Novosti, November 06, 1947

              4
J
Četvrtak 6 novembra 1947 NOVOSTI STRANA 3 Tridesetgodišnjica IZ BRATSKOG SSSR--a
ovjetskog Saveza SBrHSSSSSraBl V EflzZzSBSBBBBBBBBBBn Današnja Zakarpatska Ukrajina
(Prenos sa strane 2)
o čemu se obično do izvjesnog
vremena ćuti
Mi smo već mnogo ranije znali
nego što jo to iznio Eliot Ruz-ve- lt
kakvim se lukavstvima slu-žio
ćerčil da ne bi pružio vojnič-ku
pomoć Rusima i da bi omeo
Iskrcavanje saveznika na La Man-l-u
On je zaista učinio sve Sto je
od njega zavisilo da bi ostvari)
san svoga jednomiiljenika Mura-Brabazo- na
i Nijemcima dao do-voljno
vremena da iscijede Sto vi-če
krvi iz ruskih saveznika Velike
Britanije
Rat se završio Istina nije se
zavrtio eaivim onako kako je o
tome sanjao no samo vodja bri-tanske
koalicione vlade nego i či-tava
konzervativna Evropa
"Mi smo željeli pobjedu anglo-saksonskih
država nad Njemač-kom
ali smo osim toga željeli da
ta pobjeda bude postignuta uz is-crpljivanje
Rusije" — tako je for-mulirao
ta osjećanja reakcionarni
ivedski list "Stokholms dagbla-de- f
: l lm v™
™ istssftft fa J iVS'v ilrf iJ-- -'' CfTCj
Od potpuno porušenog stanja
mnoštvo proizvedenih traktora
Svjetskoj se reakciji upravo u
to vrijeme pmi kraj rata pruži-la
mogućnost da priča Legao je u
grob veliki pretsjednik plemeniti
i nepomirljivi neprijatelj krvavog
fašizma Franklin Ruzvelt i odje-dnom
su svi čerćili obiju zemalj-skih
polukruga odahnuli punim
grudima
Već u jesen 1945 godine a na-ročito
u proljeće 194C godine ot-počela
je i otada vise ne presta-je
faza grubih neprikrivenih pro-vokacija
imperijalista Sjedinjenih
Američkih Država i Velike Brita-nije
na račun Sovjetskog Saveza
Sto pretstavlja doista nešto neču-veno
u svjetskoj diplomatskoj his-toriji
Naravno da Je i ranije bilo oS-tr- ih
ispada službenih lica protiv
neke države ali se to dogadjalo
samo uoči izbijanja vojnih akci-ja
ili kada su to akcije već stvar-no
otpočele Ta pojava ima dovolj-no
staru tradiciju Znamo da su
liomerski kraljevi i heroji sprema-juć- i
se u boj obasipali jedan dru-goga
pogrdnim riječima Ali his-torija
novog vremena još nikad
nije zabilježila takve postupke kao
Sto su sebi dozvolili prema Sov-jetskom
Savezu 1940 i 1947 godi-ne
usred najvećeg mira službeni
pretstavnici vlade Sjedinjenih
Američkih Država Mi pratimo taj
originalni kaleidoskop te razno-vrsne
napore potpaljivača rata i
{sazivača diplomatskih konflikata
Kao overtira za taj diplomatski
koncert (prije kakofoniju) poslu
žio je Ćerčilov govor u Fultonu
marta 194C godine u kojem je ot-voreno
pozivao obje anglosakson-ske
države da ne gubeći vremena
sklope najtješnji vojni savez i da
tetupe u zbijenim redovima protiv
IIKZBOŽMCI IZ DUHOVNE
ŠKOLE
Gruzija — zemlja prekrasnih
pjegama Tko je jednom samo
luao gruzijske pjeme taj ih
ne će nikada zaboraviti Njiho-va
melodija sliva se s prirodom
toga kraja V Gruziji gdje umi-ju
da cijene lijepo pjevanje go-rijsk- a
duhovna škola bila je ču-vena
Ra svojim zborom I' Gori
nije bilo kazališta i Coričani m
nedjeljom i praznikom Npunja-l- i
malu škoKku crkvu za-to
da luiaju pjevanje školoko-s- a
zbora Zborom je upravljan
Hčitelj pjevanja Simon Gngličid-z- e izvrstan Pedagog koji je vo-lio
moj rad i raUla bio muzič-ki
obrazovan V njegovom se
zboru pjevalo fajkovskoga
llortnjanknga a volio je i na
sovjetske države
Skoro istovremeno s tom demon-stracijom
i brzo poslije nje usli-jedio
je niz drugih šta znači na
primjer gotovo nečuveni trlumf
koji su vlasti grada Njujorka pri-redile
Bor-Komarovsk- om U nje-govu
čast priredjivani su banketi
i podnesene su mu počasne pove-lje
naravno ne zbog njegovog
skromnog vojničkog talenta kojim
je pružio Nijemcima mogućnost a
i prijedlog da do temelja spale
Varšavu On je postao junak dana
u Sjedinjenim Američkim Država-ma
isključivo zbog svog aktivnog
učešća u antisovjetskoj propagan-di
i u otvorenom agitiranja u ko-rist
što skorijeg trećeg svjetskog
rata
Sve ono Sto su činili u Savjetu
sigurnosti Berns i Devin u prolje-će
194G godine pretvarajući se vr-lo
neuspjelo da su oni tobože u-plaš- eni
zbog sudbine Irana čita-va
ta po svojoj grubosti nepri-stojna
kampanja engleske i ameri-čke
imperijalističke štampe sve je
to takodjer nastavljanje provoka- -
" k
&SL-sfcC'WaL--
? m l &
i3ra mrvi tefesVj -- " s SC3nC-- A ™"w
J
I
samo
i
u toku rala Staljingrad je djelomično obnovljen Na slici udimo
u obnovljenoj tvornici
cijske linijo diplomatskog istupa-nja
Sjedinjenih Američkih Država
i Engleske
Ali to su bile samo sitnice a
glavno je tek imalo da dodje l'o-bje- da
republikanske stranke na iz-borima
u novembru 19 1G godine
definitivno Je ohrabrila sve advo-kate
financijere krupne burzijan-c- e
glavešine trustova i tome slič- -
no koji su već odavno postali go-- i
spodari Državnog departmana Pr--I
vi mjesec 1947 godine premašili
su u obilju i drskosti provokacija
na račun Sovjetskog Saveza aps-- v
lutno sve Sto smo vidjeli od okon
čanja otvorene vojne intervencije
Engleske Francuske I Japana za
vrijeme gradjanskog rata 1918 —
1922 godine
Provokacijsko pitanje senatora
Maklajdara o tome što će da rad!
Rusija ako se I kod nje pojavi
atomska bomba i Još više provo-kacijs- ki
odgovor pomoćnika minis-tra
vanjskih poslova Ačesona d
je Rusija agresivna i zavojevač-ka
zemlja namjerno grub Truma-no- v
govor od 12 marta 1947 go-dine
o hitnoj potrebi spašavanja
Grčke i Turske zanimljiva po svo-joj
nepristojnosti grdnja pretsjed-nik- a
povodom dogadjaja u Ma-djarsk- oj
u junu ove godine (grd-nja
koja je izazvala prijekorne
primjedbe čak i od strane "Nju-jor- k Herald Tribjuna") — sve to
jasno pokazuje da se 194G go-dine
vršila samo proba da Be
prava Igra odigrava 1947 godine
U američkoj štampi opet su e
sjetili na nekadašnji neuspjeli
"krstaški pohod" čerčilovih "14
država" i čuveni Maršalov plan
počeo je u ljeto 1947 godine sve
češće da se razmatra takva politič-ka
akcija koja može da pomogne
rodnu pjesmu Oni koji su slu-šali
njegove učenike dosada
pamte učenički trio koji je on
uvježbao i sjećaju se kako je u
dubokoj tiini zvonio pod sa-mim
stropom otavsi sam vi-sok
i čiMi dječački tenor — to
je izvodio svoj solo Soso Džu-gašvi- li
Iado Kecbuvrli bio je tri ili
četiri razreda stariji od Foa
On bijaše sin seokog svećeni-ka
koji je imao šetoro djece
Starija braća I -- ado v a otišla su
iz očinske kHĆe kojekuda po svi-jetu
da potrale bolji život I
školi Je on mnogo čitao ritao je
knjige koje nije dozvoljavala
duhovna kola Drugovi su znali
da je on bezbožnik i pažljivo
su prisluškivali njegove riječi
koje su irva zv učile užasno i
U ZAVIČAJU STALJINA
pronalaženju i konsolidira" vj si
™J
5
novih i novih snaga budur h 'kr
taša" koji se pridobiju xa apadr
blok
Ali u naše vrijeme po i? t
ga kako je Sovjetski Save- - p( rta"
bezuslovna glavna snaga k ia is
uništila njemačko-fašistVk- u vm
sku poslije toga kada e čitava
slavenska i neslavenska istoina i
Jugoistočna Evropa izuzev Grčke
nalazi s njim u najtješnjim prua-teljtki- m
odnosima Sovjetski Sa t
se osjeća nesavladivo čvrst i sada
ima Još manje mogućnosti nego
što je bilo prije 30 godina da ga
zaplaše provokacijama
Mi pažljivo pratimo ono kome
Sanje koje se odigrava oko "ujedi-njene
rone" i mrskog pitanja pra-timo
sve intrige i putovanja u
američkim vojnim automobil i mi
gospodina Kurta šumahera u Nje-mačkoj
gospodina de Gola u
Francuskoj kao i agitaciju američ-kih
i engleskih javnih i tajnih
agenata u Turskoj Iranu Kini
Koreji Ali sve nas to nimalo iw
istr4 V
r-n-- sji i
primorava da uzimamo "tragično"
izjave i proricanja nekih isuvise
ratobornih prekooceanskih novina
ra Mi znamo da ti ratnici i sa- -'
mi nisu nimalo uvjereni u to da
će doista mnogomilijunska masa
stanovništva njihove zemlje s
potpunom spremnošću bez ikak-vog
povoda bez najmanje prijet-nje
s naše strane ići da gine za
Interes zlatom nabijenih novčanika
Vol-stri- ta i s njim povezanih tru-stova
II TARLK
ćlan Akademije nauka SSSR
NIJE NADLEŽNA
Pariš u listopadu
Diljem Francuske nastavljaju se
Štrajkovi i demonstracije protiv
vladine politike koja je dovela
zemlju u teški ekonomski položaj
Povodom toga Je jedan od ugled-nih
članova vlade izjavio: "Nij
mi Jasno zašto se bune protiv nas
kad čitav svijet zna da ekonomska
politika ne spada u nadležnost
naše vlade"
JOŠ VEĆI
DoSao reki Španjolac u New
Vork Da bi ga upoznao sa zname-nitostima
Amerike jedan mu Je
njegov američki znanac pokazan i
glasovitu kaznionicu Sing-Sin- g
"Ovo Je najveći zatvor na svije-tu
— objasni ponosno Amerika-nac
pokazujući na ogromnu žutu
zgradu"
— Bogami varate se — odvrati
Španjolac Najveći je zatvor na
svijetu Frankova španjolska
tajanstveno No Lađo je znao
iskoristiti salom i veselim priči-cama
ozbiljne dokaze protiv po-stojanja
boga
Iza njegova pripovijedanja
djeca se niu više tako bojala
izazivati gnjev gopodnji izbje-gavajući
beskrajno dosadna i
obavezna bogoluženja a ako im
to nije polazilo za rukom ima
li su spremljene bodlje ubrane
u Goridžvarskoj gori Bodljike
su stavljali sebi u no pojavlji-vala
bi se krv — tada se je
moglo Osloboditi službe božje ili
večernje
DRUGOVI SE SPREMAJU
ZA IVOT
Ovdje u duhovnoj školi spri-jateljili
su se Soso i Iado ne
pazeći na razliku u godinama
l'porednn s portretima Petje
Kapanadze i Mise Davitašvili
visi sada u sobi Staljna u bivšoj
duhovnoj školi fotografija m'a-dić- a Iada Soso Džugašvili kao
i (ado Kechoveli nisu se mogli
sHtll HM
HsiFr rmm
mm m
mnim&jjŠ J JUJJLL
i rTJif '- --'
i Aih i ' III mi
4MtfM!s A ~
Najveličanstvenije djelo mlade
sovjetske arhitekture biti će pala-ča
ovjeta u Moskvi
Jugoslavenska posada o
Liverpoolu preuzela novi
motorni tanker "Jajce"
Liverpool — Dopisnik Tanjugi
javlja: Danas je jugoslavenska po-sada
u Liverpoolu preuzela motor-ni
tanker "Jajce" koji je kupljen
u Norveškoj Brod ima nosivost od
!100 tona
Stupivši na brod posada Je ista-kla
zastavu Federativne Narodna
Republike Jugoslavije a kapetan
broda M Cirković održao Je mor-narima
i oficirima kraći govor U
ime Saveza pomorskih lučkih i
brmlogradilišnih radnika i namje-tenik- a
Jugoslavije posadu Je po-zdravio
D Koludrević a u ime
Ministarstva pomorstva Rato Ma-toš- ić
Sa svečanosti su upućeni po-zdravni
brzojavi maršalu Titu i
ministru pomorstva Anti Vrkljanu
u kojima se posada obavezuje da
(V ispuniti sve zadatke koji se
pred nju postave Svečanost je
završena pjesmom i poklicima mar-šalu
Titu Petogodišnjem planu i
Jugoslavenskoj mornarici
NISU "KORISNE BUDALE" KOJI POMAŽU
SVOM NARODU VEĆ KOJI SLUŽE
NARODNOM NEPRIJATELJU
Windsor Ont — l' Hrvatskom
Glasu od 21 listopada izašao je
članak pod naslovom" Na odresu
dvojice KorNnih budala" članak
je objavljen bez potpisa pisca U
njemu je napadnut potpisani i
moj prijatelj Petar Sandrini iz
Akrona Ohlo USA
Iako članak nije bio potpisan
svejedno nam Je poznat naš suse-ljan
koji ga je napisao Niže se
na njega želim osvrnuti ne radi
polemike već zbog same stvari
radi čega nas naš suseljan u kri-vom
svijetlu želi prikazati
On nas naziva "korisnim buda-lama"
zato što smo osjetili I sma-trali
da je pomoć potrebna na-šem
narodu od kojeg smo potekli
U ime pomoći sakupili smo u Win-dsor- u
i Akronu stanovitu svotu
novca za kojeg smo kupili jedan
traktor i druge potrebno stvari i
poslali to našem narodu u domovi-nu
Dana taj traktor ore njive
našeg sela i ml se time ponosimo
Jest pomogli smo svom narodu i
u buduće ćemo pomoći koliko nam
budu dozvolile naše novčane mo-gućnosti
Poslani traktor nije nikakva po-litička
već humanitarna stvar od-nosno
pomoć narodu koji je u pro-šlom
ratu stradao od vanjskog i
domaćeg neprijatelja Onaj koji
pomaže svom narodu nemože se
nazivati "korisnom budalom" ne--
ograničiti samo na čitanje knji-ga
koje im je davala školska
knjižnica Knjige za mladež već
su bili sve pročitali U to vrije-me
djeca su čitala knjige Uje
čavčavadze Ka z bek a Al i dru-gih
gruzijskih pisaca No te
knjige nisu dostajale Sosu i on
je počeo uzimati knjige iz skla-dišta
knjiga Arsena Kalanda-dž- e
Osim školske drugih knji-žnica
nije tada bilo u Gori Po-stojao
je klub gdje su se skup
ljali i zabavljali kako su već
mogli mali knezovi plemići i
ostala tamošnja elita
Pravi kulturni centar bila je
mala rad'j Arsena Kalardad-z- e
Tu su se sastajali svi oni
koji su znali misliti a koje je
sudba bacila u Gori Tu su se
sretali Sofronij —
narodni pisac Tedo Razikašvili
— pjesnik: tu je bio gost i Si-mon
Gogličidze — učitelj du-hovne
škole a dolazili su ovamo
i učenici a poslije Imgoslovi La-đo
Kechoveli i Soso Džugašvili
7pT
H sr u Ukrajine
d c --'- u ujedinjenja sa Sovjet--- k
k'aiinom to je tragični
iv p iri ilnog duševnog i eko-- a
x ' ugnjetavanja zakarpart- -
kih a' i tii od strane madjarskih
nii-m- a kih zavojevača Režim k- -'
ian z ugnjetavanja koji je
podu - ikarpartsko - ukrajinski
nird isto je toliko bio zvjerski
ka-- i tatarski jaram
ONI
ONI
Mgaloblišvili
Zakarpatske
I s'ijed porobljavanja od stra-ne
iijemačko-madjarski- h magnata
u iv vijeicu raum naroa Kar
patske Ukrajine nalazio se je u
položaju robova Poslije buržoas-k- e
revolucije 1848 godine koja je
likvidirala ropsko stanje seljaka
stanje seljaka u Zakarpartskoj
Ukrajini koji je ostao bez zemlje
i koji je bio u potpunoj zavisnos-ti
od spahija — jučerašnjih feu-dalaca
— nije postalo lakše
Irlandski naučenjak Edmund
Kgan koji je krajem 19 vijeka
posjetio Zakarpatje napisao je u
svojim zabil ješkama: "Zakarpat-sk- i
Ukrajinci — to je narod koji
su njemačko-madjarsk- e vlasti do-vele
do tihog fizičkog izumiranja
Narod koji ne posjeduje ni zem-lje
ni stoke a čija se sudbina na-lazi
u rukama lihvara kojeg eks-ploatira
i ugnjetava svaki činov-nik
to je narod kojemu ne će
nitko da pomogne"
Razvitak proizvodnih snaga tog
kraja svijesno se zadržavao Indu
strija se nije sasvim razvijala
Pojedina preduzeća za preradu dr-va
izradjivala su samo polufab-rikat- e
Zavojevači su iskorišćavali
Zakarpatsku Ukrajinu kao bazu za
sirovine koja im je davala drvo
kožu sol i druge vrsti sirovina
"Ugrorosse" su zavojevači sma-trali
nižom rasom nastojali su da
ih asimiliraju i da u njima unište
svo Sto Je slavensko htjeli su da
od njih naprave robove koji ne-maju
ni roda ni plemena
Zbog očajne bijede i progona na
stotine hiljada ljudi iz Zakarpat-sk- i' l'kraime bili su prisiljeni dl
pi naprotiv korisna je budala
svaki onaj koji pomaže narodnog
neprijatelja
U tom istom dopisu podvukao
je naš suseljan da "zašto ne ide-mo
u Titoniju" Odgovor je jedno-stavan
— čim nam budu prilike
dozvoljavale mi ćemo poći u domo-vinu
bez tvoga savjeta Ali ti ako
ikada podješ ne ćeš vedra čela ne-go
kao prosti klevetnik svog na-roda
Dalje u svom dopisu kaže da je
vidio imena odbornika koji su pri-mili
traktor ali nije opazio nije-dnog
od nekadašnjih poznatih lju-di
Ja ti to moj zemljače vjeru-jem
Uistinu nema nekadašnjih
poznatih ljudi za kojima ti plačeš
Jer ih je narod poslao gdje treba
i dao im što su zaslužili Birao Je
one koji od govora ju narodnoj po-trebi
i postavio ih za svoje odbor-nike
Zavriujući ovaj odgovor tek bi
te upozorio da ako opazim još Je-dnom
moje ime u bilo kakvoj ne
narodnoj novini tj klevetanje mo-je
osobe iznijeti ću tvoje ime i i
svu ti prošlost u Javnost Prepo
ručio bi ti Još i ovo: nije potrebno
da nosiš list u Akron na poštu po-St- o
nismo daleko Mogao si ako što
imaš doći mojoj kući pa da mi us-meno
rečeš ako je što za reći
Tony Baškiera
Arsen Kalandadze i sam jo bio
narodnjak fovjek ogromne
energije on nije uzalud izabrao
poziv književnika: kod njega su
čitali ne samo Puškina i Tur-genje- va
nego i knjige manje
znatnih autora koje je uprava
škole branili čitati Osim knjiga
religioznog sadržaja koje su
kupovali mjesni svećenici imao
je on i knjige koje su u Rusiji
bile zabranjene a bile su pre-vedene
na gruzijski jezik Kod
njega je požudno čitao knjige i
Soso Džugašvili Soso je rado
slušao sve vijesti iz bogoslovi-je
On je bio već u četvrtom raz-redu
kad su u Gori došle vije-sti
o buni u bogosloviji
Na zimske ferije došao je u
Gori Kote ferkviani i od njega
je blijed od uzbudjenja Soso
saznao sve što se tamo dogodilo
Konačno to je bilo djelo Lađa
Kechoveli
Tifliska bogoslovija bila je
prava tamnica za mladež koja
je lamo dopala Monasi-žanda- r-napuste
svoj kraj Tražeći
kruha oni su odlazili u SAD Kana-du
Argentinu Francusku i u dru-ge
zemlje
I ako su Zakarpato-Ukrajin- ci
bili otrgnuti od svoje domovine —
Ukrajine i ako su bili proganja-ni
i ugnjetavani oni su ipak sa-čuvali
svoj rodni jezik način ži-vota
i kulturu Vjerni slobodolju-bivim
tradicijama svojeg naroda
svoje ruske braće oni su istupali
protiv porobljivača Još za vrije-me
madjarske buržoaske revolu-licij- e
1848 godine u Zakarpatskoj
Ukrajini sr je podigao široki val
imvijuuuuiu - uBiuuuuiiacjvug po- kreta Kasnije su Zakarpatci vodili
neravnu borbu sa ugnjetačima i
porobljivačima sa njemačko-ukra-jinski- m
nacionalistima za pravo na
život za svoj nacijonainih opsta-nak
za ujedinjenje u zajedničku
porodicu sa ukrajinskim narodom
i sa starijim bratom — ruskim na-rodom
Hiljade najboljih sinova
ovog naroda dali su svoj život u
toj neravnoj borbi
U rujnu 1919 godine prema
Saint-Germansko- m i Trianonskom
ugovoru Zakarpatska Ukrajina je
bila uključena u sastav novo obra-zovane
ćchoslovačke kao auto-nomna
jedinica Položaj Karpato- -
I Ukrajinaca se poboljšao ali su i
dalje ostali otrgnuti od svog na
roda i produžili su da i dalje ži-ve
u vječnom maštanju o ujedi-njenju
sa Ukrajinom U narodu
je živjela vjera u veliku Rusiju
koja se nije mogla ugasiti Od
pokoljenja na pokoljenje ljudi su
čekali na dan kada će Velika Ru-sija
pružiti ruku i pomoći svojjm
sinovima i kćerima iz Zakarpatja
I ostvarila se ta velika nada na-roda
27 listopada 1944 godine So-vjetska
Armija je oslobodila Za-karpatsku
Ukrajinu i narod Za-karpatja
Je dobio mogućnost da
ostvari svoje historijske težnje —
da se ujedini sa majkom Sovjet-skom
Ukrajinom 2G studenoga
1944 godine na kongresu narod-nih
komiteta izjavili su Zakarpato-Ukraj-inci
da žele da se ujedine
sa Sovjetskim Savezom sa Ukra-jinskim
Sovjetskom Socijalistič-kom
Republikom Taj akt je bio
potvrdjen ugovorom izmedju SSSR
i ćehoslovačke republike 29 lipnja
1945 godine
Taj ugovor o Zakarpatskoj
Ukrajini kojoj je omogućeno pri-sojedlnte- nje
sa svojom majkom-Sovjetsko- m
Ukrajinom — pred-stavlja
izvanredan primjer "kako
se bratski rješavaju pitanja koja
se tiču dvaju susjednih slavenskih
naroda" (V Molotov)
Sada je oslobodjena i ujedinje-na
sa Sovjetskim Savezom pod
uslovima sovjetskog poredka koji
je najdemokratskiji u svijetu Za-karpatska
Ukrajina dobila moguć-nost
svestranog razvitka Kroz
kratko vrijeme življenja u bratskoj
porodici sovjetskih naroda pro-cvjetala
je ekonomija i kultura u
tim predjelima što se nije moglo
postići u predjašnjim režimima
kroz čitave vjekove
Sovjetska vlast je nacionalizira-la
industrijska poduzeća banke
transportna sredstva Sume rudni-ke
i vodu uništila je eksploataci-ju
čovjeka po čovjeku Sva bogat-stva
zemlje prešla su u ruke na-roda
Prvi put u historiji svog opstan-ka
Zakarpatski Ukrajinci su dobi
li stvarna politička prava Prvi put
u svom životu počeli su upravlja-ti
sami svojim političkim ekonom-skim
i kulturnim životom Narod
Je izabrao sovjete deputata trud-benika
grada i sela izabrao je
svoje predstavnike — deputate
Vrhovnog Sovjeta SSSR I savezne
republike — Ukrajinske Sovjetske
Socijalističke Republike
Trudbenici Zakarpatske Ukraji-ne
organizirali su se u jedinstve
mi u rizama bili su glava toga
zavoda za učenje Spijuni-odgo-jitel- ji
slijedili su svaki korak
učenika svaku misao svaku
kretnju Oni su lomili i savijali
mlade organizme mladića sta-rajući
se da ih odgoje takvim
huljama kakve su oni sami bi-li
Iado Kechoveli digao je ko-načno
bunu u bogosloviji I'
predgradju Tiflisa sazvao je on
prvu skupštinu bogoslova na
kojoj su odlučili da objave
štrajk u znak protesta protiv
žandarmerskog poretka u bogo-sloviji
četiri dana štrajkovali
su bogoslovi a petoga dana vi-de- ći
da se štrajk ne može pre-kinuti
uprava zatvori bogoslo-viju
na mjesec dana Iada Kec-hoveli
isključe iz bogoslovije i
protjeraju iz Tiflisa
Prodje godina dana i svršivši
sjajno duhovnu školu Soso Džu-gašvili
odlazi u bogosloviju u
Tiflis — Sada je Soso u Gori
samo gost Odavde iz Tiflisa
ne sindikate koji broje 50 hiljada
članova Pod rukovodstvom Komu
nističke partije boljševika trudbe-nici
obnavljaju gospodarstvo ob-lasti
koje su bili potkopali fašis
tički okupatori Obnovljeno 270
preduzeća a 6agradjeno je 12 no-vih
Preduzeća se snabdijevala
najnovijom sovjetskom tehnikom
Petogodišnjim planom predvi-djen- o
je u Zakarpatskoj Ukrajini
proširenje izgradnje Počelo se jo
sa gradnjom velikog kombinata za
papir Vrše se pripreme sa izgrad-nju
moćne hidroelektrane stanice
koja će snabdijevati električnom
energijom preduzeća Zakarpatja i
dati mogućnost da se elektrificira-ju
sva naselja u planinama
U geološkim istraživanjima ek- -
lr 7 ' "—" "~"""r= nauKa oume su velite naslage
ugljena nafte i drugih ruda u
Karpatima To će omogućiti raz-vitak
industrije na mjestu gdje se
nalaze sirovine Pronadjeno je vi-še
od 300 ljekovitih mineralnih
izvora u planinama U Zakarpat-skoj
Ukrajini će se podignuti ši-roka
mreža banja
Trudbenici Zakarpatla sada ra-de
kao stvarni gospodari svoje
zemlje i svojih preduzeća Jiko so
je razvio stahanovski pokret Hi-ljade
radnika ostvaruju i prema
šuju svoje proizvodne zadatke
Za 20-t- u godišnjicu Oktobarska
revolucije 40 preduzeća Zakarpat
ske Ukrajine su do odredjenog ro-ka
izvršila svoje godišnje zadat
ke Solotvinski rudnici soli su Još
do 1 studenoga premašili plan za
42 hiljade tona soli u znatnoj mje-ri
su snizili troškove proizvodnje
i srednje uzevši povećali su pro
izvodnost rada za jedan i po puta
Nali solenokopi su zauzeli prvo
mjesto na Svesaveznom socijalisti
čkom takmičenju Prvo mjesto u
Sovjetskom Savezu zauzeli su ta
kodjer drvosječe Svaljavščine
Sindikati vode brigu o poboljša
nju blagostanja trudbenika Kroz
dvije godine sindikati Zakarpat
ske Ukrajine su poslali u odmara-liš- tt
1 banje više od 25000 radni-ka
i službenika U ljetu proSle go-dine
odmaralo eo 1500 djaka u pi-onirskim
logorima na račun sindi-kata
Prema službenoj statistici kra-jem
19 vijeka bilo je vile od 00
posto zakarpatskih seljaka b
zemlje i sa vrlo malo zemlje Spa-hij- e
i kulaci — 1 posto pučanstva!
— imali su u svojim rukama go-tovo
polovinu čitave zemlje Au-strijski
grof Schoenborn imao je
više od 100 hiljada hektara zem-lje
i Sume Sovjetska vlast Je pre-dala
više od 60 hiljada hektara
spahijske obradive zemlje njenim
stvarnim gospodarima — radnom
seljaštvu Više od hiljadu seljač-kih
porodica koje su zavojevači
bili istisnuli u planine sada se
povratilo na plodnu zemlju
Sovjetska vlast ukazuje veliku
pomoć siromašnom i srednjem se-ljaštvu
U oblasti je sngraJJeno 9
mašinsko-traktorski- h stanico koje
raspolažu sa 119 novih traktora i
raznolikim poljoprivrednim Inven-tarom
Samo u prvoj godini svog
rada maSinsko-traktorsk- e stanico
su itorale seljacima viie od iJU
hiljada hektara zemlje
Radno seljaštvo Je dobilo vilo
od 100 hiljada centi usjemog ma-terijala
konja krava umjetnog
gnoja itd
Prije je u Zakarpatskoj Ukrajini
bilo svega S agronoma a sadi
ih ima 78 U oblasti je otvoreno
27 veterinarskih ambulanti i 9
oveterinarskih previjallšta Za na-bavku
poljoprivrednog inventara
stoke gradjevnog materijala za
izgradnju domova itd seljaštvo
je od države dobilo kredit u visini
(Nastavak na strani 4)
dalje vodi njegov put i u malo-me
Gori on se pojavljuje u par
navrata kod matere koja ga
željno očekuje na ferije
Tada se okupljaju stari škol
ski drugovi koji su došli iz Ti-flisa
i ostali u Gori odlaze u
Eristavski vrt (njega više ne-ma
Kura ga je odnijela) penju
se do drvene tvrdjave Ponovo
se sastaju prijatelji koji su kao
djeca pjevali u školskom horu
Već su im se promijenili gla-sovi
Soso pjeva staru narodnu
pjesmu o srpu "Čemi namgano
Otoču — natoču tebja serp
Serp ti moj žcljcznijL
Njegov je glas ojačao i postao
snažan pa se kao i prije diže
nad sve glasove u zboru
Svaki ima svoju tnetodioz-m- Mt
Svaki mladić ima pred so-bom
svoj put
Završilo je djetinjstvo Swa
Džugašvili Mladi Staljin zapo-čeo
je svoj život
Prevela prof I) žurž