Novosti, November 27, 1947

              A
M
"I
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 27 novembra 1947 NOVOSTI RADNICI FRANCUSKE I ITALIJE
Pubiished everv Tuesdav Thursday and ?rjrdcnr bv the
Novosu
bi the CrcitJan
Pubhshing
Language
Company U BOZ3BI mo'-ri- v S: Jmllj$Kjft
Authorized as Second Q& JJaU Post Oftlce Departmast 0ttav6
Registered in the Registrv OiHce for the Ctty ol Toronto
on tha 24th day of October 1941 a
No 46052 CP
ADRESA 336 Adelaiće St W Tcronto I Ontario
Telephone: ADelaide 1642
zkm svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom ieziku
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Godišnje sjednice
U mjesecima decembru i januaru održavaju razna društva
to
Francuske
pogodiuie
ir-- r
su
svoje godišnje sjednice Kao pravilo godišnjim "predigra" za
nicama pregleda se rad društva prošlu komunistima
pouke nedostatci donesu nove za budući u zapadnoj d
rad izabere nova potvrdi uprava i t d U kratko
godišnje sjednice svakog društva su oduvjek važnije od redo-vitih
ili izvanrednih sjednica To su zapravo godišnje konven-cijo
društva o uspjehu kojih oviti rad naredno godine
Od posebne važnosti godišnjih sjednica je pitanje izbora
nove uprave Tom pitanju zaista treba posvetiti veliku pažnju
jer o tome kakva se izabere na čelo jednog društva
ovisi rad i provadjanje odluka članstva u djelo O vodstvu
ovisi mnogo Organizacija koja ima agilno i dobro vodstvo
narod
Oni
jer Zai
sa borbama
na
iz "ugrožene"
samo
izvuku
isprave Da
uprava
su
su
vise desno
#!_ dobro napreduje Obratno organizacija sa vodstvom stavljaju manjinu stanovništva ot-- vodstvom slučajno ili pod prilika izabrano gubi su fašistima
Nsaposobnsee članove članicue Moraju birabtiiraptiopounlai rnkeoji nd9ntioci mou fdranngc0uski talijansksie
i koji htjeti da predvode organizaciju putem progresa kad su se cijene podigle tolike
vili"e (4° u Francusk°J Record" Valljr City Da-vola- ka U ncuhin sovezmm organzacjama pa u odsjeama Hr-- 1
P ihnr r—fn nH„ ™V te P°8Vuaa ? Ka™đ ria htjeo Sujedinjene pisati
T_ J! Jl-- vuiRwa uijubuiiju iuui nove sto ~ 1_1 _1 it Kuiiujuuiu zdocj ioya sto niiKO # aa se primi
ovo ono dužnosti Ponekada se na sjednicama satovi
vremena da se izabere jedno ispražnjeno mjesto Svatko se
odklanja odgovornih dužnosti bilo zbog toga što smatra da
sposoban" ili zbog nehajnosti U takvom natezanju če-sto
se prisili ovog ili onog člana da se prime dužnosti pa
makar to bilo i protiv njegove volje mogućnosti sposobnosti
Ne treba tumačiti da takav vrlo često od štete po samu
organizaciju ali treba da za to odgovornost ne nosi
onaj slučajno izabrani član ih članica nego cjelokupno član-stvo
organizacije posebice oni koji koji su sposobni i
potrebni da budu na čelu organizacije pak neće
Predsjednik tajnik ili koji drugi časnik jedne organi'
zacijo je važan i častan posao Onaj koji dobije povjerenje od lmi''u
svoje organizacije da joj na čelu ili jedan od onih koji
su čelu treba da mu služi na čast i To
članstvo u dotičnoga ima povjerenje u njemu gleda spo-sobnog
u svoje organizacije da ga poštuje i da mu vjeruje
da će biti najbolji tumač želja i interesa cjelokupnog članstva
I onda kao vodja jednoj organizaciji pa makar ta bila
lokalnog karaktera svaki se može još usposobiti i uputiti
u sve grane rada i aktivnosti Danas biti na čelu jedne radni-čke
organizacije jednog odsjeka Zajednice Domova inih
kulturno prosvjetnih grupa naših iseljenika to je čast i visoko
povjerenje koje jedan član može u svom društvu
Jedno društvo nemožo dobro napredovati bez dobrog vod-stva
i bez podjednake aktivnosti svakog člana članice Orga-nizacija
naših iseljenika u ovom slučaju Savez Kanadskih
Hrvata je organizacija su svi članovi jednakopravni i
gdje je svatko dužan pozvan da svoj udio doprinese Bez
jedne kompaktne cjeline drugarskog odnosa i razumjeva
svrhe naših organizacija naravski nemože biti napredka
Prema tome organizacija nije nemože ležati na ledjima dvoji-ce
trojice ili desetorice Nemože se trpjeti da se jedni prekinu
od rada da su svagdje i svakom polju aktivni a drugi če-do
najveći dio članstva pasivan Ako jedan smatra da
Se daatct se začlaci leđnoj organizaciji da plati
_—
-~- -T — -- wuv w a wvi3j--- u tAJ- - —
sa log visoKog arusivenog sluzi svojim
Nw York S onu stranu At-lantika
— u Europi — plamte ze
stoke borbe izmedju demokratskih
snaga na Jednu stranu r i!
čije i faSiima drugu Radi
i Italije bon p
a vladajući krugo i s m
i stranu Atlantika čine sve da si a-- I
prikažu kako to njima
ne vole narodne borbe a ne
vole je zato se je boje
propaganda u ovim zemljama
će vijesti i sakriva razloge kii
povod tim Umje r„
prikazivanja stvari u istinskim
svjetlu Štampa radio i srod-stva
propagande ovom km
nentu govore da se u zapad
noj Europi provode po "naredim iu
Moskve" da
mokratske institucije i da je -- m-na
tim sjed-t- o preuz
kroz godinu ne vlast! P°
preporuke ' Europi vlada
ili stara boka ekonomska i politička kriza
u to nema dvojbe Ali ekonomski
i političku krizu izazvali ko-- 1
munisti zapravo komunisti već
mjeseci izvan vlada njihovih
zemalja a socijalisti u Francuskoj j
i kršćanski u Italiji j joi više prošli na desno
Odlazeći sve na soci
jalisti i kršćanski koji
i mat u ti mlram t1b1a tVnii i
i slabim
koje je silom ' vorili vrata
ovo mora paziti i vodstvo odane
'
i i se mogu ciniti
će i do
""? i North
Zcedn K ™ eva- - k Drlave On nije
' ' T T I ve"Ke Kompanije svojoj K'uu'°'" J"uu' uu oiojrun gomilaju proiite zna
4 i _ _ i vec neće
ili izgube
"nije
je izbor
istaći
mogu
bilo
i bude
na ponos znači da
da
vodj
u i
više
ili
dobiti
i
gdje
i
bez
nja ni
i
na
puta
oko samo u
a - I
i
—
žestoko
druga
i
nisu
i
Šest :
demokrati
demokrati
i
Mgo
i
vnHrfv
veći dobitak za nove američke vla
snike? Na primjer General Mo-tors
kompanija posjeduje 49 posto
Citroen poduzeća a ostalo kon-trolira
po nagodbi sa francuskim
dioničarima poduzeća Fiat u Ita-liji
je kupio Wall Street
Francuski radnici su počeli sa-dan- ju
borbu u Marselju protiv
veće cijene u transportacijij na
sjeveru rudari se bore za veću
nadnicu Radnici Francuske eu iz-gubili
povjerenje u vladu Rama-dier- a
a nova vlada premijera Schu-man- a
pokazuje da će istu
Iluržoaski komentatori medju
njima i Walter Lippmann govore
da su komunisti u Francuskoj i
Italiji dezorganizirali vlade da bi
spriječili efikasnost "Marshallo-vo- g
plana" kad dodje u te zemlje
Nitko tih vlada nije dezorganizi-rao
One su se dezorganizirale sa-mo
Njihova politika ne može po--
put
dobra raspo
stranim
uw wj iiu uiiuiuu poraze za
u vremenu kao sreću
Uvo za Hrvata u
i
pazi sve
nalazi čelu
AV ~~ -- 7- IJBBl'
ww wiu j-jv-wwy
'Afivtm
za
novih °talih
k??
—
Stari i novi
UREDNIKA I IZDAVAČA
Pišet DON C
(Don C Je urednik
i izdavač novine "Time- -
u
Bratske
j novini
prooiem
i
slijedit
mjesta
interese i bankira u
mjestu su ga
i na
načine toga
mogao izdavati novine i
Je Sada ovaj urednik
izdavač opisuje svoj
Većina u Valley
City je za zapravo
80 posto
moje pisanje Ali protiv su
trgovci —
Tako došlo toga
danas nisam više urednik i iz-davač
novine "Times-Record- " u
Valley City
Ovaj slučaj svratio na sebe
cijele zemlje
je
značaja se meni u
Valley City to se sutra može do-goditi
svakomu se
kratko
1 U Sjedinjenim ne- -
praviti stanje mo- - ma slobodne štampe
gu učiniti radničke 2 lT Sjedinjenim se
koje su spremne sve po-jn- e može piati slobodno i istinito
trebne mjere protiv trustova bi 3 u malom
razvijanju ekonomije
života ne od u telikim gra- -
Krizu u Francuskoj i Italiji uldnima
„~j!!i! „„t = as wwi I gdje god dodjete vidite
-- u- t i™ „ m-'k- ako krupni interesi pri- -
god
Ali
ireua
Kao nije
stala
i
i dru-ge
i
pa I JoS t'8k nje-- 1 AH nije lo-vleile
krizu i oni kuodj-i- linV'mVMe CUy P Kad kak°
star i bankrotirane kla-- vaU i
čija je j 0na reba pa zato zi i i
nn
laganje imperijalistima
smatrao
interesi
manji
lokalna
mjeMu naselju
vlastito
nemogu odlaze kalno glazba glazbu naručiš
%„ T vlasnici
jedina želja zadrte
makar novinu
čega digli Htički interesi
krunnih
Na planovi ka)uT Mm hvao običnu skupštini kada je
t točka onda kažemo da to nije onih sila vinu i izašla otvoreno
biti doata Biti organizacije ih francuskoj l Italiji koje te jMtj z Press i trgovca i profesionalca
da biti i pobornik onog što organizacija nove Zato PreM Service Objavljivao nekoliko farmera
zastupa biti sudionici kod donašanja i rješavanja dok ge t p]ano pot-- j p""0 ~ uuvjw u u niKu- - puno i otvori put
učešća današnjem isto toliko ne bili i
članom organizacijo i
sto smo rekli Savez Kanadskih vrijedi I SsAeRANGUADTEOVDEI SOCIJALISTI
velikoj mjeri za odsjeke Hrvatske Zajednice I tamo '
dužnosti su članstva da na svoju organizaciju da i Rim y'ov- - 23- - — Dredstoje
tko se na te i da rodi u nmvni mogućnosti će soci- -
r™ilr„ 7rti-- „ X-- l l--
i-u-usivom
— "'
u
t-AtnKli-
Vanl ! I
stvorenja i jednom mačekovcu " T-se u i- mir
i
oktvnih da
To od
To nas
DE ŽELI
7??5iž rflfin
neprijatelj
U
po ga
DOŽIVLJAJ NEZAVISNE NOVINE
MATCIIAN
Matehan
nezavisne
pa bojko-tirali
sabotirali moguće
nije
viSe mo-rao
i slučaj ova-ko):
stanovništva
bila mene —
stanovnika je odobravalo
mene
bili bankiri i imućni
oglašivači
je do da
Ja
pozornost je
moj slučaj od nacionalnog
dogodilo
tko neće poko-ravati
krupnom kapitalu
toga želim reći
Dr2aama
ekonomsko
samo partije1 Državama
poduzeti
Situacija novinara
prokrčile te oelto mi
i podizanju razlikuje
t„tt Svagdje
v„h stavljaju ni
_
"Povijaju kao
prouzročili
Francuskom Italijom ' nWni
ravljaju im1
privilegije "koriSeaati
stavljali
da
sve
do
one
uu i
Radi su se protiv me-- većine
ne kako se
reakcionarni
mi vi- -'
ukljafiv
odluka 8Ve vuuiiuij!
Bratske
oraanizadie
trgovaca nje-govom
i
kroa
će
i jednog dnevnik se u
nika G000 mjesta
u SJe-- !
i to
rxwto kako
George — reakcionarno
nitko u
V 7 T „♦- - U A1 i:_ ? ""r™ """""" novim poiesKoca sabotirati organizacije Pod luvoudlust]viovm0 mrocijcetarradi--dea Puregovori u ne i e Hrvatska Zajednica toku i Pocciardi i zagovarati
predovati za to su to ne samo zagrižena i 8U proe 8Ubot objavu nu i pradu to se ne
narodna nego to je KOJOJ "": da Italiji
f-iev--
mQ au
na
borbe
da
tJ
eto
To zato
To
da
Uvođnički
Missouri
to
ie za
se
ko-ope-rat-ive
farmersku
to
uposle-nj- e
za poslugu
stanovnika
su
za
su na
to
na
U
farmers-ko- m da
„„tn
mišljenje
spriječiti
pitanjima
na na
"U """i
""
nacionalne
to doirodilo:
N
naišli opozicija na
Nemaše članom Aasociated
ujedno francuski te bogatijih
na
talijanski
postavit
prilike
slijedeće:
od mene
novine U isto vrijeme su
Ali izražavao prijetili ako ne prodam no- -
svoje mišljenje ne samo pokrenuti drugi
stanovnika
Ogromna %ećina ta
dinjenim Državama možda oko amo jedan pomoću
98 govorio
Seldes
tko niše
da nntamkav rmmn progres Gparisspteurpi iti pre- - izražavbanititijie tloiibmearoalan slobodno
nemože Snragat demokrata iti- -
Nemože što Mitničku
što red
poiozaia i dru- - istakle
mačekovskim nego u slučaju OBNOVA i dodajte i obožavatelji Pre- -
nam već DUBROVAČKOM KOTARU Rooievelta oglaiivati
nekoliko puta svoj Najprije i 98 drugi
čali sa razbijanjem odsjeka Zajednice u i priključenjem — Od 87 Štampe bojkotira I pregazi
njihovoj pokojnoj "Hrvatskoj Kad to FJu Je T°Č°t "J J"" šlcovabjuudidahvsoeJapnoaJpLpnruednomčelo najporidjesjepkoarSidzinaiihedOnidčsajreaka kako dogotouvl3je8no prJeedvi2d8tenai u oJrnovu dan JečintMaaopocrjaeadosvtaallano "Traimsteas-ou-se
mogli na središnjicu porušenih zgrada u ovom Stanovništvo je novinu
Da završimo godišnj i~4_:~ iseljeničkih tora „„j ie P°"riti s obno-- vrij-m- e apittk]8o0 stanov1- -
su važne Svaki član organizacije da i ostala radna k-- wt sjednice svog da uzme u raspravi i radu svoje radove kapitalnoj izgradnji Je doista i n
organizacije Nehajnost nam u prošlosti puta osvs- - u Dubrovačkom kotaru Ima u mojem pisanju istinski
a nak bi moala i ovoa cuta ako n r™ ri-- l-i s "™t 1
pazimo koga na svoj organizacije i Na obSntoovBi Ćepikucoa Tno-a-
Ovogodišnje glavne sjednice izbor ' °MWTi ' dao
uprava i izglasani rezolucija - na višem I Dfro¥afl d?tkrj
kupnju u presti trati i i pT'T-rJS- t SS
od traži organizacija Bradjevnog materijala
GAULLE POSTATI FIRER
f&zMzćZ&ffti
demokracije
Imerici ilio istinu gadi
prsžinm tuku
bio
ovi
Došlo
prestati
je
što
što
Dovodom
u
pio
Još
Ali
ustašo-mačekova- ca
im ?
ko--
Jih
što u
i novina je
U i u
Sto Je
gle--
sam pisao u prilog
u Valley Sve
da će biti
koristi narodu sam pisao za-govarao
neće ono
=w t„ivje!_ ni i narou
ga pravilno
novini sam
sam uni-ju
se zna Valley
Kadničke uni-je
tu nisu važne ili velike Novina
odlučno u obranu
pokreta Isticala je potrebu
zakona sigurno stalno
u korist većine
naroda
svatko zna
kontrole cijena stoji mnogo svakog
i mali htjeli poništiti odbor
Novina je
protiv Krupni interesi
opse
gu poništiti odbor o kontroli cije-na
a interesi
lokalnom opsegu
politici moja no- vina je i
politiku
dok reakcija
Kada Je počela borba bilo je
firme žele
i diktirati u
da po svim
miSljc- -
desno mPu novina recimo
da '
trgovci Jele plesači h sasvim ne-se
da-- loklni bnkiri d™f0- - lokn
svoje moju interese pri srcu
narodna WĐf iiue po- -
vlasnika u Evo
no--1 4 aprila
SVOJU dosta su otpor upravo Primao sam 44
jedne znači bi u pla- - United
trebalo znači Porati sam tra- -
borbom
lvog je i predak
pazi
irU!
W — Pw caragaia
sam
onako kako sam - da im prodam
čine druge ! novinu mi
svoj uvodnik Ja
sam To Je da
pravo nego dužnost ured-- 1 mjestu
°d nema
itampe dva dnevnika Može postojati
' — oglasa
— je često
je
i IJni T iAr uvwu vladu
je će
Bratska na- - izdali I ]n
anti- - može
_
[
novina
na S Je
Za
ne ćemo
naših Je
treba
na
jo
da
da
od
i
Kau
Je
mjere
da
je
da
J
interesi
ja
trgovaca JoS jedna novi
na
Opoziciju mojoj novini vodili
trgovci Od triju garaža u
bilo je primati
nekoje su mi novinu
crnu listu drugi trgovci
nisu davati oglase dvije
Samo poslužite riječima prema
su izustili Lincoln mojoj opoziciju boj--gi
američki velikani na kraju Je i uskim ustaško ovom KUĆA ' onda jo rijeci lokalni trgovac hranom
nrvatoroj uratsJtoj ajeamci Ustaso-macekov- ci su U Franklin Delsno dosta to
interes za HBZ su Doku- - " da vas posto Zatim su i
Kanadi Dubrwnlk- -
irtih Slogi" nije uspje- - ' ' ?° dijelu poku- - sa radu se Record" iz dana
' nalasi obairom na malen
bi dalje djelu broj
raznih ' P°trpDno w rtrirfBa B„tva izbora posto
je dužan posjeti snaga oslobodila koje sam izraslo uvodnike
društva učešća na ko-- Narod
se mnogo Je opazio
ti b™°S°-- svojin tesnji
ako čelo
narod
su n TI
nego ikada vrijeme
pisao uvodniku
sam naimao poteškoće?
Prvo općenito pisala
prilog korist najvećeg
stanovništva vjerujem
nafpravilnije demokratskog
amerikanlzam
vlasti
I
komorači
_ j
obavjetti
zagovarao
Preporučilo
City
industrijsko mjesto
radni-čkog
zdravstvenu
slične
Danas ukidanje
Trgovački ve-liki
kontroliranje cijena
ustala toga
nastojali nacionalnom
činili
nacionalnoj
zagovarala
predsjednika Hoosevelta
podupirala
republikance
ili oglaživačke
odredjivati
uvodnicima
U"dJivanJem
MrađJfcatl
f°
CKunumsKi
lo- -
sreću
članarinu
GASPERIJU
održi
stanovništva
objavljivao
ih
sami
Razumije
am
na
broja
sa
to
biu
U
za
tu
su
i
na
ne
te
lokalnih
rnoie bankrotirati
lokalni
mjestu nemoguće
oglase sta-vile
na
htjeli
se koje drvodjelske kompanije
Jefferson novini
kotiranjem onaj ciljevima PORU&ENIH nekoliko JJan
pokazali reakcionarne trgovci bankiri
popaljenih
Broj
plasirati podupiralo
društava
godišnje sa
demokrsNlr:
osjećaja
društava
Ipremu
reakcionarno!
američkog
podupirala
izrazim
su
su
uspostavili odbor od petorice i do-šli
k meni opet sa zahtjevom da
sam da mi daju 30 dna vremena
dok se razmislim i o tome su oba-vjest- ili
svoju grupu organiziranu
protiv mene Na sastanku Je
Heime
predložio od petorice
opunomoći da imenom pregovara
u slučaju ako pristanom na prodaju
novine a ako odbijem tada isti
odbor ima dužnost pokrenuti dra-gu
novinu
Prije toga sam posavjetovao
sa lokalnim svećenikom koji mi
Je u samom početku rasgevera re-kao
da on ne saradjvjj u uroti
diJta Vjerujem da je to i pravi protiv mene litao sam ga da mi
A ŽDANOV:
0 medjunarođnoj situaciji
Veoma je karakteristično da
u otarianju ideološkog plana
koji je istakao američki imperi-jalizam
učestvuju u tijesnoj su-radnji
i američki ojno-politič- ki obavještajci tipa Hullitta i žuti
sindikalni vodje tipa Greena i
francuski socijalisti na čelu s
okorjelim apologetom kapitali-zma
Dlumom njemački socijal
demokrat Schumacher i laburi-stički
vodje tipa Devina
Konkretni izraz ekspanzioni-stičkih
tendencija u SAD u da-našnjim
uloima jesu "Truma-no- a doktrina" i "Marshallov
plan" suštini oba ova do-kumenta
izraz jedie politike
iako se oni razlikuju po obliku
u kojem se u ta dva dokumenta
servira jedna ista američka pre-tenzija
na porobljavanje Euro-pe
Osnovne crte "Trumanove do-ktrin- e"
u poalcdu Europe jesu:
1 Stvaranje američkih baza
u istočnom dijelu Sredozemnog
bazena u cilju afirmiranja ame-ilcko- g gopodUa u toj roni
2 Demonstrativna podrška re-akcionarnih
režima u Grčkoj i
Turskoj kao bastiona američkog
imperijalizma protiv note de-mokracije
na Dalkanu (pružanje
tojne i tehničke pomoći Grčkoj
I Turskoj davanje zajmova)
3 Stalni pritisak na drlate
mne demokracije koji se izra-žav- a
u lažnim optužbama
totalitarizam i težnju eks-panzijo-m
u napadima na teme-lje
novog demokratskog režima
u Btalnom miješanju u unutraš-nje
poslove tih država u poma-ganju
svih antidržavnih antl-demokrats-kih
elemenata u tim
zemljama u demonstrativnom
kidanju ekonomskih veza s tim
zemljama koje ima za cilj stva-ranj- e
ekonomskih teškoća upo-ravan- je razvitka ekonomike tih
zemalja sabotiranje njihove in-dustrijalizacije
i t d
"Trumanova doktrina" koja
ima za cilj pružanje američke
pomoći svim reakcionarnim reži-mima
koji aktivno istupaju pro- tiv demokratskih naroda 'ima
otvoreno agresivan karakter
Njeno objavljivanje izazvalo je
izvjesnu zabunu čak i u krugo-vima
američkih kapitalista koji
na Hve navikli Progresivni
društveni elementi u SAD i u
drugim zemljama odlučno
protestirali protiv izazivačkog
otvoreno imperijalističkog kara-ktera
Trumanova govora
Nepovoljan odziv na koji je
naišla "Trumanova doktrina"
izazvao je potrebu pojavljivanja
"Maršalovog plana" — više ma-skiranog
pokušaja protodjenja
te irile ekspanzionističke politike
Suština maglovitih naročito
uvijenih formulacija "Maršalo-v- a
plana" nastoji ne u tome da
se stvori biok država koje bi bile
povezane obavezama prema
SAD i da se američki krediti
dadu kao nagrada to sto će
se europske države odreći eko-nomske
a zatim i političke sa-mostaln- osti Pri tome baza
"Marialova plana" jest usposta-vljanje
industrijskih oblasti za-padne
Njemačke koje kontroli-raj- u
američki monopoli
"Maršalov plan" kako po-kazalo
iz kasnijih savjetovanja
i govora američkih političara
sastoji u tome da se pruži
pomoć u prvom redu ne osiro-mašenim
zemljama-pobjednica-m- a
saveznicima Amerike u bor-bi
protiv Njemačke nego njema-čkim
kapitalistima da bi se
kad Amerika potčini sebi osnov-ne
izvore za dobijanje uglja i
metala za potrebe Europe i Nje
Po
sam JI
u
rVasfcingtoRti Savom Kosanovi-čem- )
Tako Je moja novina u
Jedan bogati farmer J T stanje gdje nisam dobivao
se
se
I' su
za
za
su
su
za
se
se
od tamo gdje sam Je najviše tre
bao što se tiče materijal-nog
pitanja To što se
meni Vallev City dogadja se
na nacionalnom pa i medjuna-rodno- m
opsegu Gdje god vladaju
monopol ističke grupe svagdje se
i guši
Mnogi su me pitali da li Je mo-guće
postojanje sJotadne i
novine u Sjedinjenim
te države koje oskudije-vaju
u uglju i metalu dovele
u zavisnost od obnovljene eko-nomske
moći Njemačke
I pored toga Sto "Maršalov
plan" predvidja definitivno sro-zavan- je Engleske kao i Fran-cuske
na drugostepene
države laburistička vlada Atli-J- a
u Engleskoj i socijalistička
vlada Kamadijea u Francuskoj
uhvatile su se za "Maršalov
plan" kao za sidro spasenja Po-zna- to je da je Engleska već u-Rlav- nom utrošila dati joj 1915
godine zajam u iznosu
od 3750 milijuna dolara Pozna-to
je dalje da su porobljivaču
uslovi tog zajma sputali Engle-skoj
ruke i noge Dospjevši već
u omču financijske zavisnosti cd
SAD laburistička Englc-sk- e našla je jedini izlaz u dobi-janj- ti novih zajmova Zato je
ona dočekala "Maršalov plan"
kao izlaz iz nastalog ekonom-skog
ćor-soka- ka kao priliku za
dobijanje novih kredita Engle-ski
političari osim toga raču-nali
su da će se koristili stva-ranje- m
zapadnoeuropskih
zemalja — dužnika SAD bi
pokušali da u tom bloku odig- raju ulogu glavnog američkog
sluge kojemu će može biti poći
za rukom da čari na račun sla-bih
zemalja Engleska buržoa-zija
je maštala iskorišćavajući
"Marjalov plan" praveći usluge
američkim monopolima i potci-njavaju- ći se njihovoj kontroli
da će povratiti izgubljene pozi-t- i
u niu zemalja i nai očito da
će povratiti svoje pozicije u bal-kansko-podunav-skoj
oblasti
Da bi se američkim prijedlo-zima
dala veća vanjska "objek- ktiavonoisnt"icijbaitloor jeproipdrleumčeano zada se os-tvare- nje "Maršalov a plana"
privuče i Francuska koje je već
upola žrtvovala svoj suverenitet
u korist SAD jer je kredit koji
su Sjedinjene Države Amerike
u 1917 dale Francuskoj
bio uslovljen udaljavanjem ko-munis- ta
iz francuske vlade
Po direktivi Vašingtona
Engleske i Francuske predložile
su Sovjetskom Savezu da i on
uzme učešća u pretresanju Mar-šalov
ih prijedloga Taj korak
imao je da maskira neprijatelj-ski
karakter tih prijedloga pre-ma
SSSR Kalkuliralo se i kako je bilo unaprijed !ohro
poznato da će SSSR odbiti da
učestvuje u pretresanju prijed-loga
o američkoj pomoći na bazi
Maršalov ih uslova bit će mogu-će
na svaliti odgovornost
za "odbijanje saradnje u eko-nomsk- oj obnovi Evrope" i bit
će moguće samim tim okrenuli
protiv SSSR evropske zemljo
kojima je potrebna realna po
moć Ako pak Sovjetski Sarcz
uzme učešća u pregovorima ta-da
će biti lakše namamiti u klo-pku
"ekonomske obnove Evrope
uz pomoć Amerike" zemlje Is-točne
i jugo-istočn- e Evrope Dok
je Trumanov plan "secovao" na
terorističkog zastrašiva-nja
tih zemalja "MarSalov
plan" išao je za tim da opipa
njihovu čvrstinu u ekonomskom
pogledu da pokuša da zavede
te zemlje pa da ih poslije veže
dolarskom "pomoći"
"Maršalov plan" imao je u
danom slučaju da doprinese os-tvarenju
jednog od najvažnijih
zadjtaka opće-američk- og pro-grama
— da restaurira vlast
imperijalizma u zemljama nove
demokracije i da ih natjera da
se lijene ekonomske i
političke suradnje ta Sovjetskim
Savezom
(Nastavit će se)
kale zašto je opozicija protiv moje vama bilo u malom ili veltko-- s
novine Rekao je da opozicija ne gradu
voli moje politik" u uvodnicima i mojem m Mijenja i pa lakti
ta primjer je uzeo uvodnik kojeg tvu to nije moguće
pisao o nadbiskupu Stepincu ' Nezavisni izdavač novine ka
(O Stepincu sam pfcao kako ne piše kako traže krupni iato--
li ću im prodati novinu Rekao {sam čuo 14 decembra u razgovoru resi mora propasti još prije
tom
da odbor
sa Jugoslavenskim ambasadorom u počne se svagdje Americi
došla
potpore
dobivati
dogodilo
u
i
suzbija progresivna ideja
neza-visne
Dria- -
mačke
položaj
američki
vlada
bloka
da
svibnju
vlade
ovako
SSSR
kartu
odreknu
onako
To
moze dogoditi Isti oni ljudi koji
kontroliraju ekonomski Ihrot kom
tretiraju i štampu Zato štampa
kako i vidite piže samo ono Me
oni naredjuju
Izdavanje novine u Sjedinjenim
Državama je trgovina jedne vrata
robe Ako oni koji imaju glavnu
riječ kažu da ti roba ne valja ni-tko
Je neće kupiti Progresivno
novina koja piie istinu rnoie ii-laz- iti
samo onda ako Ju podupiru
organizirani radnici To Je sa da-nas
u svakom lokalu a Sjedinjenim
Državama nemoguće
}