Novosti, July 17, 1947

              SF
'"%
vfi
ia"
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 17 jula 1947
NOVOSTI
Pub8#hd every Tuesday Thursday cnd Saturday by the
Novosti Publishing Conpcny
In the Croatian Language
Aut&arteed as Second Class Mail
Izlazi svaki utorak četvrtak
Office Department Otiawa
Reglitsred In the Rgistry Office for the City of Toronto
on the 24th day of Octobr 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide
Telephone:
Maršalov plan
Post
i subotu u hrvatskom feziku
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopi3i bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukoptoi se ne vraćaju
Nakon nedavnih razmimoilaženja izmedju Sovjetskog Sa-veza
s jedne i Velike Britanije i Francuske s druge strane na
Pariškoj konferenciji Velika Britanija i Francuska su krenule
putem nove "konferencije" po pitanju takozvanog Maršalovog
plana pomoći Europi U tu svrhu su pozvali 22 europske zemlje
u Pariz za 12 juli ove godine
Ističe se nekoliko činjenica na koje je potrebno ukazati
da bi se moglo vidjeti kakav je pravi cilj i karakter te "kon-ferencije"
Naime Velika Britanija i Francuska odnosno gos
poda Bevin i Bidault zapravo su već formirali "posebnu o'rga-nizadju- "
odnosno "rukovodeći komitet" koji bi trebao da
ostavi "opći europski ekonomski plan i podnese ga Sjedinje-nim
Državama da im na temelju svoga plana odobre pomoć
Prema tome sastanak 12 jula u Parizu nije i nemože biti nika
kva konferencija na kojoi bi pozvane europske države mogle
slobodno i suvereno aiskusirati Naprotiv to je "konferencija '
na kojoj europske zemlje treba samo formalno uključiti u već
postojeću organizaciju na čijem čelu stoje Velika Britanija i
Francuska koje će prema željama američkih businessmena
upravljati radom te organizacije
Pozvane europske zemlje trebale bi da budu samo dekor
da se sačuva naizgled demokratski karakter "konferencije"
pa i same organizacije Kao što je poznato iz francuskog i
britanskog stava na nedavnoj konferenciji triju ministara vanj-skih
poslova ova organizacija odnosno komitet trebao bi da
upravlja ekonomskim životom europskih zemalja Prema bri-tanskom
i francuskom planu ova organizacija odnosno ko-mitet
išao bi tako daleko da odredjuje izvjesnim europskim ze-mljama
što i koliko čega da proizvode i koliko čega da utreše
Drugim priječimo ova organizacija odnosno komitet suvereno
bi diktirao razvoj privrede raznih europskih zemalja što bi u
krajnjoj liniji značilo ne samo miješanje u unutrašnje stvari
europskih država nego najobičnije krnjenje nacionalnog su-vereniteta
i nezavisnosti pojedinih europskih naroda
Pada u oči naročita žurba kojoj su gg Bevin i Bidault
sazvali ovu drugu "konferenciju" Zašto se gospodi toliko
žurilo? Jasnije nego sve fraze gg Bevina i Bidaulta o "uzaja-mnoj
pomoći" o "velikodušnosti" Maršala odgovara na to
pitanje engleski konzervativni list "Yorkshire Post" koji kaže:
"Velika Britanija Francuska i drugo europske zemlje nalaze se
pred propašću koju mogu izbjeći samo ako pronadju način
da iskoriste predloženu američku pomoć na najbrži način"
Ova žurba je još značajnija kada se zna da američki
privredni krugovi i američka vlada forsiraju što hitnije do-nošenje
"opće europskog privrednog plana" Američki busi-nessme- ni
i njihova štampa ne krije tu žurbu Neki američki
listovi otvoreno izjavljuju da je u interesu američke privrede
da se što prije riješi pitanje "pomoći" Europi Zašto? Američka
privreda se nalazi na pragu krize Da bi spriječile odnosno
odgodile ili bar ublažile neminovne teškoće te krize SAD
trebaju nova tržišta Europa sa svojih nekoliko stotina milijuna
stanovnika bila bi vrlo dobro tržište za američke proizvode
No da bi Europa mogla kupovati američke proizvode potreb-ni
su dolari kojima će plaćati Amerika je spremna da europ-skim
državama pozajmi dolare kojim će oni kupovati ame-ričku
robu i na taj način pozajmljene dolare plus kamate po
novo slati u Ameriku No Sjedinjene Države Amerilce su spre-mne
da to daju samo pod uslovom da europske zemlje pri-znaju
Bidault-Bevino- v "rukovodeći organ" drugim riječima da
budu liferant koji treba da diktira privredom europskih zema-lja
a preko njega sasvim razumljivo i političkim životom tih
zemalja Na taj način Sjedinjene Države računaju da olakšaju
svoj položaj i da riješe teškoće dolazeće krize prebacivanjem
tereta na ledja stotina milijuna europskih ljudi izmučenih ra-tom
Naravno da bi američki monopoli koji se nalaze na čelu
ovog "rukovodećeg organa" dobili pristojnu zaradu Ali zato
bi mnoge zemlje teško platile tu "pomoć" pod cijenu gubitaka
ekonomske i političke samostalnosti i suvereniteta Vjerojatno
je da vladama nekih država kao Turske Portugala i drugih
koje su do jučer suradjivale sa njemačkim fašizmom nije teško
žrtvovati svoj i onako problematičan suverenitet Isto tako je
sigurno da vlade a la Caldaris u Grčkoj i njima slične koje
su od uvjek bile obožavaoci dolarske diplomacije nije teške
dozvoliti da svoje zemlje prepuste na milost i nemilost ameri-čkim
businessmenima i njihovim agentima
Ali to nije i nemože biti slučaj sa zemljama i narodima
koji su svoju nezavisnost i slobodu stekli teškom borbom i
krvlju milijuna najboljih sinova Takvi narodi ne mogu se od-reći
ni trunke slobode i nezavisnosti zbog šake dolara koji
opet na kraju krajeva treba da svrše u džepovima američkih
kapitalista
Medju ovakve narode spadaju i jugoslavenski narodi koji
su u toku rata u Hitlerovoj "Europskoj tvrdjavi" smjelo nosili
zastavu prvoboraca otpora i koji danas u posljeratnoj Europi
a istom smjeiošću i elanom izgradjuju novi i ljepši život za-snovan
na punoj slobodi i nezavisnosti Jugoslavenski narodi
neće i ne mogu dati svoju političku i ekonomsku slobodu i ne-zavisnost
ni pod koju cijenu"
Nema denacifikacije u
Austriji
Celovac — Protivno izjavama
austrijskih zvaničnih predstavnika
i pisanju vladine štampe u Austri-ji
se nikako ne sprovodi denacifi-kacij- a
To najbolje potvrdjuje pri-mjer
Koruške u kojoj ne samo
Jto nije izvršena nikakva denacifi-kacij- a
nego se poznati nacisti i
bivši pripadnici SS formacija i po-licije
nalaze na rukovodećim polo-žajima
Za predsjednika komiteta
za denacifikaciju u pokrajinskoj
vladi za Korušku postavljen je uz
odobrenje britanskih okupacionih
vlati dr Karl Nevole koji je u
Hitlerovoj vojsci imao čin kape-tana
i bio vrlo povjerljiva ličnost
u komandi za naoružanje Dr Ne-vol- a
je uspio da mnoge svoje pri-jatelje
bivSe naciste izvuče iz zat-vora
Oni nacisti koje je dr Nevoie
oslobodio većinom su vraćeni u
službu ili su dobili penziju N'e-vole
je danas član socijalističke
stranke Austrije
Nadalje se u pokrajinskoj vladi
nalaze u svojstvu referanata is-taknuti
stari nacisti dr Fridi ih
Hofrat Franc Dragutin dr Volt
Lukas i dr Jozefina Cercer Isto
takvo stanje vlada i u direkciji si-gurnosti
čiji je direktor pukovnik
Stocijer poznat zbog svojih veza
sa nacistima U direkciji sigurno-sti
nalaze se kao referenti veliki
broj oficira hitlerove vojske Di-rektor
državne policije u Celovcu
Harter je nacista od 1938 a ko-mandant
žandarmerije potpukov-nik
Koritko bio je major hitlerove
vojske U pokrajinskom sudu od
35 pravnika 7 su registrirani na-cisti
Macedonski narod časno
će ispunili svoje
obaveze
Skoplje — Poslije diskusije o
petogodišnjem planu razvitka na-rodne
privrede Macedonije u Na-rodnom
Sobranju predsjednik vla-de
Lazar KuliJevski podvukao je
da će macedonski narod časno is-puniti
svoje obaveze
Petogodišnji plan Nit Macedo-nije
predvidja povećanje narodnog
dohodka od 4900 milijuna dinara
u 194G na 15900 milijuna u 1951
Vrijednost republikanske i lokalne
proizvodnje povećati će se od 5328
milijuna dinara u 1939 na 23 mi-lijflr- dp
u 1931
Petogodišnji plan predvidja zna-tno
povećanje površine zasijane in-dustrijskim
kulturama Površina
zasijana duhanom pamukom ri-žom
povećati će se za 3G5 posto
Melioracijom stvoriti će se oko
8P(000 hektara novih površina ob-radivog
zemljišta U 1951 vrijed-nost
poljoprivrednih proizvoda po-većati
će se za 373 posto u pore-djenj- u
sa predratnom Plan tako-djer
pridaje veliku važnost elektri-fikaciji
Macedonije I predvidja če-tiri
puta veću proizvodnju elek-trične
energije nego u 1939
I
ISTI
lieograd — Beogradska štampa
posvjećuje svoje uvodne članke u
sazivanju pariške konferencije 12
jula podvlačeći da Jugoslavija ne
može uzeti učešća ni u kakvoj
kombinaciji koja bi doela u opas-nost
njezinu nezavisnost
u članku pod naslovom
"Sloboda i nezavisnost naroda ne
mole se kupiti" podvlači da je
Maršalov predlog za davanje po-moći
europskim zemljama u cilju
postizanja ekonomske obnove pri-rodno
izazvao interes u svijetu
bez obzira na razloge koji su ga
uslovili i bez obzira na činjenicu
da ni forma ni ušlo vi pod kojima
će biti data nisu precizirani Me-djutim
konferencija otkri-la
je pravo značenje toga plana
kroz koji je probijala težnja da
američki trustovi dominiraju pri-vredom
europskih zemalja i da na
ovaj ili na onaj način otklone opa-snost
privredne krize u Americi
Drugim riječima takva "pomoć"
znači miješanje u unutrašnje po-slove
drugih zemalja oduzimanje
zemljama njihove ekonomske ne-zavisnosti
i na taj način ugrožava
nje njihovog suvereniteta
Jugoslavija se za opće
maksimalno učešće u svakoj akciji
u vezi sa pomoći za obnovu opu-stošenih
zemalja U isto vrijeme
Jugoslavija čuva svoju nezavisnost
i ne želi da sudjeluje ni u kakvoj
kombinaciji koja suvereni-tetu
zemalja Ona nikada neće po-vrijediti
principe za koje su se nje-zini
narodi borili' — piše Dorba
"Politika" medjutim
da je nešto Sto je iz osnova raz
JJ ki j V-A- ml
Mdum —
"Hej! — posao joi nije obavljen — Radnički zakon još nije
doneseni" KAD VLADA
DOLAD?
Amerikanci su izvršili dvije in-vazije
u Italiju: onu oružjem i
trupama i onu dolarima Ova dru-ga
invazija još je u toku i upravo
sada odvija se velika odlučna
ofenziva u jeku koje je formirana
nova De Gasperijeva dolarska vla-da
Nedavno je bivši talijanski m-inistar
avijacije general Placentini
dao izjavu o tome kako su Ameri-kanci
osvojili talijanski zračni pro-met
monopolizirali talijansku ci-vilnu
avijaciju i avijatičku indu-striju
Još 1945 u najvećoj tajno-sti
protivno svim ugovorima o
miru medju saveznicima vodjeni
su pregovori izmedju De Gasperi-jevi- h
povjerenika i "Ame-rican
Transvorlded Air Vays" Ti
su pregovori doveli do zaključka
katastrofalnih za talijanske naci
onalne interese Piacentini kaže
da je Amerika bacila pod noge ne
samo postojeće medjunarodne ugo
vore nego i talijanske zakone
prema kojima stranci mogu sudje-lovati
samo sa 33% akcija u tali-janskim
poduzećima Amerikanci
su medjutim preuzeli toliko akcija
u talijanskoj avijaciji da imaju
onu većinu koja ih čini efektivnim
gospodarima
I ako Italija ima znatnu doma-ću
avijonsku industriju ona ne će
moći svoje zračne transporte obna-vljati
u zemlji a to će povlačiti za
sobom nezaposlenost tisuća radni-ka
u toj grani industrije
Tako otprilike nastupaju Ame-rikanci
i na raznim drugim sekto-rima
talijanskog privrednog živo-ta
Naročito velik apetit imaju za
talijansku automobilsku industriju
koja je bila okosnica industrijskog
ličito onome o čemu se razgovaralo
skriveno iza svih fraza i zvaničnih
izjava o tobožnjoj ekonomskoj po-moći
za opustošene ratom zemlje
u Europi U vezi sa ovim u članku
su iznijeta slijedeća zapažanja:
"Prvo pomoću 'Maršalovog pla-na'
američki engleski i francuski
reakcioneri pokušavaju sada na za-obilazan
način putem ekonomskog
ucjenjivanja da ostvare svoj dav
no zamišljeni 'zapadni blok koji
do sada niu mogli ostvariti direk-tnim
političkim putem
Drugo shvativši da je Truma-no- v
plan' i suviše grub i nezgo-dan
SAD pokušavaju sada pomo-ću
'Maršalovog plana' da poMignu
isti cilj to će reći da ispune ambi-cije
nezasitnog američkog imperi-jalizma
nudeći šaku variva i do-lara
Treće Engleska i Francuska
koje mi sada u kritičnoj ekonom-skoj
isituariji željele bi jednim vje-štim
manevrom da prebace svoju
odgovornost na ledja drugih ma-njih
europskih država
TIRANA — Na velikom mitin-gu
povodom godišnjice potpisiva-nja
Ugovora o prijateljstvu i uza-jamnoj
pomoći izmedju Jugoslavije
i Albanije govorio je pomoćnik
ministra vanjskih poslova Narodne
Republike Albanije Hisni Kapo i
istakao da se veze izmedju jugo-slavenskog
i albanskog naroda po-slije
rata sve više učvršćuju u
obnovi i izgradnji obiju zemalja
1 da te veze svakim danom postaju
sve tješnje
STO SE SAKRIVA IZA
MARŠALOVOG PLANA
BUDUĆ JE TRUMANOV PLAN SUVIŠE GRUB NEZGODAN
POKUŠAVA SE POSTIĆI ČILI SA PLANOM MARŠALA
Rorba
Pariška
izjasnila
prijeti
podvlači
delegata
l?£Ž&r
ŠŽJL--
sistema Italije Pred završetkom
su pregovori koje vode predstavni-ci
američkog trusta "General Mo-tors"
s akcionarima industrije
"Isotta Franschini" koja bi imala
postati ekspoziturom za montira-nje
automobilskih dijelova ameri-čke
produkcije i plasiranje i čita-voj
mediteranskoj zoni Nadalje
"Standard Oil" veliki petrolejski
trust započeti će s eksploatacijom
nafte u dolini Pada te će sudje-lovati
sa 3 milijuna dolara u tali-janskom
državnom poduzeću za
naftu "AGIP" Jedna druga ame-rička
kompanija namijerava zaku-piti
Siciliju za eksploataciju nafte
Takodjer je osnovana kompanija
(tobože miješana ali 70 milijuna
dolara daju Amerikanci) koja će
eksploatirati električnu struju n
Val d'Aosta i producirati 400 mi-lijuna
K W godišnje T će biti
najvažniji izvor struje u Italiji i
Amerikanci će držati u Šahu velik
dio ostale industrije u Sjevernoj
Italiji monopolom elektrike Već
se u znatnoj mjeri infiltrirao do-lar
i u talijansku industriju želje-za
tekstila plina i td — Tali-janska
radioslužba već je takodjer
prešla pod američku kontrolu --Pozn- ato
je da je i talijanska film-ska
industrija koja raspolaže s ve-likim
ateljeima tehnikom i kadro-vima
tako infiltrirana američkim
kapitalom da se više ne može go-voriti
o talijanskom filmu Plan je
hollywoodskih magnata filma sud-bonosan
za tu granu talijanske pri-vrede
i umjetnosti jer će HoIly-voo- d
dozvoljavati njezin daljnji
razvoj samo utoliko ukoliko ne
će ikoditi plasiranju američkih fil-mova
u Italiji 1 ostaloj Europi
Ovo Je dovoljno da se ilustrira
što se dogadja s Italijom De Ga-spe- ri
eksponent stranog kapitala
svojom političkom akcijom ubrza
va taj proces rasprodaje ili hipo- -
tekiziranja Italije za račun dolara
On je postao predsjednikom vlade
koja je nazvana "govemo del dol- -
laro" (vlada dolara) Za to je Mar-sha- ll
njegovu vladu pozdravio i
obećao punu pomoć "Italiji koja
pokazuje postojanu vjeru u metode
za zaštitu individualne slobode"
U prvom redu za američke mono-pole
za Sto slobodniju infiltraciju
dolara za što slobodniji "businea"
za iskoriitavanj i osiromašivanje
masa za ugušivanje naprednog
pokreta i slobode Komunistički po-span- ik
Seechi rekao je: "De Gas-perijeva
vlada nije ni demokrat-ska
ni talijanska To je vlada naj-tipični- je
pete kolone — one dolar-ske!"
TRIDESET JUGOSLAVENSKIH
ISELJENIKA IZ NOVOG ZE-LANDA
VRAĆA SE U
DOMOVINU
London Juna — Na povratku
u Jugoslaviju grupa od oko tri
deset jugoslavenskih iseljenika iz
ovog eianua surih je u unum
Iseljenike je pozdravio ambasador
Federativne Narodne Republike
Jugoslavije u Londonu dr Ljubo
Leontić i izrazio svoje zadovolj-stvo
Jto se vraćaju u oslobodjenu
domovinu da pomognu u velikom
I rauu na oonovi i ir igrann_ji!l_u_otti_jr
budućnosti Jugoslavenskih narodi
Iseljenici najvećim dijelom Dal-matinci
i Hercegove! izrazili u
svoju veliku radost ito se poslije
: toliko godina provedenih u tudji-n- i
mogu vratiti u svoju slobodnu
domovinu
Jugoslavija na putu
ekonomskog preporoda
u
Ilrz porast proizvodnih snaga
i porast bogatstva u našem dru-štvenom
poretku neminovno vo-di
porastu blagostanja radnog
naroda To je neizbježno zato što
je kod nas ne samo proizvodnja
društvena već društvu pripa-daju
i produkti te proizvodnje
U kapitalizmu je sasvim suprot-na
pojava U kapitalizmu porast
proizvodnih snaga i općeg bo-gatstva
je neizbježno praćen
poračću bijede i siromaštva u
širokim slojevima radnog naro-da
Porast bogatstva u kapitali-zmu
znači porast kapitala u
rukama malog broja bogataša
na jednoj strani i porast siro-maštva
kod radnog naroda na
drugoj strani To je neizbježna
zakonomjernost sve dok postoji
kapitalistička privatna svojinu
na sredstva za proizvodnju U
tim uslovima sve je veći udio
klase kapitalista u općenarod-nom
dohodku dok Je sve manji
udio proletarijata i ostalog rad-nog
naroda
Medjutim u naMm društve-nim
uslovima porast proizvod-nih
snaga i općeg društvenog
bogatstva znači i porast dijela
narodnog dohotka koji pripada
radnom narodu Znači opći po-rast
društvenog bogatstva vodi
povećanju blagostanja radnog
čovjeka U tome se uostalom
izražava principijelna razlika
izmedju našeg načina proizvod-nje
naših odnosa proizvodnje i
onih koji vladaju u kapitalizmu
Ukoliko su veće naše proizvodne
snage i bogatstvo utoliko će bo-lje
živjeti radni čovjek
A glavni izvor naše rastuće
akumulacije našeg stalnog po-dizanja
materijalnog i kulturnog
života je porast produktivnosti
rada I petogodišnji plan odre-djuje
povećanje produktivnosti
rada do 1951 godine prema 1940
godini u industriji na fG posto
u rudarstvu na 90 posto u že-ljezničkom
saobraćaju ima se
sniziti cijena koštanja za 40 po
sto u stanbenoj izgradnji za 40
posto zatim sniženje troškova
trgovine ispod 10 posto prodaj-nih
cijena na malo prema 39
posto u 1939 godini Robni pro-met
na malo ima se povećati od
55 milijardi dinara u 194G go-dini
na 102 milijarde dinara u
1951 godini ili za skoro 2 puta
Pomoću svih pothvata u prav-cu
povećanja produktivnosti ra-da
plan odredjuje sniženje ci-jene
koštanja ne uzimajući u
obzir sniženje koje će nastati
uslijed sniženja cijena materi-jala
u rudarstvu za 31 posto
u industriji za 25 posto u elek-troprivredi
za 33 posto itd
Kao materijalna osnova raz-vitka
produktivnosti rada po-služiti
će savremena tehnika
koja će postati karakterna crta
naše nove narodne industrije
Stara Jugoslavija je i u tom
pogledu bila neobično zaostala
zemlja U mnogim poduzećima
radilo se kao se kaže pret-potopnim
orudjima U kapita-lizmu
na primjer postoji odre-djen- a
granica primjene mašine
Kapitalistički način proizvodnje
primjenjuje mašinu amo u
onom slučaju kada mu je mašina
jeftinija od radne snage koju se
dotičnom mašinom zamjenjuje
U tim uslovima mašina se ne
uvodi da se olakša rad najam-nog
radnika već da se poveća
eksploatacija da se u prvom
redu poveća intenzivnost rada
da se Jto veći broj radnika za-mijeni
malinom
U našim uslovima princip pri-mjene
mašine je potpuno sup-rotan
kapitalističkom principu
U Federativnoj Narodnoj Repu-blici
Jugoslaviji radnik nije do-datak
mašini već je mašina oru-dj- e
u njegovim rukama za stva-ranje
vie proizvodi za stvarn-nj- e
viSe bogatstva Kod nas pri-mjena
sve većeg broja i sve
savršenijih mašina znači olak-šanje
procesa rada znači pove-ćanje
produktivnosti rada znači
povećanje broja radnika U tak-vim
uslovima kao Ho u naši
nema ni trunke opasnosti da će
"malina istisnuti radnika te pro-izvodnje"
kao Jto je lufaj u
kapitalističkoj proizvodi
III
Isto kao što Se nal općena-rodni
sektor privrede korjenito
razlikuje od kapitalističke pri-vrede
tako se i razmjeltaj nje-govih
proizvodnih snaga iz te-melja
razlikuje
Cime se buržoazija u staroj
Jugoslaviji rukovodila u raz-mještaju
proizvodnih snaga u
odabiranju mjesta za poduzeće
ili željezničku prugu? Ona se
rukovodila onim čim se ruko-vodi
svaki kapitalista pa mi u
kojoj zemlji investirao svoj ka
pital a to je profilom U raz-mještaju
proizvodnih snaga u
staroj Jugoslaviji našla je pu-nog
izraza i politika veliko-srp-sk- og
imperijalizma politika na-cionalnog
tlačenja ostalih naci-ja
Razumljivo je da se državno
i političko rukovodstvo Federa-tivne
Narodne Republike Jugo-slavije
pri izradi petogodišnjeg
plana nije rukovodilo niti kapi-talističkim
profitom niti politi-kom
nacionalne nejednakosti
RaS obratno: ono se rukovodilo
politikom podizanja blagostanja
naših naroda i politikom nacio-nalne
ravnopravnosti
Princip raspodjele naših pro-izvodnih
snaga kako je to jas-no
odraženo u prvom petogodi-šnjem
planu se zasniva na lik-vidaciji
privredne i kulturne na-cionalne
nejednakosti koju smo
naslijedili iz prošlosti na blizini
poduzeća izvoru sirovina na
kompletiranju i na blizini rajo-na
potrošnje
Još je Fridrih Engels u knjizi
"Anti-Diring- " pisao "Jedino
društvo koje harmonički kombi-nira
svoje proizvodne snage u
saglasnosti sa općim planom
može razmjestiti industriju po
cijeloj državi tako kako je to
najpogodnije za njezin vlastiti
razvitak kao i za očuvanje raz-vitka
drugih elemenata proiz-vodnje"
Polazeći od principa približa-vanja
poduzeća sirovinama po-stiže
se kako pojeftinjavanje
troškova proizvodnje tako i pri-vredno
podizanje zaostalih rajo-na
a gdje se nalaze izvori siro-vina
Držeći se toga principa
ubrzava se uklanjanje protiv-rečnos- ti
izmedju grada i sela
koja je svojstvena kapitalistič-kom
poretku
Evo kako je izgledao razvi-tak
industrijske proizvodnje u
staroj Jugoslaviji Ako uzmemo
industrijsku proizvodnju 1929
godine za 100 onda je indeks
industrijske proizvodnje 1939
godine za cijelu Jugoslaviju bio
120 za Srbiju 144 za Hrvatsku
107 za Sloveniju 110 za Rosnu
i Hercegovinu 111 za Macedo-nij- u
92 za Crnu Goru 111 Sa-svim
drukčiju sliku daje naJ
prvi petogodišnji plan Tako na
primjer ako vrijednost proiz-vodnje
industrije rudarstva i
elektroprivrede od 1939 godine
uzmemo za 100 onda ćemo 1951
godine imati slijedeće stanje:
Federativna Narodna Republi-ka
Jugoslavija 494 Narodna
Republika Srbija 417 Narodna
Republika Hrvatska 452 Narod-na
Republika Slovenija 3GG Na-rodna
Republika Bosna i Herce-govina
1054 Narodna Republi-ka
Macedonija 2G33 Narodna
Republika Crna Gora 1100
U zakonu o petogodišnjem
planu se kaže: "Radi uklanja-nja
neravnomjernosti u ekonom-skom
razvitku pojedinih narod-nih
republika i u izgradnji Fe-derativne
Republike Jugoslavije
privredne cjeline osigurati što
brži tempo porasta proizvodnje
i investicija u ekonomski zaos-talim
Narodnim Republikama:
Rosni i Hercegovini Macedoniji
i Crnoj Gori i u ekonomski za-ostalim
krajevima u drugim na-rodnim
republikama Povećati
vrijednost industrijske proizvo-dnje
1951 godine: u Narodnoj
Republici Rosni i Hercegovini
za 105 puta u Narodnoj Repu-blici
Macedoniji za 2G3 puta u
poredjenju sa 1939 godinom a u
Crnoj Gori koja nije imala in-dustrije
postići proizvodnju u
vrijednosti od 11 milijarde di-nara
"
Razumljivo je da će ostva-renje
prvog petogodišnjeg pla-na
joS viSe pojačati nesalomlji-vo
jedinstvo naroda FNRJ i
njihovu ravnopravnost
Ostvarenjem plana ukida se
i ona naslijedjena tradicionalna
podjela na pasivne l nepasivne
krajeve Kao Jto se vidi it plana
novi druitveni poredak je u sta-nju
da izgradi svaki nas kraj
da bude privredno aktivan
IV
Pobjedom u oslobodilačkom
ratu narodi Jugoslavije su us
pjeli da izgrade viši oblik vla-davine
— narodnu vlast Našli-jedjen- a
privredna zaostalost ze-mlje
nikako ne odgovara i n
moie odgovarati ovom višem
društvenom uredjenju Naša pri-vreda
i naš društveni poredak
morali su biti i to u najkraćem
roku dovedeni u sklad Dovesti
u sklad te dvije strane života i
da to bude u interesu naroda
da to bude ostvarenje onoga za-što
se narod borio znači podi-gnuti
materijalnu osnovu podi-gnuti
privredu na onaj stepen
koji odgovara društvenom ure--
(Prenos na str 4)
i