Novosti, April 08, 1947

              '
JB BHfrT fe f T f
ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM
208 Adelcride St W
Toronto I Ont Canada NARODU U JUGOSLA-VIJ- I
CIJENA: U OPNOVI I IZ-Za
Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE
Za sve druge zemlje $600
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
Utorak 8 aprila 1947 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 8TH 1947 Vol 7 No 1057
Važne upute povratnicima
E GLAVNOG UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
U TORONTU
Nakon informacija koje smo dobili od predstavnika Jugo-đavensko- g
Pomorskog ureda u New Yorku možemo povratni-cima
konačno saopćiti nekoliko neizmjerno važnih uputa u vezi
ea odlaskom i pitanjima koja su vezana uz to osnovno pitanje
1 — Jugoslavenski parobrod S S Radnik dolazi u Mon-tre- al
oko 15 maja O točnom danu ukrcavanja povratnika javiti
ćemo naknadno najmanje deset dana unaprijed Što znači da
povratnici koji putuju u prvoj grupi ne trebaju putovati u Mon-he- al
sve dok im ne bude javljeno putem ličnih pisama i preko
Štampe U Montrealu je teško dobiti stan pa je poželjno da se
povratnicima omogući neposredno ukrcanje po dolasku u taj
grad
2 — Cijena voznih karata na parobrodu tJ od Montreala
do Rijeke
a — Za iseljenike - povratnike koji idu sa grupama i na
s'alan boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena- -
U slobodnom prostoru (zajedničkim kabinama) S17450 za
odrasle za djecu do uključiv navršeno 12-t- o godine S8750 (u
cijenu je uračunata i kanadska državna taksa)
b Djeca ispod jedno godine starosti imaju podvoz bes-platan
U posebnim kabinama za odraslo S22650 po osobi za dje-cu
do uključiv navršene 12-t- o godino SI 1350 po osobi (u cijenu
je uračunata i kanadska državna taksa)
c — Za posjetnike i turiste:
U zajedničkim kabinama S21050 za odrasle za djecu do
uključiv navršene 12-t- e godine starosti SI 0550
U posebnim kabinama S26050 po osobi za odraslo za dje-cu
do uključiv navršene 12-t- e godine SI 3050
3 _ Prtljaga i tovar kojeg ćo povratnici ponijeti sobom
a — Iseljenici-povratni- ci koji polazo ca grupama i na sta-lan
boravak u zemlju uz pomoć i preko Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena:
Svaka odrasla osoba ima pravo na šezdeset kubičnih nogu
Icvata BESPLATNO: svako dijeto po 30 kubičnih nogu besplat
no
Za sav drugi utovar na parobrod naplaćivati će se 50 centi
(kanadsko valute) po svakoj kubičnoj nozi
b — Posjetnici i turisti
Svaka odrasla osoba ima pravo na dvadeset kubičnih no-gu
tovara besplatno za svaku daljnju kubičnu nogu tovara
naplaćivati ć se po jedan dolar
4 Automobili
Za svaki automobil naplaćivati će se 3votu od $300 00 bez
obzira na veličinu istog Prevoz do Montreala tj do pristani-šta
snositi će vlasnik
Važna napomena: Svaki povratnik snosili će troškove
eko dopreme svoje prtljage do parobroda odnosno do Mon-treala
Naplatu za utovar i prevoz svog vlasništva putnici će
platiti na pristaništu tj kad se budu ukrcavali na parobrod
Molimo sve zainteresirane da gore iznesene upute smatra-ju
valnima i da se istih pridržavaju kako bi se izbjeglo svim
neugodnostima i suvišnim troškovima Daljnje upute u pogle-du
voznih karata za parobrod i željeznicu do parobroda uto-var
robe odnosno slanje iste u Montreal biti će povratnicima
dostavljene lično i preko štampe te putem uputa povjerenici-ma
koje će u svrhu pružanja pomoći povratnicima u svakom
naselju imenovati Vijeće Molimo Etoga sve zainteresirano da
pripaze na uputo preko štampo i savjete koje će im dati po
Vijeću imenovani povjerenik u naselju
DANAS POLICIJA SUTRA ČINOVNIČKI) OSOBUE
A PREKOSUTRA SVI OSTALI
REZOLUCIJA KOJOM SE OSUDJUJE ODLUKA PROVINCIJALNE
VLADE
Toronto 18 Aprila — Prollog
tjedna usvojio je Okruini radni-čki
odbor za grad Toronto rezolu-ciju
u kojoj se oStro protestira
protiv odluke provincijalne vlade
đa se policajcima zabranjuje biti
elanom unije
Govoreći o predmetu tajnik od- -
I SOBAMA U HOTELIMA
POSKOČILA CIJENA
Toronto 7 Aprila — Neposred-no
po objavi o podizanju stanari-ne
vlasnici torontovskih hotela
upozorili su svoje stanare da od
danas plaćaju visu cijenu po sobi
Cijene su poskočile za deset do
dvadeset posto
POPLAVA U JUŽNOM
ONTARIU
Toronto 7 Aprila — Juinom
On ta rKl pogotovo onom dijelu iz-mvd- jtt
Londona i Chathama prije-ti
poplava Rijeka Thames je već
nabubala i na mnogim mjestima
prešla svoje korito Na hiljade
ekera zemlje se već nalazi pod vo-dom
Do sada je vee! pet osoba
davljeno u vodi Stanovnici u po-jedinim
selima bježe u brijegovHe
predjele i ihre pod šatorima dok
su njihove kć i drage gospodar-ske
zgrade pokrivene vodom
bora J W Rucklev je rekao da
je provincijalna vlada premijera
Dre a dana posegnula za pra-vom
policajaca sutra će posegnu-ti
na pravo organiziranja činovni-ka
a prekosutra svih ostalih "To
su pojave na koje smo bili naučni
u fašističkim zemljama i sada se
primjenjuju u Ontario" — rekao
je tajnik llucklev
Devvar Ferguson fd Mornarske
unije je rekao "odluka provinci-jalne
vlade da se policajcima za-branjuje
unija njihovog iabora do-nesena
je pored ostalog i zbog to-ga
Sto se lada premijera Drew
boji da bi policajci postali irtve
subverzivne propagande koja po
mišljenju Prevva postoji unutar
radničkih unija"
Ova na oko naivna stvar jasna
je opomena svim organiziranim
radnicima Hranjenje policajcima
da budu članovi unije svog izbora
je po liniji Prevvova napada na
opće radnički pokret
U ovom pravcu usvojena je oš-tra
rezolucija od strane Toronto
and District tabor Council i oda-slana
na provincijalnu vlada tra-žeći
da se odluka poništi Još je
istaknuto da će organi! rani rad-nici
od sada Joi vise zbiti svoje re-dove
jer u potezu Drevni vide
opasnost po svoje unije i svoja
radnička prava
JUGOSLAVIJA TRAŽI 150 MILIJUNA DOLARA
NA IME REPARACIJA OD AUSTRIJE
Vanisk a politika Jug
EKSPOZE MARŠALA TITA O VANJSKOJ POLITICI F N R
JUGOSLAVIJE
Beograd 31 marča (Tanjug) Maršal Tito )đ na
njoj zajedničkoj sjednici oba Vijeća Narodne skupltim
dao slijedeći ekspoze o vanjskoj politici:
"Drugovi i gospodo poslanici:
U svojoj vanjskoj politici vlada
F N R Jugoslavije nepokoleblji-vo
stoji na principu dosljcdnje bor-be
za očuvanje mira u svijetu kao
i ekonomike i kulturne suradnje
Vodeći upornu borbu na medjuna-rodno- j
konferenciji mira za pra-vedne
zahtjeve naših naroda na
pripremama i pregovorima o miru
u Londonu New Yorku i Tarizu
delegacija koja je zastupala nasu
zemlju vršila je tu svoju dužnost
sa najvećom upornošću i dostojan-stveno
tražeći da se Jugoslavij-ka- o
jednoj od najteže materijalno
postradalih zemalja od okupacije 1
sa ogromnim ljudskim žrtvama u
ratu zadovolje opravdani zahtjevi
U tim svojim naporima naša dele-gacija
imala je punu podršku sa
strane delegacije Sovjetskog Save-za
na čelu sa g Molotovom a ta-kod- jer
i potporu ostalih delegacija
bratskih nam slavenskih zemalja
Poljske i Ćehoslovačke Mi smo
mnogo zahvalni velikom Sovjet-skom
Savezu i našim ostalim brat-skim
zemljama Poljskoj i Čehoslo-vačk- oj
za podršku i puno razu-mijevanje
za naše žrtve i pravo
No mi smo se nažalost sa velikom
gorčinom morali uvjeriti da nam
neki nali saveznici u ratu osobito
Engleska i Amerika na sve mo-guće
načine osporavaju prava i
zauzimaju stav za koji bi se po
nekad teško moglo tvrditi da je to
6tav prijateljskih zemalja Sjetimo
se samo naše borbe za Mru Trst
i Slovensko primorje na mirovnoj
konferenciji u New Yorku i Pari-zu
bez obzira na sve naJe argu-mente
koji nepobitno dokazuju
naše historijsko i etničko pravo na
te krajeve bez obzira na to Sto
smo se mi sami sa mnogo krvi i
žrtava oslobodili od njemačkih
okupatora Istru Trst i Slo-vensko
Primorje naši saveznici u
ratu Engleska i Amerika zajedno
sa nekim malim zemljama pa čak
i onima koje nisu ni sudjelovale u
ratu uporno su se protivili i na
koncu uspjeli dostignuti da naSa
zemlja koja je od svih zemalja u
Europi najviše postradala i dala
relativno više žrtava od ijedne na-pre- d
navedene velike saveznice u
ratu nije postigla dobar dio svo-jih
opravdanih zahtjeva To ugo-voru
o miru sa Italijom jedan do-bar
dio naše braće u Istri Trstu i
Slovenskom Primorju i dalje je os-tao
izvan granice naše zemlje iako
je taj isti dio naše braće u toku
rata dao saveznicima dragocijenl
prilog u krvi za zajedničku pobje-du
i za svoju slobodu koju on bla-godar- eći
tim saveznicima nije po-stigao
O POTPISU UGOVORA SA
ITALIJOM
Nepravda prema naiim narodi-ma
bila je tako velika da je vlada
stojala pred alternativom potpi-sati
ili ne potpisati taj mirovni
ugovor koji je za nas značio dik-tat
zapadnih država Ali dosljedna
u borbi za ostvarenje i učvršćenje
mira vlada se je riješila iako teS-k- a
srca da potpise ugovor o miru
sa Italijom koji predstavlja veliku
nepravdu za nasu zemlju sa punom
uvjerenolću da taj akt odobrava-ju
ne samo svi narodi Jugoslavije
već i narod koji je ostao izvan
granice naše zemlje i na koji ne-ćemo
nikada zaboraviti kao sto je
to naglašeno u deklaraciji pri pot-pisivanju
mirovnog ugovora
Razumije se da su se mnogi pot-paljivači
novog rata I reakcionar-ni
smutljivci nadali da mi nećemo
potpisati ugovor o miru sa Itali-jom
Htjelo m s time prikazati
Jugoslaviju kao državu koja ugro-žava
mir Sa tim su se pravile već
svakakve kombinacije ali i to Je
dalo jedan razlog vise da ugovor
potpišemo i na taj način onemo-gućimo
ratne provokatore u tom
dijelu Europe koji su spekulirali
na mržnji i sukobima' izmedju Ha
lije i Jugoslavije
Sa potpisivanjem ugovora
ru sa Italijom stvoreni su u lo
za uspostavljanje normalan dm
sa sa tom susjednom zemljom ca
kojom želimo živjeti po mogućn
sti u što boljim odnosima saradji-vat- i
osobito u ekonomskom pogl
du
0 KORUŠKOJ
Slično ako ne još gore sto u
stvar sa pitanjem Koruške Nas--a
vlada uputila je memorandum kon
ferenciji velike četvorice u kom
su nepobitno dokumentirani na i
zahtjevi za priključenjem jedne'
dijela Korulke koja je naseljerj
većinom od Slovenaca i kuja -- j
etničkog i historijskog gledi j
pripada nama Osim toga na a
braća u Koruškoj i sama up rr
zahtjevaju da se priključe u j
matici — N U Slovenin On t
svoje zahtjeve potkrepljuju i
me sto su se jedino oni u A istn
stvarno borili na strani sau 1 k
kako protiv njemačkog tako i pro
tiv austrijskog fašističkog osvaja
ča koji nije za vrijeme rata bi
ni malo nedužniji i skromniji u
svojim djelima i osvajačkom ape-titu
od njemačkog Od brojnih nje-mačkih
divizija koje su palile vje-šale
I ubijale naše gradjane bilo
je 14 divizija u kojima je bilo od
CO do 100 posto Austrijanaca Mi
smo njihova zvjerstva vrlo dobro
upoznali u toku rata a komandan-ti
tih austrijskih divizija završili
su ili završavaju svoju karijeru
zbog svojih zločina pred naSim na-rodima
pred našim narodnim su-dovima
Neki današnji austrijski
vlastodršci podržavani od svojih
zapadnih pokrovitelja hoće da
prikažu svijetu kao da Austrija ni-je
ratovala protiv nas i drugih sa-veznika
kao da nisu njezini vojni-ci
pljačkali ubijali i uništavali sve
do čega su stigli u Jugoslaviji I
svuda gdje su bili
O REPARACIJAMA
Po pitanju reparacija za Jugo-slaviju
zapadne sile takodjer zau-zimaju
stav koji nimalo nije u pri-log
Jugoslavije jer sume koje se
utvrdjuju na račun Jugoslavije ni
približno ne odgovaraju stvarnoj
šteti koju je Jugoslavija pretrpila
u ratu Tako na primjer po mi-rovnom
ugovoru sa Italijom umje-sto
minimalne sume od 400 miliju-na
koliko smo tražili na koncu
dodijeljeno je svega 125 milijuna
dolara iako je teta koju su nam
učinile falističke trupe Mussoliniju
za vrijeme okupacije dijela Slove-nije
Dalmacije Crne Gore Herce-govine
i dijela Rosne Like I Kor-duna
ogromna i neprocjenjiva u
materijalnim i ljudskim žrtvama
tako da reparacije od 125 milijuna
dolara koliko treba da dobijemo
od Italije u odnosu prema stvar-noj
šteti predstavlja vile simbolič-nu
svotu nego naknadu za štetu
Još gore stoji pitanje reparaci-je
od Njemačke Prema Potsdam-sko- m
sporazumu Jugoslavija tre-ba
da dobije reparacije iz zapad-ne
zone koju drže engleske ame-ričke
i francuke trupe Engleska
i Amerika su se obavezale da će
one Jugoslaviji dati reparaciju ko-je
će biti odredjene Medjutim ka-ko
stvar sada stoji u tom pogledu ?
U Parizu je na pregovorima o
raspodjeli reparacija bila dogovo-rena
visina kvote koju će pojedine
savezničke zemlje dobiti Na Ju-goslaviju
je dolio rta račun repa-racija
od Njemačke 96 posto za
fabrike razne instalacije brodove
i tako dalje 60 posto za imovinu
u inostranstvu tj njemačku imo-vinu
u inostranstvu A sto smo mi
zapravo do sada dobili Vi ste već
ovdje imali prilike da čujete od
našeg predstavnika u Medjusavez-ričk- oj
agenciji za reparacije u Uel-gi- ji
druga Ivekovića kakve nam
i
B osmi e
MARSA L TITO
sve teškoće piinc kupaću ne vla-sti
u zapadnoj Njemačkoj u pogle-du
dobivanja tih reparacija i pre-ma
tome ja se neću upuštati i u
podrobnosti već navodim samo
približnu cifru koliko iznosi do
sada u dolarima suma za dobiva-nje
reparacije iz Njemačke Do
sada Jugoslaviji je predat mate-rijal
u vrijednosti od oko 5180000
dolara od koga je u zemlju došlo
do sada oko 12 posto prema spo-razumu
u Potsdamu cjelokupne
reparacijo iz Njemačke treba da
iznose 20 milijardi dolara a od to-ga
dijela deset milijardi za Sov-jet'- kl
Savez uključivši i Poljsku
To je sasma opravdano jer je Sov-jetski
Savez zaista stralno postra-da- o
u toku rata a slično i Poljska
Ostalih deset milijardi treba da
dobiju Engleska Amerika Fran-cuska
Jugoslavija i druge zemlje
koje su bile okupirane od njema-čkih
trupa Iz te reparacione svo-to
na Jugoslaviju bi dolio po prili-ci
oko 700 do 800 milijuna dolara
Sto je opet daleko od toga da bi
odgovarala stvarnoj Šteti koju je
pretrpjela Jugoslavija u materi-jalnom
pogledu od njemačke oku-pacije
Razumije se da se mi ne može-mo
pomiriti sa takvim stanjem
stvari i tražimo da nam se naš
odredjeni dio od reparacione sume
Njemačke dade neokrnjen a isto
tako tražimo da nam Austrija na-doknadi
Metu u obliku reparacija
A ako neki saveznici žele da nešto
od reparacija iz bilo kojih razloga
hoće da oproste Njemačkoj ili Aus-triji
onda neka oni to učine na
svoj račun a ne na račun naSe
zemlje koja je i relativno materi-jalno
pretrpjela najveću Štetu i
zbog toga se ni u kom slučaju ne
može odreći svoga dijela repara-cije
Razumljivo je da takav stav
naSih zapadnih saveznika prema
Jugoslaviji u pogledu njezinih op-ravdanih
interesa proizlazi iz nji-hovog
opće političkog stava prema
novoj Jugoslaviji koji se ne mole
nazvati prijateljskim Ona njima
kao takva nije simpatična jer je
polla svojim putem putem pune
političke i ekonomske nezavisno-sti
putem istinske narodne demo-kracije
a ne putem pseudo demo-kracije
koju su nam stalno I Im-perativno
preporučivali Naši na-rodi
nisu htjeli vie da se kod nas
obnovi takozvana zapadna demo-kracija
demokracija Pasira Rože
MakimoTi'ra zvanog kundaka
Stojadinovića Jeftića DragMc
Cvetkovića Mafeka kralja Alek-sandra
i Pere živkovića Nali na-rodi
su odabrali novi put put
sveopće izgradnje naše zemlje i
(Prenos na strani 4)
:- -£
4
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA AUSTRIJE U STANJU JE DA
ISPUNI JUGOSLAVENSKE ZAHTJEVE — REKAO JE POD- -
PREDSJEDNIK JUGOSLAVENSKE VLADE KARDELJ
Moskva 7 Aprila — Podpred-sjedm- k
jugoslavenske vlade Ed-var- d
Kardelj postavio Je pred Vi-lice
ministara u Moskvi Jugosla-ven
ki zahtjev u pogledu austrij-skih
reparacija i teritorija koj
Jur 'a i ja potražuje od Austrije
Na račun ratne štete koju su
aurtrv ki vojnici počinili u Jugo-slaviji
a vrijeme okupacije Jugo-slavenska
vlada traži 150 milijuna
dolara Pored toga Jugoslavija tra-ži
irpravak granica prema Austri-ji
Slovrnsku Korušku gdje obita-va
vue od 120000 Slovenaca To
je predjel koji je nasilu otrgnut
od Slovenije i u kojem su Nijemci
' Ausirijanci kroz decenije vršili
pritisak odnarodjivanja u duhu
svoje imperijalističke politike
I pogledu ratnih reparacija
podpredsjednik vlade Kardelj jo
rekao da je Austrija u stanju sa
dana njom industrijom ispuniti te
zahtjeve brz da bi to djelovalo na
njen ekonomski ustav
Podna-aju- ći jugoslavenske zah-tjeve
Edvard Kardelj Je rekao i
to da se u Austriji još I danas na- -
Stanarina poskočila za 10
odnosno za 20 posto
ottaua 7 Aprila Ministar
financija federalne vlade objavio
je da počam sa dana'njim danom
kućevlasnik ili stanar može podig-nuti
stanarinu podstranaru za de-set
odnosno dvadeset posto
U objašnjenju ministra financija
se kaže da podstanaru koji upo-treblju- je
vlfe od jedne sobe može
se podignuti stanarina za 20 posto
dok onima koji upotrebljuju samo
jednu sobu odnosno jednu prosto-riju
stanarina se može podignuti
za 10 posto
U tom slučaju stanar može za-tražiti
novi ugovor na osnovu ko-jeg
se podstanar obavezuje kroz
Štrajk telefonista u Sjed
Državama Amerike
CIJELA ZEMLJA PARALIZIRANA ŠTRAJKOM
Vashington 7 Aprila — Više
od 340000 telefonista stupilo jo
danas na štrajk štrajk je počeo
točno u C sati u jutro Telefonski
radnici i radnice napustili su ure-de
i uspostavili pred centralama
štrajkaške straže
Zahtjevi telefonista su $1200
tjedne povišice
Od strane vlade pokušano je da
se štrajk odgodi za daljnjih 48 sa-ti
ali je vodstvo unije telefonskih
i telegrafskih radnika odbilo vla-din
zahtjev
U pojedinim gradovima organi-zirani
su posebni odredi policije
koja stražan pred telefonskim
centralama U samom Nev Vorku
oc5Wjjswr
ZABRANA RADNIČKE
Ottavva 8 Aprila — Poslanik
Wilfred LaCroix iz provincije Que-be- c
je u federalnom parlamentu
predložio nadopunu kriminalnom
zakonu za zabranu Radničke Pro-gresivne
Partije i drugih organi-zacija
koje su nejioeudne kanad-skoj
reakciji
Njegov predkg je tek privatno
mišljenje Jednog poslanika koji
prekim okom gleda na demokrat-ska
prava kanadskog naroda No
ipak to je opasan predlog za ka-nadske
demokratske institucije
Njegov je cilj staviti izvan zako-na
ne samo RPP nego i kanadski
sindikalni pokret i ostale snage u
zemlji koje se bore za progres
Ako pmllog naidje na odobrenje
u kanadskim desničarskim krugo-vima
u Ito nema dvojbe pogotovo
ako narod na" vrijeme ne
snažnu postoji opas
no! da Kanada zagazi u vode fa- -
KDVAHD K AltnrLJ
laže nn važnijim državnim uprava-ma
bivši i poznati fašisti "Oni
stoje tamo pod protekcijom savez-ničkih
vlasti" — rekao je Kardelj
lvie godine da će plaćati pod no
vim uvjetima U protivnom u ro-ku
od 30 dana podstanar se mora
seliti izj stana
Ako stanar ne zatraži povišice
bilo putem ugovora ili
podstanar nije dužan platiti vile
Povišenje cijene na stanovima
na živežnim namirnicama odjeći
obući I ostalim tvorničkim proiz-vodima
neminovno vodi u pitanje
radničkih nadnica Cijeno skaču
svemu i svačemu a nadnice ostaju
To Je ono Sto organizirane radnike
postavlja pred zahtjev o većim
plaćama
12000 policajaca odredjeno Je za
ovaj štrajk
Nema sumnje kompanije uz po-moć
državno policije pokušati će
razbiti iHrajk uvlačenjem skebovn
i zastrašivanjem Štrajkala "ali to
nas neće odvratiti od našeg pra-va
na veće plaće" — izjavio je vo-d- ja
unije
Sve telefonske veze na dugu i
kratku prugu prekinute su Jedi-no
predsjednik Sjedinjenih Država
i pojedini vili funkcioneri vlade
imaju posebnu vezu U pojedinim
gradovima prednost imaju slučaje-vi
nesreće vatre ili policijske in-tervencije
Inače sve drugo je pre-kinuto
PROGRESIVNE PARTIJE
Mzma
Moramo znati da je predlog
ovog podanika donesen u danima
kad reakcionarne sile provede luč-ni
napad protiv ekonomskog života
naroda i protiv narodnih demo-kratskih
organizacija naročito
sindikalnog pokreta To znači pri-prema
za udarac na gradjanska
prava i uništenje slobode što je u
Izravnoj suprotnosti sa onim sto
se vodio prošli rat protiv fašizma
i reakcije
Kanadska reakcija želi as reak-cionarnim
silama n Sjedinjenim
Državama provoditi paralelnu
kampanju protiv progresivnog i
demokratskog pokrete U ovim
zemljama Ali kanadski narod ne
može i mumije nešto takvog doz-voliti
Na protiv Xanađi sa da-na
vile nego Ikad prije potrebna
veća demokratska i politička pra
va
ZNAČILO BI UTIRANJE PUTA ZA FAŠIZAM
organizi-ra
opoziciju
pismeno