisu uMi predstav-nici
herojske radničke klase špa-nije
predstavnici Španjolske Ko-munističke
partije
Svi ti dogadjaji i pokušaji ang-loameričkih
krugova da riješe Špa-njolsko
pitanje u svoju korist na-ilaze
na najoštriji protest Španjol-skog
naroda i demokratskih snaga
svijeta Oni se ne će pomiriti s
tim da u ovom dijelu Kurope po-stoji
nametnuti omrznuti fašisti-čki
režim u bilo kojem obliku Ob-nova
demokratske Španije njene
nezavisnosti i slobode danas je im-perativni
zahtjev svih naprednih
snaga u svijetu
KP
"M?" ±-m-n
i ppuiaiK- - -- 11 KSWWftHr i