Novosti, January 26, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI
PubUshed evcry Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svcki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regktered in the Registr-- Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Authorizd a Setonđ Clas Mail Post Office Department Ottawa
ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephonc: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
"Ne boje" se prijetnja
Domobransko vodstvo Hrvatske Seljačke Stranke u Ka-nadi
nalazi 3e na sto čuda Sakupljali su novac za narode
Jugoslavije i obećavali da će novac poslati u stari kraj To su
oni činili za to kako bi njihovi članovi i prijatelji davali no-vac
za Jugoslaviju preko njih a ne preko Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena koje je prikupilo i poslalo u Jugoslaviju preko
pola milijuna dolara vrijednosti Sakupljali su posebno ne
samo da sabotiraju kampanju Vijeća koja je upravo onda bila
u toku nego da spriječe da pomoć koju bi slučajno dali čla-novi
HSS uopće dodje u ruke naroda Putovali su po kolon-ijama
i održavali skupštine upravo onda kad je Vijeće provo-dilo
akciju sakupljanja Govorili su narodu da ne daje novac
Vijeću jer da to nije siguran i narodni put već neka daje njima
Tako je to išlo Sakupili su nekih 18000 dolara i rekli
onima koji su doprinjeli da će oni poslati u Jugoslaviju sve i
jedan cent Narod je naš davao Mislio si je pa dajem preko
Vijeća ili preko vodstva HSS u Kanadi svejedno je Stvar je
plemenita i osjećam da pomognem svom narodu — mislio si
je naš iseljenik
I mi smo mislili da su im namjere iskrene Nismo ih spri-ječava- li
u tom radu tek smo isticali da bi bilo bolje ako bi
zajednički radili — kad će tako i tako pomoć našima u kraj
Njih sa vodstva smo već onda upozoravali da će bilo kakova
špekulacija sa narodnim novcem biti osudjena i po nama i
po narodu koji od svojih usta odkida i daje svom rodu u stari
kraj
Ono što smo predkazivali i ono na što smo ih već onda
upozoravali dogodilo se Sakupili su novac (oko 18000 dola-ra)
pa umjesto da taj novac pošalju narodu za kojeg je na-mjenje- n
gospoda domobrana sa vodstva stranke zadržali su
taj novac i rjesili da ga zadrže sve do onda dok se "Hrvat-ska
zbilja oslobodi"
Hrvatska se zbilja oslobodila Narod je došao do riječi i
rekao što misli o svojoj budućoj državi i životu Odlučio je da
se više nikada ne vraća na staro Izabrao svoju vladu i otpo-čeo
podizanjem porušene i opljačkane zemlje
No gospoda od HSS novac ne šalju Drže ga kod sebe
kao da jo to njihov novac i kao da je hrvatski radnik koji je
preko njih namjeravao pomoći svom rodu rekao da novac u
Jugoslaviju pošalju samo onda ako se tako Maček i njegova
reakcionarna okolina vrati na vlast
Takvo an'ti-narodn- o i nepošteno rukovodjenje sa narod-nim
novcem izazvalo je pravi revolt kod svih onih koji su dali
pa i kod njihovih organizacija Po cijele organizacije se bune
i traže od vodstva da se njihov novac pošalje tamo kuda je
namjenjen ili pak vrati njima Organizacija HSS iz Flin Flona
koja je po "kazni raspuštena" traži da se taj novac (njihovih
700 dolara) ili pošalje tamo ili povrati njima To su tražili i
pojedinci koji su dali pa i nekoji odsjeci Zajednice se bune
protiv tog nepoštenja vodstva stranke koje ih je prevarilo
A vodstvo stranke to domobransko vodstvo sa Restekom
Skacanom Krznarićem i Hercegom na čelu "mudro" ćuti ili
izmišlja izgovore koje šalje kao odgovor revoltiranom član-stvu
Evo što na primjer Restek odgovara Josipu Bučaru iz
Vindsora koji traži natrag svojih 50 dolara koje je dao za
Jugoslaviju:
"štovani prijatelju: — Potvrdjujem primitak tvojeg pisma
od 7 o mjeseca te mi je stoga na istoga odgovoriti slijedeće:
"Mi od HSS nismo nigdje niti rekli ni zaključili da neće-mo
novac slati za pomoć narodu u staru domovinu što je
sakupljena medju našim narodom u Kanadi Za svotu od
$402500 što je kupljeno robe i poslano u stari kraj mislim da
Je dovoljno pokriće za Tvojih $5000 što drugim riječima znači
da Tvoj doprinos pomoći nastradalom narodu u domovini
utrošen je za namjenjenu svrhu U ostalom kad bi i ostali pri-Jaga- či
bili Tvojeg mišljonja onda bi mi morali sami naplatiti
iz svojeg džepa svotu od $402500 ito je kupljeno robe i posla-ne
u domovinu
"Mislim da Ti je sada jasna stvar i da više u buduće ne-ćeš
moći rf H da smo Tvoj novac položili u banku i time zadr-žali
ga kod sebe kada eto i sam vidiš da smo kupili robu i
poslali je u stari kraj
"O ostalim stvarima ne želim raspravljati Kanadske Or-ganizacije
HSS rade pod svojim čarterom i odgovorne su za
svoj rad vlastima ove zemlje pak se za to ni malo prijetnja
ne bojimo"
Ovako bijedan i protuslovan odgovor šalje Restek Buča-ru
Ovakav je poslao i drugim narodnim patriotima koji su
trafili svoj novac natrag Izgleda da su onih $402500 pos-lali
samo za to da se eventualnim nezadovoljnicima može od-govoriti:
"pa tvoj smo novac poslali i ti nemaš pravo da se
buniš"
Do kada će vodstvo stranke biti u stanju da na ovako
šarlatanski način odgovara svom članstvu to ovisi o samom
članstvu i onima koji su novac dali Ali kad bi se recimo na-šao
jedan pravi majstor koji je dao svoj novac na njihov
apel za pomoć narodima Jugoslavije — a taj novac ohi nisu
postati za svrhe za koje su ga sakupljali već ja nepravilno
zadržali u svojoj blagajni za onda kad će ga moći iskoristiti
pored pomoći i za političko motive izdajnika Mcčeka — pak
cijelu tu stvar predao kanadskom sudu i tražio zadovoljštinu
preko suda mi kažemo da bi se gospoda sa vodstva stranke
našla vrlo lako u neobranom groždju Je: reS da se za sta-novitu
stvar sakuplja novac a upotrebiti ju za drugu stvar
ili ju sadržati i ne poslati smatra se obmanom i zakonskim
prekršajem — da ne upotrebimo jači termin
Šef UNRRE u Jugoslaviji govori
o velikim potrebama
Potanjim
Jugoslaviju
U JUGOSLAVIJI SE POMOĆ UNRRE PRAVILNO DIJELI
istraživanjem kroz
ustanovljeno je da
nemaju osnove optužbe da se za-lihe
UNRRE u toj zemlji ne dije-le
pravedno — rekao je Mihael
Sergejčić Sef UNRRA misije u
Jugoslaviji kada je imao intervju
sa američkim novinarima u Wa- -
shington 8 januara
Odgovarajući na pitanja Mr
Sergejčić izjavljuje da se pomoć
UNRRE ispravno dijeli svim onim
osobama koje je trebaju bez ikak-ve
diskriminacije u vjerskom ili
političkom mišljenju On je pobio
navode da se pomoć koja ide u
Jugoslaviju daje vojsci ne civili
ma
Mr Sergejčić takodjer izjavlju
je da nemaju nikakve osnove ni
pripovjedanja o većem broju Mi-hajlović- eve
vojske koja da se na-vodno
krije po brijegovima i spre
ma za gradjanski rat U svojoj iz-javi
novinarima Sergejčić dalje
kale:
"Narodi Jugoslavije su za vri-jeme
rata prepatili isto toliko kao
i drugi narodi svijeta Započevši
borbu sa malim grupama bez oru-žja
i materijala u toku četiri go-dišnjeg
otpora izgradili su armiju
od više nego pola milijuna vojni-ka
koja je podržavala veći broj
neprijateljskih divizija u najkri-tičnijim
Časovima- - rata Te sile
neprijatelj bi bio upotrijebio na
drugim frontovima protiv savezni-čkih
armija
"Za vrijeme rata mrodi Jugo-slavije
pretrpjeli su ogromne gu-bitke
Skoro 2000000 osoba blizu
jedan prema svakih sedam dali
su svoje živote razoren je ogro-man
dio narodnog vlasništva
preko polovica željezničkog saob-raćaja
hiljade mostova na cesta-ma
i željeznicama preko pola mi-lijuna
stanova izgubljeno više od
50 posto mane itd
"Jedan dio toga uništen je po
samim njima za vrijeme rata
Borbeni patrioti Jugoslavije su za
korist savezničke pobjede rušili
željeznički saobraćaj razbijali
mostove i pruge kako bi neprija-telju
spriječili komunikacije Ju-goslavija
je bila zemlja koja nije
pomagala nacističke ratne maši-ne
na protiv ona ju Je uništavala
na svakom koraku gdje god je to
mogla učiniti
"Nije to bio frontovnl rat rat
izmedju dviju armija To je bilo
klasično partizansko ratovanje
brzog nastupanja i brzog povlače-nja
Takva borba znači stalna bor
Podzemna gasifikacija uglja je
jedno od najvećih postignuća mo-derne
tehnike Kada se ova ideja
potpuno razvije i ostvari uopće ne
će trebati kopati okna a još ma-nje
iznositi ugalj na površinu
zemlje Ugalj dok je još pod zem
Ijom biti će pretvoren u gorivo
visoke kvalitete u formi plina koji
će se kroz cijevi izvoditi na povr
šinu i otpremati potrošačima U
kratko vidjeti ćemo revoluciju u
našoj metodi dobivanja goriva
Veliki niski kemičar Mendelejev
bio je pn--i koji je 1888 godine
predlagao podzemno gasificiranje
On je razvio teoriju i dokazao
ekonomsku vrijednost tog proce-sa
On se na to pitanje povraćao
mnogo puta ali usprkos vatrenog
zagovaranja prijedlog se nikada
nije pokušao prakticirati
Godine 1913 britanski kemičar
Sir Villiam Ramsav istakao je
istu ideju i došao vrlo blizu da
dokaže ispravnost iste Početak
Vrvog svjetskog rata spriječio je
Dok je rat
svršio Ramsav je umro
LENJINOVA VIZIJA
U članku pod naio m "Jtdna
od najvećih tehničnih pobjeda"
koji je izišao u "Pravdi" 4 maja
1913 Vladimir Iljić Lonjin koji
je tada živio u inostransivu pro-rokovao
je veliku budućnost za
ovaj proces Ali prošlo je 2 go-dina
prije nego su eksperimenti
počeli u Sovjetskom Savezu na
jednoj manjoj industrijskoj skeli
Uspostavljeno je podmeće "Pod-zemga- z"
za izvadjanje laborator-ski- h
eksperimenata 19(7 u Gor-lov- ki
Donbas uspostavljena je
stanica podzemnog gasificiranja
U februaru 1938 ova stanica je
snabdjevala gaz za grijanje peći
lokalnih baterija koksa Do konca
iste godine ona je proizvela preko
00 milijrna Vubienlh jardi gasa
ravno 20000 tona uglja
Druge stanice su otvoreni u
Lisičank i Kurakovka (Don Kas) i
na moskovskim ugljokopima Baš
kada se suvršavao plan za jw niz
stanica na istočnim
izbio je rat sa fašisti-čkom
Njemačkom i daljni proces
je obustavljen
Nije potrebno ni kazati da su
nOVOSIl
ba na jednoj teistoj pokrajini Za
primjer selo Vlasenica u Bosni
promijenilo je ruke 56 puta za vri-jeme
rata Prošlog proljeća niti
jedna kuća nije ostala neoštećena
Do danas je već toliko popravljeno
da se narod ipak ima gdje skloni-ti
ove zime Popravci su privre-meni
a drukčije ni ne može biti
dok se ne nabavi dovoljno gradje-vinsko- g
materijala i alata Jugo-slaveni
su u to kratko vrijeme po-kazali
veliku izdržljivost energiju
i sposobnost u izgradnji njihove
zemlje
"Do aprila UNRRA je prilično
snabdjela Jugoslaviju sa alatom i
sirovim materijalom za rehabilita-ciju
Ali prva zadaća misije je bi-la
i sada je da snabdije tu zem-lju
sa dovoljno hrane za spašava-nje
naroda od glada i da nabavi
spremu za transportaciju tih zali-ha
i lokalnih proizvoda hrane u
krajeve gdje je pomoć najotrebni-j- a
"To smo učinili na vrijeme pa
danas narodi Jugoslavije ne gladu-ju
a milijuni u opustošenim kra-jevima
su spašeni baš zato Sto je
hrana od UNRRE stigla na vrije-me
Pa kako bi potpuno ispunili
ovu humanitarnu zadaću moramo
narode Jugoslavije i dalje snabdje-va- ti
barem do njihove žetve ove
godine Kad se nebi nastavilo sa-- 1
danjim šiljanjem zaliha iroglo bi
se prouzročiti smrt od glada de-setci- ma
hiljada osoba dnevno
"Dok je hrane dovoljno za otje-rati
glad moraju se uzeti u obzir
i druge potrebe naroda Odjeća i
obuća su danas najglavnlji prob-lem
svake osobe u zemlji Jedan
od naših članova pregledao je sta
nje obuće u nekoliko seoskih ško
la Pregledavao je za vrijeme zim-skih
dana kad je bilo snijega više
od 12 unčl Niti jedno dijete nije
imalo odgovarajuće obuće Većina
ih je u čarapama i drvenim coku-lama
Samo nekoliko njih nosilo
je cipele i to su bile "obiteljske
cipele" Dok je dijete u školi dru
gi član obitelji mora biti kod ku
će
"Transportni problem je još
uvjek težak Svi tuneli željezni-čkih
linija koje vežu Jadran sa
unutrašnjošću lili su porušeni za
vrijeme rata Niti jedan most pre
ko Dunava i Save nije ostao ne
taknut Učinjeni su privremeni
popravci pa je ipak omogućeno
dostavljati zalihe željeznicom u
zemlju Ali radi velikog opsega u
štetama željeznički promet je
Nijemci količinama
na donbaskim moskovskim ug-Ijevni- m
poljanama u potpunim ru-ševinama
Morali smo opet početi
na novo
U čemu je stvar podzemnog ga-sificiran- ja?
Svako školsko dijete znade da
se ugalj nalazi ispod površine
zemlje u pukotinama nezapalji-vo- g
kamena zemlje Da bi se va-dilo
ugalj mi najprije moramo
doći do pukotine kopanjem kroz
čitave naslage koje leže iznad
uglja
Kopajući ugalj mi na površinu
iznosimo mnogo nekorisne zem-lje
materijala U-ne- kim ugljo-kopima
ima više ovog nekorisnog
materijala nego u drugima Sav
ovaj nevrijedni materijal
se baca Svaki koji je putovao
kroz rudarska naselja sjećati će
se piramida smeća koje se
nalaze blizu svakog rudnika
Ali kada se ugalj bude pod
zemljom pretvarao u gas ne će
biti potrebno kopati ni ugalj ni
ovo "smeće"
Gas je vrlo povoljna vrsta go- riva On ima očitu prednost nad
najboljim vrstama uglja Snab-djevan- je
moie se regulisati otva-ranjem
ili zatvaranjem pipe To
znači da se proces gorenja moie
ubrzati smanjiti kako hoćeš
Gdje se upotrebljuje ugalj ovako-v- u
kontrolu j teiko a u nekim
slučajevima ne moguće postig-nuti
Najbolje kvalitete uglja daju od
10 do 15 po sto pepela kada ga
se iigori U nekim ugljima ostaje
do 40 po sto otpadaka uglja U
poduzećima kao što su moderne
električne centrale koje upotreb-Ijuj- u
veliki broj kotlova odstra-njivanje
ovog pepela je zamršeni
skupi proces koji sadrži teški
fizički rad pod slabim okolnosti-ma
AH plin ne ostavlja pepela
Drugi faktor od osobite važno-sti
za pogonske stanice je štrće-nj- e
ekonomije koje uslijed juje
snabdjevanjem tačne količine zra-ka
potrebnog gorenje plina
Gorenjem plina dobiva se mini-malna
količina dima Gorenjem
uglja čak u najboljim pećima
zrak se upotrebljava u ogromnim
mali nije u stanju udovoljavati
narodnim potrebama dok UNR-RA
ne snabdije tračnice vagone
lokomotive i drugo
"Sva jugoslavenska pristaništa
su bila uništena bilo po samim
patriotima povlačećim neprijate-ljem
ili bombardiranjem Ipak
mnogo je toga do danas poprav-ljenu
pristaništa su otvorena i
brodovi prilaze Zalihe se odvoze
u unutrašnjost svim mogućim
sredstvima po željeznicama ces-tama
putevima stazama Rano
prošlog proljeća narod je dolazio
po stotinu milja daleko na sebi
odnosio hranu koja je prispjela
brodovima
U mnogim predjelima Jugosla-vije
nema dovoljno ni goriva U
Hrvatskoj i Srbiji ima krajeva
koji su se ranije snabdjevali ug
Ugljenici su za vrijeme
rata bili razoreni ali je njihovim
napornim lađom sada postignuto
to da je proizvodnja ugljena dos-tigla
do 200000 tona mjesečno
Veću proizvodnju teško je očeki-vati
dok UNRRA ne pošalje naj-potrebniju
opremu za proizvodnju
prevoz
Poljoprivreda u Jugoslaviji
pretrpjela je ogromne gubitke
Izgubljeno je preko polovice bla
ga ovaca peradi tegleće mane
U Bosni Hercegovini Dalmaciji
Gori i nekojim krajevima
Macedonije taj gubitak procje-nje- n
je na 95 posto Radi gubitka
u teglećoj mani onda velike su-še
poljoprivredna proizvodnja u
1945 godini bila je dosta slaba
UNRRA je pomogla sa traktori-ma
i drugom poljoprivrednom op-remom
ali u nekojim krajevima
gdje nije bilo drugih sredstava
narod je sam vukao plugove po
šest ili osam od njih
"Misija UNRRE u Jugoslaviji
sastoji se od 150 članova pred-stavljajući
1C od 47 nacija koje
sačinjavaju UNRRU Naš štab iz-javljuje
da vlada u Jugoslaviji či-ni
sve što Je u njezinoj moći za
rehabilitaciju zemlje Vlada se ta-kodjer
stara da se sve zalihe
UNRRE dijele pravilno bez ikak
ve diskriminacije Naš štab je
nadzirao u rukovanju razdiobi
zaliha pa je zadovoljan Sto se
razdioba vrši na ljudski demo-kratski
način
"Do prvog januara 194G UNR-RA
je izručila preko 800000 tona
zaliha većina od koje je bila hra-na
Od ovoga preko tri četvrtine
je došlo iz Sjedinjenih Država
Podzemna gasifikacija uglja u SSSR
tksperimentisanje
ugljevnim'po-Ijanam- a
ostavili naše instalacije T i količine dima su dvo
i
i
i
prosto
velikih
i
i
i
i
za
i
i
i
ljenom
i
i
Crnoj
i
i
i
struke ili trostruke onih koje se
dobiva od plina
Usporedo sa dimom gubi se
mnogo topline Stajaći kotlovi na
ovaj način gube do 25 po sto to-pline
koje proizvode Lokomotive
gube do CO po sto Uporaba plina
snizuje ove gubitke do jednog ne-izbježi- vog
tehničkog minimuma
od 5 do 8 po sto
U onim granama industrije ko-je
rade samo sa plinom — rasta-panje
čelika u otvorenim pećima
rastapanje stakla lončarstvo —
proizvodi se specijalna vrsta pli-na
To je vrlo skupi proces za
kojeg je potrebna specijalna
vrsta uglja a u kojem se gubi
mnogo goriva Podzemna gasifi-kacija
uglja daje plin gotov za
uporabu bez ikakove da I j ne pri-redbe
Praktični pokušaji na sovjet-skim
eksperimentalnim stanica-ma
su pokazali da su potrošci pli-na
kojeg se proizvodi podzemno
samo dvije petine potrošaka jed-naku
vrijednost uglja U industri-jalni- m
instalacijama potrošci bi
bili znatno manji
Za pretvoriti ugalj u plin pod-zemno
potrebno je samo četvrtina
radnika od broja potrebnog za
proizvodnju uglja na obični na
čin A rad je mnogo lakii
Jednu plinsku instalaciju se mo-že
početi raditi u pola vremena
nego je potrebno za kopanje okna
i galerija A što više ne potrebu-ju
nam željeznice za voziti gori-vo
već ga se na laki način kroz
cijevi dovozi potrošačima
Ako se izmjeri po težini koli-čina
mehaničkih i električkih
sprava potrebnih za podzemno ga-sificiranje
samo je jedna šestina
onog što je potrebno za kopanje
uglja
Od ukupne količine uglja kojeg
se prije rata dobivalo sa don-baski- h
ugljenih poljana da
se samo jedna trećina pretvarala
u plin računajući prema današ-njim
cijenama dnevno bi se ušte-dil- o
1500000 rubalja
Rat koji je spriječio ostvarenje
naših planova je dobiven Sada
nema ništa što nas može zausta-viti
Subota 26 januara 1946 Putevi Europe
Najobičajniji predmet kojeg se vidi posvuda su pleten
torbice tako zvani "avoskasi" (od ruske riječi "avos") sa ko-jima
žene odlaze na tržište "možda" — možda će nešto kupi-ti
Avoskasi su obšiveni zrncima imaju i ziper U Njemačkoj
su te torbice obšivene čak i sa vrpcama kojih je ostalo u iio-bilj- u od "željeznih križeva"
Fašizam je opljačkao opustošio i razorio Europu Jugo-slavija
je nekada izvažala kožu njezini seljaci su danas boso-nogi
Madjarska je bila smatrana žitnicom Europe raađjar-sk- e
žene sad požudno gledaju za komadićem bijelog kruha
Putovanje je teško ne samo iz jedne zemlje u drugu nego i Ir
jednog grada u drugi nema uglja nema lokomotiva nema
automobila
Oni zločinci u Nurenbergu gadjali su ravno u srce naro
da Ubijali su talentirane ljude avangardu naroda izvidniča-r- e
čovječanstva: naučenjake pisce učitelje studente — ljude
koji su težili za istinom koji su ljubili istinu
RAT PROTIV MISU
Fašisti nisu bili zadovoljni samo uništavanjem gradova
oni su htjeli uništiti i nauku Kada su studenti u Pragu uili u
univerzitetske dvorane poslije šest godina prekinutih škola
bili su uzrujani kao Kolumbus kada je opazio zemlju: dožlvfli
su čas da se opet povrate da šire znanje A koliko je pak
najbolje jugoslavenske djece palo u borbi? Koliko bugarskih
učitelja je mučeno dg smrti? Posvuda sam bio opkoljen sjen-kam- a
mrtvih činilo mi se kao da razgovaram snjima poku-šavajući
shvatiti budućnost velikih i malih dijelova svijeta
Fašizam je pošast i prem su junačka Crvena Armija i nje-zini
saveznici uništili tu neman bakcili epidemije još uvjet
postoje
Gledao sam ruševine Berlina Nitko ne može požudno
razgledavati ruševine — mislim ljudi ne fašisti Naravski lju-di
koji se nazivaju "nacija gospodara" zaslužili su oboje —
ruševine i svjetski prozir Ali tu je nešto drugo što sam htjeo
vidjeti: htjeo sam vidjeti fašizam do temolja uništen smrvljen
u prašinu kao što je Berlin jer tu nije pitanje kamenja nego
ljudi besćutnih i okrutnih ljudi Kako god se fašizam pretva-rao
kakvu robu oblačio kakvo ime prihvatio on je uvjek
odvratan
Fašizam je bijesan i opasan bez razlike od kuda došao i
protiv koga je uperen Za požaliti je što još uvjek ima ljudi
na svijetu koji poslije svega što je prošlo vjeruju ne u tako
mnogo prolivene krvi junaka koji su se borili za slobodu nego
u "rasnu" krv — u najodvratniju praznovjernost
Govoreći o fašizmu ja ne mislim samo na podzemlje gdje
se sakrivaju fašisti i polu-fašis- ti nego i na mentalno podzem-lje
prividno običnih ljudi U ovom mentalnom podzemlju su
varke obmane i predrasude koje su se rodile u tamnim godi-nama
one spriječavaju čovjeka da se uspravi da povjereno
gleda u svoje dijete da sadi stabla i gradi domove
MORAL SE RASPADA
Cesto sam govorio o slučajevima moralne degradacije
nekojih pojedinaca To bi se još moglo protegnuti: fašizam l&
ostavio ne samo slast za krvlju nego i za profitima U Budim
pešti ima mnogo ljudi koji pošteno rade ali ima i lupeža Ima
ljudi kojima je profit simbol njihovog uvjerenja ti ljudi se po-red
interesiranja za profitom zanimlju i osudjivanjem vlade
reforma i progresa oni teže za novim Hortijem
Posjetio sam jedno rumunjsko selo gdje se feljaci raduju
što su dobili zemlju Poslije agrarne reforme primili su po
nekoliko akeri zemlje po obitelji Istovremeno seljaci bojažljivo
govore o nekom pukovniku Constantinescu koji se prijeti da
ce im oduzeti zemlju Taj pukovnik je veleposjednik koji so
osjeća "oštećen" agrarnom reformom "Pitanje zemlje još nije
sredjeno " — kaže ovaj pukovnik Pitavši ga zašto tako
misli odgovorio je da "što nismo čuli o atomskoj bombi?"
Nije pitanje ovo naivne predpostavke da razdvajanje
atoma znači i razdvajanje posjeda pitanje je zle ostavštine
fašizma njegovih principa i metoda
Kad su Nijemci shvatili da je poraz Trećeg Rajha neiz-bjež- iv
najavili su formiranje terorističkih organizacija "vuč-jaka"
Putovao sam kroz njemački teritorij okupiran po sov-jetskim
i američkim trupama nigdje nisam opazio takvih
"vučjaka" Ali vidio sam druge prividno mirne "vučjake" fa-šizma
u Njemačkoj i drugim zemljama Mora se razumjeti da
je fašizam izmijenio svoj izgled on je obučen i opremljen sa
patvorenim dokumentima Crvena Armija je pomogla naro-dima
da se oslobode od fašizma ali svaki pošteni čovjek mo-ra
se od fašizma sam osloboditi osloboditi njegovog utjecaja
i prevare
Mnogima će biti možda lakše savladati materijalnu nego
moralnu štetu U Budimpešti sam prisustvovao ceremoniji ka-da
je otvoren most izmedju Bude i Pešte Istina vrlo malo je
ostalo od Bude ali će se izgraditi Teže će se popraviti one
moralne pukotine od vremena Hortija i Salasi Teži je duševni
popravak nego popravak kuće A ono što novine naivaju
"sile reakcije" to su magle koje se puzaju pred danju zoru
nastojeći produžiti noć to je para iz fasrhčke k"I j"e
(Svršetak u idućem broju)
Kila je glavna hrana ne samo za