000359 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
iI1 i I 1 ADRESA NOVOSTI: 206 Adelcide St W POMOGNIMO NAŠEM Toronto 1 On! Canada NARODU U JUGOSLA-VIJI CIJENA: Za Kanadu S500 godišnje U OBNOVI I IZ-Za sve druge zemlje S600 GRADNJI ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZT7! TRT PTTA TJEDNO m — i — i — il Vol 7 No 1111 TORONTO ONTARIO TUESDAY AUGUST 13 1947 God 7 Broj 1111 Monarho - fašistički režim progoni jugoslavenske gradjane u Grčkoj "SVI JUGOSLAVENI MORAJU OTIĆI E GRČKE " — REKAO JE GRČKI MINISTAR Beograd — U "Borbi" od 4 aagaita objavljen je članak o ma-Borno- m i sistematskom proganja-nja jugoslavenskih gradjana u Grčkoj U posljednje vrijeme — pile "Borba" — monarho - fašističke vlasti su tamo iz solunske pokraji-ne protjerale 70 jugoslavenskih državljana Početkom maja 194G godine solunska policija pozvala je 30 Jugoslavena da napuste Gr-čku prem se oni u toj zemlji na-laz preko 20 godina Kako bi zaplašila druge grčka policija je uhapsila dva Jugoslavena i bez ikakvog razloga strpala ih je u zatvor gdje eu proveli 12 odnosno 14 mjeseci Grčko ministarstvo javne sigur-nosti i grčka policija takmiče se tko će više otjerati jugoslavenskih državljana protivno zakonskim propisima Ministarstvo javrog reda izdaje odluke o protjerivanju a da ne citira zakonske odredbe na osnovu kojih vrši protjerivanja Ministar za sjevernu Grčku izna-£aju- ći ciljeve monarho-fašističk- e vlade pred stanovito vrijeme je rekao: "Svi Jugoslaveni moraju otiči iz Grčke" Protivno tome raširenih ruku se primaju jugo-slavenski ratni zločinci u Grčkoj Protjerivanje jugo slavenskih gradjana — piše dalje "Borba" — nije jedini način progona kojeg grčka vlada provodi nad jugosla-venskim državljanima Dosta je samo da neki monarho-fašist- a op-tuži Jugoslavena za "kolaboraciju" i da se ovog uhapsi Pošto je taj motiv već izblijedio sada upotreb-ljavaju optužbe o tobožnjem poma-ganju partizana Kad poslije dugog vremena jedan od tako optuženih Jugoslavena dodje pred sud i bude oslobodjen policija ga i dalje drži u zatvoru U članku "Borbe" se iznaša slu-čaj jugoslavenskog državljana Serafina Juzevića koji je sudje-lovao u narodno oslobodilačkom po kretu Grčke od 1941 godine do ' VIŠE STOTINE NASTRADALO EKSPLO-ZIJE UGUENIKO EKSPLOZIJA JE ZATVORILA Vhitehaven Eng 18 Aug — l'roilog petka je u ugljeniku Wil-lia- m u Engleskoj buknula teška eksplozija u kojoj je nastradalo više od jedne stotine ugljenoko-pač- a Odmah poslije eksplozije dale su se na posao spasavačke grupe na-stojeći doći do zatrpanih Prolazeći kroz ruševine i gusti plin spasa Ljubljana — Zavrien je proce protiv špijunske inžinjera Nagode koja je slala špijunskom centru 101 u Austriji i pojedinim članovima stranih špijunske izvještaje o političkom vojničkom i ekonomskom položaju Jugoslavije Presuda optuženima biti će iirečena 12 ovog mjesec prije podne Javni tužilac je u svojoj završe-noj riječi zatražio za izvjestan broj optuženih najstrožiju kaznu a za ostale stroge kazne Javni pretres je dokazao — podvukao je javni tužilac — da su se optuženi redovno sastajali od jeseni 1945 godine i da su nemoćni da svo-jim snagama postignu svoj cilj pribjegli zločinačkim špijunskim aktivnostima Oni su se povezali sa špijunskim centrom 101 u Austriji sa izvjesnim špi-junima u inostranstvu i sa člano-vima iz raznih stranih predstavni-štava u Ljubljani i Beogradu Iz centra broj 101 u Austriji u komande takozvane "slovenske vojske" vodi ratni zločinac potpukovnik Glušić grupa je do-bivala direktive za svoje špijunske aktivnosti Centar 101 tražio je od optuženih izvještaje o Jugoslaven-ka- j armiji o upravi državne sigur-nosti o privredi i drugo Katni zlo-- svršetka rata a kojtg su monar-ho-faćistič- ke vlasti uhapsile i za-tim prognale na otok Siros pod optužbom da Je radio protiv naci-stičko-fašistič- kih okupatora U is-to vrijeme ističe "Borba" — grčka policija onemogućava svaku dobro-voljnu repatrijaciju jugoslavenskih državljana prem se to kosi sa odlukom generalnog zasjedanja Ujedinjenih Nacija Pored progona monarho-fašis- ti OD OD U SVE ULAZE DO ZATRPANIH zemalja vlastitim koju čke vlasti se prihvaćaju i najdra-stičnijeg ucjenjivanja jugoslaven-skih državljana zahtjevajući od njih da prekinu svaku vezu sa nji-hovim predstavništvom i da se od-reknu jugoslavenskog državljan-stva pod prijetnjom oduzimanja imovine Olakšana ograničenja bivšim nacistima Berlin 18 Aug — Sovjetski voj-ni governer u Njemačkoj maršal Vasilj Sokolovsky izdao je nalog odnoseći se na olakšanje proce dure o denacifikaciji i vraćanju gradjanskih prava bivšim članovi-ma nacističke partije u sovjetskoj okupacionoj zoni Gradjanska pra-va dobiti će samo oni članovi na-cističke partije koji nisu bili ratni zločinci Oni će dobiti ne samo pravo glasa već mogu biti i birani Potrebno je — kaže se u naredbi Sokolovskog da se prema odluci Vijeća ministara vanjskih poslova u Moskvi povuče razlika izmedju aktivnih nacista militarista rat-nih zločinaca i bivših neaktivnih nacista Ovi posljednji mogu se upotrijebiti u izgradnji temelja no-ve demokratske Njemačke Njemački sudovi dužni su stoga usredotočiti svoju pažnju na su-djen- je ratnim zločincima i člano-vima zločinačkih nacističkih orga nizacija Neaktivni članovi bivše nacističke partije nesmiju se osu- - djivati i kažnjavati vačke grupe su do sada iznijele na površinu mrtvih tjelesa nekih 60 ugljenokopača Do ostalih za-trpanih se do sada nije moglo doći pa je napuštena nada da će ih se spasiti Postoji bojazan da će broj mrt-vih od onih koji su još zatrpani i koji su doneseni na površinu biti više od jedne stotine čnac GIumć je kao što je doka-zano na sudjenju suradjivao sa na-oružanim članovima Sernecove bande u štajerskoj 8 oficirima en-gleske obavještajne službe Predstavnici inostranih imper-ijalista nagovarali su optužene da sebi stave masku opozicije na lice a istovremeno im govorili: "Ako se sami ne prihvatite oružja ne možete očekivati stranu pomoć" Medjutim čvrsto jedinstvo naroda Jugoslavije onemogućilo je optu-žene da stave takvu masku na lice i zato su se oni nužno morali sro-za- ti u špijunski rad Javni tužilac je zatim iznio iz-dajnički rad optuženih za vrijeme okupacije kada su usko suradjivali i imali svoju ulogu u Mihajloviće- - vom izdajničkom pokretu ISPRAVAK U izvještaju koji je objavljen u proilom broju Novosti o odlasku 500 naših povratnika u Jugoslavi-ju je rečeno da je na brodu medju ostalima povratnike pozdravio ' potpukovnik Branko Vukelić Tre-bal- o je stojati major Branko Vu-kelić Molimo neka se ova nehoti-čna pogreška ispravi ZAVRŠEN PROCES PROTIV ŠPIJUNSKE GRUPE INŽINJIRA NAGODE U LJUBLJANI grupe nekih službi RAZGOVOR MARŠALA TITA 5A PREDSTAVNICIMA AMERIČKIH CRKAVA Beograd — Premijer vlade FNKJ maršal Tito primio je na Bledu delegaciju predstavni-ka američkih crkava koji se nalaze na posjeti u Jugoslaviji U delegaciji su bili: dr Emory Stevens dr Guy Emery Ship-le- r dr Samuel Teiler dr lio-var- d Melish dr George Buck-ne- r dr Oaude NVilliams dr Philip EHiot i dr Jean Nusbaum U razgovoru sa delegacijom maršal Tito je proveo skoro je-dan sat Članovi delegacije protestan-sk- i svećenici su u početku raz-govora izrazili zahvalnost mar-šalu Titu što im je jugoslaven-ska vlada pružila mogućnost da posjete Jugoslaviju i da se lično uvjere o prilikama u zemlji jer iz američke štampe nisu mogli primiti mnogo istinskih izvje-štaja "Dobro" — rekao je maršal Tito "Vidjeti ćete u Jugoslaviji do koje je mjere točno ono što je pisala američka štampa o na ma Danas je nedjelja te ako želite ići u bilo koju crkvu vi-djet ćete da nitko ne smeta oba-vljanje vjerskih obreda niti spriječava narod da ide u cr- kvu" "Duboko smo impresirani či-njenicom — rekao je jedan od delegata — što usprkos onog ponašanja izvjesnih crkvenih dostojanstvenika i samih sveće-nika u Jugoslaviji postoji tako široka tolerancija prema vjero-ispovje- di tj prema crkvama" "Od crkvenih poglavara i sve-ćenika — rekao je maršal Tito — mi ne tražimo ništa drugo nego da budu lojalni prema dr-žavi Svaka država ima pravo to tražiti a nema države koja će dozvoliti rad protiv sebe" Na pitanje o odnosima izme-dju Vatikana i Jugoslavije na-ročito o budućim odnosima mar-šal Tito je odgovorio: "Ovdje ja ne vidim nikakvog poboljšanja To medjutim ne ovisi o nama nego o Vatikanu Ako će Vatikan i dalje biti raz-log da naše svećenstvo ne zau-zima pozitivnije stanovište pre-ma državi odnosi će biti gori Ipak za sada je ovome glavni razlog socijalni momenat i strah za pozicije koje je Vatikan ra-nije imao Nema sumnje da je pod Austro-Ugarsko- m monarhi-jom Vatikan bio neobično jak To je bila katolička država bez obzira što je u njoj bilo različi-tih vjera Glavna vjera bila je katolička i Vatikan je zauzimao različite važne pozicije Te pozi-cije su se pokolebale formira-njem novih država u jugo-istok- u Europe formiranjem nove Jugo-slavije Vatikan se bojao izgubiti te pozicije jer gubitak svake pozicije pa i najneznatnije ipak slabi uticaj Vatikana u istočnim državama "Isto tako socijalni momenat igra važnu ulogu naročito eko-nomski momenat Mi smo uzeli crkvena imanja i dali ih narodu Socijalni momenat povukao je sobom i ekonomski Ali mi srao ostavili crkvi izvjesan postotak imovine Parohijama je ostavlje-no nekoliko hektara zemljišta a manastirima radi čuvanja hi-storijskih spomenika ostavljeno je 20 do 50 hektara Moram ov-dje spomenuti da katolička crk-va u Jugoslaviji ima veliku imo-vinu u zgradama velike kuće za stanovanje koje država nije uzela što se tiče taksa i dadž-bin- a od tih zgrada crkva ih pla-ća kao i drugi U koliko su nji-hove zgrade uzete za javne po-trebe i za stanove njima se pla-ća renta Kod nas je to radi pomanjkanja stanova U našoj zemlji je mnogo porušeno za vrijeme rala" Članovi delegacije su zatim zamolili maršala Tita da im da-de kratak komentar o američkoj vanjskoj politici "Ja ne volim komentirati stvari o američkoj vanjskoj po-l- it ivi — odgovorio je maršal — jer se nai stav uKljučiv i moj lični stav odražava u izjavama naših predstavnika u Ujedinje nim Nacijama To je naš stav i ja njemu nebi ima što nado-dati osim da nam je vrlo žao što izmedju nas i Amerike od-nosi nisu bolji Amerika je kod nas uvjek bila popularna pa nam je radi toga vrlo neprijat-no što danas moramo nailaziti na izvjesno nerazumijevanje Ja mislim da je tome mnogo dopri-nijela činjenica što američkoj javnosti nije pravilno prikazano stanje stvari u Jugoslaviji što stanovita štampa širi neistine o Jugoslaviji i što američka jav-nost pa čak i izvjesni službeni krugovi dobivaju pogrešnu sliku o tome što se u Jugoslaviji do-gad- ja Kadi ovog ima i neraspo-loženja a to nas boli Mi želimo da se zna istina o nama da se točno zna što se otdje dogadja da Amerika zna kako u Jugo-slaviji ima svog prijatelja i da mi nemamo nikakve frontalne pozicije prema Americi To ap-solutno nije točno A medju onima koji o Jugoslaviji šire neistinite glasine velika zaslu-ga pripada bas izvjesnim ame-ričkim katoličkim krugovima i ortodoksnim episkopima" Delegati su zatim pitali mar-šala Tita o razgovoru sa pred-stavnikom Vatikana u Jugosla-viji Harlejem "O ulozi Harleja kao diplo-matskog predstavnika vatikan-ske države — odgovorio je mar-šal Tito — nemogu ništa kon-kretno govoriti Još će se vidjeti što hoće Harlej hoće li odigrati ulogu u pravcu poboljšanja od-nosa izmedju katoličke crkve i naše države ili ne Kažem da za sada nemogu konkretno govo-riti To će tek budućnost poka-zati Harlej je došao kod nas odmah po svršetku rata On je bio kod mene i ja sam mu dao točne podatke o izvjesnim djeli-ma katoličke crkve i čitavu knji-gu dokaznog materijala o zloči-nima o protu-narodno- m radu Stepinca za kojeg je osudjen Sve je ovo dato llarleju ali od-govor na to nije stigao a niti smo vidjeli ikakve rezultate A poslije toga usprkos činjenice što sam ja razgovarao sa Har-lejem odnosi sa katoličkom crk-vom su se sve više pogoršavali Nakon toga došla je Stepinčeva poslanica i čitav niz stvari koje nam nisu mogle biti garancija da će se takvo stanje izmedju naše države i katoličke crkve popraviti" Jedan član delegacije je pri-mijetio da je slučaj Stepinca u Americi iskorišten više nego ije-dan drugi od strane katoličke štampe "Ja mislim — rekao je maršal Tito — da katolička crkva u Americi nije imala moralnog prava niti mogućnosti da ospori ono što se dogadja u Jugoslaviji Uloga koju je Stepinac odigrao za vrijeme okupacije vrlo je mračna i o tome postoje čak i njemački filmovi koji to doka-zuju Naročito se ističe njegova uloga u vrijeme nasilnog prekr-štavan- ja pravoslavnih u katoli-cizam sa strane katoličke crk-ve" Poslije u razgovoru o odnosi-ma izmedju crkve i države mar-šal Tito je nastavio: "Naše je gledište da se crkva ne miješa u državne političke stvari da svećenici vrše svoje vjerske obrede i da rade u prav-cu učvršćenja morala i pomaga nja države uopće To nije politi-čka stvar već stvar uzgajanja dobrih gradjana Tu se radi o jednom momentu od socijalnog značaja "Konkretno mi u Jugoslaviji činimo velike napore oko obnove i izgradnje zemlje a narod je sa rijetko vidjenim oduševlje-njem prionuo na taj posao Po-trebno je obnoviti ono što je po-rušeno u ratu stvoriti bolje us-tave života nego što smo ih imali ranije Mi mislimo da ti isti katolički krugovi ako već neće u tome sudjelovati aktiv-nije ne trebaju nam barem sme-tati Mi ih ne prisiljavamo da moraju u tome sudjelovati nego ih tražimo da nam ne smetaju kad već neće suradjitati A bilo bi pravilno i pratedno da i oni pomažu napore naroda 7er je to u skladu sa moralom kojeg gra-dja- ni jedne države moraju imati "Dalje što je za nas vrlo važ-no je to što je Jugoslavija više-nacionalna država i još važnije nacionalnosti su kod nas u glav-nom opredjeljene za pojedine crkve: u Srbiji su pravoslavni u Hrvatskoj su katolici u Bosni su muslimani pravoslavni i ka-toli-ci V prošlosti zahvaljujući nepravilnom radu izvjesnih cr-kvenih poglavara kod nas je religija bila identificirana sa nacionalnošću radi čega se stvo-rio nevjerojatni nacionalni sovi-niza- m U tome je crkva igrala dosta jaku ulogu Za vrijeme rata to je imalo strahovite po-sljedice jer je bas zahvaljujući takvom sijanju šovinizma — u kojem su izvjesni crkveni kru-govi odigrali veliku ulogu — do-šlo do pokolja kojeg su okupa-tori iskoristili za istrebljavanje naših naroda Mi smo u toku ra-ta protiv okupatora i domaćih izdajnika imali jednu od glavnih parola i glavnih zadaća: sprije-čiti bratoubilački rat te stvo-riti bratstvo i jedinstvo Mi smo u tome i uspjeli Sada poslije rata jer je još dosta starih shvaćanja ostalo kod izvjesnih crkvenih krugova bilo je poku-šaja da se ponova vrati na ono staro Ali mi smo ustavom i za-konom onemogućili sijanje šovi-nizma i nacionalne mržnje na-ročito na vjerskoj osnovi I ra-zumije se ako svećenici budu htjeli rušiti ono što smo mi tako teško sagradili tj bratstvo i jedinstvo medju našim narodi-ma doći će pod udar zakona Sto se tiče mojeg ličnog misije nja opće je nepravilno identi-ficirati religiju sa nacionalnošću jer po jednoj istoj nacionalnosti može biti više religija ako po-stoji sloboda vjeroispovjedi" Na pitanje o stavu i položaju patrijarha Gavrila u vezi sa njegovim povratkom maršal Tito je rekao: "Moje mišljenje o njegovom povratku je jasno jer sam sam nastojao da se vrati u zemlju On je došao sa obostranom že-ljom i našom i njegovom Mi smo se nadali da će njegov do-lazak pomoć tome da se one-mogući rad izvjesnih elemenata u pravoslavnoj crkvi koji su se za vrijeme okupacije ponašali vrlo rdjavo tako da bar u pra-voslavnoj crkvi budu sredjene prilike da bar ona ne radi pro-tiv države U ovom kratkom vremenu od kako se patrijarh povratio u zemlju mi smo pri-mijetili kod njega izvjesno za-laganje u smislu poboljšanja Ja znam da to ne ide tako lako jer patrijarh nije svemoćan Ima episkopa potpuno suprotnog mi-šljenja Na primjer ona dvojica Irinej i Dionisije u Americi Oni nisu prijatelji nove Jugoslavije Na žalost sv Sinod još nije na-šao za potrebno da im oduzme pravo govoriti tamo u ime pra-voslavne crkve Bilo bi još pre-rano govoriti o tome da će pat-rijarh Gavrilo moći potpuno op-ravdati naše želje ali ja lično vidim kod njega — iz razgovora koje sam par puta snjim imao — nastojanje da se to stanje popravi Ono Ito je pozitivno je to da je kao Jugoslaven nacio-nalno odgovoran da to popravi jer on shvaća da crkva treba biti jugoslavenska odnosno sla-venska nacionalna To znači da on ne želi kao drugi služiti ne-nacionalnim interesima" Na pitanje dr Nu-bau- ma da li je princip slobode Tjeroispo-vjed- i stalan da li je osnovno načelo vlade i države ili samo kao što tvrde izvjesni krugovi manevar koji neće dugo trajati maršal Tito je odgovorio: "Kod nas je to fiksirano u Ustavu a ono što je u Ustavu fiksirano to je stalno Mi u us-tavu nemamo nikakvih maneva-ra Tamo ima stvari koje su mo-žda neugodne za nekoje krugove ali njih je narod utvrdio Ustav i uključuje slobodu vjere Osim (Prenos na stranu 4) Snažan pritisak radnika prisilio poslodavce na povišicu nadnice PRIHVAĆENI SU I DRUGI ZAHTJEVI UMJE Toronto — Frošlog tjedna je ovdje spriječen štrajk 000 radnika kod Kogers Majestic Kadio and Tube poduzeća kada je uprava po-sljednjeg časa obećala povisiti nad-nicu i prihvatila druge unijske zahtjeve U protivnom radnici bi bili svi do jednog izašli na štrajk Kompanija je obećala povisiti nadnicu od 10 do 1C centi po satu sniziti radno vrijeme na 43 i tri-četv- rt sata tjedno bez skidanja plaće nadnicu za fest civilnih blag-dana u godini priznanje unije i ubiranje unijske članarine od sva-kog radnika kroz kompanijski ured Novi uposlenici će po ovom obavezatno postati članovi unije Obećan je i jedan tjedan plaćenog odmora za sve koji kod kompanije rade do dvije godine i dva tjedna ELEKTRIČARSKA UNIJA IZVOJEVALA POPREČNO PO 25 CENTI NA SAT POVIŠICA JOŠ UVJEK ZAOSTAJE ZA CIJENAMA Toronto 18 — Gdje i koji govore da unija je sa poslodavcima pregovarala i ove godine tražiti povišim United Electrical Kadio and Ma- - ehine Workers unija tu je u vre-menu izmedju prošle i ove godine povijena nadnica poprečno za 25 centi po satu Električarska unija posluje u nizu tvornica u Ontario Quebec i drugim provincijama Unija smatra da je povišica tek donekle ispravila razliku izmedju cijena i nadnica dok nadnica još uvjek zaostaje daleko iza skupoće Kadi toga će vodstvo unije i dalje tražiti da se nadnice električarskih radnika povise i sravnaju sa cije-nama Tu odmah upada u oči kako se razlikuje mišljenje vodstva elek- - tričarske unije od mišljenja neko jih vodja unije čeličnih radnika RUDARI YELLOWKNIFE GOLO MINES DOBILI POVIŠICU NOVOM UGOVORU SADA JE NJIHOVA NADNICA OD CENTA S113 I S118 SATU Yellowknife NVT — Prošlog mjeseca je rudarima kod Yellow-knif- e Gold Mines isplaćen zaosta-tak od pet centi za svaki rada od prvog aprila Zaostatak je is-plaćen na osnovu sporazuma izme-dju kompanije i Yellowknife Dis-tri- ct Miners unije lokal 802 o po-višici nadnice i drugim zahtjevima rudara Nadnica je jednom povišena u početku ove godine pa time ukup-na povišica iznosi do 15 centi po satu Danas je minimalna nadnica rudarima koji rade ovdje na dale-kom sjeveru 92 za obične radnike $113 za majnere koji rade na mašini i drugim sličnim poslo-vima i $118 za radnike drugih OKO 10000 OSOBA NA RADNIČKOM FESTIVALU Toronto 18 Aug — Jučer je u samom predgradju Toronta održan medjunarodni radnički festival kojem Je prisustvovalo oko 10000 osoba Festival je organizirao od-bor Kadničke Progresivne Partije za Toronto i okolicu Medju pri-sutnima moglo se vidjeti radnika i radnica mnogih nacionalnosti koji su po nacionalnom obi-čaju priredili hranu razne igre i zabave Glavni govornik bio je Mr i Tim Buck nacionalni vodja R P P koji je ocrtao njegova opaža-nja u razvijanju novih demokra-cija u Europi i udario po medju-narodn- oj reakciji čija je namjera i spriječiti demokratski razvoj eu ropskih naroda INDIJSKI I ENGLESKI OMLA-DINC- I U JUGOSLAVIJI Beograd — Iz Svjetskog omla-dinskog festivala u Pragu doputo-vala je u Beograd grupa indijskih engleskih omladinaca koji su odmah krenuli na omladinsku pru- - plaćenog odmora koji rade pet go-dina Plaća novim uposlenicima biti će od sada 83 centa po satu za mu-škarce i 71 cent po satu za žene Poslije tri mjeseca rada plaća se ima prema dogovoru povećatL Ugovor će nakon potpisa trajati jednu godinu Aug god njihova reče nego U 92 DO PO sat centa svom ODBIJENA MOLBA ZA POMI-LOVANJE RATNIM ZLO-ĆINCIM- A Beograd — Predsjedništvo Pre-sidiju- ma Narodne Skupštine FNRJ odbilo je molbu za pomilovanje ratnih zločinaca na čelu sa Frid-riho- m Kajnerom koji su presudom vojnog suda u Ljubljani osudjeni na smrt tek na proljeće Ali to pitanje ne stoji samo na vodstvu nego na svim radnicima koji su članovi unije IZVANREDNO ZASJEDANJE BRITANSKE VLADE London 18 Aug — članovi bri-tanske vlade koji su otišli na odmor iznenadno su pozvani u London gdje će se održati posebno zasje-danje u vezi sa teškim problemima u ekonomskoj krizi Medju glav-nim problemima je naglo iscrplje-nje britanskog kredita u Sjedinje-nim Državama i konferencija koja će se održavati u Washingtonu zanata U sporazumu je Jo5 uklju-čen tjedni odmor na godinu sa pu-nom plaćom pravo na starešinstvo sigurnije uslove rada itd Ratovi se mogu ukinuti radom za mir Chicago 18 Aug — Generalni tajnik Ujedinjenih Nacija Trygve Lie Je rekao da ratovi Izbijaju zato što se pohlepne grupe ljudi više interesiraju za rat i porob-ljavanje nego za mir Katovi se mogu zauvjek ukinuti — kaže Lie To se može učiniti ako svijet snabdjevamo hranom odje-ćom i stanovima umjesto Sto se proizvode atomske bombe i drugo razorno oružje Prvi uslov za trajan mir medju narodima svijeta — nastavlja Lie — je ako prihvatimo mišljenja ( težnje svih naroda ne kao sanju ili nešto što se danas nesmije ostva-riti nego kao neposredne potrebe za nesmetani razvoj života A na-rodnim potrebama ćemo udovoljiti samo onda ako svu energiju i sva bogatstva stavimo na raspolaganje za izgradnju mira ELEKTRIČARSKA UNIJA OSU-DJUJ- E DUPLESSISA Montreal 18 Aug — Jučer je ovdje završena konferencija unije električara Prisustvovalo je pre ko 100 delegata koji su zastupali 25000 članova U jednoj rezoluciji osudjen je anti-radnič- ki zakon i reakcionarna politika Dupleseisa BRITANSKI VOJNICI NAPU-STAJ- U INDIJU Bomba)- - 18 Aug — Prve grupe britanskih vojnika počele su napu-štati Indiju od kada je proglašena "nezavisnom" Medju njima su uk- - gu Samac-Sarajc"- -- gdje će stano-- 1 Ijučene jedinice zračnih sila i 2-- gi vito vrijeme ostati na radu Ibataljon Koyal Norfolk puka il i
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, August 19, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-08-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001111 |
Description
Title | 000359 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | iI1 i I 1 ADRESA NOVOSTI: 206 Adelcide St W POMOGNIMO NAŠEM Toronto 1 On! Canada NARODU U JUGOSLA-VIJI CIJENA: Za Kanadu S500 godišnje U OBNOVI I IZ-Za sve druge zemlje S600 GRADNJI ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZT7! TRT PTTA TJEDNO m — i — i — il Vol 7 No 1111 TORONTO ONTARIO TUESDAY AUGUST 13 1947 God 7 Broj 1111 Monarho - fašistički režim progoni jugoslavenske gradjane u Grčkoj "SVI JUGOSLAVENI MORAJU OTIĆI E GRČKE " — REKAO JE GRČKI MINISTAR Beograd — U "Borbi" od 4 aagaita objavljen je članak o ma-Borno- m i sistematskom proganja-nja jugoslavenskih gradjana u Grčkoj U posljednje vrijeme — pile "Borba" — monarho - fašističke vlasti su tamo iz solunske pokraji-ne protjerale 70 jugoslavenskih državljana Početkom maja 194G godine solunska policija pozvala je 30 Jugoslavena da napuste Gr-čku prem se oni u toj zemlji na-laz preko 20 godina Kako bi zaplašila druge grčka policija je uhapsila dva Jugoslavena i bez ikakvog razloga strpala ih je u zatvor gdje eu proveli 12 odnosno 14 mjeseci Grčko ministarstvo javne sigur-nosti i grčka policija takmiče se tko će više otjerati jugoslavenskih državljana protivno zakonskim propisima Ministarstvo javrog reda izdaje odluke o protjerivanju a da ne citira zakonske odredbe na osnovu kojih vrši protjerivanja Ministar za sjevernu Grčku izna-£aju- ći ciljeve monarho-fašističk- e vlade pred stanovito vrijeme je rekao: "Svi Jugoslaveni moraju otiči iz Grčke" Protivno tome raširenih ruku se primaju jugo-slavenski ratni zločinci u Grčkoj Protjerivanje jugo slavenskih gradjana — piše dalje "Borba" — nije jedini način progona kojeg grčka vlada provodi nad jugosla-venskim državljanima Dosta je samo da neki monarho-fašist- a op-tuži Jugoslavena za "kolaboraciju" i da se ovog uhapsi Pošto je taj motiv već izblijedio sada upotreb-ljavaju optužbe o tobožnjem poma-ganju partizana Kad poslije dugog vremena jedan od tako optuženih Jugoslavena dodje pred sud i bude oslobodjen policija ga i dalje drži u zatvoru U članku "Borbe" se iznaša slu-čaj jugoslavenskog državljana Serafina Juzevića koji je sudje-lovao u narodno oslobodilačkom po kretu Grčke od 1941 godine do ' VIŠE STOTINE NASTRADALO EKSPLO-ZIJE UGUENIKO EKSPLOZIJA JE ZATVORILA Vhitehaven Eng 18 Aug — l'roilog petka je u ugljeniku Wil-lia- m u Engleskoj buknula teška eksplozija u kojoj je nastradalo više od jedne stotine ugljenoko-pač- a Odmah poslije eksplozije dale su se na posao spasavačke grupe na-stojeći doći do zatrpanih Prolazeći kroz ruševine i gusti plin spasa Ljubljana — Zavrien je proce protiv špijunske inžinjera Nagode koja je slala špijunskom centru 101 u Austriji i pojedinim članovima stranih špijunske izvještaje o političkom vojničkom i ekonomskom položaju Jugoslavije Presuda optuženima biti će iirečena 12 ovog mjesec prije podne Javni tužilac je u svojoj završe-noj riječi zatražio za izvjestan broj optuženih najstrožiju kaznu a za ostale stroge kazne Javni pretres je dokazao — podvukao je javni tužilac — da su se optuženi redovno sastajali od jeseni 1945 godine i da su nemoćni da svo-jim snagama postignu svoj cilj pribjegli zločinačkim špijunskim aktivnostima Oni su se povezali sa špijunskim centrom 101 u Austriji sa izvjesnim špi-junima u inostranstvu i sa člano-vima iz raznih stranih predstavni-štava u Ljubljani i Beogradu Iz centra broj 101 u Austriji u komande takozvane "slovenske vojske" vodi ratni zločinac potpukovnik Glušić grupa je do-bivala direktive za svoje špijunske aktivnosti Centar 101 tražio je od optuženih izvještaje o Jugoslaven-ka- j armiji o upravi državne sigur-nosti o privredi i drugo Katni zlo-- svršetka rata a kojtg su monar-ho-faćistič- ke vlasti uhapsile i za-tim prognale na otok Siros pod optužbom da Je radio protiv naci-stičko-fašistič- kih okupatora U is-to vrijeme ističe "Borba" — grčka policija onemogućava svaku dobro-voljnu repatrijaciju jugoslavenskih državljana prem se to kosi sa odlukom generalnog zasjedanja Ujedinjenih Nacija Pored progona monarho-fašis- ti OD OD U SVE ULAZE DO ZATRPANIH zemalja vlastitim koju čke vlasti se prihvaćaju i najdra-stičnijeg ucjenjivanja jugoslaven-skih državljana zahtjevajući od njih da prekinu svaku vezu sa nji-hovim predstavništvom i da se od-reknu jugoslavenskog državljan-stva pod prijetnjom oduzimanja imovine Olakšana ograničenja bivšim nacistima Berlin 18 Aug — Sovjetski voj-ni governer u Njemačkoj maršal Vasilj Sokolovsky izdao je nalog odnoseći se na olakšanje proce dure o denacifikaciji i vraćanju gradjanskih prava bivšim članovi-ma nacističke partije u sovjetskoj okupacionoj zoni Gradjanska pra-va dobiti će samo oni članovi na-cističke partije koji nisu bili ratni zločinci Oni će dobiti ne samo pravo glasa već mogu biti i birani Potrebno je — kaže se u naredbi Sokolovskog da se prema odluci Vijeća ministara vanjskih poslova u Moskvi povuče razlika izmedju aktivnih nacista militarista rat-nih zločinaca i bivših neaktivnih nacista Ovi posljednji mogu se upotrijebiti u izgradnji temelja no-ve demokratske Njemačke Njemački sudovi dužni su stoga usredotočiti svoju pažnju na su-djen- je ratnim zločincima i člano-vima zločinačkih nacističkih orga nizacija Neaktivni članovi bivše nacističke partije nesmiju se osu- - djivati i kažnjavati vačke grupe su do sada iznijele na površinu mrtvih tjelesa nekih 60 ugljenokopača Do ostalih za-trpanih se do sada nije moglo doći pa je napuštena nada da će ih se spasiti Postoji bojazan da će broj mrt-vih od onih koji su još zatrpani i koji su doneseni na površinu biti više od jedne stotine čnac GIumć je kao što je doka-zano na sudjenju suradjivao sa na-oružanim članovima Sernecove bande u štajerskoj 8 oficirima en-gleske obavještajne službe Predstavnici inostranih imper-ijalista nagovarali su optužene da sebi stave masku opozicije na lice a istovremeno im govorili: "Ako se sami ne prihvatite oružja ne možete očekivati stranu pomoć" Medjutim čvrsto jedinstvo naroda Jugoslavije onemogućilo je optu-žene da stave takvu masku na lice i zato su se oni nužno morali sro-za- ti u špijunski rad Javni tužilac je zatim iznio iz-dajnički rad optuženih za vrijeme okupacije kada su usko suradjivali i imali svoju ulogu u Mihajloviće- - vom izdajničkom pokretu ISPRAVAK U izvještaju koji je objavljen u proilom broju Novosti o odlasku 500 naših povratnika u Jugoslavi-ju je rečeno da je na brodu medju ostalima povratnike pozdravio ' potpukovnik Branko Vukelić Tre-bal- o je stojati major Branko Vu-kelić Molimo neka se ova nehoti-čna pogreška ispravi ZAVRŠEN PROCES PROTIV ŠPIJUNSKE GRUPE INŽINJIRA NAGODE U LJUBLJANI grupe nekih službi RAZGOVOR MARŠALA TITA 5A PREDSTAVNICIMA AMERIČKIH CRKAVA Beograd — Premijer vlade FNKJ maršal Tito primio je na Bledu delegaciju predstavni-ka američkih crkava koji se nalaze na posjeti u Jugoslaviji U delegaciji su bili: dr Emory Stevens dr Guy Emery Ship-le- r dr Samuel Teiler dr lio-var- d Melish dr George Buck-ne- r dr Oaude NVilliams dr Philip EHiot i dr Jean Nusbaum U razgovoru sa delegacijom maršal Tito je proveo skoro je-dan sat Članovi delegacije protestan-sk- i svećenici su u početku raz-govora izrazili zahvalnost mar-šalu Titu što im je jugoslaven-ska vlada pružila mogućnost da posjete Jugoslaviju i da se lično uvjere o prilikama u zemlji jer iz američke štampe nisu mogli primiti mnogo istinskih izvje-štaja "Dobro" — rekao je maršal Tito "Vidjeti ćete u Jugoslaviji do koje je mjere točno ono što je pisala američka štampa o na ma Danas je nedjelja te ako želite ići u bilo koju crkvu vi-djet ćete da nitko ne smeta oba-vljanje vjerskih obreda niti spriječava narod da ide u cr- kvu" "Duboko smo impresirani či-njenicom — rekao je jedan od delegata — što usprkos onog ponašanja izvjesnih crkvenih dostojanstvenika i samih sveće-nika u Jugoslaviji postoji tako široka tolerancija prema vjero-ispovje- di tj prema crkvama" "Od crkvenih poglavara i sve-ćenika — rekao je maršal Tito — mi ne tražimo ništa drugo nego da budu lojalni prema dr-žavi Svaka država ima pravo to tražiti a nema države koja će dozvoliti rad protiv sebe" Na pitanje o odnosima izme-dju Vatikana i Jugoslavije na-ročito o budućim odnosima mar-šal Tito je odgovorio: "Ovdje ja ne vidim nikakvog poboljšanja To medjutim ne ovisi o nama nego o Vatikanu Ako će Vatikan i dalje biti raz-log da naše svećenstvo ne zau-zima pozitivnije stanovište pre-ma državi odnosi će biti gori Ipak za sada je ovome glavni razlog socijalni momenat i strah za pozicije koje je Vatikan ra-nije imao Nema sumnje da je pod Austro-Ugarsko- m monarhi-jom Vatikan bio neobično jak To je bila katolička država bez obzira što je u njoj bilo različi-tih vjera Glavna vjera bila je katolička i Vatikan je zauzimao različite važne pozicije Te pozi-cije su se pokolebale formira-njem novih država u jugo-istok- u Europe formiranjem nove Jugo-slavije Vatikan se bojao izgubiti te pozicije jer gubitak svake pozicije pa i najneznatnije ipak slabi uticaj Vatikana u istočnim državama "Isto tako socijalni momenat igra važnu ulogu naročito eko-nomski momenat Mi smo uzeli crkvena imanja i dali ih narodu Socijalni momenat povukao je sobom i ekonomski Ali mi srao ostavili crkvi izvjesan postotak imovine Parohijama je ostavlje-no nekoliko hektara zemljišta a manastirima radi čuvanja hi-storijskih spomenika ostavljeno je 20 do 50 hektara Moram ov-dje spomenuti da katolička crk-va u Jugoslaviji ima veliku imo-vinu u zgradama velike kuće za stanovanje koje država nije uzela što se tiče taksa i dadž-bin- a od tih zgrada crkva ih pla-ća kao i drugi U koliko su nji-hove zgrade uzete za javne po-trebe i za stanove njima se pla-ća renta Kod nas je to radi pomanjkanja stanova U našoj zemlji je mnogo porušeno za vrijeme rala" Članovi delegacije su zatim zamolili maršala Tita da im da-de kratak komentar o američkoj vanjskoj politici "Ja ne volim komentirati stvari o američkoj vanjskoj po-l- it ivi — odgovorio je maršal — jer se nai stav uKljučiv i moj lični stav odražava u izjavama naših predstavnika u Ujedinje nim Nacijama To je naš stav i ja njemu nebi ima što nado-dati osim da nam je vrlo žao što izmedju nas i Amerike od-nosi nisu bolji Amerika je kod nas uvjek bila popularna pa nam je radi toga vrlo neprijat-no što danas moramo nailaziti na izvjesno nerazumijevanje Ja mislim da je tome mnogo dopri-nijela činjenica što američkoj javnosti nije pravilno prikazano stanje stvari u Jugoslaviji što stanovita štampa širi neistine o Jugoslaviji i što američka jav-nost pa čak i izvjesni službeni krugovi dobivaju pogrešnu sliku o tome što se u Jugoslaviji do-gad- ja Kadi ovog ima i neraspo-loženja a to nas boli Mi želimo da se zna istina o nama da se točno zna što se otdje dogadja da Amerika zna kako u Jugo-slaviji ima svog prijatelja i da mi nemamo nikakve frontalne pozicije prema Americi To ap-solutno nije točno A medju onima koji o Jugoslaviji šire neistinite glasine velika zaslu-ga pripada bas izvjesnim ame-ričkim katoličkim krugovima i ortodoksnim episkopima" Delegati su zatim pitali mar-šala Tita o razgovoru sa pred-stavnikom Vatikana u Jugosla-viji Harlejem "O ulozi Harleja kao diplo-matskog predstavnika vatikan-ske države — odgovorio je mar-šal Tito — nemogu ništa kon-kretno govoriti Još će se vidjeti što hoće Harlej hoće li odigrati ulogu u pravcu poboljšanja od-nosa izmedju katoličke crkve i naše države ili ne Kažem da za sada nemogu konkretno govo-riti To će tek budućnost poka-zati Harlej je došao kod nas odmah po svršetku rata On je bio kod mene i ja sam mu dao točne podatke o izvjesnim djeli-ma katoličke crkve i čitavu knji-gu dokaznog materijala o zloči-nima o protu-narodno- m radu Stepinca za kojeg je osudjen Sve je ovo dato llarleju ali od-govor na to nije stigao a niti smo vidjeli ikakve rezultate A poslije toga usprkos činjenice što sam ja razgovarao sa Har-lejem odnosi sa katoličkom crk-vom su se sve više pogoršavali Nakon toga došla je Stepinčeva poslanica i čitav niz stvari koje nam nisu mogle biti garancija da će se takvo stanje izmedju naše države i katoličke crkve popraviti" Jedan član delegacije je pri-mijetio da je slučaj Stepinca u Americi iskorišten više nego ije-dan drugi od strane katoličke štampe "Ja mislim — rekao je maršal Tito — da katolička crkva u Americi nije imala moralnog prava niti mogućnosti da ospori ono što se dogadja u Jugoslaviji Uloga koju je Stepinac odigrao za vrijeme okupacije vrlo je mračna i o tome postoje čak i njemački filmovi koji to doka-zuju Naročito se ističe njegova uloga u vrijeme nasilnog prekr-štavan- ja pravoslavnih u katoli-cizam sa strane katoličke crk-ve" Poslije u razgovoru o odnosi-ma izmedju crkve i države mar-šal Tito je nastavio: "Naše je gledište da se crkva ne miješa u državne političke stvari da svećenici vrše svoje vjerske obrede i da rade u prav-cu učvršćenja morala i pomaga nja države uopće To nije politi-čka stvar već stvar uzgajanja dobrih gradjana Tu se radi o jednom momentu od socijalnog značaja "Konkretno mi u Jugoslaviji činimo velike napore oko obnove i izgradnje zemlje a narod je sa rijetko vidjenim oduševlje-njem prionuo na taj posao Po-trebno je obnoviti ono što je po-rušeno u ratu stvoriti bolje us-tave života nego što smo ih imali ranije Mi mislimo da ti isti katolički krugovi ako već neće u tome sudjelovati aktiv-nije ne trebaju nam barem sme-tati Mi ih ne prisiljavamo da moraju u tome sudjelovati nego ih tražimo da nam ne smetaju kad već neće suradjitati A bilo bi pravilno i pratedno da i oni pomažu napore naroda 7er je to u skladu sa moralom kojeg gra-dja- ni jedne države moraju imati "Dalje što je za nas vrlo važ-no je to što je Jugoslavija više-nacionalna država i još važnije nacionalnosti su kod nas u glav-nom opredjeljene za pojedine crkve: u Srbiji su pravoslavni u Hrvatskoj su katolici u Bosni su muslimani pravoslavni i ka-toli-ci V prošlosti zahvaljujući nepravilnom radu izvjesnih cr-kvenih poglavara kod nas je religija bila identificirana sa nacionalnošću radi čega se stvo-rio nevjerojatni nacionalni sovi-niza- m U tome je crkva igrala dosta jaku ulogu Za vrijeme rata to je imalo strahovite po-sljedice jer je bas zahvaljujući takvom sijanju šovinizma — u kojem su izvjesni crkveni kru-govi odigrali veliku ulogu — do-šlo do pokolja kojeg su okupa-tori iskoristili za istrebljavanje naših naroda Mi smo u toku ra-ta protiv okupatora i domaćih izdajnika imali jednu od glavnih parola i glavnih zadaća: sprije-čiti bratoubilački rat te stvo-riti bratstvo i jedinstvo Mi smo u tome i uspjeli Sada poslije rata jer je još dosta starih shvaćanja ostalo kod izvjesnih crkvenih krugova bilo je poku-šaja da se ponova vrati na ono staro Ali mi smo ustavom i za-konom onemogućili sijanje šovi-nizma i nacionalne mržnje na-ročito na vjerskoj osnovi I ra-zumije se ako svećenici budu htjeli rušiti ono što smo mi tako teško sagradili tj bratstvo i jedinstvo medju našim narodi-ma doći će pod udar zakona Sto se tiče mojeg ličnog misije nja opće je nepravilno identi-ficirati religiju sa nacionalnošću jer po jednoj istoj nacionalnosti može biti više religija ako po-stoji sloboda vjeroispovjedi" Na pitanje o stavu i položaju patrijarha Gavrila u vezi sa njegovim povratkom maršal Tito je rekao: "Moje mišljenje o njegovom povratku je jasno jer sam sam nastojao da se vrati u zemlju On je došao sa obostranom že-ljom i našom i njegovom Mi smo se nadali da će njegov do-lazak pomoć tome da se one-mogući rad izvjesnih elemenata u pravoslavnoj crkvi koji su se za vrijeme okupacije ponašali vrlo rdjavo tako da bar u pra-voslavnoj crkvi budu sredjene prilike da bar ona ne radi pro-tiv države U ovom kratkom vremenu od kako se patrijarh povratio u zemlju mi smo pri-mijetili kod njega izvjesno za-laganje u smislu poboljšanja Ja znam da to ne ide tako lako jer patrijarh nije svemoćan Ima episkopa potpuno suprotnog mi-šljenja Na primjer ona dvojica Irinej i Dionisije u Americi Oni nisu prijatelji nove Jugoslavije Na žalost sv Sinod još nije na-šao za potrebno da im oduzme pravo govoriti tamo u ime pra-voslavne crkve Bilo bi još pre-rano govoriti o tome da će pat-rijarh Gavrilo moći potpuno op-ravdati naše želje ali ja lično vidim kod njega — iz razgovora koje sam par puta snjim imao — nastojanje da se to stanje popravi Ono Ito je pozitivno je to da je kao Jugoslaven nacio-nalno odgovoran da to popravi jer on shvaća da crkva treba biti jugoslavenska odnosno sla-venska nacionalna To znači da on ne želi kao drugi služiti ne-nacionalnim interesima" Na pitanje dr Nu-bau- ma da li je princip slobode Tjeroispo-vjed- i stalan da li je osnovno načelo vlade i države ili samo kao što tvrde izvjesni krugovi manevar koji neće dugo trajati maršal Tito je odgovorio: "Kod nas je to fiksirano u Ustavu a ono što je u Ustavu fiksirano to je stalno Mi u us-tavu nemamo nikakvih maneva-ra Tamo ima stvari koje su mo-žda neugodne za nekoje krugove ali njih je narod utvrdio Ustav i uključuje slobodu vjere Osim (Prenos na stranu 4) Snažan pritisak radnika prisilio poslodavce na povišicu nadnice PRIHVAĆENI SU I DRUGI ZAHTJEVI UMJE Toronto — Frošlog tjedna je ovdje spriječen štrajk 000 radnika kod Kogers Majestic Kadio and Tube poduzeća kada je uprava po-sljednjeg časa obećala povisiti nad-nicu i prihvatila druge unijske zahtjeve U protivnom radnici bi bili svi do jednog izašli na štrajk Kompanija je obećala povisiti nadnicu od 10 do 1C centi po satu sniziti radno vrijeme na 43 i tri-četv- rt sata tjedno bez skidanja plaće nadnicu za fest civilnih blag-dana u godini priznanje unije i ubiranje unijske članarine od sva-kog radnika kroz kompanijski ured Novi uposlenici će po ovom obavezatno postati članovi unije Obećan je i jedan tjedan plaćenog odmora za sve koji kod kompanije rade do dvije godine i dva tjedna ELEKTRIČARSKA UNIJA IZVOJEVALA POPREČNO PO 25 CENTI NA SAT POVIŠICA JOŠ UVJEK ZAOSTAJE ZA CIJENAMA Toronto 18 — Gdje i koji govore da unija je sa poslodavcima pregovarala i ove godine tražiti povišim United Electrical Kadio and Ma- - ehine Workers unija tu je u vre-menu izmedju prošle i ove godine povijena nadnica poprečno za 25 centi po satu Električarska unija posluje u nizu tvornica u Ontario Quebec i drugim provincijama Unija smatra da je povišica tek donekle ispravila razliku izmedju cijena i nadnica dok nadnica još uvjek zaostaje daleko iza skupoće Kadi toga će vodstvo unije i dalje tražiti da se nadnice električarskih radnika povise i sravnaju sa cije-nama Tu odmah upada u oči kako se razlikuje mišljenje vodstva elek- - tričarske unije od mišljenja neko jih vodja unije čeličnih radnika RUDARI YELLOWKNIFE GOLO MINES DOBILI POVIŠICU NOVOM UGOVORU SADA JE NJIHOVA NADNICA OD CENTA S113 I S118 SATU Yellowknife NVT — Prošlog mjeseca je rudarima kod Yellow-knif- e Gold Mines isplaćen zaosta-tak od pet centi za svaki rada od prvog aprila Zaostatak je is-plaćen na osnovu sporazuma izme-dju kompanije i Yellowknife Dis-tri- ct Miners unije lokal 802 o po-višici nadnice i drugim zahtjevima rudara Nadnica je jednom povišena u početku ove godine pa time ukup-na povišica iznosi do 15 centi po satu Danas je minimalna nadnica rudarima koji rade ovdje na dale-kom sjeveru 92 za obične radnike $113 za majnere koji rade na mašini i drugim sličnim poslo-vima i $118 za radnike drugih OKO 10000 OSOBA NA RADNIČKOM FESTIVALU Toronto 18 Aug — Jučer je u samom predgradju Toronta održan medjunarodni radnički festival kojem Je prisustvovalo oko 10000 osoba Festival je organizirao od-bor Kadničke Progresivne Partije za Toronto i okolicu Medju pri-sutnima moglo se vidjeti radnika i radnica mnogih nacionalnosti koji su po nacionalnom obi-čaju priredili hranu razne igre i zabave Glavni govornik bio je Mr i Tim Buck nacionalni vodja R P P koji je ocrtao njegova opaža-nja u razvijanju novih demokra-cija u Europi i udario po medju-narodn- oj reakciji čija je namjera i spriječiti demokratski razvoj eu ropskih naroda INDIJSKI I ENGLESKI OMLA-DINC- I U JUGOSLAVIJI Beograd — Iz Svjetskog omla-dinskog festivala u Pragu doputo-vala je u Beograd grupa indijskih engleskih omladinaca koji su odmah krenuli na omladinsku pru- - plaćenog odmora koji rade pet go-dina Plaća novim uposlenicima biti će od sada 83 centa po satu za mu-škarce i 71 cent po satu za žene Poslije tri mjeseca rada plaća se ima prema dogovoru povećatL Ugovor će nakon potpisa trajati jednu godinu Aug god njihova reče nego U 92 DO PO sat centa svom ODBIJENA MOLBA ZA POMI-LOVANJE RATNIM ZLO-ĆINCIM- A Beograd — Predsjedništvo Pre-sidiju- ma Narodne Skupštine FNRJ odbilo je molbu za pomilovanje ratnih zločinaca na čelu sa Frid-riho- m Kajnerom koji su presudom vojnog suda u Ljubljani osudjeni na smrt tek na proljeće Ali to pitanje ne stoji samo na vodstvu nego na svim radnicima koji su članovi unije IZVANREDNO ZASJEDANJE BRITANSKE VLADE London 18 Aug — članovi bri-tanske vlade koji su otišli na odmor iznenadno su pozvani u London gdje će se održati posebno zasje-danje u vezi sa teškim problemima u ekonomskoj krizi Medju glav-nim problemima je naglo iscrplje-nje britanskog kredita u Sjedinje-nim Državama i konferencija koja će se održavati u Washingtonu zanata U sporazumu je Jo5 uklju-čen tjedni odmor na godinu sa pu-nom plaćom pravo na starešinstvo sigurnije uslove rada itd Ratovi se mogu ukinuti radom za mir Chicago 18 Aug — Generalni tajnik Ujedinjenih Nacija Trygve Lie Je rekao da ratovi Izbijaju zato što se pohlepne grupe ljudi više interesiraju za rat i porob-ljavanje nego za mir Katovi se mogu zauvjek ukinuti — kaže Lie To se može učiniti ako svijet snabdjevamo hranom odje-ćom i stanovima umjesto Sto se proizvode atomske bombe i drugo razorno oružje Prvi uslov za trajan mir medju narodima svijeta — nastavlja Lie — je ako prihvatimo mišljenja ( težnje svih naroda ne kao sanju ili nešto što se danas nesmije ostva-riti nego kao neposredne potrebe za nesmetani razvoj života A na-rodnim potrebama ćemo udovoljiti samo onda ako svu energiju i sva bogatstva stavimo na raspolaganje za izgradnju mira ELEKTRIČARSKA UNIJA OSU-DJUJ- E DUPLESSISA Montreal 18 Aug — Jučer je ovdje završena konferencija unije električara Prisustvovalo je pre ko 100 delegata koji su zastupali 25000 članova U jednoj rezoluciji osudjen je anti-radnič- ki zakon i reakcionarna politika Dupleseisa BRITANSKI VOJNICI NAPU-STAJ- U INDIJU Bomba)- - 18 Aug — Prve grupe britanskih vojnika počele su napu-štati Indiju od kada je proglašena "nezavisnom" Medju njima su uk- - gu Samac-Sarajc"- -- gdje će stano-- 1 Ijučene jedinice zračnih sila i 2-- gi vito vrijeme ostati na radu Ibataljon Koyal Norfolk puka il i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000359