Novosti, July 03, 1947

              'Četvrtak 3 jula 1947
NJEMAČKI NACISTI
SU OSLONAC
Bueaei Aires (WNS) — Dikta-tori
f obiino medju sobom slažu
poraalu po i pozdravljaju jedar
drugoga U 1343 godini ni argen-tinski
diktator Častilo nije bio iz-nimka
u tome Pored ideoloških
veza sa Njemačkom u Argentini
e snaino osjećao i njemački kapi-tal
Takvi germanofili kao ito su
Ricardo Staudt (koji još uvjek po-sjeduje
24 milijuna dolara vrijed-nosti
argentinskih dionica) i krup-ni
industrijalist Ludwig Freude
tj firer veće i bogate njemačke
naseobine u Argentini uiivali su i
još uvjek uživaju veliki upliv me-dju
sluibenim krugovima te zem-lje
Dr Častilo poznat bolje kao "El
Zorro" je u to vrijeme podupirao
osovinu dok je u isto vrijeme po-državao
financijalne odnose sa sa-vezničkim
silama Njegova je bila
zadaća da vezama sa Britanijom i
SJed Državama zasladjuje atmo-sferu
dok su lokalni fašisti pro-davali
narod osovini
To je bila prodaja ovog Hitlero-vo- g
učenika bez javnog tržišta U
Argentini se baš nije osjećala lju
bav prema Britancima koji su ta- -
ko vješto i tako dugo izrabljivali
tu zemlju Ah se nije osjećala sini- -
patija ni za punjenje zeluaca im-ler- a
ili fašizma Radikali socijali-sti
komunisti i zanatski unionisti
koji su to vrijeme brojili oko 40-€0- 0
članova namjeravali su uspo-staviti
jedinstvenu progresivnu
vladu Već sredinom 1943 godine
polučili su znatan uspjeh u tom
pogledu
Ali ovakav izgled nije bio po
volji argentinske reakcije ili nje-zinim
osovinskim pomagačima
Prihvativši se onih metoda kao i
1931 godine reakcija je izvela
udar Tako je vojnim pučem 7 Ju-na
1943 istaknut novi diktator ge-neral
Pedro Pablo Ramirez Ovaj
diktator nije imao politike niti
programa Za jedno vrijeme nije
bilo jasno da li podupire osovinu
ili saveznike Samo na jednom pi-tanju
učinio je svoje namjere jas-ne
Nova vlada je žestoko napada-la
komuniste zanatske unije i dru-ge
radničke organizacije
Fašistička narav novog režima
odokrita je u jeseni 1943 kada je
ministar vanjskih poslova admiral
Stern učinio neuspjeli pokušaj za
izvlačenje oružja i mašinerije iz
Sjedinjenih Država Sve što je do-bio
bila Je stroga osuda od Cordell
Hulla pa je stoga vlada Ramireza
morala napustiti taj plan kako bi
sakrila svoje mrsko lice i simpati-ju
prema osovini Ramirez je imao
za sobom potporu vojske mornari-ce
i uplivne sekcije katoličke crkvr
Uz to kaže new vorški časopis
"Nation" Ramirez se oslanjao na
"sklonost nekojih ljudi koji su
predstavljali britanski kapital i na
očajnu potporu nacističkog kapita-la"
Njegova vlada je pisala je
jednoć novina "Baltimore Sun"
anti-semits- ka
anti-komunistič- ka
antl-radnič- ka i naročito antl-ame-rič- ka
Argentina je provodila i politi-čke
intrige za hegemoniju nad cije-lom
latinskom Amerikom Potpi-san
je bio carinski ugovor sa Či-leom
i istovremeno se provodila
urota za izbacivanje čileskog pred-sjednika
Riosa Urotničke pripre-me
bile su u toku i protiv Bolivije
i Brazilije Ali se Ramirez našao
pod pritiskom Sjedinjenih Država
Medjuvremeno na pozornici se
pojavio drugi fašistički diktator
— pukovnik Juan D Peron koji je
zauzevši svoje stanovište uz Hitle-r- a
i Mussolinija pozivao na otvo-reni
prkos Sjedinjenim Državama
On je sasvim razumljivo dobio u
tome potporu od svojih prijatelja
Nijemaca u Argentini a podupira-li
su ga i britanski interesi Ako
on suradjuje sa britanskim nepri-jateljima
Nijemcima ali se isto-vremeno
protivi britanskom tak-macu
u trgovini — Sjedinjenim
Državama
Kako bi preuzeo vlast diktator
mora za sobom imati silu Tako je
Peron počeo graditi silu po nacis-tičkom
kalupu Organizirao je "po-licijsku
silu" skoro jednaku u snazi
i usavršenije organiziranu oJ služ-bene
vojske Pokušao je i vojsku
kontrolirati kroz Condor legiju
sličnu gestapu
Zaveo je i zastrašio dobar dio
naroda pa je putem prevare ko-rupcije
i raznih manevara u izbori-ma
1945 dobio većinu Ali one de-magoške
"koncesije 'ipak niu us-pjele
zavesti argentinskih radnika
Kad je ministarstvo rada proturilo
knjigu medju 200000 radnika že-ljezničarske
unije da se potpišu i
time zahvale pukovniku na njego-vim
"pogodnostima" za radnike
niti jedan član se nije potpisao
Više od C0 posto od jednog miliju-na
industrijskih radnika žestok)
mrzi Perona Protiv njega je i
snažna politička opozicija Dcmo
kratskog saveza koji se sastoji od
svih anti-fašističk- ih partija
Ovaj diktator izgradjuje oruža-ne
snage isčekivajući dan kad ća
se "povratiti" fašizam U 1945 go-dini
potrošio je" dva milijuna peso-t- a
na vojsku a slične i još već'
svote troši i sada
Usprkos toga ito Štampa pone-kad- a
zabilježi kako se Teren "bn
ri" protiv krupnih interesa svako-me
je jasno kako on bez rukavici
suradjuje sa indastrijalistima po
gotovo sa Nijemcima On se tijes
no povezao i sa crkvom osnovavši
zakon za obavezatnu vjersku nau
ku u školama
što su planovi Perona? On ih ju
već i sam dovoljno opisao "Mi
imamo već Paragvaj imamo i Bo-liviju
i čile Argentina zajedno sa
Čileom Bolivijom i Paragvajom
lako će staviti pritisak i na Urug
vaj Tih pet država zajedno brzo
će svratiti pozornost Brazilije tim
više što ima takvu vladu i veliki
broj Nijemaca Kad k nama pristu-pi
Brazilija cijeli južno-američ- ki
kontinenat biti će nas" — rekao je
Peron "A kako bi se to žto lakše
postiglo u narodu moramo širiti
'ovakav dun kroz knjige radio
gtampu i školu a i suradnjom crk
ve
što Peron misli dalje? Prema
izvještaju dopisnika Stanlev Rosi
"Peron se po njegovim vlastitim
riječima priprema za rat On po-država
vojsku od 200000 Na ras-polaganju
ima planove tehničare
naučenjake i vojne stručnjake i:
nacističke Njemačke Kaže se dl
ima i njemački plan za proizvod-nju
atomskih bombi On kao i Ilit-le- r
sanja o "novom poredku"
To su eto njegovi planovi Ali
on se suočuje nebrojenim poteško
ćama: U Paragvaju i Boliviji Je
revolucija U čile se osjeća snažan
pokret protiv politike u Argentini
On mora zadovoljavati i pritisku
Sjedinjenih Država pa sve više
postaje lutka u rukama američkog
državnog odjeljenja A najveća
smetnja od svega je argentinski
narod koji na budućnost ne gleda
kroz one planove kao Peron Anti-fašistički
pokret u Argentini snaž-no
se osjeća medju širokim masa-ma
naroda On može sanjati i po-četi
što god ga je volja Ali tu je i
narod bez kojeg se ništa ne može
učiniti pa bi se i Feronu moglo
Jednoć dana doeoditi Isto ono što
se dogodilo njegovim prijateljima
— Hitleru i Mussoliniju I
APEL ŽUMBERČANIMA
ŠKOLE U
Cumberland B C — Priloženo
vam šaljem dva pisma koja sam
primio od učiteljice lvinšćak Ma-rije
iz Kalja Žumberak Kako se
iz sadržaja vidi ona je primjetila
u našoj iseljeničkoj štampi da mi
ovdje mnogo radimo na materi-jalnom
pomaganju domovine pa
moli naše žumberčane u Kanadi
da medju sobom prikupe nešto za
pomoć školi koja se nalazi u Kalje
Žumberak Uzmite iz pisama što
je najvažnije tako da se sadrža-jem
upoznaju svi Žumberčani u
Kanadi i prikupe koliko mogu Evo
što učiteljica Ivišćak Marija kaže:
Kalje — Braćo 1 sestre drugovi
i drugarice Žumberčani čitajući
novine od 6 veljače naišla sam na
lijepi primjer mojih zemljaka u
Kanadi gdje pomažu izgradnju
škole u Draganiću Molim sve na-še
drage Žumberčane koji bi mo-gli
što doprinijeti pomoći toj školi
koja se nalazi u Kalju Žumberak
da se postaraju i sakupe koliko im
je najviše moguće Ta škola je za
vrijeme okupacije popaljena i uni-štena
do temelja Popraviti se ni-kako
ne može nego ju treba gra-diti
iz nova Za sada nam još nije
moguće dobiti kredit od države
škola se održava u privatnoj zgra-di
koja se mogla popraviti Tu
u seljačkoj kući održavamo nasta-ve
sa 180 djece Djece ima mnogo
a sve golo i boso U toku zime od
tih ISO tek je polazilo školu oko
20 do 3 To su najviše bila djeca
onih koji su dobili pomoć od svojih
rodjaka i prijatelja iz SAD i Ka-nade
Druga su počela polaziti ško-lu
kad je otoplilo
Rad u školi je otežan uslijed
pomanjkanja potrebnih sredstava
Klupe su obične koje su nam po-mogli
napraviti seljaci U klupa-ma
stisnuto sjedi dijete do djete-ta
U maloj sobici se nalazi 00 dje-ce
prvog razreda Kad iznesu svoj
čitanke i počmu čitati čovjeku bi
suze potekle kad vidi kako su stiJ-njen- i
No oni su Ipak veseli a to
veselje se vidi na odmoru kad se
uhvate u kolo i zapjevaju narodne
pjesme Učila nemamo skoro ni-kakvih
jedino dva razreda posje
-P- P-DOMAĆA
I
DIKTATURE
Dječje obdcznlšte Sisku otvoreno aprilu
su
šestine svibnja — Glavni
zdravstveni i ekonomski problem
šestina bila je pitka voda To je
bilo bolno pitanje naroda ovoga
kraja U dane kad bi presušili svi
postojeći bunari narod je bio prisi-ljen
odlaziti po vodu 2 km daleko
I to nije bila dobra voda već obi-čna
kaljuža koja je vrlo loše djelo-vala
na zdravlje staiovniUva pa
je često dolazilo do raznih bolesti
Medjutim u neposrednoj blizini
šestina gdje Zagreb graniči s is-točnim
Zagrebačkim kotarom bile
su položene vodovodne cijevi Grad-skog
vodovoda tako da je narod
uz neznatne troškove mogao oda-vna
imati zdravu i pitku vodu AH
uza sva traženja deputacije l uza
trs prodkborna obećanja bivših
protunarodnih režima narod je i
dalje ostao bez vode
Karakteristično je da su dobili
priključak na vodovod pojedini za- -
grebački kapitalisti koji su u Se- -
ZA POMOĆ U
KALJE
duju jednu ploču koju mijenjamo
Kad ne treba učitelju posudi je
meni i tako bi iz dana u dan bilo
Mi učitelji koji smo seljačkog
porjekla odrasli i školovali se na
selu naučili smo se na sve pote-škoće
i približili se narodu Učite-lji
iz grada se teže prilagodjavaju
pa napuštaju svoja mjesta Zato
vas molim dragi Žumberčani po--
duzmite korake i učinite nešto za
pomoć osnovnoj školi u Kalje
lvinšćak Marija učiteljica
onone škole Kalje
Žumberak
U drugom pismu učiteljica lvin-šćak
se takodjer osvrće na hvale
vrijedan rad Žumberčana u Kana-di
koji time pokazuju primjer ka-ko
nisu zaboravili potrebe rodjene
domovine čija je ekonomija opu-stošena
ratom Ona kaže da će
imena svih koji doprinesu svoj dio
bili upisana u spomenicu škole
Mato Klander
P O Box 13
Crouland Ont
radovi na
novih
Zagreb — U NR Hrvatskoj za-počeli
su radovi na izgradnji novih
vodovoda koji će omogućiti snab-djevan- je
pijacom vodom krajeve
koji su oskudni sa vodom Većina
radova vrši se u suSnim područ-jima
Dalmacije Gradi se vodovod
u Dalmatinskom Zagorju koji će
snabdjevati vodom prostor izmedju
Dmiša-Perkovića-šibeni- ka na ko-me
živi 30000 stanovnika Ukupna
dužina vodovodne mreže iznosi 125
km Vodovodi se grade takodjer
za novu luku Ploče na ušću Neret-ve
zatim jedna u poznatom lije-ćiliš- ću
Topuskom i na otocima Cre-su
i Lošinju
Izgradnjom novog vodovoda u
Zagrebu grad će dobivati dnevno
oko 1C5000 metara kubrćh vode
više ngo do sada
NOVOSTI STRANA 3
STRANA REAKCIJA
U ARGENTINI
u u
Šestine dobile vodovod
IZGRADNJI
Započeli iz-gradnji
vodovoda
stinama gradili vile a sirotinja
je i nadalje pila nezdravu vodu
Stara su vremena prošla i ona
se nikad više ne će vratiti To zna-ju
i u to vjeruju i šestinčani Oni
su još prošle jeseni na inicijativu
Mjesnog narodnog odbora i uz po-moć
Kotarskog odbora Narodne
fronte puni povjerenja prema na-rodnoj
vlasti poslali deputaciju
Gradskom narodnom odboru Tu
su prvi put doživjeli iskrenu i brat-sku
susretljivost Predsjednik
Gradskog narodnog odbora Dragu-tin
Saili obećao im je pomoć Neki
to nisu vjerovali Dvojili su i go-vorili
da su i to možda obećanja
kao što su bila i sva dosadašnja
ali ovoga puta bilo je drukčije
Za vrijeme hladnih Jesenskih l
kišnih dana narod je radio i ulagao
trud da bi što prije izgradio vo-dovod
i dobio pitku i zdravu vodu
U zimskim danima rad je bio
prekinut ali već početkom ranog
proljeća počelo se pojačanim ra-dom
Narod šestina dao je na
gradnji ovog vodovoda preko 2400
dobrovoljnih radnih dana Uprava
Gradskog vodovoda dala je preko
hiljadu metara vodovodnih cijevi
promjera 40-10- 0 mm pet otvore-nih
izljeva 4 vatrogasna hidran-ta
i svoje stručne radnike kao
i mnogi drugi materijal Osim to-ga
vidnu pomoć dalo je i Min-istarstvo
gradjevine NR Hrvatske
Radovi su ovih dana završeni i
šestine će sada dobivati dobru vo-du
iz Gradskog vodovoda
Time su potrebe naroda šestina
namirene Sada još treba opskrbiti
vodom narod susjednih zaselaka
u prvom redu Dedića i šestinskog
Kraljevca koji naročito oskudije
vaju pitkom vodom Njima bi tre-balo
oko 1400 m vodovodnih cijevi
Narod vjeruje da će i to biti u
najskorije vrijeme
Danas je u Šestinama svečan
dan Sve je okićeno zelenilom za-stavama
i parolama Narod dolazi
sa svih strana lijepo i svečano
odjeven jer danas slavi dugo oče-kivani
dan otvaranje vodovoda
Otvaranju je prisustvovalo mno-go
naroda i iz okolnih sela pot-predsjednik
Gradskog narodnog
odbora Mirko Pavleković upravi-telj
Gradskog vodovoda ing Zor- -
ko Domaćinović tajnik Gradskog
narodnog odbora Branko Padjen
tajnik Kotarskog NO-- a Zagreb-isto- k
Stjepan Gašparović i mnogi
gradjanl Zagreba
Svečanost je otvorio seljak Mir
ko Plehan a potpredsjednik Grad-skog
narodnog odbora Mirko Pav
leković otkinuvši vrpcu otvorio je
vodovod Počela je teći čista zdra-va
voda Potpredsjednik Pavleko-vić
je naglasio da su ovi radovi
tek početak U najskorije vrijeme
ne će biti ni jednog domaćinstva
u ovom kraju koje ne će imati
skoju vlastitu vodu
U ime Mjesnog narodnog odbo-ra
zahvalio je na pomoći Grad-skom
narodnom odboru Ivan Gla-vaš
Na kraju su pioniri u pre-krasnim
narodnim nošnjama ot-pjevali
nekoliko narodnih pjesama
otplesall nekoliko kola a iza toga
nastalo je narodno veselje S ove
svečanosti narod je šestina pun
veselja i oduševljenja poslao poz-drav
predsjedniku NR Hrvatske
dru Vladimiru Bakariću
ove godine
JOŠ MAŠINA ZA
JUGOSLAVIJU
Primili smo opet pošiljku maši-na
i to od čikaške podružnice Ovo-ga
puta uz požrtvovni rad jednog
od tajnika podružnice brata Josi-pa
Pavelka Quality Tool & Die
kompanija (Chicago 111) poklo-nila
je Jednu tokarsku klupu (Star
lathe) jednu brusačicu (Greenfield
grinder) i mašinu za sjeći željezo
(foot shear) sve Ba potrebnim
rezervnim komadima oko 1500
funti težine u vrijednosti oko
$200000
Ovom prilikom takodjer želimo
naglasiti da je brat Pavelka sa
joj nekojom drugom braćom saku-pio
i poslao još prošloga decem-bra
34 sanduka i 5 omota alata i
mašinerije (3413 funti) koje do
sada još nismo objavili
Brat Pavelka ima samo jednu
žalbu a ta je: da on ne dobiva
onoliko pomoći koliko bi to tre
balo Mnogo bi se više moglo ura
diti kada bi više braće sudjelova-lo
u radu Alata i mašinerije ima
dosta samo nema ko da sakupi
Ovom prilikom ponovno želimo
bratu Pavelki zahvaliti i apelirati
na braću I sestre u Chicago i dru-gim
mjestima da im brat Pavelka
treba biti primjerom kojega je
vrijedno slijediti
A Gerlach
Izvršni tajnik AARY
Pomogli naslradalom
od požara
Schumacher Ont — Obavje-šte- n
sam iz starog kraja da je
moj brat Mato Krčel nastradao
od požara na uskrsni ponedjeljak
ove godine O tome je obavješten
i moj stric Ivan Krčel pa smo po-sjetili
naše prijatelje i sakupili
pomoć
Prije svega želim se u ime mog
brata zahvaliti Ivanu Krčel Mati
Stupić i Stojanu Zaklan koji su
se zauzeli za ovu svrhu Takodjer
se najsrdačnije zahvaljujem daro-vateljima
čija imena i priložene
svote jesu slijedeće:
Po $1000: Ivan Krčel Karlo
Krčel Mata Stupić
Po $600: Stojan Zaklan Karlo
Arnot Schumacher Hardvvare
Store Bukovetsk)' i Feldman
Po $200: John Župančić Nick
Šebalj Steve Horvat Karlo Pupić
Ivan Belanek Vid Protulipac
Marko Dobanov ić Janko Durajlija
B Janes
Po $100: Josip šimunović Mato
Vučetić Brik Drug Store Mike
Boljkovac Marko Matešić Josip
Jludman Wilson Drug Store Ma-rijan
Franesković Petar Jelenić
Janko Posinak Kuzma Borošić
Franjo Canjar
Po 50 centi: Filip Nikšić Jakob
Grubišić
Po 25 centi: Frank Dobrovoljci
Još jednoć se svima najljepše
zahvaljujem na doprinosu
Nick Krčel
mm i mmmmmmmmmmmmmmmim —1 naKiftifmiiB twy-- a
Za mlade majke
Donašamo u prevodu članak N
Chancellora iz "Sydney Mornlng
Herald"-- a Smatramo da sadrži-no- m
njegovom treba da je upozna- ta svaka mlada ili buduća majka
T S
"Stariji ljudi skloni su da se ne
slažu sa idejama materinstva mla-dj- e
generacije — i to ponekad s
pravom u specijalnim slučajevima
Medjutim obično kriticizam poti-če
iz nerazumijevanja ili nepotpu-nog
poznavanja današnjih metoda
Opetovano mi govore zabrinute
bako o majci koja je prestroga iz
straha da joj beba ne bude raz-mažena
Možda je to tako Ona
može na pr da ostavi bebu da
plače duže nego što je to potreb-no
U svim stvarima treba da po
-- ti'ji umjerenost moderno mate-- r
ii-t- o ne zagovara grubost ili
neetnstatak nježnosti nego zahtje- -
a du majka u njezinoj ljubavi bu-de
vodjena Svaka je beba različita
e zahtijeva individualni postupak
NVknIiko razboritih roditelja
pr dh vremena imali su neku ru-tinu
u postupanju sa bebom koju
su medjutim više prekršili nego
održali Dijete se često kadgod je
plakalo diglo ili hranilo čime su
ga prehranili ubrokujući time
lošu probavu Bio je ljuljan i nji-ha- n
da bi ga razonodili ne bi li
prestao placom Majka nije znala
za zlo koje se tim pretjeranim
podražajem nanaša dječjem nerv-no- m
sistemu
Danas ako beba plače majka
koja se razumije u materinstvo
pronaći će razlog otstraniće ga
te će bebu na taj način da umiri
Beba ima svoju posebnu sobu i
krevet preko noći ako je nemirna
majka je dvori potom je ostavlja
Jednom mnoge su bebe spavale
u jednom krevetu sa majkom Ako
je noću bila nemirna dobila je
hranu van redovne i ako se nije
stišala bila je uljulkana u san u
naručju oca ili majke
Koliko su milja prevalili naši
roditelji i djedovi Setajući se be-bom
u svom naručju? Koliko su
se morali umarati 1 Ako je pak
beba spavala u krevetu bila je
ljuljana To je zahtijevalo vreme-na
i stvaralo je u bebi zlu naviku
Ne smije ni jedno dijete da se
ostavi plakati više od pola sata
Ali čim je razlog pronadjen i ot-klonjen
treba da se stiša i da
spava
Odjeća za bebe — sitna srteni-n- a
— bila je ranije duga i nezdra-va
Danas je ona kratka i daje joj
slobodu kretanja S njome se i la-kše
rukuje pri odijevanju bebe i
lakše je u pogledu pranja
Nauka o vitaminima i njihov J
Jugoslayenska trgovačka
mornarica svakog dana
sve više jača
U toku rata naš plovni park je
pretrpio ogromne gubitke: oko
60% naše trgovačke mornarice
bilo je uništeno Morali smo da
počnemo sa vrlo malim brojem
plovnih objekata Pred nama je
stajao krupan i odgovoran zada-tak:
prijenos toliko potrebne robe
našoj ratom opustošenoj zemlji
Dobar dio tog materijala trebalo
je prenijeti morem Zahvaljujući
samoprijegoru i svijesti naših tru-dbenika
u pomorskoj privredi taj
posao je u potpunosti izvršen I
još više Sa 2 i po puta manje
brodovlja nego što smo imali prije
rata uspostavljene su sve predrat-ne
parobrodarske linije uz našu
obalu
Odmah po oslobodjenju intenziv-no
se počelo raditi na obnovi i iz-gradnji
naše trgovačke mornarice
Vade se brodovi sa morskog dna
i opravljaju obnavljaju se stari
brodovi Naša brodogradilišta ra-de
a radnici u tim brodogradilišti-ma
daju divne primjere radnog
elana i požrtvovnosti
Ali treba uložiti mnogo napo-ra
da dobijemo onakvu mornaricu
koja će odgovarati našoj novoj
državi i njenim potrebama Činje-nica
da su naslijedjeni brodovi od
bivše Jugoslavije starog tipa za
htijeva da se naša trgovačka mor-narica
modernizuje i prilagodi te-kovinama
savremene tehnike
Zbog toga se počelo i sa kupo-vanjem
brodova u inostranstvu
Kao prvo u Greakeru Norve-ška
potpisan je ugovor za izgrad-nju
dva moderna teretno-putničk- a
broda za potrebe naše trg morna-rice
Prvi brod biće isporučen kon-cem
1948 a drugi u toku 1949
Ovim i sličnim brodovima otva-ramo
novu stranu naše pomorsk?
privrede i transporta pokazujući
na djelu dokazano razumijevanje
i napore naše narodne vlasti na
značaj danas Je više cijenjen kao
što je i njega zubiju i važnost
dijete
Postojao je ranije strašni obi-čaj
da se daje ricinovo ulje (ca-stor-o- il)
za svako zlo — umišlje-no
ili stvarno Jednom je jedna
majka dojurila meni sa plačućoia
bebom Bila je vrlo uzrujana i
sklonila je svakog s puta samo
da bih mogao da vidim njezinu
bebu Reče mi da je dijete palo
s kreveta i ona neznajući ita da
radi dala mu je ricinovog ulja i
stavila mu glavu u mrzlu vodo
Naravno dijete je bilo nemirno
Neka se ne da ricinovo ulje svs
dok nije prepisano od jedne stru-čne
osobe Druga loša navika Je
bila davanje sredstava za čišće-nje
svake nedjelje bez obzira na
potrebu
Danas dobro njegovana beba
okupana je dnevno bar jedanput
i sve što s njome dolazi u dodir
skrupulozno je čisto Prošla su
vremena kupanja "jednom u ne-djelji"
i s time mnoga zla uzroko-vana
prašinom i prljavštinom Ta-ko
isto je bitno snižena opasnost
od klica u nečistim flašama i na
gumenim sisama Gumena sisa po-staje
na sreću sve rjedja
Zagrliti bebu ili ljubiti je u usta
bio je raniji dio užitka pri milo-vanju
bebe Danas uvidjamo opas-nost
prenašanja klica ljubljenjem
i kontaktom ljudima zaraženih In-fekcioz-nim
bolestima
Mnoge bebe ranijih generacija
dobile su dojku do godinu dana
i više Danas period odbijanja po-činje
kada je djetetu 8-- 9 mjeseci l
ono je pravilno hranjeno sa dob-rom
hranom
Ranije je umjetno hranjena beba
bila izložena bolesti jer njena je
dijeta bila stvar nagadjanja dok
danas stručnjaci izračunavaju ko
ličine hrane u potrebnim odnosi-ma
i razborita se majka pridržava
tih propisa
što se tiče tepanja značaj nje-gov
se više cijeni danas nego ikad
ranije Treba da to uobičajimo
dnevno uvijek u isto doba dana
tako da dijete zna za to i da to
očekuje
Napokon da li je baka uvijek
postupala si svojom djecom ona-ko
kako bi željela da se danas po-stupa
s njezinim unucima? U mno-gim
stvarima bila je s njima stro-žij- a
bez onog znanja kojeg danas
posjedujemo "Batine dolaze iz ra-ja"
i slične izreke bile su omilje-ne
maksime Primjenjene nijesu
uvijek bile mudre"
—DOKTOR
(Napredak)
izgradnji novog savremenog bro- -
darstva
Oba broda biće moderni i brzi
opremljeni savremenim dizel-mo-tori- ma
električnim dizalicama te-lefonskom
mrežom udobnim i hi-gijenskim
prostorijama radiosta-nicom
frižiderima bolničkom ka-binom
i t d
Naročita pažnja poklonjena je
prostorijama posade koja će bez
razlike na dužnosti imati zaseb-ne
zračne i svijetle kabine sa jed-nim
do dva kreveta tekućom vo-dom
i svim potrebnim nusprosto-rijama
trpezarijom čitaonicom
kupatilima itd
Za oba broda predvidjena je
brzina od 14 nautičkih milja na
sat sa jačinom dizel-moto- ra od
3800 HP nosivosti 4100 tona du-žine
110 sa maksimalnim gazom
od 621 m Svaki brod imaće 8 ka-bina
sa po dva kreveta Izgradnju
će izvršiti brodogradilište "Sarps-bor- g
Mek Versted AIS Greaker"
Norveška
"Pomorsho" broj 3
Jugoslavija očekuje
bogatu žetvu
Beograd — Prema sadašnjem
stanju očekuje se da će biti bolji
doprinos ovogodišnje žetve od pro-šlogodišnje
u svim narodnim re-publikama
Obilna kiša koja je pala nedav-no
mnogo je pomogla tome Sta-nje
ozimnih i jarih usjeva u ci-jeloj
zemlji je vrlo dobro Po cije-loj
zemlji vrše se velike pripreme
za letku I vršidbu žetva ječma je
već otpočela gotovo u svim naro-dnim
republikama dok Je u južnom
dijelu zemlje otpočela žetva 1 dru
gih žitarica