Novosti, November 26, 1946

              i
Jak
-
4 yri m lu i 'mpptT v
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 31 decembra 1946 NOVOSTI Pred novim borbama za pristojan
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv život i veću ekonomsku sigurnost In the Croatian Language
Authorized as Seconđ Clasa Mail Tost Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku'
Regutered in the Registrv Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Na pragu Nove Godine
Iza nas ostaje 1946 godina — prva posljeratna Na pra-gu
smo novo 1947
Prošla 1946 bila je ispunjena učvršćivanjem mira mi- -
J 'ifi ii siranu urugin unnieimu pwujuiiwi-uvwiu- u uu pokazuju kanadski
obnovom postradalih čišćenjem fašističkih moraju pripremati dru- -
ostalih ostataka u nizu mladih narodnih republika- - prvim i
slobodnim posljeratnim izborima u kojima su demokratske
snage naroda bilježile pobjedu 2a pobjedom velikim štraj-kovni- m
drugim borbama za socijalnu pravicu i ekonomsku
polakšicu kod nas u Americi i drugim kapitalističkim zem-ljama
U kratko 1946 godina je bila prožeta borbama za punu
realizaciju velike pobjede demokratsko savezničke koalicije
nad silama reakcije i fašizma — borbom za trajan sigur-nost
i blagostanje
Pa iako je 1946 bila prožeta teškim naporima za
bolji život čovječanstva u opće pogrešno bi bilo stvarati za-ključak
da je sve to postignuto ili da opijeni prvim pobje-dama
zaboravimo na opasnost Opasnost novog rata
nije posve odstranjena Obnova ratom opustošenih zemalja
još nijo može brzo izvedena Bolji i lakši za
milijune radnog naroda nijo osiguran
One mračne i reakcionarno silo protiv kojih smo
vodili borbu tokom prošlog rata ostalo su doista poražene
ali no posve onemogućene da misle i rade u pravcu novih
ratova porobljavanju tudjih i podčinjavanju svojih vlastitih
naroda njihovoj ekonomskoj moći Pogled na Indiju Kinu
Srednji Istok Balkan Španiju i druge zemlje i narode dosta
je pak da se uvjerimo o namjerama i planovima raznih im-perijalističkih
zavojevača Pogled na velike štrajkovne i dru-ge
socijalno borbe kroz koje prolazimo od svršetka rata na
ovamo dosta je da se uvjerimo da krupni monopolistički in-teresi
ne popuštaju nego više stežu i otežavaju želje
naroda za lakšim životom i sigurnijom budućnošću Otuda
zbog mira i sigurnosti zbog sretnije budućnosti i blagostanja
svih naroda naš zavjet i u oči godine 1947 mora
veće zalaganje i veća mobilizacija svih demokratskih
sila za ovo uzvišene željo naroda
Pogledamo li tek na prošlo godišnji
bilo onaj na pomaganju junačkih naroda Jugoslavije
na organiziranju novih sila oko našeg progresivnog pokreta
i novino ili na našem doprinosu i sudjelovanju naših iselje-nika
u izgradnji sretnijeg života ovdje doći ćemo do zaklju-čka
da jo taj doprinos velik i značajan On jo toliko značajan
i toliko velik da ga danas cijeni nova narodna Jugoslavija
i progresivni pokreti u ovim zemljama
Nekoliko primjera:
U zajednici sa braćom Srbima Slovencima i ostalim na-rodima
Jugoslavije a preko Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena (bez Macodonaca) uspjeli smo da tokom 1946 go-dine
pošaljemo preko 100000 dolara pomoći u gotovom i pre-ko
teških sanduka rame robe i medikalija našoj braći u
Jugoslaviji U moralnom pogledu naš posao je veći
i značajniji Kad je nova narodna Jugoslavija vodila bor-bu
za svoj Trst mi smo preko naše štampe i preko buletina
Vijeća uspjeli prikazati opravdanosti jugoslavenskih zahtje-va
Uspjeli smo prikupiti 56000 potpisa i 180 raznih organi-zacija
zanatskih unija crkava i ostalih društava kanadskog
javnog života sa kojima su se potpisnici solidarisali sa oprav-danim
zahtjevima Jugoslavije na Trst
Ne samo po ovom po svim drugim pitanjima koja su
zahtjevala pomoći naše štampe i naših organizacija bili smo
vjerni tumači i podupiratelji istinske narodne stvari — boljitka
naših na domu i naroda Kanade
Pored ovog sa ponosom ističemo da je tokom prošle go-dino
uplivno i brojno podvostručen broj članova i prijatelja
organizacija Saveza Kanadskih Hrvata da smo povećali broj
pretplatnika Novosti za preko jedne hiljade da je održano 70
što većih što manjih skupština i predavanja ništa manji broj
izleta i tri veći broj drugih kulturno-prosvjetni- h prire-daba
Dodamo li ovome naš doprinos u jačanju Hrvatske
Bratske Zajednice suzbijanju ustaško-mačekovsk- e pro-faši-stič- ke
propagande sudjelovanje u sindikalnom pokretu u iz-borima
i drugim demokratskim pokretima naroda Kanade
nemoiemo a da taj rad prošle godine ne postavimo u
aktivnosti naših najboljih godina
Ističući ove naše aktivnosti iz prošle godine tek u naj-grubljim
primjerima potrebno je istaći da nas obzirom na
prilike čeka ništa manji posao u dolazećoj 1947 godini Mi
na te nove zadaće moramo biti spremni Moramo ih upozna-vati
jer samo tako ako ih poznamo i izučavamo lakše ćemo
ih savladati Evo nekojih pitanja sa kojima ćemo neposredno
suočeni u samom početku godine:
Borba za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu će je-dno
od najglavnijih medjunarodnih pitanja kojem pitanju
ćemo i mi preko naše štampe i organizacija u zajednici sa
ostalim demokratskim pokretima morati doprinjeti svoj
Pored toga nalazimo se na pragu novih štrajkovnih bor-ba
uvjetovanih ukidanjem kontrole nad cijenama i pohlep-nošć-u nesavjesnih kapitalista Primičemo se izgleda i većim
uiunomstini nzama( društvu mjevanja
Prve posljeratne ekonomske teresa poslije prvih bitaka organi-borb- e
u Kanadi nisu donijele po- - tiranin radnika to je lako opaziti
bjedu krupnim bogatašima za po- - To su planovi za potpuno ukidanje
vratak na staro predratno stanje
Može se slobodno reći da su u po-kretu
za veće nadnice u štrajkovi-ma
koji su se redali prošlog ljeta
i jeseni za drugim — radni-ci
dobili važne koncesije i pojačali
zanatsko unijski pokret
Ali nesmijemo pustiti iz vida ni
to da posljeratni ciljevi radnika
— veći stupanj života kraće rad-no
vrijeme pojačana kupovna sna
ga popravak federalnih i provin
cijalnih zakona progresivnija do
maća i vanjska politika — još ni
su ostvareni I ne samo to mora
mo znati da se krupni interesi
spremaju u ofenzivu i protiv toga
sto se do sada postiglo žestokim
-- uii l_- - i i uviuauiu a uiugu svi nivnui i lnakovJ da se
ratom zemalja i i I radnici za
i
mir
mir i
još
niti biti život
još
iste
još
nove biti
još još
površno naš rad
naših
novo
200
bio još
još
već
puta
k
i red
biti već dolazeće
biti
dio
—
jedan
I
ge velike posljeratne bitke Rad-nički
pokret napose zanatsko
unijski pokret mora u cjelosti
shvatiti današnju situaciju i teku-će
dogadjaje jer inače neće biti u
stanju organizirati svojih snaga u
borbi za rješavanje ekonomskih
problema u prilog većine stanov-ništva
Kakve okolnosti prisiljuju zanat-sko
unijski pokret na pripremanje
za dolazeće bitke? U glavnom te
okolnosti su slijedeće:
1 Od nekih pet milijuna radni-ka
i radnica tek nekih 750000 ih
je organizirano u razne zanatske
unije Popravkom nadnica za vri-jeme
rata i nedavnim štrajkovnim
pokretom za veće nadnice koristi-le
su se u glavnom samo organizi-rane
sekcije kanadskih radnika
Ogromna većina radnika nije za
vrijeme rata ni poslije dobila
srazmjerne povišice Zapravo og-romna
većina neorganiziranih rad-nika
u industriji namještenici i
poslužnici u raznim granama živo
ta čije nadnice su za vrijeme rata
bile ispod minimuma dobili su tek
nešto malo više od "cost-of-livin- g
bonusa" a od kada je taj "bonus"
ukinut nisu više dobili ništa
Mase kanadskog naroda teško
osjećaju skupoću naročito posljed
njih mjeseci od kada cijene skaču
naglom brzinom Oni radnici čije
se nadnice nisu povećale srazmjer-n- o
sa nadnicama ostalih radnika
biti će prisiljeni tražiti povišicu
Njima drugo ne preostaje Nije
stoga ni čudo što se široke mase
neorganiziranih radnika priključu-ju
zanatsko unijskom pokretu jer
u njemu vide jedino sredstvo za
popravak mizernih nadnica U
provinciji Quebec pa i u Ontario
posvuda se opaža pristupanje rad-nika
u lokalne unijske organizaci-J- e
2 Kakvi su planovi krupnih in- -
priroajenim rapitaiisticrom
kontrole nad cijenama za odstra-njivanje
vladine naplate na nekoj
proizvode kao na primjer ukinuće
naplate proizvadjačima mlijeka
osnivanje kompanijskih "unija" i
uništenje istinskih zanatskih uni-ja
zadržavanje proizvoda od tr-žišta
za podržavanje visokih cije-na
itd
Prema mnogim izgledima eko-nomski
razvitak u Kanadi pribli-zuj- e
se onom u Sjedinjenim Drža-vama
Profiti krupnih interesa
preko južne granice porasli su do
većeg stupnja nego ikada u histo
riji ulošci monopola su takodjer
veći dok su se povišicom cijene
robi nadnice daleko snizile Ovdje
u Kanadi prem kontrola nije sa-svim
ukinuta ipak su dionice to-kom
194G godine rasle iz mjeseca
u mjesec ulošci i kanadskog mo-nopola
su se povećali
Dok se tako krupni interesi bo-gate
iz dana u dan pogledajmo u
brojkama kako stoje stvari na
strani kanadskog radništva tj
većine stanovništva Prema izvje
štaju Labor News od 11 novembra
tjedna zarada za minimalni stu
panj života trebala je 1933 godi
no iznositi $2717 U 1946 godini
je trebalo $3717 Pa ipak je u
oktobru 1916 godine poprečna nad
nica kanadskih radnika iznosila
tek 3275 ili $300 manje nego je
potrebno za minimalni stupanj ži
vota
3 Znajući kako njihova politika
naglo snižava ekonomski položaj
kanadskih radnika krupni intere-si
galame da samo povećana proiz-vodnja
može izliječiti nezdravu si
tuaciju Ima i nekojih vodja za-natsko
unijskog pokreta koji kao
Villiam Green uv Sjedinjenim Dr-žavama
propovjedaju radnicima
ovakvu "teoriju" Takav je na
primjer Charles Millard koji jav-no
govori da se u dolazećim mje-secima
kanadski radnici trebaju
mirnim putem nagoditi sa poslo-davcima
o povišici nadnice Obzi
rom na to suvišno je i govoriti
da su nekoji vodje u redovima or-ganiziranih
radnika spremni odre-ći
se borbe za radničke interese i
puštati vodu na mlin vlasnika in-dustrije
Istina veća proizvodnja
mogla bi donekle utjecati protiv
povišice cijena ali općenite potre-be
naroda ne traže "mirnu nagod-bu
o nadnici" nego takvu poviši-cu
koja će znatno povisiti kupov-nu
snagu za pristojan život i za
povećanje tržišta kod kuće
Zagovaratelji interesa monopo-la
govore da je potrebno usvojiti
strana tržišta i podržavati niska
nadnice kako bi se Kanada na
(Nastavak na strani 4)
a to znači većoj besposlici i bijedi Već danas na primjer
teško dobije novi posao radnik iznad 40 godina starosti Sa
tim i takvim borbama mi smo i u prošlosti bili nerazdvojivo
povezani sa ostalim radnicima Kanade pak ćemo neizbježno
biti i u dolazećim godinama
Na drugu stranu neprijatelji progresa i mira nasrću i na
demokrastka prava naroda i pokušavaju rasnom i vjerskom
diskriminacijom svratiti narod od prave borbe na borbu pro-tiv
"stranaca" Zidova crnaca i drugih obavijajući to velom
"crvenog strašila" Nije potrebno isticati da je to stari i po
znati fašistički način borbe — pocijepaj pa vladaj — ali je
ružno istaći potrebu što većeg jedinstva svih demokratskih
slojeva za borbu protiv ovakvih pokušaja u buduće
Medju najvažnija pitanja pred kojima stojimo neposred
no je svakako pitanje: kako što više i što efikasnije pomoć:
nc'voj narodnoj Jugoslaviji u obnovi Pod ovo pitanje spada
i povratak naših iseljenika u zemlju gdje će pomoću mašine-rijo
i alata kojeg smjeraju ponijeti sobom doprinjeti mak-simum
svojih mogućnosti u izgradnji i obnovi porušene stare
domovine Da se to omogući tražiti će se od svih naših ise-ljenika
onih koji odlaze i onih koji će ovdje ostati da pozaj-micama
omoguće kupnju nužno potrebne mašinerije Za ove
svrhe predridnja se zajam od najmanje dva milijuna dolara
Porod toga ove godine dolazi i Sedma Konvencija Hrvat-ske
Bratske Zajednice gdje 'će trebati uprijeti svim silama
da se na tu konvenciju izašalju najbolji od najboljih pred-stavnika
Zajednice onih koji će svojim radom i poznanstvom
naših prilika učiniti sve u svojoj moći da se ta naša naj-veća
ustanova očuva od ustaša i ostalih neprijatelja Zajed-nice
i demokracije
1947 će dakle biti godina još čvršćeg zbijanja i povezivanja
svim demokratskih snaga našeg naroda protiv svih nepri-jatelja
nove narodne Jugoslavije i demokracije uopće To će
biti godina širenja i jačanja bratstva i jedinstva svih naših
iseljenika u Kanadi i Sjedinjenim Državama
Nova godina donosi nam dakle nove zadaće i tražiti će
cd nas nove i još većo aktivnosti na svim poljima po svim
gianama našeg iseljeničkog života Za izvodjenje velikih za- daća koje stoje pred nama potrebna je svaka unca naše
energije Potrebno je jedinstvo i bratstvo svih jugoslavenskih
iseljenika
M-IS- T BG
-- &
°UR
_= oT
Dok Duplessis traži posebna "provincijalna
demokratska prava
o
Moskva — Sovjetska štampa
donosi opširne članke o aktivno
stima anglo-američko- g imperijali-zma
na Srednjem i Dalekom Isto-ku
Kako u Sovjetskom Savezu
gledaju na politiku onih koji su
za vrijeme rata potlačenim naro-dima
obećavali slobodu i nezavis-nost
a sada su na ta obećanja za-boravili
niže donosimo glavnijs
citate iz nekoliko vodećih sovjet-skih
novina
PRAVDA — U članku o anglo-egipatski- m
odnosima Pravda ka-že
da sve od 1882 godine tj ka-da
su Dritanci prvi puta počeli
vladati sa Egiptom nekoliko pu
ta su obećavali da će napustiti tu
zemlju Kao što je poznato obe-ćanje
nije ni jednoć ispunjeno
"Pravi ciljevi britanske politike
u Egiptu najbolje su se odokrili
za vrijeme anglo-egipatsk- ih pre-govora:
čuvanje britanske uprave
u Egiptu pod svaku cijenu i isko-rišćavanj- e
ove zemlje za Jednu od
najvećih vojnih baza Velike Bri-tanije
na Bliskom Istoku"
sve teških
vojno da
u
krugovima
demokratskih
da od
Piše: R S
Jerusalem Dok
u Palestini
na
ici se novog i
stvom
Ta je Os-lobodilačka
Liga organizirana u
februaru 1944 i
važan po-cre- ta
u Palestini Oslobodilačka
je
je
'-- ~v vv može svoje
leme zajtdničku suradnju
Oslobodilačka Liga je
od onih bogataških
u":c
prema Liga
sa cirku
nego koji
tjednik u
ni
ne ustručavaju
Liga
ne komunističku
Liga
nego Komunističke
ne ističe komu-nizam
nego borbu nacionalnog
za koju
zahtjevom u
Oslobodilačka Liga
najglavnije Zi- -
više druitvene trpeljivosti " TJl ZJ Z
takva Liga ističe on- -
ZJi M I
MlfcORlTV ftIGHTS" Rsclt°
1sL3' v "UISHiMS Mi Vfmm ~WŠmM J z atiTrff s Wm£K&ŽFŽ&ia£TK&_ VZTTTe S V iu-V- r
i -- r mfmz—m+G&rjs c ' ffiK£SS5SX a
'E
prava
'Ž&ZZ
Pogledi sovjetske štampe anglo-američkoj
vanjskoj politici
britanska politika Bliskom Is-toku
nije namijenjena pojačanju
mira i
FLOT —
nacrt za povjerenstvo
pod bivšim
— kaže no-vina
"odrazuje politiku imperija-lističkih
elemenata koji
medjunarodnu suradnju i nas-toje
narinuti svoju volju putem
sile" Prošli se nije
vodio zato da bi vlast naro-dom
jedna imperijalistička
nego za puno
oslobodjenje i svih
onih koji su stenjali pod imperija-lističkim
KRASNAYA —
Komentirajući o američkom
na arapski poluotok piše da
američke monopolističke kompani-je
koje su se ušančile u Saudi Ara
uporno prodiru u
Istoka
Afrike
cijevi prvi rezultati
Sada na redu Izgradnja
Obzirom na to Pravda kaže I baza i zračnih pristaništa
Britanci podupiru najreakcionar- - Američko tvrdi
nije krugove arapskim zemlja-- 1 je to potrebno za "obranu" Sjedi-m- a
i tim upravljaju u njenih Država Tvrde tako uspr-pravc- u
suzbijanja kos činjenice što arapski poluotok
elemenata koji se bore za leži nekoliko hiljada
nost svog naroda Pravda kaže daleko Sjeverne Amerike
se
GORDON
— politički ras-cjep
medju Arapima
zauzima ozbiljnog zamaha Ije- -
osjeća snažna sila
Nacionalna
arapskog
i
se
sigurnosti
japan-skim
ignorira-ju
nezavisnost
ZVIJEZDA
i
Srednjeg
i
su
kilometara
će demo- -
Vrflfalril 1-n- (n JCa mini '
i drugima
i sa Zidovima su-radjiv- ati
na
nladog pokreta onih koji su neza- - da zidovi i Arapi nemogu
lovoljnl sadanjim arapskim svojih drukčije ostvariti
nova sila
godine sada priz-tat- a
kao dio
Oslobodilačke
kritiziraju upravu
u te
ni
u Na
j opredjeljenje i
te opozicije politici arapskog vi-[ni- je ili zemlje u Euro- -
'--
eg To politi-- 1 pi ili
partija Arapima I
1 U Jednoj limnosr
l latni terij- - #1 Ttarnri " ° -- -- v 'alestine rješiti
kroz Ž-idova
Arapa
nezavisna
nekoliko obi- -
Kao važan
ne-što
ražu- -
rjr
nad
nad
sila
biji
stra- -
biti
Ona
ovom
vod- -
T
Lige
kažu vo-dje
prava
ima Dravo samo- - iga sredi- - kao narod Brita- -
koje
koja
lT-nrn- ft
prob grama se na uspostavu od-nosa
1 Britanije
na osnovi jednakopravnosti Liga
time misli na
dvije suverene
te će raditi folna n1
telji a svoj I rad druip iai„ti„ vai„ in „m„
seljaka njoj
u njezinom ći stanovništvu
za punu nezavisnost Drav0 da Mm „a _„ upliva
vlastitoj
sada imao
Ittahad većom
Palestini
Vodje Lige
najmanje tvrditi
da su oni komunisti Pa
sakriva svoju
simpatiju dio
pokreta zauzima
drukčiji Arapi-ma
one
zapadnim zemljama
Njezin program
karaktera da su ju
Arapi pozvani provoditi sa
za reforme industriji
i zemlji
da
je I
Potrebno jo ZIZ
nezavisnost
BSMVLt
©V tf V
na
KRASNV "Američki
sporazuma
otocima
mandatom" ova
svjetski rat
zamijenila drugu
Jarmom
pro-doru
druge
zemlje Uljene
eneksiJa
jljenih
ovakve politike
je
vodstvo
nezavis- -
trlorli
jednima
spremna
pitanju srna- -
trajući
težnja
Vodje otvo-reno
britansku
"Britanci
"nemaju legalnog moral-nog
stajati Palestini
rod Palestine na
glavno
druge
komiteta jedina Americi"
?ka medju klauzuli
izmedju Palestine
odnosa
Umedju
riAznviann
program
programu Palesztainhetjev Palestine osnovno
tjednik
lacijom arapski
položaj
Par-tije
zajedno
pitanje Arapa
Palestini
poziva
zemlje
nego vla- - Le već sada
punu pua
nje pitanje emigracije
se protivi razdva-janju
Palestine razne zone
predjele Arapi mogu lak)
živjeti zajedno O tome se ligi-no- m
programu "Neka se
1 bore zajedno za
Kad se jednoć nezavis-nost
postigne tada i
Arapi vlaMili ustav i od-lučivati
o budućno$tin
Pitanje židovskog useljavanja
iskorišćuje se JoS veće razdva
janje Izmedju Židova i —
kaže raseljene
Europi medjunarod
oduzima narodu provincije elementarna
IZVESTIJA — Govoreći o me-djunarodn- im
poslovima podvlači
konstruktivna politika u
moguća jedino onda kad
djela slijede riječi državnika i po- litičara Govoriti jedno i raditi
drugo nesmije biti običaj medju
onima koji za najviši cilj
uzeli čuvanje mira i izgradnju bla-gostanja
u svijetu "Nitko ne mo-že
pozdravljati generalno sniza
vanjo naoružanja jednom i
potkopavanje osnova medjunarod-n- e suradnje drugom" — kaže Iz-vest- ija Nije teško vidjeti kako se
iza lijepih riječi o miru i nezavis-nosti
kriju pod čarterom Ujedi-njenih
Nacija male grupe sa eks-panzionističkom
politikom
Upravo ovakav ekspanzionisti-čki
stav zauzeo maršal Smuts
predstavnik Južne Afrike prema
pitanju povjerenstva Njegov
predlog na zasjedanju Ujedinjenih
je Išao za tim da se odobri
koncesije postavljanje mreže Jugo-zapadn- e
Izvesti ističe se ni ameri-čki
plan nad oto-cima
koji su ranije bili pod man-datom
Japanaca ne razlikuje
predloga maršala Smutsa Plan
pravo
izgradnju pomorskih vojnih 1
zračnih baza na otocima dok se
tom daje nikakvih
prava ni sloboština
U Palestini nagi® razvija mlad
dobro organizirati pokret
da lako rodno rješiti
Aiit
ravnopravnost
je
organizirano
nro--
ko
zasnl-- 1
Je
da je
je
ja da
povjerenstvo
od
Amerikancima dozvoljava
stanovništvu
organizirati
U ekonomskom i socijalnom
gledu Liga se bori protiv feudal-nih
ostataka i za veći životni stu-panj
radnika i seljaka poziva za
nacionalni program prosvjete is-korjenjav-anje
nepismenosti i uva-djan- je
gradjanskih 1 politi-čkih
sloboština
Time što je ovo jedina dobro
organizirana sila ona na
sebe pozornost mnogih narodnih
sekcija Palestine pa i onih koje
se nisu spremne radikalno boriti
ali su voline raditi -- afeHnn n
svim važnijim problemima
Članovi Lige bili su glavni pok-retači
borbe 1915 godine za neza-visnost
arapskog sindikalnog po- kreta Arapski Sindikalni Kong-re- s
broji nekih 20000 članova i
podupirača medju većim brojem
radnika koji ne plaćaju članarinu
laj pokret podupire generalnu po- -
va na potpori radnika i danas niita drug0 neg0 obična ko litiku Lige i daje glavni os- -
iicrKiuai-i- a ™JKmvnija iwa onija kojom vIada London brane- -' na narodne mase u kojima
1
nacionalistički elementi nemajj
stvaranje demokratske vlade u budućnost želji 0vako si Oslobodilačka Iz- - kojoj će zajednički sudjelovati gradjuje snažan položaj medju oj- - Arapi I Zidovi " ™W - ko
Oslobodilačka Liga ima i svoji" J "' " ' """ da koji do nije istin- -
drugi
Oslobodilačke
ni
nacio-nalnog
medju
u
smatra
smatra
i 1 Z
podržavanje
po
StZTatf"o'isSJe Lnajviše kSriv!ia°sUtr_anŽeb_Ve: dskv0iJ&e g„o-vtorfrnibka te w partije od I
"-- "" smatra da je nepopu~st™ljiva bowrba oimniaju e vesćvionjuimnauropdIiavozma suobobmuduaćlei
nezavisnost glavno
ne
Liga takodjer
na i
Zidovi i
u
kaže: Ži-dovi
Arapi ne-zavisnost
će Židovi
izraditi
svojoj
za
Arapa
Liga Ona Zidove
po smatra za
svi-jetu
su si
rukom
nacija
za
ni
ne
punih
svraća
igrati važnu ulogu u narodnom
pokretu za nezavisnost Palestine
MEDJUNARODNI SAJAM U
ZAGREBU
Zagreb — U aprilu 1947 godi-ne
održati će se u Zagrebu veliki
medjunarodni sajam Na sajam su
pozvani koliko domaći toliko i
strani posjetioci Proljećni zagre-bački
sajam biti će snažna mani-festacija
rezultata rada na obnovi
jugoslavenske privrede a Isto vre-men- o
doprinijeti će proširenju me-djunarodnih
trgovačkih veza Jugo
slavije a irtostranstvom Sajam
no pitanje koje se mora medjuna-- 1 počinje 26 aprila 1947 godine