000342 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 NOVOSTI Utorak 23 jula 1946
Milosrdje Boga Marsa
Kažu da u Amerki ubijaju elek-tranom
strujom Nisam bio u
Americi i ne čudi me dovitljivost
Jenklja
Električnom strujom! To je vje-rovat- no
zabavna i prijatna smrt
Snažan udar u mozak oitri grčevi
po svim zglobovima hladna jeza
n kostima najzad vrtoglavo pro-padanje
u Bvijetlim koncentričnim
krugovima i— tišina dublja od
Šutnje medjuplanetnog prostora
Takva smrt mora da je prijatna
mora da je vanredno lijepa
Ali ne mi ubijamo jednostavni-je
Nožem kamenom sjekirom go-tovo
Isto kao naši pećinski praoci
Jedan udar u ledja kosti zapršte
zjenice se izvrnu i čovjek pada kao
panj Tonekad žrtava ima veći
broj — deset dvadeset trideset
pedeset onda je operacija teža
ali ne i neizvrliva: svi su vezani
I ne predstavljaju nikakvu teškoću
da se čitava ta ljudska masa iz-bo- de
Poslije se žrtve bacaju u ne-ku
Jamu i nad njima noću zavijaju
čopori pasa
Ali zaito bal na taj način —
čudno zar ne?
Zabranjeno je da se puca evo
zaito
Inače bi smo ih strijeljali Ml
mi imo u okupiranoj zemlji nepo
korenoj i staramo se da sve izgle-da
kao za vrijeme mira Nikakva
pucnjava! Zaito da uznemiravamo
mirno stanovništvo?
No postoji li uopće mirno sta-novništvo?
Ono je ili pobjeglo ili
uniiteno Stavljeno van zakona
ono se Istrebljuje kao Sto se istreb-ljuju
vuci ili skakavci
Zaito ne? Osjećanje odvratnosti
prema ljudima prema svijetu pre-ma
samom sebi počinje da me uz-nemlra- va
sve rjedje ViSe ne osje-ćam
nikakav stid Oat-vljc-m da
rc vute tok stvari Da li je za to
gospodin Bog uzeo ljudima pamet
Ito hoće ponovo da preuredi svijet
ured ovog mora krvi kao nekada
— poslije velikog potopa RazmiS-Ija- m
tako poslije svake čaše raki-j- e
Pijemo obojica — ja i kapetan
Upravo piće je njegova stara na-vika
On kao da se rodio s tom
navikom Oniski čovječuljak s pu-nim
okruglim licem prošaranim
crvenim žilicama obrijanih brkova
i velikih ušesa Njegov bog je mun-di- r
njegov hram je kasarna On is-punjava
zapovijesti sa sujevjernim
strahopoštovanjem Pas nema toli-ko
vjernosti koliko Je on ima u
duii Iskapljuje novu čašu mršti
se i briše usta nadlanicom
— Tako mladiću svi su psi! Ne
treba ih žaliti Ne treba! Pij! Sve
ćeš zaboraviti
U njegov djelokrug spadaju ne-koliko
sela čije ljudstvo mora da
potpuno uništi Ovu humanu duž-nost
ispunjava on dostojno i čvr-sto
ćak tako čvrsto ni čašu ne
drži Veoma se obraduje kad sjed-nem
pored njega Osjeća se onda
polaskanim i žuri da pokaže svoju
nadmoćnos t
— Misliš li da će ti oprostiti ako
im dopadneš Šaka ? Kožu će ti ode-ra- tl
Ulazi stara seljanka i klanja se
duboko Kapetan je dobar čovjek
sigurno i on ima djecu neka joj
dozvoli da uzme glave svoja dva
sina ito se evo tamo kotrljaju iza
brda — da ih pokopa u groblje
Ustajem stegnutih zuba i izla-zim
— mozak mi kroz rakijsku
paru nejasno shvaća prisustvo
neirecivog užasa Ta ovo nije
raimiiljam ni rat ni revolucija
Ovo je nekakvo besmisleno krvo-lottv- o
neka rijetka svečanost boga
Marsa
Napolju se zaustavljaju vojnici
sa šest seljaka Medju njima je
učitelj iz obližnjeg sela kod koga
sam nedavno noćio Vode ih k me-ni
na preslulanje Treba ispuniti
zakonsku formu
Tek su mi dvadeset i dvije godi
ne a na sljepočnicama već cvjeta-ju
pramenovi sijede kose
Uhapšeni ulaze jedan po jedan
u kancelariju i započinje presluia-vanj- e
Ne znaju zašto su uhapšeni Je-dan
Je bio zadržan kada se vraćao
sa sahrane svoga djeteta Drugi
Je navratio vodu u svoju bastu
Treći — tjerao djubre na njivu
Učitelj se čak čudi zašto je dove-den
A ja — što Ja tražim ovdje?
Kako sam Ja dopao u ovaj pakao
i da li sve ovo nije neki užasan
san? Odlazim kapetanu da mu
referiram
— Nevini ljudi — kažem Pot-puno
nevini Da se puste neka
gfodaju svoje poslove
Kapetan diže novu čašu i počinje
da se smije:
— Ha ha ha! Nevini znači —
krivi U zapovijesti je rečeno: ne-vini
nama — razumiješ? Nevini!
A Ma su radili u polju? Ko ti sa-da
skitara bez posla tamo-ara-ol
Nevini! I ti im s tvojom učenom
glavom vjerujei!
Razmisli jedan trenutak i reče:
— Deder daj mi zapisnik!
U zapisniku se opisuje kako je
bio uhvaćen svaki od njih pojedi-načno
gdje i pod kakvim okolno-stima
"E evo" — mumlja i pre-vrće
strane "Jataci brate! Pseta
Nikome da ne vjeruješ!" Zatim
uzima pero i pijan drhtavom ru-kom
piše uskoro povrh otkucanog
teksta:
"Saglasno zapovijesti Br 17
kao jataci"
— Ne! — vičem užasnut
— Tisar! — krešti on i suhe mu
staklaste oči ponovo oživljavaju
— U Štab puka na rješenje! Do-daje
akta pisaru koji stoji mirno
Šutke ih uzima kaže "Razumem"
i odlazi Onda me kapetan gleda
nekako snishodljivo i pobjednički!
i u tom trenutku čini mi se kao da
je on glavom krvavi bog rata
Znai li ti prijatelju da u Ame-rici
ubijaju električnom strujom?
Ali tamo ubistvo jednog čovjeka
je tako rijetka stvar da se za nje-gov
leS otimaju svi univerzitetu
Znai li ti to? Otkuda?
Kad će se povratiti akta? Su-viin- o
je: znam ita će biti u njima
Bježi mi san s očiju A kad zas-pim
muči me mora — razrogače- -
--ne oči pune smrtnog straha krva
vi noževi sklupčane zmije zavi-janje
gladnih pasa ljudske ko-sti
Izlazim na kraj puta pored ri-jeke
Polje je tiho mirno Strnji-St- a
se griju na jesenjem suncu
Kako je mirna zemlja razmišljam
Naša zajednička majčica ne čini
nikome zla o svima se stara A
eto ljudi Kad samo pomisliš
kolju se kao zvijeri!
Ususret mi hita stara žena po-grblje- na
s teškim zavežljajem pod
miškom Ona ista koja je malo pri-je
tražila da uzme glave svojih
dvaju sinova
— šta nosii — pitam Je tek
onako
Ona se zbunjuje i bez volje od-vezu- je
zavežljaj: dvije ljudske
glave upola izglodane od pasa
— Pa kako si ih poznala Jadni
ce? — kažem brzo skrenuvši po-gled
u stranu
Lice Joj je suho nepomično i iz
njega nečujno teku suze same po
sebi
šapunula je tiho:
— Može li majka da ne pozna
svoj porod?
I ode
Sada otpočinje ono najstrašnije
Treba da sasluiam posljednje rije-či
osudjenika Već ih jedan vod
vojnika odvodi pored rijeke ispod
vrba u usku dolinu izmedju str-mih
strana iz koje se odronjava
šljunak
Jesen je Trava je požutjela
Pred dubokom i dugom jamom
stoje šestorica vezanih ljudi u po-luseosk- om
i polugradskom odijelu
s iznošenim kačeketima neobrijani
— pravi živi zid splet ljudi čiji
šutljivi očajni uzdah kao da ci-jepa
svijet od istoka na zapad
Ispijena beskrvna lica Ima li
ikakve nade u tim očima? Tupa
bespomoćna mržnja prosijava u
njima ravnodušnost osudjenih
Stoje uspravljeni pored jame po-red
svoga groba i evo ja im govo-rim
drhtavim glasom:
— Ko bude kazao gdje je kona-čišt- e
razbojnika bit će pomilovan
I dok govorim ovu laž ja ne smi-jem
da im pogledam u oči već gle-dam
u zemlju Onda učitelj odgo-vara
muklo i prigušeno:
— Gospodine zaito nam se ru-gate?
Pogledam ga Vjedja mu nervoz-no
igra usne mu ispjcale U oči-ma
tinja plašljiva molba kao da
hoće reći: pamtiš li ono toplo zvje-zdano
veče kad si noćio u mojoj
kući? Večeru pod kestenima moju
skromnu gostoljubivu ženu? I di-jete
sa plavom kosicom i veselim
očima koje te je zvalo "ciko"? Ne
pamtiš? A ono jutro kad ti je
moja žena kao dragom gostu li-jevala
da se umijeS?
— Hajdemo nemamo vremena
da gubimo — reče odsječnim gla
som oficir komandir voda
Jedan stariji podoficir vezuje
oči žrtvama One pomažu drhtavim
rukama jer je i za njih važno da
se sve to svrli što prije rrimičem
se učitelju i jako mu vičem u uho:
— Reci da znaš gdje se nalazi
skroviite razbojnika to će te spa
siti
On me gleda bespomoćno upa
ljenih očiju pokazujući na uli:
— Ne čujem Tonovi!
Ponavljam riječi jo5 Jače
— Gospode! Ništa ne čujem!
U očajanju Sirim ruke Vezuju
mu oči Zatim ih podoficir okreće
licem jami
Čuje se komanda:
— Na bajonet!
Zatvaram oči rukama i okrećem
se Nije mi to prvi put ali me
ovaj prizor baca u studenu mala-ričn- u
jezu Tresem se kao u grozni-ci
Opći prigušeni Jauk zatim tupi
udar boda krckanje prebijene hrs-kavice
udari gvoždja u kost sla-bo
rvanje i — tiSina šta je bilo
Tako brzo? Zbunjenost na licima
vojnika i oficira
Poluživi jadnici bacili su se u
jamu u nadi da ih krvnici možda
ne će strijeljati da će ih ostaviti
Ili prosto instinktivno besvijesno
A jama je duboka i na dnu leži ova
ljudska masa potonula u krvi I
stenje Nemoguće mi je da opet
pogledam poludio bih ili bi se ba-cio
i ja tamo dolje Osjećam da
me nešto guii u grlu da me davi
nemoćni bijes Sjedam na iskopa-nu
zemlju
Na licima vojnika čita se neza-dovoljstvo
odvratnost: odvratan
im je zanat kojim se bave Ali
Mars je lukav: on traži njihov
vlastiti život u slučaju nepokorno-sti
On zna da je skupa vlastita ko-ža
U sumraku večeri u ovom
gluhom nepoznatom zemaljskom
kutu kao jezivi san izgleda ova
mala grupa vojnika s okrvavlje-nim
nožvima i ja sam 1 nesreć-nic- i
ovi dolje u jami Puške drhte
u rukama vojnika i s njih kaplju
crvene kapi na žutu travu Veče
puzi nevidljivo uskoro će pasti
noć Nastaje kratko savjetovanje
U drugoj prilici stvar je laka: ne-koliko
metaka i — gotovo Ali
Zabranjeno je da se puca —
to je sve Ml smo u okupiranoj
zemlji nepokornoj i staramo se da
sve izgleda kao za vrijeme mira
Nikakva pucnjava!
Onda se jedan od vojnika spušta
u jamu čuju se tupi udari jedan
dva tri teško dahtanje zveket no-ža
o kamen Najzad vojnik izlazi
obuzet strahom Nož mu je iskr-vavljen
on se tetura kao pijan Sa
lica mu teče znoj Teški rad u uza-nom
prostoru groba iscrpio ga je i
on treperi kao list A dolje — novi
jauci mukli daleki
Silazi drugi vojnik U tome
kako on nestaje pod zemljom ima
nečeg neopisivo užasnog Kao da
silazi u sam pakao Ostali vojnici
stoje kao hipnotizirani: ni jedne
riječi ni jedne psovke kao inače u
drugoj prilici Sam oficir je ne-strpljiv
uslijed neprijatnog i ne-predvidje- nog
čekanja Njegova je
praksa opovrgnuta Nervozno seta
tamo-am- o Najzad se naginje nad
jamu i pita:
— Jesi 11 gotov?
Umjesto odgovora izlazi sam
vojnik s krvavim mrljama po odi-jelu
koje pokušava da očisti ner-voznim
i bolesnim pokretima Nož
mu je takodjer iskrivljen od uda-raca
život se ipak pokazao jačim
No jauci se utišavaju čuje se sa
mo grkljanje u egoniji — sve sla
bije i slabije Pa ipak mora se
učiniti kraj ovoj neprijatnoj histo
riji: i vojnici imaju živce!
— Nema vremena za gubljenje!
— kaže oficir običnim prirodnim
glasom: — Bacajte zemlju!
Ali jo5 pri prvoj lopati dogadja
se nešto neobično Kao da ispod
zemlje s onog svijeta iz dubine
groba dopire očajni promukli i
strašni učiteljev glas:
— Zaboga! Živ sam!
Skačem i nadvirujem se nela-godno
nad jamom Poluizdignut
sa strašno razrogačenim očima on
se pridržava raskrvavljenim pr-stima
za obe strane groba s po-gledom
punim neizrecive muke 1
molbe i straha od smrti Sjetih ga
se iznenada — dobrog i kratkog
u njegovoj kući Žena mu naliva
crveni višnjak njegov sinčić liri
ruke prema meni i viče smiješeći
se: "ciko" Vadim revolver 1
upravljam ga u njega — to je Je-dino
dobro koje mogu da mu uči-nim
Nečija snažna ruka me gurnu
i ja ispuštam oružje Kapetanova
ruka!
Pijan zloban udarajući bičem
po čizmama on stoji iza mene i
viče tudjim hrapavim nejedna-kim
glasom:
— Dosta ste mučili ljude! Brže
zasipajte jamu!
Kao da su svi to i čekali Muklo
odjekuje zveket lopata i majka
zemlja uskoro prima u svoju utro-bu
zemlju koju je izbacila Otud
dopire jedva čujan slab zvuk:
"A-a- "
Poslije se sve utiša Za čas Je
Jama zatrpana Vojnici se postro-javaju
čuje se komanda Ubrzo
noć guta u svoje proždrljivo ždri-jelo
i krvnike i žrtve njihove
Ljudimil STOJANOV
(Ljudimil Stojanov jedan od
najpoznatijih bugarskih pisaca do
sada je izdao zbirke pjesama: "Vi-djen- ja
na raskršću" "Najsvetija"
"Pramajka" biografski roman
"Aleksandar Stamboliski" pripo
vjetke "Mehmed Sinap" "Kolera"
"Srebrna svadba pukovnika Mato-va- "
"Milosrdje boga Marsa" i
druge trilogiju "Praskozorje"
zbirku pjesama "Zemaljski život"
i knjige eseja "Savremeiia Evto-pa- "
i "Moji susreti")
Zaniisiivosti
DJELOVANJE VITAMINA U
sadašnje vrijeme najbolje su prou-čeni
vitamini A B C i D Dugo-trajno
pomanjkanje vitamina A u
hrani zadržava rast djece i uzroku-je
teško oboljenje očiju t zv "ko-kož- ju
sljepoću" i druge bolesti Vi-tani-ma
A ima u povrću što raste
u bašćama i divljoj zeleni Najviše
ga ima u mrkvi zelenom luku raj-čicama
onda u jetrima i žumanj-ku
Kod pomanjkanja vitamina B
narušava se aktivnost nervnog si-stema
Vitamin B imade u ječ-mu
pšenici raži u grahu mahu-nama
i mršavom mesu Nedosta-tak
vitamina C izaziva opću sla-bost
boli u nogama čovjek posta-je
umoran i neotporan prema raz-nim
bolestima Nedostatak vitami-na
D izaziva rahitis Veoma mno-go
vitamina D ima u ribljem ulju
i žumanjku Vitamin D stvara se
u samom organizmu pod utjeca-jem
sunčanih zraka te je sunča-nje
najbolji lijek protiv rahitisa
Najveći hemijski rezervoar svi
jeta je Mrtvo more u Palestini
Idući od rijeke Jordana prema Mr-tvom
moru teren sve višeo svaja bi-jeli
pijesak i tlo pokriva tanka sol-n- a
kora Tok Jordana je sve po-lak- ii
! posve mrtvo se gubi u grob-nici
Mrtvog mora koje leži 387
metara ispod morske razine
Na obalama ovog mora nema ni-jedne
životinje u vodi nijedne ribe
i svako živo biće što slučajno za-luta
u ovo more mora uginuti Ov-dje
ne uspjevaju nikakve biljke a
zemlja se svjetluca od soli
Sve ovo bit će nam jasnije ako
pogledamo hemijski sastav vode
Mrtvog mora što se proteže u du-žini
76 km a u širini 178 km Vo-da
u ovom užarenom kotlu gdje
se temperatura penje do 35C
! K-- ™ IM1I„( ' tU „™
iMiiajii uo milijuna iona
Kemijsko bogatstvo Mrtvog mo-ra
je ogromno i zbog njega vodi
se sve upornija bitka U Mrtvom
moru nalazi se 11 milijardi tona
kuhinjske soli 2 milijarde tona
kalijevog klorila 1 milijarda to-na
magnezijevog bromida i 22 mi- -
rojnici
"Borba" sudskom procesu grupi izdajnika
zločinaca na Dražom
JUGOSLAVIJE
I Beograd (Tanjug) — Komen- -
Hirajući o svršetku sudjenja grupi
izdajnika i ratnih zločinaca na če- -
UMRO J MAUEVAC
Creighton Mine Ont — Jav-ljamo
našim prijateljima i znanci-ma
tužnu vijest da je u bolnici u
Torontu 30 juna preminuo naS
dobri prijatelj i zemljak Janko Ma-Ijev- ac
Pokojni Janko rodjen je 18 apri-la
1900 god u selu Liplje općina
Bosiljevo kotar Vrbovsko U Ka-nadu
je došao godine
Iz pogrebničkog zavoda uz prat-nju
svojih prijatelja otpremljen je
na vječni počinak u Mour Hope
groblje Tokop je obavljen po ob-redu
rimokatoličke vjere
U starom kraju ostavlja dva
brata i tri sestre i mnogo drugih
rodjaka U Kanadi ostavlja mnogo
prijatelja i rodjaka
Za svog boravka u Kanadi ra-dio
je u zlatnim rudnicima u Tim-min- su
a zadnje 4 godine u Creigh-ton
Mine (nikleni rudnik) gdje je
i obolio To savjetu prijatelja oti-šao
je u Toronto liječenje gdje
je ispustio svoju patničkii dušu
Našem Janku bila laka kanad-ska
zemlja a njegovoj braći ses-trama
i ostalim prijateljima u sta-roj
domovini 1 ovdje naše iskreno
saučešće Josip štajduhar
HTP ~r™9-Q- H MU
lijarde tona magnezijevog klorida
Ali to još nije sve Na dnu ima
i asfalta koji češće u velikim ko-madima
ispliva na površinu Osim
toga ima i velikih količina salitre
i nafte
U ovom čudnom moru ne može
se ništa utopiti budući da voda
već na samoj površini sadrži 25
posto soli dok je na 100 metara
dubine potpuno gusta kao masa
HIMIOFAG je novo sredstvo za
borbu 8 najrazličitijim bolestima
otkriveno po prof Z V Ermolje-v- u
u početku velikog domovinskog
rata Sovjetski je učenjak stvorio
preparat visokih kvaliteta Himio-fa-g
djeluje i u onim slučajevima
kad drugi preparati nemaju nika-kva
djelovanja Preparat uništava
štetne mikrobe u krvi i donosi brzo
ozdravljenje a upotrebljava se na-pose
kod prehlada kožnih bolesti
i teških rana
KAKO SE ISTRAŽUJU MOR
SKE DUBINE još prije 100 godi-na
nije se znalo ništa o morskim
dubinama Danas se zna da ocean
ske dubine premašuju 10 km a izu-čen- a
je fauna i flora u dubinama
Poznavanje dubina — rezultat je
dugotrajnog naučnog rada Ono
što se zbiva na površini mora mi
vidimo vlastitim očima Dubine se
morske naprotiv moraju izučavati
pomoću različitih aparata Ovi se
aparati spuštaju s brodova u razne
dubine i odanle se uzimlju uzorci
zemlje i morske vode No dosad
nije čovjek vidio vlastitim očima
ono što se dogadja u dubini Tek
u početku 20 vijeka istraživači su
se počeli spuštati sami u dubinu
mora u posebnim hermetički zat-vorenim
aparatima hidrostatima ili
batisferama u blizini Bermudskih
otoka američki su se naučenjaci
spustili u batisferi na dubinu od
f Af MA M 1 ft 1 JCU""B niiuAmA Acuu TuT imA uJt nTpIu iHn4uAr- -
{ ske pučine njihove su zadivljene i
ushićene oči vidjele nepoznati svi
jet dosad nevidjenih organizama
— ribe koje svijetle s ogromnim
zubalima i druge organizme što
jako fosforesciraju I u SSSR uče-njaci
raspolažu s velikim brojem
hidrostata pomoću kojih nauč-na
istraživanja u morskim dubina-ma
lu sa Dražom Mihajlo vicem Borba
piše:
i "U toku pretresa kojeg su aa
1 najživljim interesom pratili svi
naši narodi kao i strana javnost
do kraja je razgoličeno objeloda-- !
njeno i dokazano sramotno djelo
izdaje suradnja sa okupatorom i
zločini koje su optuženi počinili u
toku četiri najteže godine naše hi-storije
"Pred sudom narodne pravde iz-nesen
je obilan i opsežan dokazni
postupak Saslušano je desetine
svjedoka i pročitano preko 1000
raznih dokumenata koje je tužba
predložila Saslušani su svjedoci i
prečitanl dokumenti koje Je pred-ložila
obrana optuženih
"Najveći proces u našoj historiji
tekao je slobodno i javno pred li-cem
naroda Jugoslavije i čitave
svjetske javnosti Hiljade ljudi iz
svih krajeva Jugoslavije prošlo je
kroz sudsku dvoranu u toku pro-cesa
Nekoliko desetina stranih no-vinara
pažljivo Je pratilo sudjenje
i slalo izvještaje u inostranstvo
Dobar dio sudjenja prenesen je
preko radia tako da su ga mogli
izravno pratiti i avi oni koji nisu
mogli prisustvovati
"Narodni sud vodio je telku i
složenu proceduru procesa od po-četka
do kraja sa dostojanstvom i
objektivnožću u utvrdjivanju ist-ine"
Britanski u Tel-Av- iv Palestina kopaju na ulici mjeMo gdje
će postavili top za borbu protiv židovskog narods
o i
čelu sa
NAJVEĆI PROCES U HISTORIJI
1928
na
vrše
OBJAVE
►
Sctujmacher Ont
Jugoslavenski klub Radničke
Progresivne Partije održavati će
svoju sjednicu u nedjelju 28 jula u
3 sata poslije podne na 112 Balsam
St N
Sudbury9 Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena održavati će svoju
sjednicu u nedjelju 28 jula u 2 sata
poslije podne u društvenim pros-torijama
Radi raspravljanja pitanja rad-nih
grupa potrebno je da eto više
članova bude na sjednici
VVindsor Ont
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena priredjuje svoj prvi
piknik u nedjelju 28 jula na Little
River Parku
čisti prihod sa piknika je na-mjenj- en
za pomoć narodima Ju-goslavije
radi toga očekujemo da
Će nas posjetiti svaki prijatelj no-ve
Jugoslavije
Odbor se je pobrinuo da bude
dovoljno na ražnju pečene janje-tine
mekog pića sladoleda itd
Posjetioce će zabavljati tambura-ški
zbor "Plavi Dunav"
Busovi kreću ispred ruske crkve
na Drouillard Rd i sa ugla Semi-nol- e
i Drouillard od 1 do 3 sata
poslije podne
KEREMPUHIJADA
crni talari
Na sudskih klupah sediju
Crni talari
Vu čmu zemlu glediju
Jezuite franciškani
Kapucini marcipani
Koludraši
Bivši bani
Kaj je denes
Nije lani
Od starega Torque-maa- e
Sve do ove tu balade
Prešali nas
Na kotači
I tukli nas —
Sa korbači
Vi talarci mantljaM
Tulumaši
Vi Presvetll logoraii
Majstrorovići I Glavaši
Crni petokolonašl
črneg vraga svi pajdaSi
Davne davne bile je
Biskup bane je retil se:
Na vugel Gupca je postavil
Mam vuz tle
Da ga svaki pee posce
Pripovedal to je
Dedek vnuku
A vnuk nije to pozabil
Sve pajdaše
I gruntaSe
špekulante i muktaše
šubaiiće bivSe bane
I koljače — franeHHcane
Marženke 1 jezvite
I ustaike parazite
Kaludrice
Leptiriće
časne majke
Svercerice
Samostanske "koža"gulce
Farizeje — boguhulce
časna majka Angelika
Anuncijata i Beata
Pater Miller jezuita
I vuz njega ćela svita
Svercerskega kora
Denes negdi kamen
Trdi tuči mora
Ni ga više Torguemade
Inkvizitorske parade
Ni ga bana Draškovića
Niti "kruha" šubaSića
Odprhnul je Peter kral
Narod im je z nogom dal
Zag
iiiimiiiiiiiiiiiimiiiiiiimimiiiiiiiiiiii
KUĆA NA PRODAJU
Velika i sagradjena je naročito
za trgovinu Raspolaže sa velikom
ledenicom sušionom mesa mali-nom
za pravljenje kobasica itd
Za sve informacije obratite se
na:
ALFKFD C SCmVARTZ RA
GERALDTON ONT
iiiiimiiimiiiimiiiiimiiiimiiiiiimiiii
- i
SI Catharines Ont
U subotu 27 jula u 7 sati na ve-čer
početni odbor kamenolomne-gradjevinarsk- e
grupe sazivlje
konferencu kod brata Jure Rukavi-ne
na 249 Lake St St Catharine
Ont
No ovome sastanku pozivlju se
svi zainteresirani bez razlike bili
obavijeitenl ili ne
Odbor
Welland Ont
YOUTH MEETING
A meeting of the Canadian
South-Slav- ic Youth Federation
vvill be held on Thursdav July the
25th at 730 PM in the "Ali Peo-ple- s'
Mission in Welland South
This is going to be a very import-an- t
and interesting meeting since
material vhich arrived from Yugo-slavi- a
will bo dieplaved
Emeric Simac wil] be quest
speaker
Helen Imbersak Secrelary
Pozor Toronto i Niagara
Peninsula
Kanadsko-Rusk- a Federacija odr-žavati
će svoj veliki godišnji pik-nik
u nedjelju 28 jula u Niagara-on-the-Lak- e
Brodovi odlaze iz Toronta u 815
prije podne i u 2 sata poslije pod-ne
Fosjetioci sa automobilima kad
dodju u Niagara-on-the-Lak- e ne-ka
proslijede rrogress Ave gdje
će vam natpisi pokazati mje3to
piknika Medjutim svratite pozor-nost
natpisima na Highway
Na pikniku će takodjer biti
ukusnih jela i mekog pića
U slučaju kiše piknik će se odr-žavati
na 4 augusta na istom mje-stu
Port Arlhur Ont
Radnička Progresivna Partija
priredjuje svoj godišnji piknik u
nedjelju 28 jula na Boulevard lake
picnic grouids
Tored raznih športova natjeca-nja
za ljepoticu te ukusnih jela i
mekog pića glavnim govornikom
će biti A A MacLeod provincijal-ni
narodni zastupnik
Poziva se sav naš narod da pri-sustvuje
pikniku
Noranda Que
Naše organizacije sa drugim
bratskim organizacijama priredju-j- u
dne 28 jula u Malarticu veliki
piknik za pomoć djeci u staroj do-movini
Radi informacije posjetiocima iz
Norande želimo napomenuti da je
cijena prevoza sa autobusom ta-mo
i natrag $325 ako nas bude
više od 10 osoba a ako nas bude
manje od 10 cijena je $375 Za
sve ostale informacije upitajte se
kod obitelji Mudjar
Niagara Falls Ont
POZOR HREUANI
Sjednica Hreljana održavati oe
se u subotu 27 jula na večer u kući
obitelji Vukonić 1912 Sjrmmes St
Niagara Falls
Umoljavaju se svi Hreljani da
posjete sjednicu naime ako im je
moguće
West Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu u
nedjelju 28 jula u 2 sata poslije
podne u Ukrajinskom Domu na
281 Royce Ave
Welland Ont
Organizacija Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će svoju sjedni-cu
u nedjelju 28 jula u 10 sati pri-je
podne u Hrvatskom Domu
Umoljava se članstvo da nefalje-n- o
prisuMvuje sjednici Jer imamo
važnih stvari za rješavati a isto
ćemo imati priliku da čujemo iz-vještaj
sa okružnog piknika
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, July 23, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-07-23 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000839 |
Description
| Title | 000342 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRANA 4 NOVOSTI Utorak 23 jula 1946 Milosrdje Boga Marsa Kažu da u Amerki ubijaju elek-tranom strujom Nisam bio u Americi i ne čudi me dovitljivost Jenklja Električnom strujom! To je vje-rovat- no zabavna i prijatna smrt Snažan udar u mozak oitri grčevi po svim zglobovima hladna jeza n kostima najzad vrtoglavo pro-padanje u Bvijetlim koncentričnim krugovima i— tišina dublja od Šutnje medjuplanetnog prostora Takva smrt mora da je prijatna mora da je vanredno lijepa Ali ne mi ubijamo jednostavni-je Nožem kamenom sjekirom go-tovo Isto kao naši pećinski praoci Jedan udar u ledja kosti zapršte zjenice se izvrnu i čovjek pada kao panj Tonekad žrtava ima veći broj — deset dvadeset trideset pedeset onda je operacija teža ali ne i neizvrliva: svi su vezani I ne predstavljaju nikakvu teškoću da se čitava ta ljudska masa iz-bo- de Poslije se žrtve bacaju u ne-ku Jamu i nad njima noću zavijaju čopori pasa Ali zaito bal na taj način — čudno zar ne? Zabranjeno je da se puca evo zaito Inače bi smo ih strijeljali Ml mi imo u okupiranoj zemlji nepo korenoj i staramo se da sve izgle-da kao za vrijeme mira Nikakva pucnjava! Zaito da uznemiravamo mirno stanovništvo? No postoji li uopće mirno sta-novništvo? Ono je ili pobjeglo ili uniiteno Stavljeno van zakona ono se Istrebljuje kao Sto se istreb-ljuju vuci ili skakavci Zaito ne? Osjećanje odvratnosti prema ljudima prema svijetu pre-ma samom sebi počinje da me uz-nemlra- va sve rjedje ViSe ne osje-ćam nikakav stid Oat-vljc-m da rc vute tok stvari Da li je za to gospodin Bog uzeo ljudima pamet Ito hoće ponovo da preuredi svijet ured ovog mora krvi kao nekada — poslije velikog potopa RazmiS-Ija- m tako poslije svake čaše raki-j- e Pijemo obojica — ja i kapetan Upravo piće je njegova stara na-vika On kao da se rodio s tom navikom Oniski čovječuljak s pu-nim okruglim licem prošaranim crvenim žilicama obrijanih brkova i velikih ušesa Njegov bog je mun-di- r njegov hram je kasarna On is-punjava zapovijesti sa sujevjernim strahopoštovanjem Pas nema toli-ko vjernosti koliko Je on ima u duii Iskapljuje novu čašu mršti se i briše usta nadlanicom — Tako mladiću svi su psi! Ne treba ih žaliti Ne treba! Pij! Sve ćeš zaboraviti U njegov djelokrug spadaju ne-koliko sela čije ljudstvo mora da potpuno uništi Ovu humanu duž-nost ispunjava on dostojno i čvr-sto ćak tako čvrsto ni čašu ne drži Veoma se obraduje kad sjed-nem pored njega Osjeća se onda polaskanim i žuri da pokaže svoju nadmoćnos t — Misliš li da će ti oprostiti ako im dopadneš Šaka ? Kožu će ti ode-ra- tl Ulazi stara seljanka i klanja se duboko Kapetan je dobar čovjek sigurno i on ima djecu neka joj dozvoli da uzme glave svoja dva sina ito se evo tamo kotrljaju iza brda — da ih pokopa u groblje Ustajem stegnutih zuba i izla-zim — mozak mi kroz rakijsku paru nejasno shvaća prisustvo neirecivog užasa Ta ovo nije raimiiljam ni rat ni revolucija Ovo je nekakvo besmisleno krvo-lottv- o neka rijetka svečanost boga Marsa Napolju se zaustavljaju vojnici sa šest seljaka Medju njima je učitelj iz obližnjeg sela kod koga sam nedavno noćio Vode ih k me-ni na preslulanje Treba ispuniti zakonsku formu Tek su mi dvadeset i dvije godi ne a na sljepočnicama već cvjeta-ju pramenovi sijede kose Uhapšeni ulaze jedan po jedan u kancelariju i započinje presluia-vanj- e Ne znaju zašto su uhapšeni Je-dan Je bio zadržan kada se vraćao sa sahrane svoga djeteta Drugi Je navratio vodu u svoju bastu Treći — tjerao djubre na njivu Učitelj se čak čudi zašto je dove-den A ja — što Ja tražim ovdje? Kako sam Ja dopao u ovaj pakao i da li sve ovo nije neki užasan san? Odlazim kapetanu da mu referiram — Nevini ljudi — kažem Pot-puno nevini Da se puste neka gfodaju svoje poslove Kapetan diže novu čašu i počinje da se smije: — Ha ha ha! Nevini znači — krivi U zapovijesti je rečeno: ne-vini nama — razumiješ? Nevini! A Ma su radili u polju? Ko ti sa-da skitara bez posla tamo-ara-ol Nevini! I ti im s tvojom učenom glavom vjerujei! Razmisli jedan trenutak i reče: — Deder daj mi zapisnik! U zapisniku se opisuje kako je bio uhvaćen svaki od njih pojedi-načno gdje i pod kakvim okolno-stima "E evo" — mumlja i pre-vrće strane "Jataci brate! Pseta Nikome da ne vjeruješ!" Zatim uzima pero i pijan drhtavom ru-kom piše uskoro povrh otkucanog teksta: "Saglasno zapovijesti Br 17 kao jataci" — Ne! — vičem užasnut — Tisar! — krešti on i suhe mu staklaste oči ponovo oživljavaju — U Štab puka na rješenje! Do-daje akta pisaru koji stoji mirno Šutke ih uzima kaže "Razumem" i odlazi Onda me kapetan gleda nekako snishodljivo i pobjednički! i u tom trenutku čini mi se kao da je on glavom krvavi bog rata Znai li ti prijatelju da u Ame-rici ubijaju električnom strujom? Ali tamo ubistvo jednog čovjeka je tako rijetka stvar da se za nje-gov leS otimaju svi univerzitetu Znai li ti to? Otkuda? Kad će se povratiti akta? Su-viin- o je: znam ita će biti u njima Bježi mi san s očiju A kad zas-pim muči me mora — razrogače- - --ne oči pune smrtnog straha krva vi noževi sklupčane zmije zavi-janje gladnih pasa ljudske ko-sti Izlazim na kraj puta pored ri-jeke Polje je tiho mirno Strnji-St- a se griju na jesenjem suncu Kako je mirna zemlja razmišljam Naša zajednička majčica ne čini nikome zla o svima se stara A eto ljudi Kad samo pomisliš kolju se kao zvijeri! Ususret mi hita stara žena po-grblje- na s teškim zavežljajem pod miškom Ona ista koja je malo pri-je tražila da uzme glave svojih dvaju sinova — šta nosii — pitam Je tek onako Ona se zbunjuje i bez volje od-vezu- je zavežljaj: dvije ljudske glave upola izglodane od pasa — Pa kako si ih poznala Jadni ce? — kažem brzo skrenuvši po-gled u stranu Lice Joj je suho nepomično i iz njega nečujno teku suze same po sebi šapunula je tiho: — Može li majka da ne pozna svoj porod? I ode Sada otpočinje ono najstrašnije Treba da sasluiam posljednje rije-či osudjenika Već ih jedan vod vojnika odvodi pored rijeke ispod vrba u usku dolinu izmedju str-mih strana iz koje se odronjava šljunak Jesen je Trava je požutjela Pred dubokom i dugom jamom stoje šestorica vezanih ljudi u po-luseosk- om i polugradskom odijelu s iznošenim kačeketima neobrijani — pravi živi zid splet ljudi čiji šutljivi očajni uzdah kao da ci-jepa svijet od istoka na zapad Ispijena beskrvna lica Ima li ikakve nade u tim očima? Tupa bespomoćna mržnja prosijava u njima ravnodušnost osudjenih Stoje uspravljeni pored jame po-red svoga groba i evo ja im govo-rim drhtavim glasom: — Ko bude kazao gdje je kona-čišt- e razbojnika bit će pomilovan I dok govorim ovu laž ja ne smi-jem da im pogledam u oči već gle-dam u zemlju Onda učitelj odgo-vara muklo i prigušeno: — Gospodine zaito nam se ru-gate? Pogledam ga Vjedja mu nervoz-no igra usne mu ispjcale U oči-ma tinja plašljiva molba kao da hoće reći: pamtiš li ono toplo zvje-zdano veče kad si noćio u mojoj kući? Večeru pod kestenima moju skromnu gostoljubivu ženu? I di-jete sa plavom kosicom i veselim očima koje te je zvalo "ciko"? Ne pamtiš? A ono jutro kad ti je moja žena kao dragom gostu li-jevala da se umijeS? — Hajdemo nemamo vremena da gubimo — reče odsječnim gla som oficir komandir voda Jedan stariji podoficir vezuje oči žrtvama One pomažu drhtavim rukama jer je i za njih važno da se sve to svrli što prije rrimičem se učitelju i jako mu vičem u uho: — Reci da znaš gdje se nalazi skroviite razbojnika to će te spa siti On me gleda bespomoćno upa ljenih očiju pokazujući na uli: — Ne čujem Tonovi! Ponavljam riječi jo5 Jače — Gospode! Ništa ne čujem! U očajanju Sirim ruke Vezuju mu oči Zatim ih podoficir okreće licem jami Čuje se komanda: — Na bajonet! Zatvaram oči rukama i okrećem se Nije mi to prvi put ali me ovaj prizor baca u studenu mala-ričn- u jezu Tresem se kao u grozni-ci Opći prigušeni Jauk zatim tupi udar boda krckanje prebijene hrs-kavice udari gvoždja u kost sla-bo rvanje i — tiSina šta je bilo Tako brzo? Zbunjenost na licima vojnika i oficira Poluživi jadnici bacili su se u jamu u nadi da ih krvnici možda ne će strijeljati da će ih ostaviti Ili prosto instinktivno besvijesno A jama je duboka i na dnu leži ova ljudska masa potonula u krvi I stenje Nemoguće mi je da opet pogledam poludio bih ili bi se ba-cio i ja tamo dolje Osjećam da me nešto guii u grlu da me davi nemoćni bijes Sjedam na iskopa-nu zemlju Na licima vojnika čita se neza-dovoljstvo odvratnost: odvratan im je zanat kojim se bave Ali Mars je lukav: on traži njihov vlastiti život u slučaju nepokorno-sti On zna da je skupa vlastita ko-ža U sumraku večeri u ovom gluhom nepoznatom zemaljskom kutu kao jezivi san izgleda ova mala grupa vojnika s okrvavlje-nim nožvima i ja sam 1 nesreć-nic- i ovi dolje u jami Puške drhte u rukama vojnika i s njih kaplju crvene kapi na žutu travu Veče puzi nevidljivo uskoro će pasti noć Nastaje kratko savjetovanje U drugoj prilici stvar je laka: ne-koliko metaka i — gotovo Ali Zabranjeno je da se puca — to je sve Ml smo u okupiranoj zemlji nepokornoj i staramo se da sve izgleda kao za vrijeme mira Nikakva pucnjava! Onda se jedan od vojnika spušta u jamu čuju se tupi udari jedan dva tri teško dahtanje zveket no-ža o kamen Najzad vojnik izlazi obuzet strahom Nož mu je iskr-vavljen on se tetura kao pijan Sa lica mu teče znoj Teški rad u uza-nom prostoru groba iscrpio ga je i on treperi kao list A dolje — novi jauci mukli daleki Silazi drugi vojnik U tome kako on nestaje pod zemljom ima nečeg neopisivo užasnog Kao da silazi u sam pakao Ostali vojnici stoje kao hipnotizirani: ni jedne riječi ni jedne psovke kao inače u drugoj prilici Sam oficir je ne-strpljiv uslijed neprijatnog i ne-predvidje- nog čekanja Njegova je praksa opovrgnuta Nervozno seta tamo-am- o Najzad se naginje nad jamu i pita: — Jesi 11 gotov? Umjesto odgovora izlazi sam vojnik s krvavim mrljama po odi-jelu koje pokušava da očisti ner-voznim i bolesnim pokretima Nož mu je takodjer iskrivljen od uda-raca život se ipak pokazao jačim No jauci se utišavaju čuje se sa mo grkljanje u egoniji — sve sla bije i slabije Pa ipak mora se učiniti kraj ovoj neprijatnoj histo riji: i vojnici imaju živce! — Nema vremena za gubljenje! — kaže oficir običnim prirodnim glasom: — Bacajte zemlju! Ali jo5 pri prvoj lopati dogadja se nešto neobično Kao da ispod zemlje s onog svijeta iz dubine groba dopire očajni promukli i strašni učiteljev glas: — Zaboga! Živ sam! Skačem i nadvirujem se nela-godno nad jamom Poluizdignut sa strašno razrogačenim očima on se pridržava raskrvavljenim pr-stima za obe strane groba s po-gledom punim neizrecive muke 1 molbe i straha od smrti Sjetih ga se iznenada — dobrog i kratkog u njegovoj kući Žena mu naliva crveni višnjak njegov sinčić liri ruke prema meni i viče smiješeći se: "ciko" Vadim revolver 1 upravljam ga u njega — to je Je-dino dobro koje mogu da mu uči-nim Nečija snažna ruka me gurnu i ja ispuštam oružje Kapetanova ruka! Pijan zloban udarajući bičem po čizmama on stoji iza mene i viče tudjim hrapavim nejedna-kim glasom: — Dosta ste mučili ljude! Brže zasipajte jamu! Kao da su svi to i čekali Muklo odjekuje zveket lopata i majka zemlja uskoro prima u svoju utro-bu zemlju koju je izbacila Otud dopire jedva čujan slab zvuk: "A-a- " Poslije se sve utiša Za čas Je Jama zatrpana Vojnici se postro-javaju čuje se komanda Ubrzo noć guta u svoje proždrljivo ždri-jelo i krvnike i žrtve njihove Ljudimil STOJANOV (Ljudimil Stojanov jedan od najpoznatijih bugarskih pisaca do sada je izdao zbirke pjesama: "Vi-djen- ja na raskršću" "Najsvetija" "Pramajka" biografski roman "Aleksandar Stamboliski" pripo vjetke "Mehmed Sinap" "Kolera" "Srebrna svadba pukovnika Mato-va- " "Milosrdje boga Marsa" i druge trilogiju "Praskozorje" zbirku pjesama "Zemaljski život" i knjige eseja "Savremeiia Evto-pa- " i "Moji susreti") Zaniisiivosti DJELOVANJE VITAMINA U sadašnje vrijeme najbolje su prou-čeni vitamini A B C i D Dugo-trajno pomanjkanje vitamina A u hrani zadržava rast djece i uzroku-je teško oboljenje očiju t zv "ko-kož- ju sljepoću" i druge bolesti Vi-tani-ma A ima u povrću što raste u bašćama i divljoj zeleni Najviše ga ima u mrkvi zelenom luku raj-čicama onda u jetrima i žumanj-ku Kod pomanjkanja vitamina B narušava se aktivnost nervnog si-stema Vitamin B imade u ječ-mu pšenici raži u grahu mahu-nama i mršavom mesu Nedosta-tak vitamina C izaziva opću sla-bost boli u nogama čovjek posta-je umoran i neotporan prema raz-nim bolestima Nedostatak vitami-na D izaziva rahitis Veoma mno-go vitamina D ima u ribljem ulju i žumanjku Vitamin D stvara se u samom organizmu pod utjeca-jem sunčanih zraka te je sunča-nje najbolji lijek protiv rahitisa Najveći hemijski rezervoar svi jeta je Mrtvo more u Palestini Idući od rijeke Jordana prema Mr-tvom moru teren sve višeo svaja bi-jeli pijesak i tlo pokriva tanka sol-n- a kora Tok Jordana je sve po-lak- ii ! posve mrtvo se gubi u grob-nici Mrtvog mora koje leži 387 metara ispod morske razine Na obalama ovog mora nema ni-jedne životinje u vodi nijedne ribe i svako živo biće što slučajno za-luta u ovo more mora uginuti Ov-dje ne uspjevaju nikakve biljke a zemlja se svjetluca od soli Sve ovo bit će nam jasnije ako pogledamo hemijski sastav vode Mrtvog mora što se proteže u du-žini 76 km a u širini 178 km Vo-da u ovom užarenom kotlu gdje se temperatura penje do 35C ! K-- ™ IM1I„( ' tU „™ iMiiajii uo milijuna iona Kemijsko bogatstvo Mrtvog mo-ra je ogromno i zbog njega vodi se sve upornija bitka U Mrtvom moru nalazi se 11 milijardi tona kuhinjske soli 2 milijarde tona kalijevog klorila 1 milijarda to-na magnezijevog bromida i 22 mi- - rojnici "Borba" sudskom procesu grupi izdajnika zločinaca na Dražom JUGOSLAVIJE I Beograd (Tanjug) — Komen- - Hirajući o svršetku sudjenja grupi izdajnika i ratnih zločinaca na če- - UMRO J MAUEVAC Creighton Mine Ont — Jav-ljamo našim prijateljima i znanci-ma tužnu vijest da je u bolnici u Torontu 30 juna preminuo naS dobri prijatelj i zemljak Janko Ma-Ijev- ac Pokojni Janko rodjen je 18 apri-la 1900 god u selu Liplje općina Bosiljevo kotar Vrbovsko U Ka-nadu je došao godine Iz pogrebničkog zavoda uz prat-nju svojih prijatelja otpremljen je na vječni počinak u Mour Hope groblje Tokop je obavljen po ob-redu rimokatoličke vjere U starom kraju ostavlja dva brata i tri sestre i mnogo drugih rodjaka U Kanadi ostavlja mnogo prijatelja i rodjaka Za svog boravka u Kanadi ra-dio je u zlatnim rudnicima u Tim-min- su a zadnje 4 godine u Creigh-ton Mine (nikleni rudnik) gdje je i obolio To savjetu prijatelja oti-šao je u Toronto liječenje gdje je ispustio svoju patničkii dušu Našem Janku bila laka kanad-ska zemlja a njegovoj braći ses-trama i ostalim prijateljima u sta-roj domovini 1 ovdje naše iskreno saučešće Josip štajduhar HTP ~r™9-Q- H MU lijarde tona magnezijevog klorida Ali to još nije sve Na dnu ima i asfalta koji češće u velikim ko-madima ispliva na površinu Osim toga ima i velikih količina salitre i nafte U ovom čudnom moru ne može se ništa utopiti budući da voda već na samoj površini sadrži 25 posto soli dok je na 100 metara dubine potpuno gusta kao masa HIMIOFAG je novo sredstvo za borbu 8 najrazličitijim bolestima otkriveno po prof Z V Ermolje-v- u u početku velikog domovinskog rata Sovjetski je učenjak stvorio preparat visokih kvaliteta Himio-fa-g djeluje i u onim slučajevima kad drugi preparati nemaju nika-kva djelovanja Preparat uništava štetne mikrobe u krvi i donosi brzo ozdravljenje a upotrebljava se na-pose kod prehlada kožnih bolesti i teških rana KAKO SE ISTRAŽUJU MOR SKE DUBINE još prije 100 godi-na nije se znalo ništa o morskim dubinama Danas se zna da ocean ske dubine premašuju 10 km a izu-čen- a je fauna i flora u dubinama Poznavanje dubina — rezultat je dugotrajnog naučnog rada Ono što se zbiva na površini mora mi vidimo vlastitim očima Dubine se morske naprotiv moraju izučavati pomoću različitih aparata Ovi se aparati spuštaju s brodova u razne dubine i odanle se uzimlju uzorci zemlje i morske vode No dosad nije čovjek vidio vlastitim očima ono što se dogadja u dubini Tek u početku 20 vijeka istraživači su se počeli spuštati sami u dubinu mora u posebnim hermetički zat-vorenim aparatima hidrostatima ili batisferama u blizini Bermudskih otoka američki su se naučenjaci spustili u batisferi na dubinu od f Af MA M 1 ft 1 JCU""B niiuAmA Acuu TuT imA uJt nTpIu iHn4uAr- - { ske pučine njihove su zadivljene i ushićene oči vidjele nepoznati svi jet dosad nevidjenih organizama — ribe koje svijetle s ogromnim zubalima i druge organizme što jako fosforesciraju I u SSSR uče-njaci raspolažu s velikim brojem hidrostata pomoću kojih nauč-na istraživanja u morskim dubina-ma lu sa Dražom Mihajlo vicem Borba piše: i "U toku pretresa kojeg su aa 1 najživljim interesom pratili svi naši narodi kao i strana javnost do kraja je razgoličeno objeloda-- ! njeno i dokazano sramotno djelo izdaje suradnja sa okupatorom i zločini koje su optuženi počinili u toku četiri najteže godine naše hi-storije "Pred sudom narodne pravde iz-nesen je obilan i opsežan dokazni postupak Saslušano je desetine svjedoka i pročitano preko 1000 raznih dokumenata koje je tužba predložila Saslušani su svjedoci i prečitanl dokumenti koje Je pred-ložila obrana optuženih "Najveći proces u našoj historiji tekao je slobodno i javno pred li-cem naroda Jugoslavije i čitave svjetske javnosti Hiljade ljudi iz svih krajeva Jugoslavije prošlo je kroz sudsku dvoranu u toku pro-cesa Nekoliko desetina stranih no-vinara pažljivo Je pratilo sudjenje i slalo izvještaje u inostranstvo Dobar dio sudjenja prenesen je preko radia tako da su ga mogli izravno pratiti i avi oni koji nisu mogli prisustvovati "Narodni sud vodio je telku i složenu proceduru procesa od po-četka do kraja sa dostojanstvom i objektivnožću u utvrdjivanju ist-ine" Britanski u Tel-Av- iv Palestina kopaju na ulici mjeMo gdje će postavili top za borbu protiv židovskog narods o i čelu sa NAJVEĆI PROCES U HISTORIJI 1928 na vrše OBJAVE ► Sctujmacher Ont Jugoslavenski klub Radničke Progresivne Partije održavati će svoju sjednicu u nedjelju 28 jula u 3 sata poslije podne na 112 Balsam St N Sudbury9 Ont Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih Slavena održavati će svoju sjednicu u nedjelju 28 jula u 2 sata poslije podne u društvenim pros-torijama Radi raspravljanja pitanja rad-nih grupa potrebno je da eto više članova bude na sjednici VVindsor Ont Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih Slavena priredjuje svoj prvi piknik u nedjelju 28 jula na Little River Parku čisti prihod sa piknika je na-mjenj- en za pomoć narodima Ju-goslavije radi toga očekujemo da Će nas posjetiti svaki prijatelj no-ve Jugoslavije Odbor se je pobrinuo da bude dovoljno na ražnju pečene janje-tine mekog pića sladoleda itd Posjetioce će zabavljati tambura-ški zbor "Plavi Dunav" Busovi kreću ispred ruske crkve na Drouillard Rd i sa ugla Semi-nol- e i Drouillard od 1 do 3 sata poslije podne KEREMPUHIJADA crni talari Na sudskih klupah sediju Crni talari Vu čmu zemlu glediju Jezuite franciškani Kapucini marcipani Koludraši Bivši bani Kaj je denes Nije lani Od starega Torque-maa- e Sve do ove tu balade Prešali nas Na kotači I tukli nas — Sa korbači Vi talarci mantljaM Tulumaši Vi Presvetll logoraii Majstrorovići I Glavaši Crni petokolonašl črneg vraga svi pajdaSi Davne davne bile je Biskup bane je retil se: Na vugel Gupca je postavil Mam vuz tle Da ga svaki pee posce Pripovedal to je Dedek vnuku A vnuk nije to pozabil Sve pajdaše I gruntaSe špekulante i muktaše šubaiiće bivSe bane I koljače — franeHHcane Marženke 1 jezvite I ustaike parazite Kaludrice Leptiriće časne majke Svercerice Samostanske "koža"gulce Farizeje — boguhulce časna majka Angelika Anuncijata i Beata Pater Miller jezuita I vuz njega ćela svita Svercerskega kora Denes negdi kamen Trdi tuči mora Ni ga više Torguemade Inkvizitorske parade Ni ga bana Draškovića Niti "kruha" šubaSića Odprhnul je Peter kral Narod im je z nogom dal Zag iiiimiiiiiiiiiiiimiiiiiiimimiiiiiiiiiiii KUĆA NA PRODAJU Velika i sagradjena je naročito za trgovinu Raspolaže sa velikom ledenicom sušionom mesa mali-nom za pravljenje kobasica itd Za sve informacije obratite se na: ALFKFD C SCmVARTZ RA GERALDTON ONT iiiiimiiimiiiimiiiiimiiiimiiiiiimiiii - i SI Catharines Ont U subotu 27 jula u 7 sati na ve-čer početni odbor kamenolomne-gradjevinarsk- e grupe sazivlje konferencu kod brata Jure Rukavi-ne na 249 Lake St St Catharine Ont No ovome sastanku pozivlju se svi zainteresirani bez razlike bili obavijeitenl ili ne Odbor Welland Ont YOUTH MEETING A meeting of the Canadian South-Slav- ic Youth Federation vvill be held on Thursdav July the 25th at 730 PM in the "Ali Peo-ple- s' Mission in Welland South This is going to be a very import-an- t and interesting meeting since material vhich arrived from Yugo-slavi- a will bo dieplaved Emeric Simac wil] be quest speaker Helen Imbersak Secrelary Pozor Toronto i Niagara Peninsula Kanadsko-Rusk- a Federacija odr-žavati će svoj veliki godišnji pik-nik u nedjelju 28 jula u Niagara-on-the-Lak- e Brodovi odlaze iz Toronta u 815 prije podne i u 2 sata poslije pod-ne Fosjetioci sa automobilima kad dodju u Niagara-on-the-Lak- e ne-ka proslijede rrogress Ave gdje će vam natpisi pokazati mje3to piknika Medjutim svratite pozor-nost natpisima na Highway Na pikniku će takodjer biti ukusnih jela i mekog pića U slučaju kiše piknik će se odr-žavati na 4 augusta na istom mje-stu Port Arlhur Ont Radnička Progresivna Partija priredjuje svoj godišnji piknik u nedjelju 28 jula na Boulevard lake picnic grouids Tored raznih športova natjeca-nja za ljepoticu te ukusnih jela i mekog pića glavnim govornikom će biti A A MacLeod provincijal-ni narodni zastupnik Poziva se sav naš narod da pri-sustvuje pikniku Noranda Que Naše organizacije sa drugim bratskim organizacijama priredju-j- u dne 28 jula u Malarticu veliki piknik za pomoć djeci u staroj do-movini Radi informacije posjetiocima iz Norande želimo napomenuti da je cijena prevoza sa autobusom ta-mo i natrag $325 ako nas bude više od 10 osoba a ako nas bude manje od 10 cijena je $375 Za sve ostale informacije upitajte se kod obitelji Mudjar Niagara Falls Ont POZOR HREUANI Sjednica Hreljana održavati oe se u subotu 27 jula na večer u kući obitelji Vukonić 1912 Sjrmmes St Niagara Falls Umoljavaju se svi Hreljani da posjete sjednicu naime ako im je moguće West Toronto Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održavati će svoju sjednicu u nedjelju 28 jula u 2 sata poslije podne u Ukrajinskom Domu na 281 Royce Ave Welland Ont Organizacija Saveza Kanadskih Hrvata održavati će svoju sjedni-cu u nedjelju 28 jula u 10 sati pri-je podne u Hrvatskom Domu Umoljava se članstvo da nefalje-n- o prisuMvuje sjednici Jer imamo važnih stvari za rješavati a isto ćemo imati priliku da čujemo iz-vještaj sa okružnog piknika |
Tags
Comments
Post a Comment for 000342
