Novosti, October 01, 1946

              STRANA 4
Izjava poljskog ambasadora
povodom Byrnesovog govora
Beograd — Povodom govora
ministra vanjskih poslova Sjedi-njenih
Američkih Država u Stutt-gartu
u kome se izmedju ostalog
dotakao i pitanja zapadne poljske
granice vanjsko-politič- ki urednik
Tanjuga obratio se ambasadoru
demokratske republike Poljske u
Beogradu g Janu Vendelu koji
mu je u vezi s tim dao izjavu
"Stuttgartski govor ministra
Bvrnesa rekao je ambasador Ven-d- e
imp za nas Poljake dvostruki
značaj opće-europs- ki i specifično
poljski Što te tiče prvog dijela
govora treba sa čudjenjem konsta-tovat- i
da se stav ministra Bvrnesa
u toku posljednjih nekoliko mjese-ci
pricipijalno promjenio"
Tim u vezi ambasador Vende na-vodi
pismo koje je predsjednik
francuske vlade George Bidault
uputio ambasadoru Sjedinjenih
Američkih Država u Parizu kao
odgovor na sugestije po pitanju
Njemačke učinjene od strane g
Brrnesa C februara ove godine u
Londonu
"Iz toga pisma nastavlja amba-sador
Vende upoznajemo da je
prije nekoliko mjeseci ministar
Byrnes zastupao mišljenje potpu-nog
uništenja njemačkog militari-zma
1 nacizma potpunog razoru-žanja
Njemačke sprovodjenje de-centralizacije
do krajnjih moguć-nosti
razvijanje demokratske lo-kalne
samouprave On je tada za-stupao
mišljenje da još nije doSlo
vrijeme za uspostavljanje ma kak-vo
centralne Njemačke vlade a is-to
tako da okupacija Njemačke
treba da traje Još neograničeno
vrijeme"
"Tako je još C februara podvla-či
g Vende mislio ministar Byr-ne- s
o Njemačkoj a C septembra
tek godinu i nekoliko mjeseci pos-ije
završetka ratnih operacija pro-tiv
Nijemaca govoreći u Stutt-gart- u
tim istim Nijemcima on je
potpuno promjenio svoje gledište
U stuttgartskom govoru čuli snu
riječi koje moraju da uznemire
Svakoga tko je preživio užase po-sljednjeg
rata
Ministar Byrnes nije iznio pred
Nijemce granične teze odgovorno-sti
za agresije On nije ništa pa-men- uo
o patnjama desetina euroĐ-ski- h
naroda koje su Nijemci uniš-tili
i pljačkali Umjesto toga nje-gov
govor sadrži iluzije i suges-tije
za povećanje potencijala nje-mačke
Industrije odredjenog od
strane velikih sila U njegovom
govoru čuli smo projekte za is-pravku
njemačkih granica I za
hitno obrazovanje centralne vlade
u Njemačkoj"
"Sigurno je naglasio je g Ven-de
da govor ministra Byrnesa mo-že
povećati joS uvijek neugušene
Imperijalističke instikte Nijemaca
1 njihovu želju za revanžom" Am-basador
Vende podvlači da Pots-dams- ka
deklaracija predvidja u
budućnosti centralizaciju njema-mačk- e
privrede u upravi ali kao
osnovni uslov za to ona predvidji
prethodnu punu i temeljnu demili-tarizaciju
dehitlerizaciju Njema-čke
Toslje govora u Stuttgartu
predsjednik vlade Bavarske Ni-jemac
Sergner je rekao: "Bvrnea
nam je govorio ne kao pobjedjeni-m- a
već kao starim prijateljima"
"Ministar Byrnes je u Stuttgartu
dao Nijemcima na znanje da su-protno
odlukl velikih sila u Pots-dam- u
granice Poljske na zapadu i
sjeveru joS mogu biti promjenjene
u korist Nijemaca Nama Poljaci-ma
je neobično žao sto predstavnik
pobjedničke savezničke velike sile
govoreći pred Nijemcima i dodira-Ju- ći
pitanje Poljske (za koju je
predsjednik Roosevelt govorio da
će jedan od ciljeva pobjede Ujedi-njenih
Nacija biti naknada neprav-de
nanesene njoj od strane Nije-maca)
— nije ni pomenuo naše
Šestogodišnje patnje na Varšavu
potpuno uništenu od strane Nije-maca
ni više od G milijuna žrtava
koje je dala Poljska kao ni činje-nicu
da će čitava pokoljena Polja-ka
morat raditi da bi obnovili sve
Sto su Nijemci uništili On Je go-vorio
jedino o tome da se Poljskoj
eventualno oduzme jedan dio nje-zine
teritorije u korist Njemačke"
"Zemlje na Odri Nisi i Baltiku
naglasio je ambasador vjekovima
poljske koje su nam bili oduzeli
Nijemci izvojevane su i vraćene
junačkom krvlju poljskog vojnika
i nllta na zemlji neće nas ponovno
istjerati Potsdamske odluke de
facto su odredile i definirale da-našnje
granice Poljske na zapadu
i sjeveru Uostalom po pitanju
svojih granica na zapadu i na sje-veru
poljski narod nema namjera
da d iskusi ra '
Odgovarajući na pitanje kako je
lVljka javno reagirala na govor
ministra Bvrnesa ambasador Ven-de
je istakao da je ovaj govor itaz-va- ©
u poljskoj javnosti čndjenje i
Na kraju je ambasador dao niz
podataka o prilikama u krajevima
koji su Poljskoj vraćeni Potedam-skar- n
konferencijom On je nagla-siš
da u ih NljHKi potpuno oplja
čkali Oni su u njima u toku rata
potpuno istrebili Poljake Do juna
ove godine preseljeno je u ponov-no
stečene oblasti 4 milijuna Po-ljaka
Do kraja godine broj dose-ljenih
Poljaka dostići će najmanje
pet i pol milijuna Danas poljski
narod poljski seljak radnik na-mještenik
profesor učitelj umjet-nik
zanatlija i trgovac intenzivno
rade na obnovi i kolonizaciji tih
drevnih poljskih krajeva Iselji-vanje
Nijemaca utvrdjeno u Pots-dam- u
planski napredjuje Na ci-jeloj
poljskoj teritoriji ima njih
još nešto više od jednog milijuna
Taj se broj iz dana u dan smanju-je
Zatim je ambasador iznesao
statističke podatke iz kojih se vi-di
velika uloga koju u privrednom
životu Poljske imaju ponovno ste-čene
oblasti One već danas daju
izmedju ostalog 36 posto cjelokup-ne
poljske proizvodnje uglja 30
posto tekstilne proizvodnje 30 po-sto
hemijskih preradjevina '25
posto livenog željeza itd što se
tiče kulturno-prosvjetno- g razvoja
ambasador Vende je naglasio da
je mreža poljskih škola obuhvatila
već cijelu teritoriju ponovno ste-čenih
oblasti Krajem ove školske
godine bilo je samo pored nekoliko
visokih škola i 3000 osnovnih ško-la
sa oko 400000 učenika Sve su
te škole potpuno poljske
"Duboko sam uvjeren završio
je ambasador da rotsdamske od-luke
o vraćanju Poljskoj njezinin
prestarih oblasti na Odri Nisi i
Baltiku odluke koje samo isprav-ljaju
vjekovnu nepravdu nanesenu
Poljskoj ne samo da pruža garan-ciju
osiguranje mira već je isto
tako nesumnjivo u najskorije vri-jeme
doprinesti privrednoj izgrad-nji
ne samo Toljske već l drugih
zemalja u Europi
ISTINA JE PROBILA I
PROBIJAT ĆE
Beograd 18 septembra — Da-našnja
Borba komentariše pogtu-pa- k
ambasade Sjedinjenih Država
u Beogradu koja je odbila dati
ulaznu vizu delegaciji sve-slaven-sk- og
komiteta Jugoslavije koja
je trebala sudjelovati na 3 kon-gresu
američkih Slavena u Nev
Vorku Navodeći odgovor ambasa-de
da je izdavanje ulazne vize od-bijeno
na osnovi useljeničkog za-kona
od 1918 i njegove dopune od
1924 Borba pile:"
Po srijedi je sprečavanje odla-ska
jugoslavenske delegacije na
kongres Po srijedi je zla volja
prema predstavnicima Jugoslavije
Po srijedi je neprijateljski akt u-per- en
protiv naroda Jugoslavije
protiv Slavena uopće I protiv mi-roljubivih
i demokratskih naroda
svijeta Navodjenje nekih emigra-cioni- h
akata iz 1918 i 1924 samo
je licumjerna forma koja treba da
pokrije suštinu Jugoslavenski de-legati
za Slavenski kongres nisu
nikakvi useljenici već učesnici na
jednoj manifestaciji koja je vre-menski
sasvim ograničena Te
pravne odredbe licumjeno su na-tegnute
da bi se opravdao stvarno
neprijateljski politički akt koji se
sastoji u onemogućivanju da 3e
na Kongresu Slavena u Americi
čuje glas nove slobodne istinski
demokratske Jugoslavije Trebalo
je spriječiti da slavenske mase u
Americi kao i Široke mase ame-ričkih
naroda čuju sa tribine kon-gresa
američkih Slavena istinu o
Jugoslaviji Ta istina nije poželj-na
za izvjesne krugove u vrijeme
kad trustovska i monopolietička
velika štampa servira američkim
masama laži kojima nastoji da
slobodoljubive narode Jugoslavije
prikaže kao neke agresore koji čak
prijete i Americi Trebalo je spri-ječiti
da predstavnici Jugoslavije
izkažu volju jugoslavenskog naro-da
da žive u prijateljstvu sa na-rodima
Amerike i da zajednički
rade na učvršćenju ugroženog mi-ra
i prave demokracije"
"Onemogućavanje učešća jugo-slavenske
delegacije na kongresu
Slavena u Nev Yorku u skladu je
sa političkom linijom izvjesnih
američkih krugova koji se nepri-jateljski
odnose prema Jugoslavi-ji
Njihovo neprijateljstvo Ima
svoj korijen u činjenici što je Ju-goslavija
nezavisna i što njezini
narodi nedopuštaju da njihova
zemlja bude ičija prćija"
"Dugo vrijeme za vrijeme o-slobodil- ačkog ustanka trebalo je
završava Borba dok je u američ-ke
mase prodrla istina o pravom
stanju stvari u Jugoslaviji Njezi-no
probijanje sprijeeavali su oni
isti koji danas serviraju lati o
Jugoslaviji Ali na kraju krajevi
istina je ipak prodrla Pa i sada '
istina o novoj Jugoslaviji prod rti '
će u američke mase i pored svih
emigrneiofiih akata amerieke am- -
ISPRAVAK
U izdanju Novosti od 14 sep-tembra
potkrala nam se griješka u
članku "Pomozimo obnovi i iz-gradnji
Vukove Gorice" U članku
stoji da je u tu svrhu skupljeno
$43500 a trebalo je biti 44500
ŠTO VRIJEDI MNOGO
VIŠE OD ZLATA
Oni koji su već svršili 2 razre-da
gimnazije znaju što znači tira-nija
i tko je tiranin Za one mla-dj- e
reći ćemo da su Grci čovjeka
koji prigrabi vlast u svoje ruke
pa vlada mimo želje naroda nazi-vali
tiraninom i takvu vladavinu
tiranijom
Jedan tiranin priča jedna stara
grčka priča potjerao je skoro sve
gradjane da po cijeli dan rade u
njegovim rudnicima zlata Tak- -
oni nisu imali vremena za svoj po-sao
Niti su zemljoradnici mogli
da obradjuju zemlju niti zanatli-je
da se bave zanatima
Poslali su zato svoje žene tira-ninov- oj
ženi da je mole za pomoć
žena ovog tiranina pozva neko-liko
zlatarskih radnika i naloži m
da od zlata naprave ribe pečenja
poslastice voće i kruh
Kada se tiranin vratio s puta i
zatražio da jede Unijela je ona
preda nj zlatan stol na kojem nije
bilo ničega što bi se moglo pojesti
jer su sva tobožnja jela bila od
zlata
Tiranin ispočetka pomisli da je
sve to — iznenadjenje koje mu je
žena spremila i sa oduševljenjem
posmatraše ove umjetničke rado-ve
Ali kada Još ništa od pravoga
jela ne dodje na stol ponovi in
svojoj ženi da je na putu mnogT
ogladnio Žena mu donese novi
jela od zlata
— Hoću da jedem i pijem! —
rekao je Ijutito tiranin
— Ta jedi i pijl — rekla je nje-gova
žena i naredila da mu se do-nese
JoS 1 zlatni pehar u kome je
umjesto pića bio zlatni prah
Tiranin sada prosto pobjesni i
stade da viče tražeći jelo i vino
— Ti si tako htio rekla je nje-gova
žena smiješeći se je si upro-pastio
i zemljoradnju i zanate mi-sleći
da je zlato važnije od rada
Tako je tiranin bio poučen mu
drošću svoje žene pa je sve silom
dovedene seljake i zanatlije pus-tio
iz zlatnih radnika da rade i da
stvaraju zemljina bogatstva koja
su korisnija i vrijednija od zlata
NESTRPLJIVIM ČITATELJI-MA
JUGOSLAVIJA — Strpite
se ljubljeni moji! A što se tiče o- -
nih koji šire uznemirujuće vijesti
za vrijeme mirovne konferencije
njima odgovorite sasvim mirno
da su u toku konferencije kojj
će ih potpuno umiriti jer smo svi
željni mira pa hoćemo da imamo
mira i od raznih nemirnjaka i
smutljivaca
F D "SLAVIJA" ZAGREB —
Sumnjam da će tvojim funkcioe-rim- a
koristiti specijalni izlet u —
Rimske Toplice dok obični člano-vi
#uzalud čekaju kamion jer se
zbog takvih specijalnih izleta mo-že
lako izletjetitl iz društva na
specijalni način
MILENKO JOVANOVIĆ PO-VJERENIK
KO ZEMUN — Baš
si vjeran čuvar starih tradiciji
samo si zaboravio da je ovo do-ba
a tvoje akcije da su iz doba
najgore reakcije
JOSIP TUREK GOSTIONI-ČAR
ZAGREB — Jožek Jožek
stari možek nemoj točiti nigdar
već kojekakšne kiseliše kajti 11
se crno piše i na globu sve to
više birtija ti ćela diše
MIJO GAšPERT ZAGREB —
Vidim da si se proslavio ne samo
kao ratni dobitnik već I kao po-sljera- tni
ratnik protiv radnika jer
misliš da možeš raditi šta hoćeš
Za takav "rad" ima još lijeka jer
bi se moglo desiti da nećeš radi-ti
ono što hoćeš već ono što budu
htjeli oni koji će te poslati na
rad
MARIJA BRADIČIĆ SUŠAK
— Radi nedoličnog ponašanja
prema organima javnog reda nau-čili
su te javno malo reda pa si
za probu platila samo globu ja
bih ti Još savjetovao: da globu
platiš a jesik — skratiš
MARICA RUS ZAGREB VI- - J
SOKA ULICA 10 — Kalu novine
da si ti Marica marliva Križarici
i da te nije strah jer ti Je pokro-vitelj
biskup Lah Medjutim sve
se bojim da tvoj Studentski dom]
ne doživi slom i da ga vlasti po-red
sveg kritarttva ne prekriie
jer nam ne trebaju takve "stu-dentske
hiše" pa će onda i biskup
NOVOSTI
SAKUPILI $14650 ZA
NOM ODBORU
Vancouver B C — Prije sam
objavio u Novostima list druga
Petra Milaković predsjednika Na-rodnog
odbora za rajon Budinjak
(Žumberak) u kojem je apelirao
na nas mješćane da medju sobom
sakupimo potrebnu svotu za kupiti
pisaću mašinu pa da je pošaljemo
Narodnom odboru Još mi je napo-menuti
da se je ovaj apel odnosio
samo na nas bližnje Žumberčane
da nebi tim nanijeli štete akcija-ma
za opću pomoć našim narodi-ma
u Jugoslaviji
Kad sam primio list odnosno
apel od druga P Milaković na-pravio
sam 8 sabirnih lista i ra-zasl- ao
ih na moje bližnje komšije
U popratnom pismu apelirao sam
na njih da se zauzmu za ovu ak-ciju
Do sada su ovo rezultati: Na li-sti
broj jedan ja niže potpisani sa-kupio
sam $9350 a brat Janko
Delivuk Schumacher Ont $6300
na listi broj 4 Ostali prijatelji još
mi se nisu javili možda će kasnije
ili su pak na strani Mačeka i osta-lih
neprijatelja nove Jugoslavije
Svotu od $14G50 naime što sam
imao pri ruci poslao sam Vijeću
Kanadskih Južnih Slavena u To-ronto
da nabavi pisaći stroj i da
ga pošalje Narodnom odboru u
Budinjak Novac su priložili slije-deći:
VANCOUVER B C:
Po $2000: Dane šimrak
Po $1000: Nikola žeravica
Po $500: Janko Rapljenović
Janko Guzdanović
Po $300: Josip Iskra Ilija Ga-rapi- ćj
Po $200: Marta Jurić Janko
Damjanović Makso Vuković Mar-tin
Stipac Josip Janković Dane
Vukasović Jure Sombol Anton
Luzar Frank Ferenc Dragan Za-klan
Pavao Kckić Tetar Radić
Slavko Car Ilija Popović Jure
Skok Josip Janković Gabre Ju-rić
Po $100: Janko Mahovlić Jan-ko
Stanišić Janko Vukšić Nikola
Jurić Anton Bravar Mitar Ilić
Marko Badovinac Mile Matić
Stevo Sebuk Josip Višnjak Niko-la
šuper Nikola KrajaČić
Po 50c: Joso Cindrić J Čepu-ra- n
M Plotovski
SCHUMACHER ONT:
Po $500: Janko Delivuk Niko-la
Vuković Danica MarkuJić
Pavle Pavić T Žeravica Janko
Duralija Janko Posinak Petar Je-len- ić
Ilija Herak
Po $200: Mile Bofkovar
Lah promijeniti svoj pokrovitelj-ski
— "fah"
MILUTIN MANCE ZAGREB
— Bolje bi ti bilo Mance da si
otišao u zvjezdoznance kad nisi
znao trgovačke uzance nego si
zapao u klance ma ćeš sada jesti
— žgance bez masti jer si se za-mjerio
vlasti
MILIVOJE MARIĆ DIREK-TOR
VAGON-LIST- A — Bojim
se da su ova kola za spavanje us-pavala
i tvoju savjest ali je do-bro
da imaš savjesno osoblje koje
te je probudilo Reklama koju su
ti napravili vjerujem da ti ne ie
duže vremena dati spavati iako
si direktor kola za spavanje
GRAMLEK BEOGRAD — Baš
si imao smolu kad si svoj oglas
u "Politici" objavio trinaestoga
pa si u njemu naveo nekih trina-est
ulica koje više ne postoje a
medju njima i takve kao što su:
Kneza Pavla Kraljice Marije
Prestol Petra i td Za ovakve fir
me kao što si ti trebala bi poseb-na
ulica koju bi se mogla nazva-ti
Ulica minulih dana
Novi sovjetski ambasa-dor
u Engleskoj
London 30 Sept — Za novog
sovjetskog ambasadora u Britaniji
imenovan je George Zarubin bivši
sovjetski ambasador u Kanadi Za-rubin
će preuzeti mjesto Feodora
Guseva koji se povratio u Mosk-vu
i tamo postavljen na dužnost u
ministarstvu vanjskih poslova
SSSR
George Zarubin je bio sovjetski
ambasador u Kanadi od marča 1914
do februara ove godine On je na-pustio
Ottawu u vrijeme kad je
kanadska vlada organisirala anti-sovjets- ku
kampanju o navodnoj
"špijunaži" u korist Sovjetskog
Saveta Poslije toga Zarubin se
nije više vraćao u Kanadu Sov-jetske
poslove u Kanadi vrši ot-pravnik
poslova Nikolaj Belohvo-stiko- v
Kerempuhijada
PISAĆI STROJ NAROD-- U
BUDINJAKU
Po $100: Božidar Gjud Frank
Vukobratić Petar Vidović Drago
šeperić Kuzman Borošić Mile
Fajdiga
Ukupno $5300
Svega ukupno $14050 fl
U ime Narodnog odbora I naro-da
Budinjak najljepše se zahvalju-jem
svima prilagačima
Nikola žeravica
Jugoslavenska omla-dinska
brigada radom
pomaže na obnovi
Varšave
— Slavenska uzajamnost nije
više samo parola niti želja za da-leku
budućnost nego je postala
stvarnost koja poezuje sve sla-venske
narode koji su bili žrtva
fašističkih napadača Jedan takav
lijepi primjer slavenske uzajam-nosti
pokazuje jedna jugoslaven-ska
omladinska brigada koja sa-da
radi na obnovi Varšave i po-maže
u čišćenju ruševina prijesto-lnice
bratskog poljskog naroda
Ova Jugoslavenska omladinska
brigada odlikovala se požrtvovnim
radom i izazvala pažnju poljske
javnosti Nju su ovih dana posjetili
predstavnici poljske vlade kao i
diplomatski predstavnici Sovjet-skog
Saveza Jugoslavije Rumunj-ske
čehoslovačke i Bugarske
Slavenskog komiteta i Društva za
kulturnu suradnju Poljske s Ju-goslavijom
Zapovjednik jugosla-venske
radne brigade pozdravio Je
goste i u svom govoru naglasio
da bratstvo slavenskih naroda is-kovano
u zajedničkoj borbi protiv
fašizma nalazi danas svoj potpu-ni
izraz u zajedničkom radu uza-jamnom
pomaganju na obnovi
bratskih zemalja Na rastanku s
poljskim gostima otpjevala je ju-goslavenska
omladinska brigada
partizansku pjesmu o maršalu
Titu
Djed Josip bijaše stari pekar
On je otvorio prvu pekarnicu u
našem Vinodolu Radio je savjes-no
i pošteno Svi su ga štovali i
rado susretali
U slobodno vrijeme bavio se i
ribarenjem Za taj posao redovna
je vodio uza se najstarijeg unuka
Milana Dječak mu je pomagao u
veslanju i nosio uvijek košaru Tu
je bila meka povrazi — čvrste
končane niti — i tvrdi primorski
krušac Ako su što ulovili i to je
radosno unuk nosio kući
Milan je volio djeda i bio pom-sa- n
što ga vodi na ribarenje Kad
je lovina bila dobra nitko sretniji
od starog pekara i njegovog unu-ka
Pričao je djed unuku i svako-jake
zgode i nezgode Veselo se
znao nasmijati Ako lovine nije bi-lo
tada je i Milan slabije prola-zio
Djed ga korio da ne zna ves-lati
da prejako udara po površi-ni
i da s njime ni ne može doći da
lova To je trajalo svu večer No
kad se sutradan opet smirila puči-na
i kad se sunce stalo spuštati
prema zapadu djed je umiljato
zvao unuka:
— Milane sinko pokušajmo da-nas
sreću! Ne će biti vjetra more
je kao ulje danas bi mogli laki
loviti lignje
Počinje ribarenje Večernje ru-menilo
Siri se po obzorju i odra-zuj- e
po mirnoj pučini mora ča-mac
odmiče sve dalje Milan ves'a
i nastoji da što tiše klizi veslo u
grud smirene površine Djed Jo-sip
spušta povraz i živahno trza
rukom po zraku Sav se zanio lo-vom
Ali slabo prolazi Nema lig-nja
ni za lijek
— Ne znaš Milane veslati Uda-raš
prejako Lignji su plašljivi Ja
ću veslati a ti bacaj povraz Čim
što osjetiš na njemu zovi mene
Ja ću lovinu izvući I tu treba
znanja
I zbilja Stari ribar kao čaroo-nja- k
miče se po moru Kao sjeni
nečujno odmiče čamac Večer se
sve više spušta Milan rukama dr?i
povraz Ozbiljan i pažljiv Ujeda
red etol Nešto se oteglo na povra-z- u
Sav uzbudjen zove djeda Sta-rac
odlaže veslo i u tren oka —
liganj je u čamcu Starcu se uzdi-že
zadovoljno brk
— Tako sinko pazi i dalje!
I drugi je liganj uhvaćen Treći
— četvrti Veselje je u čamcu
Sada će Milan veslati Neka se uči
Djed drži povraz i miče njime
Kad osjeti lovinu daje povraz M-ilanu
i Milan sav sretan Uvuče lig-nja
Bože koliko radosti! Kako j
ponosan! Nitko nije veći od njega
što će reći majka njegova što ba-ka?!
Kako će mu saviditi dru-govi!
Kako će s djedom ponosno
OBJAVE
Hamilton Ont
tr Ogranak Saveza Kanadskih Hr
vata održavati će svoju sjednicu
u nedjelju C oktobra u 730 u ve-čer
u vlastitim prostorijama
Budući će se diskusirati akcije
za jesensku i zimsku sezonu po-trebno
je da se članstvo prisust-vuje
sjednici
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će sjednicu u ne-djelju
C oktobra u 2 sata poslije
podne u Jugoslavenskom domu
3447 St Lawrence Blvd
Radi potrebnog rješavanja naših
organizacionih i drugih pitanja po-trebno
je da sve članstvo bude na
sjednici
Hamilton Ont
Klub "P žapkar" Radničke Pro-gresivne
Partije priredjuje svoju
jesensku zabavu na 5 oktobra u 8
sati na večer u Partizanskom Do-mu
Na zabavi će svirati stari tam-buraški
zbor
Pozivamo sav naš narod mjesta
i okolice da posjete našu priredbu
a naročito nesmiju izostati drugo-vi
i drugarice tj članovi kluba
PODIZANJE SRPSKIH SELA
ULICI
Prema planu narodnih vlasti
ove godine se u Lici izgradjuje
400 domova za srpske seljake čije
su kuće porušene ili popaljene za
vrijeme rata U izgradnji srpskih
naselja punu pomoć pružaju hr-vatska
sela i hrvatski seljaci sa
radnom snagom i upregom Do-voljnu
radnu snagu daju i radnici
iz raznih pilana
vraćati se kući On naprijed brzim
korakom a stari pekar polako za
njim Sa svakim će se zaustaviti i
mnogima će dobaciti veselu riječ
A bilo je koji put i šaljivih zgo-da
Jedamput su dugo ribarili a
liganja nigdje Veslao Milan ba-dava
— veslao djed a uvijek ništa
Već se bilo potpuno smrklo Oni
još uvijek love Nadaju se sreći
Nešto otegnulo povraz Milan
ga dade djedu Vuče djed i ne vje-ruje
svojim očima Nešto crno
oveliko okruglo diže se na površi-nu
Kao da je dlakavo kao da je
živo Uozbiljio se djed Ne može ni
maknuti s mjesta Milan Hvata
njega strah a ne smije ni pisnuti
Noć je Mrak svuda Oni sami na
pučini
Djed se ojunačio Uhvatio veslo
razmahnuo se dobro i njime onu
crnu glavu opalio upravo po čc-len- ci
Ništa I drugi put Isto
tako Kad je mislio da je neman
zatukao primakne se bliže i vi-dje
na svoju sramotu da je to po-vraz- om
zahvatio mrežu starog!
Dominesa i za pluto držao da Je
glava nemani Naš pekar i sam se
bio uplašio tudje mreže Sramota
ali istina Svašta u noći biva
Kada su se vraćali kući toga pu-ta
djed je naprijed išao brzim k- -
threnje djeda
Josipa
Početak svako večeri u
Utorak 1 oktobra 1948
Val d'Or Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu j
nedjelju G oktobra u 2 sata posli-je
podne u Union hali
Pozivaju se svi članovi n sjed-nicu
Toronto Ont
Jugoslavensko pjevačko društvo
"Jedinstvo" održavati će svoju
sjednicu u četvrtak 3 oktobra na
38G Ontario St
Pozivamo sve članove prijatelje
i prijateljice koji žele postati čla-novi
a naročito našu omladinu da
prisustvuje sjednici
Kirkland Lake Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu na G oktobra točno u 2
sata poslije podne u Saveznim pro-storijama
na 40 A Label Ave
Pošto će se davati izvješće od
piknika potrebno je da sve član-stvo
prisustvuje sjednici
Timmins Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju sjednicu u
nedjelju 6 oktobra u 3 sata poslije
podne na 112 Balsam St N
Pozivaju se svi članovi na sjed-nicu
jer imamo rješavati vrlo važ-nih
stvari
So Porcupine Oni
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će redovitu sjedni-cu
u nedjelju G oktobra u 6 sati u
večer kod brata S Gašpić lit
Fern Ave
Radi stvaranja plana za jesenske
i zimske akcije potrebno je da sve
članstvo prisustvuje sjednici
Na znanje tamburašima
Prodajemo 12 komada tambura
srijemskog sistema Ako ih tko
želi kupiti neka se obrati na slije-deću
adresu:
Mrs Stavka Kokotović (tajnica
Ličkog kluba) 17198 Greeler Ave
Detroit Mich_ USA
Port Arlhiir Ont:
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u nedjelju G oktobra u
730 na večer u Hrvatskom domu
227 Pearl St
Pozivaju se svi prijatelji i čla-novi
ogranka da prisustvuju sjed-nici
na kojoj ćemo raspravljati
važna pitanja naše organizacije
POTRAGA
Molio bi Johna Perhata iz Hr-vatskog
rrimorja da mi se javi na
donji naslov pošto imam za njega
list iz kraja Isto molim čitaoce
Novosti da ako znaju njegovu ad-resu
da ml je dostave Unaprijed
se zahvaljujem
Dinko Justin 215 Bcrklej SU
Toronto Ont
rakom I nije dao da pc Milan s
kim zadržava
Kmde
540 Cijena umjerena
"RUSSIA ON PARADE"
PRIKAZIVATI ĆE SE JOŠ CIJELI OVAJ TJEDAN U
KINO THEATRE
College i Manning