Novosti, August 19, 1947

              r
%i
J
4
1i
STRANA 4
k
&&&~0m&&0&m-&00&z'-A
MUČKI UBICA
JAN DRDA
Majiko sunce zapalilo je čitavu
ciko
Na mekoj podlozi puta dvadeset
metara iza barikade leži Helenino
tjeleice Pasja smrt iskesila je na
nju zube Trr tatatatata i
gledaj strahote! Petogodišnja gla-vica
je raščešljana češljem mitra-ljeza
Samo će je po odijelu mama
poznati Zato sto glava ah bo- -'
Ije da se i ne govori A ipak je tu
duboka do rada mirna pozadina
a tek tamo negdje na devetoj de-setoj
brigadi naprijed naši održa-vaju
vatru protiv Nijemaca
Vlažna i podatna zemlja iz koje
cu izvadjene kamene kocke Posli-je
dra dana kile koja se zavlačila
čak do srži kostiju opet svijetli
dlvovsko majsko sunce Nemoguće
je zadržati djecu kod kuće Istrče
pred kuću s lopaticom i vedrom
gomilica djece se smjesti nasred
ulice i pravi od vlažne zemlje ko-lače
Na nebu je tfho rat je dale-ko
Sunce istjeruje iz djece noćnu
podrumsku ukočenost
A odjednom ratatata Djeca vri-snuše
od etraha i razbješaše se
kao pilići Helena pak ne bježi A
Vlasta njezina četverogodišnja
drugarica ima odjednom umjesto
bucmaste lijepe ručice s rupicom
nešto neizmjerno grozno Užasnu-ta
od vlastite krvi sa strasno is-kolačenim
očima bježi još u ka-piju
i tamo pade i ostade ležeći
na podu Kučiću otkinutu upravo
kod lakta naći ćeš na ivici trotoa-ra
Trsti još nisu ispustili dječja
lopaticu
Muškarci jure na ulicu Nenao-ružani
jer su sve poslali naprijed
gdje se doista puca Znaju da onaj
tamo gore može da puca Samo
neka pukne bar ćemo vidjeti ot
kuda gadja! Ispituju bijesnim oči-ma
po tavanskim prozorima Ali
prema prozorima to ne ćeš po-znali
Granate su razbile gotovo
eve joi jučc a staklo od okana je
već davno zameteno pored zidova
kuća
A onaj tamo — nemaju za nje-ga
Imena — sjedi negdje 8 prstom
na obaraču a oko mu je na opre-zu
Koga ushtjedne toga ima Zar
eu tu još negdje ostali Nijemci?
Tri puta uzastopce su pregledali č-itav
blok od podruma pa do tavana
NI miš se nije mogao sakriti Ni-tko
nitko a ipak gadja Sje-tite
se! Sjetite se! — Ljudi stoje
nepomično iznad mrtve Helene
Strijelcu na mušici Nitko nitko
a ipak je tu!
Drugovi priznajte!
Tada jedan od njih sav umrtv-lje- n
od užasa promuca:
— Ja sam drugovi mekan čo-vjek
Moguće da sam ja staru
bolesnu babu ostavio na četvrtom
fpratu nisam imao srca za
to palo mi je na pamet kad
bi netko tako moju mamu ali
ona zaista ta koješta baba i
mitraljez! Jedva se izvukla iz pe
rina!
— Ti vole! — divlje viknu kovač
Martinek — vole! — i pesnicom
udari čovjeka u prsa da se ovaj
zateturao Pištolj! Pištolj! Bom-bu!
Zadovoljio se budakom Trojica
četvorica petorica pretrčaše uli-ca
Svi Gladni su od mržnje Svaki
hoće da bude tamo Samo onaj
posljednji mekani čovjek ostao
nad lleleninim tijelom Strašno
plače
Na vratima nema vizit-kart- e
Martinek zamahne budakom ali
drug ga uhvati za ruku llolje za-zvoni!
Začu se zvono gluho izda-leka
kao 8 drugoga svijeta A onda
poslije duge pauze u tišinu usijanu
ih! čekanja nešto bešumno zašušti
Papuče se vuku po podu Netko
je nerazumljivo zakukao kao čo-vjek
koji u isti mah savladjuje bol
i bijes Sa strahom se otvara uska
pukotina u vratima
Prestrašena premrla od straha
mrtvački blijeda mutnih očiju sto-ji
pred njima starica Preko noćne
košulje za spavanje ima prljavu
kućnu haljinu koja odiše plijesan
Slabim krmeljivim očima punim
pasje odanosti škilji na došljake:
— 5ta želite! Vidite Ja sam već
stara žena
Stoje zabezeknuti Do djavola s
babama se ne ćemo tući! I po dru-gi
put bi se otuda vratili kao nji-hov
drug meki čovjek po drugi
put bi kapitulirali pred tim čvo-riće- m staračke nemoći Ali Marti-neko- va
sumnja ne gasne Svi mu
to utimaju za zlo kad hvata babu
ta ramena i odgurne je kao keglu
Upada u stan Mirna mrtva kuhi-nja
Hladna peć Krevet sa sivom
posteljinom u perini udubljenje od
ležanja
— Nikoga l nema nikoga tu
Očajnička Upornost gen! Mar
V %eS
tineka k drugim vratima Soba
Prazna Koštane lepeze papirnate
palme prestare razglednice s Alpa
iza izandjalog ogledala U okviru
od školjaka fotografija austrijskog
oficira Lijevom rukom pridržava
sablju dok u desnoj diže čašu
Predmet po predmet posmatraju
Martinekove beznadne oči Odjed
nom se strašno ustremljuju na sto
Pored lončića s kavom leži na ta-njuru
načet komad kruha široka
muška usta načinila su u njemu
dva polumjeseca Ništa više žuti
se na njemu maslo Crven je od
malinovog kompota Crven — kao
krv
Divljim udarcem razbija Marti- -
nek dvokrilna vrata ormara Odba-cuje
budak raširenim rukama se
baca na gomilu ženskih haljina
Kori se sa starim krpama A od
jednom drži nešto živo čvrsto Bi-jes- no
Obojica padaju na pod Pre-vrnu- še
nekoliko stolica Martinek
je kovač To se lako može poznati
Za dvadeset sekundi kleči na ledji-m- a
gorili Nijemcu Duga nordij-ska
lubanja duva u daske poda
Automat su našli u rublju polovi-na
šaržera je ispucana
Kad su ga svezali uletom za ru-blje
naredili su mu da ustane A
ti stara rospljo podji lakodjer!
Starica ee baca Martineku pod
noge:
— Valter
radila!
Valter ništa
— Schweig Mutti! — prasnu na
nju mučki ubica Saginje se zavi-ja
obuhvata koljena Pa onda iz-bacuje
iz sebe riječi strašne samo-optui- be
— Pogledaj mrcino jedna! —
vodi je Martinek k prozoru —
Evo samo se sagnl! Vidiš li ono
dijete? Ti si i sama mati!
Ja sam to sama ja rekla
Valteru on morala pucati na
djecu on stalno morala pucati na
djecu on ništa ne radila ja
sama rekla pucati!
Odjednom djavo bi ga znao ka-ko
prevrnula se preko okvira pro-zora
Huke koje su htjele da jo
zadrže zahvatile su u prazno Kao
padobran-strašil- o razišla se po
kaldrmi Valter gleda na rastvo-re- ni
prozor Hladne oči u dugoj
uskoj luhanji Kao da je ispala
neka krpa Nije ni trepnuo
— Hajde svinjo! — potjeraše
ga jednim udarcem A onda ga vo
de nasmi ulice k mrtvoj Heleni
Pred kapijom leži baba Ćvorić iz-lomljenih
kostiju u kožnoj vreći
Njezin sin je prekoračuje ka-- ) da
ide preko oborenog drveta Uzanu
dugu lubanju uvukao je u ramena
Izbacuje bradu naprijed kao glu-mac
na pozornici
— Klekni! Poljubi tu krvavu ze-mlju!
— grmi Martinek i obara
Valtera na koljena nasred ulice
Valter pokušava da ustane Klek-ni!
Poljubi! Tu Je ubica učinio svoj
posljednji gest Pljunuo je djetetu
u krvavo lice
Dvije minute kasnije sasvim se
umekšao Velika kukavička životi-nja
koja je krvavom njuškom mu-cala
besmislene molbe za milost
— Žderi zemlju! — vikali su mu a
on je poslušno žderao Punim us-tima
gutao je crnu zemlju s ceste
gutao ju je u grudama Jednom je
najzad bio pit te češke zemlje za
kojom su uvijek tako gladno drh-tali!
Onda su ga nahranjenog dali u
ruke partizanima
U njegovoj legitimaciji bilo je
napisano: doktor medicine
(S češkog: K G
Engleski Humor
Odmah nakon vijesti da će doći
do razdiobe Indije na londonskoj
je burzi došlo do naglog kupova-nja
i poskupljenja dionica slijede-ćih
kompanija: "Calcutta Electric
Company" "Delhl Electric Com-pan- y"
"Cavvnpore Electric Com-pan- y"
Poduzeća za eksploataciju
tramvaja u Calcutti" "Indijske
industrije željeza" i "Saveza indij-skih
banaka"
Pišući o tome londonski "Daily
Herald" kaže "da je ovim london-ski
City dao svoj blagoslov planu
kojim se Indija vraća Indijcima"
To Je jedan od najklasičnijih pri-mjera
glasovitog engleskog hu-mora
Kad jednom Indija bude
vraćena Indijcima moći će vlas-nici
spomenutih dionica od njih
praviti korijandole Poskupljenje
Uh dionica medjutim znači jedino
to da eu pozicije engleskih kapi-talista
u Indiji učvršćene i da In-dija
još nije vraćena Indijcima
nego da se jo5 uvijek nalazi u
zagrljaj vlasnika spomenutih dio-nica
DOSTOJAN NA-SLJEDNIK
Poslije nedavne smrti predsjed-nika
"poljske lade" u Londonu
poznatog izdajice Rackievvicza na-slijedio
ga je na tom položaju Au-gust
Zaleski Povodom toga piše
francuski tjednik "Les lettres
francaises" slijedeće:
"August Zaleski nam nije nepo-znat
On je bio posljednji ministar
vanjskih poslova Pilsudskog Je-dan
naš prijatelj zapitao je Zale-sko- g
godine 1931 ne bi li savez s
Rusijom znatno pojačao položaj
Poljske prema Njemačkoj
— Vjerojatno — odgovorio je
Zaleski — ali to bi znatno oslabilo
moj položaj"
Ta "politika lastitog položaja"
dovela je Zaleskog do sumnjivog
položaja predsjednika fantomske
poljske vlade u Londonu
(Iz Kerempuha)
"Tajanstvena" zemlja
Adis Abeba — Došao sam ova
mo privučen člankom londonskog
lista "Daily Telegrapha" o "tajan-stvenoj"
zemlji Abesiniji prvoj
zemlji "oslobodjenoj po saveznici-ma
od fašista" No nisam medju-ti- m
ovdje našao mnogo tajanstve-nog
Haile Selasije naveliko moder
nizira zemlju U glavnom prije-stolničko- m
hotelu (koji je vlasni-štvo
carice) električni "mikseri"
prave eoctaile glavna ulica zove
se "Via Churchill" a jedan eng-leski
pravnik izradjujc nove abe-sins- ke
zakone Gradom upravlja
bivši engleski brigadir a općinom
takodjer englesko vojno lice Na
sektoru trgovine i poljoprivrede
angažiran je bivši nacistički ratni
pilot a Svedjanin uvježbava dvor-sku
gardu Haile Selasije ima tri
ministarska resora Britanska voj-na
misija broji 200 ljudi Osim
toga postoje ovdje i britanska po-licijska
i carinska misija Ameri-kanci
su se koncentrirali na Na-rodnu
banku radio stanicu i avion-ske
linije U svemu živi u abesin-sko- j
prijestolnici preko 20000 stra-naca
Tajanstveno u ovoj zemlji nije
ništa osim službenog naziva —
"nezavisne" carevine
(Iz Kerempuha)
SA
(Prcnoa sa rtr1)
toga htio bih da vam kažem da
smo mi čvrsto uvjereni da se
vjera ne može ukinuti dekreti-ma
To je nešto dublje i takav
postupak bio bi pogrešan jer bi
time slabila naša država Na-stao
bi Laos Mi znamo da crk-va
kad se stavi u službu naroda
kad služi njegovim interesima
i kad ne radi protiv države i po-stojećih
zakona da može biti i
korisna državi"
Odgovarajući na još nekoliko
pitanja maršal Tito je zatim
Makao da će uvoz vjerskih knji-ga
časopisa i novina iz ino-stranst- va
biti dozvoljen u koliko
to ne bude protivno postojećim
zakonima i da protestanska crk-va
u Jugoslaviji ima mogućnost
da se razvija te da su prote-stanti
čiji je biskup u Vojvodini
posjetio maršala Tita zadovoljni
svojim položajem
Na kraju su delegati izrazili
svoje divljenje radnom poletu
kojeg su vidili u svim krajevi-ma
Jugoslavije na svim poslo-vima
koje su posjetili itičući
Lako je to na njih djelovalo kao
duhovni lijek
"Jedina Lritika u Tezi sa crk-vom"
— reLli su delegati —
"Loju bi mogli dati jeste to da
smo vidjeli i obišli i suviše veli-ki
broj crkava"
"Da" — složio se maršal —
"i zato recite u Americi da ov
dje ima crkava na svakom
brdu"
IZJAVA ZA ŠTAMPU AMERI-ČKIH
CRKAVA
Predtavnici američkih crkava
dali su slijedeću izjavu za štam-pu:
"Povodom proširenih vijesti u
štampi Sjedinjenih Država da se
nadbiskupu Stepincu uskraćuju
vjerske privilegije i da ga se na
druge načine zlostavlja dajemo
slijedeću izjavu:
"Rilo nam je dozvoljeno po-sjetiti
Stepinca u zatvoru u Le-pogla- vi
pa smo danas to i uči-nili
Sa Stepincem smo razgo-varali
u francuskom i njema-čkom
jeziku u njegovoj sobi pre-ko
članova naše delegacije Od-govaraj-ući
na pitanje Stepinac
NOVOSTI
NAŠI ISELJENICI SU DOKAZALI UČEŠĆEM U
BORBI I OBNOVI RODNOG KRAJA SVOJU
LJUBAV ZA NOVU JUGOSLAVIJU
Proces duboke političke preori-jentacije
naših iseljenika započeo
je još u toku minulog rata Nepri-jatelju
Narodno-oslobodilač- ke bor-be
naroda Jugoslavije bilo je na-ročito
stalo do toga da našoj ise
ljenoj braći sakrije istinu o sud
bonosnom zbivanju u porobljenoj
domovini koja je vodila borbu na
život i smrt sa krvoločnim okupa-torima
i njihovim domaćim izda-jicama
Medjutim agenti izbjegli-čke
reakcije nisu mogli uspjeti u
svojim podmuklim rovarenjima U
redove iseljenih Jugoslavena poče
lo je sve to jačom snagom prodi-rati
saznanje o historijskim uzro
cima ustanka naroda Jugoslavije
vijesti i strahovitom teroru oku
patora i njegovih satelita o teš-kim
žrtvama što su ih narodi Ju-goslavije
doprinosili u svojoj oru-žanoj
borbi za svoje nacionalno i
socijalno oslobodjenje — te su vi-jesti
izazvale kod naših iseljenika
ogorčenje protiv porobljivača s je-dne
a osjećaje divljenja za nad-ljudske
napore i herojska djela na-ših
boraca s druge strane Prakti-čna
posljedica takovog gledanja no
dogadjaje u domovini bila je pru-žanje
dragocjene moralne i mate-rijalne
pomoći oružanoj borbi na-roda
Jugoslavije Time su naši ise-ljenici
dokazali da žele puni uspjeh
djelu čijem su ostvarenju narodi
Jugoslavije prišli pod rukovod-stvom
Komunističke partije i mar-šala
Tita
Tako su naša iseljena braća ča-sno
podmirila svoj dug prema svo-joj
borbenoj domovini
Iseljeni Jugoslaveni su time bili
u svojoj ogromnoj većini duhovno
i politički spremni da u punoj
mjeri osjete težinu zadatka čijem
hitnom izvršavanju su narodi Ju-goslavije
morali prići nakon svoje
pobjede nad okupatorom Svijest o
tome da je u domovini započela
nova borba — borba za svoju ob-novu
opet je snažno zahvatila na-še
iseljenike unatoč ponovnih po-kušaja
malobrojnih protunarodnih
elemenata hranjenih lažima izbje-gličke
i medjunarodne reakcije da
naš politički izdignut iseljenički
svijet skrenu s puta pružanja mo-ralne
i materijalne pomoći domo-vini
zaokupljene uklanjanjenjem
teškoća poslijeratne obnoe Akci-ju
za pružanje što hitnije pomoći
RAZGOVOR MARŠALA TITA PREDSTAVNI-CIMA
AMERIČKIH CRKAVA
PREDSTAVNIKA
je izjavio da je njegova hrana
dobra da se dobro osjeća i da je
sretan što je zdrav za vrijeme
svog zatočenja
"Dva člana naše delegacije su
liječnici od Lojih je jedan iz New
VorLa drugi iz Pariza Oni su
se složili u tome da Stepinac
ima izgled potpuno zdravog čo-vjeka
Odgovarajući na pitanje
dr Zana Nusbauma tajnika
Medjunarodnog udruženja vjer-ske
slobode čije se sjedište na
laži u Vashingtonu Stepinac je
izjavio da u zatvoru ne postoje
nikakva ograničenja u pogledu
njegove vjerske slobode Dalje je
izjavio da ima Sveto pismo na
hrvatskom i latinskom jeziku i
da ima druge knjige jednu por-ta- bl
pisaću mašinu na kojoj je
pisao kada smo mi došli te da
može održavati misu u jednoj
naročitoj kapelici Loja se nalazi
odmah do njegove sobe nado-davši
da to smatra svojom glav-nom
utjehom
"Obzirom na gore iznesene či-njenice
možemo kategorički po-tvrditi
da su vijesti o rdjavom
postupku prema Stepincu lažne
i provokatorske"
Izjavu su potpisali: dr Gujr
Emery Shipler iz New Vorka
dr George Ruckner iz Indiana
polisa dr Jean Nusbaum dr
Philip Elliot iz Ilroocklina dr
Samuel Tezler Iz New Vorka
dr Howard Melish iz New Yor-k- a
i dr Claude Williams iz Hir-mige- na
Alabama
I endose %
(PLEASE PK1NT)
Harne
Addrea
C'dy & Zone
domovini iseljenici su postavili na
masovnu bazu tako da je priliv
materijalnih sredstava namijenje-nih
obnovi ratom postradalog rod-nog
kraja bivao svakim danom
sve to jači Evo nekoliko podataka
o tome:
Grupa Crikveničana iz San Pe- -
dra u Kaliforniji udružena u Ame-rican-Crikven- ica
Club poslala je
za ugrožene žrtve fašizma u Cri-kvenici
u dva navrata iznos od
2000 omerikanskih dolara iselje-nici
iz Kraljevice Hreljina i Crik-venice
nastanjeni u Torontu (Ka
nada) San I'edru Montrealu i St
Louisu (U AS) poslali su početkom
prošle godine socijalnim ustanova-ma
ukupno 2GGO dolara i 84 00 —
dinara u drugoj polovici prokle
godine dostavili su iseljeni llr -- ljani za gradnju nove zgrade za
sedmoljetku u Hreljinu 60000 —
dinara i potom još 2000 — dola-ra
iseljenici iz Triblja koji žive
u Sjev Americi poslali su kon-cem
prošle godine školskom od-boru
u Triblju za potrebne siro
mašne djece svotu od 73 — dolara
iseljenici iz Kastavštine nakon
što su formirali svoj "Centralni
odbor za pomoć Kastavštini u Is-tri"
postavili su sebi za svoj pm
zadatak provodjenje sabirne ak-cije
za dobavu putujuće klinike
koju bi se poslalo borbenoj Ka-stavštini
Kroz kratko vrijeme
djelovanja tog odbora sakupljena
je svota od 5000 — dolara što čini
približno trećinu predvidjenog iz-datka
za nabavu klinike poznati
fiskulturnik Matejčić Vladimir ro-dom
iz Crikenice poveo je akciju
za pomoć P D Crikvenici te je
sabrao svotu od 219 — dolara i
poslao tom društvu
Mogli bi se Još nanizati primjeri
o ljubavi i svijesti kojom naši ise
ljenici pomažu obnovu svog rod-nog
kraja Treba naglasiti da su
iseljenici iz Kanade i Sjedinjenih
Država poslali u toku 1945 i 1046
godine više od pola milijuna do-lara
vrijednosti u robi: lijekovima
hrani odjeći obući za potrebe bol-nica
i t d Tom visokom politič-kom
sviješću i brigom za rješa-vanje
teških zadataka obnove rod-nog
kraja odiše i pismo što ga
je u svibnju prošle godine primio
Odbor za prikupljanje pripomoći
u Hrvatskom Primorju od Primor-ske
grupe u Montroalu koja me
dju ostalim piše:
" Vjerujte drugovi da su
naši osjećaji e Vama naše misli
su kod Vas zato morati nastojati
da i naš plod rada bude kod Vas
Suze radosnice pokazale su se u
očima naših Primoraca i Primor-kinj- a
što nas je zapala ta čast
da budemo i mi sudionici u Vašem
teškom ali svetom radu Ćuli smo
vapaj i bol našeg naroda a pogo-tovo
naše nevine dječice u našim
srcima Izdajstva domaćih krvni-ka
masakriranja ubijstva i mu-čenja
nad Vama krvoločnog i zv-jerskoj
neprijatelja koji su zaig-rali
krvavo kolo na tlu nae do-movine
da Vas učine robovima
Gdje su sijali vjetar tu su pož-nje- li
buru
Priznajemo i razumijemo Vaš
naporni rad koji je hvalevrijedan
Željeli bismo da i u buduće imamo
vezu s Vama kako bi se naš na-rod
uspješnije provadjao Na svr-šetku
izvolite primiti JoS jednom
iskreno priznanje Vašeg rada a uz
to drugarske pozdrave Primoraca
iz Montreala Canada
Sretan Vam uspjeh u svemu!"
Ovi primjeri dokazuju da eu na-ši
iseljenici prožeti osjećajima ja
kog rodoljuba Medjutim ovo se I
rodoljublje najizrazitije ogleda u
odluci sve većeg broja naših ise-ljenica
da svojim povratkom u do-movinu
u najvećoj mjeri dadu svoj
dragocjeni prilog razvitku naše
zemlje koja sprovodjenjem svog
Petogodišnjeg plana osjeća osobi
to potrebu kvalifikovane radne
snage i materijalnih sredstava A
iseljenici-povratni- ci dat će svoj
prilog i u jednom i u drugom
Ihc SLAV1C AMERICAN
203 loi 42nd $trt Nw VorU 17 N Y
SUBSCRIPTION RATE 51 FOB 4 QUARTERLY ISSUES
for n 1 Year Subscription
f~ 2 Year Subscription
State
IMsU cht mi mony orden trbU o TH( SlAViC AMttlCAN)
1
(Kupon za pretplatu na The Slcrvic American)
"p— j—jiy-i- p m m mm
Hamilton Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Sr
ba priredjuje piknik u nedjelju 24
augusta na zemljištu gdje se odr
žavaju piknici Saveza Kanadskih
Hrvata
Na pikniku će biti pečene janje-tine
i svinjetine te mekog pića
sladoleda i ostalog što je potrebno
za osvježenje i razonadu
Putokaz: Uzmite Highway 20 do
na brijeg a onda skrenite prvim
putem na lijevo a to će vam po- kazati natpis
Autobus od vaza posjetioce na
piknik u 1200 sati sa ugla ulica
Barton i James i u 1230 sati is-pred
Partizanske dvorane Beach
Rd
Port Colborne Ont
Ogranci Radničke progresivne
partije održavati će piknik u ne-djelju
24 augusta na dobro pozna-tom
mjestu kod Buffalo Rd
Glavni govornik biti će jedan od
engleskih drugova koji će nam
obrazložiti današnju medjunarodnu
političku situaciju
Na pikniku će biti tečnih zaku-sak- a
i mekog pića
Hamilton Ont
Izvršni odbor Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će evoju sjedni-cu
u petak 22 augusta u 7 sati u
večer u Saveznim prostorijama
Beach Rd
članska sjednica ogranka Save-za
održavati će se u utorak 20 au-gusta
u 7 sati u večer isto u Sa-veznim
prostorijama
Pošto je sa drugom grupom po-vratnika
otišao u domovinu dobar
broj naših članova potrebno je da
sve članstvo u mjestu i okolici bude
prisutno jer imamo rješavati vrlo
važne organizocione poslove
Toronlo Ont
Mjesno Vijeće održavati će svo
ju redovitu sjednicu u ponedjeljak
25 augusta na 380 Ontario St
Početak u 8 sati u večer
ŽIDOVSKI IZBJEGLICE
ŠTRAJKUJU GLADOM
Pariz 18 Aug — Na obali južne
Francuske Port De Bouc usidra-n- a
su tri britanska parobroda na
kojima štrajkuje gladju nekih
4500 židovskih izbjeglica Svu
hranu koju na brodove šalju fran-cuske
relifne organizacije štraj-kuju- ći
Židovi vraćaju natrag
Do štrajka gladju je došlo na
kon su Britanci pred 19 dana do
premili Židove iz Haife i odlučili
ih naseliti negdje drugdje Židovi
protestiraju protiv toga i traže da
ih se naseli u Palestini
Mali komentari velikih
ljudi
O nedavnoj Lonverenciji i sLoroj
"Europskoj konferenciji" u Parizu
Da je uspjela bila bi neuspjela
a pošto nije uspjela smatram da
Je uspjela
Hoover
Ruhr I odvile nosi da bi ga s
nekim dijelili
Vandenberg
Kišobrana mi! Ovi hoće da obno-ve
moju munehensku politiku
Chamberlain
(8 onoga svijeta)
Imali smo dobro oko kad smo
Devinu povjerili da zastupa naše
interese
Wall-streets- ki vukovi
Ni da je ispao iz mog portfelja
ne bi bio bolji
Churchill o Ilevinu
Ja pleiera kako oni sviraju
Jalčin
Da im ne' bi palo na pamet da
JoS I meni ponude zajam!
Robinzon Kruzoe
Tomozl me da te "pomognem"!
Definicija
Marshallovog plana
od Sancha Panse
Francuskoj želim vratiti njenu
duiul
Iz nedavnog govora
g Devina
Mani dušo Devine meni je
potreban ugljen
Mariana
(Iz Kerempuha)
Utorak 19 augusta 1947 JAVE
Toronto Wesl
Radi piknika koji se održava u
nedjelju 24 augusta sjednica na-šeg
ogranka se odgadja do drugo
objave
S S Marie Oni
Udruga hrvatskog doma prire-djuje
izlet u nedjelju 24 augusta
na poznatom mjestu — Moors
point gdje su se održavala već
dva zajednička izleta
Da se likvidira dugovina doma
potrebno je da se dobro posjeti
ovaj izlet Radi toga se apelira
na sve organizacije da izvrše svo- ja obećanja Dom je od veliko ko-risti
svima nama pak je dužnost
da istog svi materijalno pomaže-mo
Na izletu će biti svega po na-šem
starom običaju
Toronto Ont
Prva grupa "Tito" Kluba odr-žavati
će svoju redovitu sjednicu
u petak 22 augusta u 8 sati na
večer
Pozivaju se svi članovi da dodju
rečeni dan na sjednicu Jer imade-m- o
vrlo važnih stvari za rješavati
TRAŽIM UDOVICU
Potrebna mi je žena udovica od
35 do 50 godina starosti Prednost
imaju Hrvatice i Slovenke Plaća
po dogovoru Jedno ili dvoje djece
koji mogu sebi zasluživati življe-nje
ne čini razlike
Posjedujem kuću automobil i bi- -
ljarnicu Star sam 52 godine Za
sve ostale informacije možete pi
sati na:
M Petrina P O Hox 174 Port
Robinson Ont
POTRAGA
Moli se Iliju Vlahovića koji ilvi
u Vancouveru ili okolici da se Javi
na niže navedenu adresu:
Blažo Vlahović Kolaiin Crna
Gora F N K Jugoslavija
Tražim brata Maksu Mureta ro-dom
iz Bribira Nalazi se u Bounes
Aires Argentina Ako ko zna za
njegovu adresu ili ako on sam na
idje na ovu potragu da mi se Javi
na slijedeću adresu:
Petar Mureta 347 Arthur St
Ottavva Ont Canada
HRVATIMA SRBIMA I
SLOVENCIMA U
TORONTU
Tri bratska Saveza — Hrvata
Srba i Slovenaca održati će svoj
drugi zajednički piknik u nedjelju
24 auguta na farmi druga Vaše
Ognera
Nai bratski Savezi pozivaju sve
Jugoslavene na ovaj veliki bratski
i drugarski sastanak da još bolje
produbimo i učvrstimo bratstvo i
jedinstvo naših iseljenika Ml smo
već zajednički održali Jedan vrlo
uspjeli piknik u početku ljeta koji
Je bio samo početak našeg zajed
ničkog rada Ovo Je polaganje pr-vih
temelja za jedan napredni po-kret
naših iseljenika u ovoj zemlji
Naši bratski Savezi i do sada
su suradjivali po svima važnijim
pitanjima ali široke mase bile su
odvojene jedne od drugih zato Sto
su se u glavnom priredbe održa-vale
pojedinačno Od sada pa U
buduće ml ćemo nastojati da sve
važnije i veće priredbe budu za-jedničke
da u praksi pokažemo hr
vatskim i srpskim šovinistima da
su Hrvati Srbi i drugi narodi no-ve
Jugoslavije prava braća i da je
bratstvo i jedinstvo moguće kad
su čovjeku na duši narodni inte-resi
Ne samo da ćemo mi nasto-jati
produbiti i učvrstiti bratstvo
i jedinstvo naroda Jugoslavije ne-go
i ostalih slavenskih iseljenika
u Kanadi
Iutokaz na piknik: Iiuobi pola-ze
ispred MaccdonLo-bugarL- e
dvorane 3S6 Ontario St Prvi po-la- ži
u 9 sati a posljednji u 11 pri
je podne Napomena: Predvidjamo
da bi se stvari mnogo koristilo kad
bi odbor piknika predvidio najma-nje
dva busa i za poslije podne
jer veće familije nemogu dospjeti
da svrše svoje poslove i već do po-dne
napuste svoje domove Ovo je
tek naše mišljenje — Uredništvo)
Oni drugovi koji će ići na piknik
sa automobilima mogu uzeti Dan-fort- h Ae do Kenedi Rd i okre-nuti
sjeverno do Highvvav 7 a
onda na istok do Markhama a od
tuda do Lokust Hi!! te nakon tri
milje pazite na natpise Mažete i
sa Vounge St idući sjeverno deći
na Highvvav 7
Dopisnik: Andrija Dražič