Novosti, March 18, 1947

              NOVOSTI Utorak 18 marža 1947
STHANA 2 NOVOSTI STANOVIŠTE JUGOSLAVIJE PREMA
Published every TueBday Thursdav and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language NJEMAČKIM REPARACIJAMA
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Begistered in the Registrv Oiiice for the City of Toronto
on the 24th day ol October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi so ne vraćaju
Kad je bio Maček u Americi
Kad je prošle godine bio u Americi i Kanadi izdajnik
naroda Jugoslavije Maček pisali smo da ne dolazi ovamo
samo zbog ustaško-mačekovsko- g kongresa nego i zbog dru-gog
Tada smo rekli da dolazi i bog sredjivanja prilika
medju ustašama i mačekoveima kako bi od sada mogli za
jednički vojevali i pripremati se za dolazeću konvenciju HBZ
Bili smo u pravu
Danas doznajemo i nešto drugo o Mačekovoj posjeti u
ove zemlje Doznajemo da je ovdje bio u vezi sa zloglasnim
četnicima Draie Mihailovica održao nekoliko sastanaka sa
Fotićem episkopom Irinijemna sa izbjeglicom i izdajicom bu-garskog
naroda Georgijem Dimitrovim i drugima
O Mačekovu putu u Sjedinjene Države i Kanadu piše
četnička novina iz Italije vrlo pohvalno Dapače primio je po
povratku saradnika ovo novine poznatog četnika M Birčani-n- a
koji kaže da je Maček u njegovu prisustvu istakao vjer-nost
kralju Petru i potrebu zajedničke — četničke ustaške i
načekovske — suradnjo za obaranje nove Jugoslavije
Da potvrdimo gornje donašamo prepis članka "Put dr
Mačeka u Ameriku" koji je izašao u "Poletu" četničkom orga-nu
u Italiji još prošle godine Upozorujemo naše čitaoce na
taj članak jer će se preko njega još jednom uvjeriti o izdajni-čkoj
ulozi Mačeka o njegovoj vezi sa četnicima sa kraljem
Petrom i svim drugim neprijateljima nove Jugoslavije
Nije na čast Sjed Država
Vijest da se Sjedinjene Države namjeravaju miješati u
grčke unutarnje poslove primljena je sa osobitim negodo-vanjem
koliko u Grčkoj toliko i u samoj Americi
Bivši podpredsjednik Sjedinjenih Država Hanry VVallace
je taj čin nazvao običnim izazivanjem demokratskog javnog
mijenja i greškom koja će se prijo ili kasnije osvetiti najviše
Sjedinjenim Državama
U Europi smatra se američko uplitanje u Grčku ne samo
otvorenim izazovom nego i pokušajem da se od Grčke stvori
stratešku vojnu bazu za američki imperijalizam koji bi od tuda
prodirao dublje u Balkan i ostale zemlje Srednjeg Istoka isti-skivaju- ćt
pomalo veliku Britaniju iz jedne pozicije za drugom
Mediu onima koji najstrožije osudjuju taj čin američkog
imperijalizma je grčki narod njegov najborbeniji i najlojalniji
dio Vodja grčkih komunista je na primjer rekao da će se
grčki narod odupirati američkoj intervenciji isto kao što se
odupirao britanskoj "Prijatelji Grčke — kaže Zachariadis --
mogu biti samo oni koji poštuju njenu nezavisnost koji cijene
grčki narod i koji se ne miješaju u njegove unutarnje poslova
kad ih nitko ne zove Ako narod Sjedinjenih Država želi podr-žava- ti
dobre prijateljske vezo sa grčkim narodom onda ne-smi- je
dopustiti da so u Grčkoj obnovi tragična pogreška Ve-lik- e
Britanije Najvažniji preduslov za to je poštivanje našeg
nacionalnog ponosa naše slobode i nezavisnosti" — rekao je
Zachariadis
Sličnog mišljenja su vodje i ostalih demokratskih partijq
i organizacija Američku intervenciju pozdravljaju samo grčki
monarhisti i drugi reakcionare! koji se bez strane intervencije
nebi odriali na vlasti ni jedan dan i kojima je potrebna
podrška iz vana da bi grčki narod driali u ropstvu
Svako miješanje u unutarnje poslove Grčke bez pitanja
i odobrenja grčkog naroda je novi korak protiv grčke neza-visnosti
Upravo za to što se poslije porota nacizma umješao
u grčke poslove britanski imperijalizam narod Grčke pao je
u tako bijedno stanje kao ni jedan drugi narod u Europi
Da strane bajunete nisu stale na put grčkom narodu poslije
otJobodjnja od naeUla ekonomsko i pofiučko stanje zemlje
bilo bi danas sasvim druk&j Svakako bi bilo bolje nago
dana
Američka vlada nema odobrenja od svoga naroda da se
miješa u unutarnje poslove drugih naroda Predsjednik Tru-ma- n
njj rekao narodu istine kad je u Kongresu Izjavio da
je sajam potreban zbog toga da bi se omogućilo grčkom
narodu "izbor po vlastitoj želji" Predsjednik Truman je to
rekao ne u ime američkog naroda nego u ime američkih im-perijalistic- lih
krugova koji idu za osvajanjem svijeta
Miješanje američkog imperijomnaa u poslove drugih ze-malja
nije na čast Sjedinjenih Država nego na sramotu Ame-rički
narod to neće nikada odobriti
f
Na problemu njemačkih reparacija provjerava se
čitava privredna politika velikih sila
prema pobijedjenoj Njemačkoj
Niže donosimo eksooze kojeg je pred konac siječnja dao
delegat FNRJ dr Mladen Iveković na zasjedanju pomoćnika
ministara vanjskih poslova u Londonu kada su pripremali
nacrt mirovnog ugovora sa Njemačkom Danas se ovo pitanje
raspravlja na konferenciji ministara vanjskih poslova u Mos-kvi
Ekspoze dr M Ivekovića počima:
"Gospodine predsjedniče gospo
do delegati!
Vlada FNRJ sa zahvalnoKu je
primila poziv zamjenika ministara
vanjskih poslova da na ovom za
sjedanju izloži svoje poglede na
probleme u vezi s pripremama mi
rovnog ugovora s Njemačkom
Tim povodom ona je u posebnom
memorandumu izložila svoj stav o
osnovnim pitanjima koja se odno-se
na problem poslijeratne Njema-čke
Ja nemam namjeru da se u
ovom ekspozeu osvrćem na sva ta
osnovna pitanja već ću se zadrža
ti samo na jednom problemu koji
konkretno Jugoslaviju naročito
interesira To je problem njemač-kih
reparacija i svih pitanja koja
su 8 njim neposredno povezana
Jugoslavenska vlada smatra da
se upravo na tom problemu koji
Jugoslaviju živo interesira pro-vjerava
čitava privredna politika
velikih sila prema pobijedjenoj
Njemačkoj Ona ujedno želi da
skrene pažnju Konferenciji zamje-nika
ministara vanjskih poslova
na činjenicu da se u toj politici u
naročitom obliku održava bitno od-stupanje
od Krimskih i Potsdam-ski- h
odluka Iako se u Krimskoj
deklaraciji vrlo jasno navodi da
će Njemačka biti prisiljena da u
najvećoj mogućoj mjeri u naturi
nadoknadi razaranja i patnje ko
je je prouzrokovala Ujedinjenim
nacijama i ma da su u Potsdam-sko- j
deklaraciji detaljno konkre- -
tirizane obveze Njemačke repara- -
cioni program se do danas tako
reći nije ni počeo izvoditi Mi ni
danas godinu dana poslije isteka
roka do kojega je trebala da bu
de utvrdjena njemačka industrij
ska masa raspoloživa za reparaci-je
ne znamo čime možemo raču-nati
i da li uoj)će možemo da ra-čunamo
bar na djelomičnu nakna
du Štete od Njemačke Okupacione
vlasti zapadne Njemačke odugo-vlače
sa stavljanjem na raspolože-nje
za reparacije čak i onih njema-čkih
industrijskih objekata za ko-je
je kontrolno vijeće u I'erlinu
kao kvadripartitni saveznički or-gan
donijelo odluku o demontira-nj- u
Dosad izvršeno dodjeljivanje po-sredstvom
Mcdjusavezničke agen-cije
za reparacije uglavnom po
jedinačnih i izdvojenih industrij
Vlada FNRJ sa žaljenjem kon-statira
da se o reparacionim da-vanjima
ne može danas još stvoriti
ni približila Zemlje koj
očekuju reparacije od Njemačke
ne znaju ništa pozitivno o sudbini
njemačkih placementa u inozem-stvu
a naročito u neutralnim zem-ljama
što više dosadašnji rezul-tati
pregovora triju ovlaštenih sa-vezničkih
zemalja — Francuske
Velike Uritanije i Sjedinjenih Ame-ričkih
Država — s nekima od ne-utralnih
zemalja pokazuju da u
izvjesnim financijskim krugovima
savezničkih i neutralnih zemalja
postoji jaka tendencija za prikri-vanje
i kamuflažu njemačkog kru-pnog
kapitala u inozemstvu U či-tavom
nizu njemačkih poduzeća u
neutralnim zemljama pojavljuju se
novi vlasnici u obliku raznih kor-poracija
društava i trustova iz
nekadašnjih savezničkih zemalja
Te pojave nisu zabilježene samo
u Francovoj Španjolskoj nego je
uopće poznato da nacisti drže va-žne
pozicije i u raznim drugim
t zv neutralnim zemljama Lik-vidacija
njemačkih placementa u
korist zemalja — žrtava njemačke
agresije u većini tih zemalja nije
ni započeta U onim pak neutral-nim
zemljama gdje je započeta
pokazalo se da opustošene evrop-ske
zemlje će primiti možda ni
trideseti dio stvarne vrijednosti
njemačkih placementa u tim zem-ljama
Jo je neizvjesnija sudbina
njemačkih placementa u zapadnoj
okupacionoj zoni Austrije Joi u
srpnju mjesecu prošle godine dale
skih uredjaja i jednog dijela nje-mačke
trgovačke flote ne pred
stavlja ni jedan posto vrijednosti
koju bi 18 nacija — članica IARA
— Medjusavezničke agencije za
reparacije — imale da prime u ime
reparacija U stvari medju spo-menutih
18 nacija podijeljeno je
ukupno njemačkih industrijskih
uredjaja u vrijednosti od nekih 13
milijuna dolara Ako usporedimo
vrijednost svih dosad podijeljenih
objekata — dakle industrijske ure--
djaje plus brodovi s ukupnom ma-terijalnom
štetom prouzrokova-nom
razaranjem i pljačkom koju
su 18 zapadnih zemalja pretrpjele
u ratu protiv Njemačke i njenih
satelita a koja prema podacima
Pariške reparacione konferencije
iznosi 534 milijarde američkih do-lara
onda vidimo da vrijednost
svih reparacionih objekata stav-ljena
dosad na raspoloženje spo-menutim
(18) nacijama iznosi sa-mo
02'A cjelokupne materijalna
štete
Smatram potrebnim da nagla-sim
da je — medju svima zemlja-ma
koje imaju pravo na reparaci-je
iz zapadnih okupacionih zona
— Jugoslavija najteže pogodjena
ovakvim izvršavanjem reparacio-no- g
programa Gubitak nacional
nog bogatstva Jugoslavije u ratu
protiv Njemačke i njenih satelita
Iznosi 91 milijarde američkih do-lara
t j l~r ukupnih gubitaka
18 savezničkih zemalja — člani
ca IARA I'a ipak Jugoslavija je
dosad primila u ime njemačkih
reparacija jedva 004rr sume svo- -
jih naprijed navedenih gubitaka
Neizvršavanje reparacionih klau-zula
Krimske i Potsdamske kon
ferencije ne ocleda se samo u pi
tanju demontiranja one njemačke
industrije koja prelazi privredne
potrebe jedne miroljubive Njemač
ke nego i u pitanju drugih vri-jednosti
i objekata koji su u spo
menutim zaključcima predvidjeni
za reparacije Reparaciona prava
i potraživanja 18 zapadnih nacija
prema Njemačkoj trebalo bi pre-ma
razgovorima u Parizu iznositi
10 milijarda dolaia Isto toliko bi-lo
je pred vid jeno za SSSR U ovoj
sumi sadržana je i vrijednost bro-dova
morske i unutrašnje plovidbe
njemačkih placementa u inozem-stvu
njemačke tekuće proizvodnje
i t d
mi američke okupacione vlasti u
Austriji službenu izjavu austrij-skoj
vladi da su Sjedinjene Ame-ričke
Države spremne mireći se
njemačkih placementa u Austriji
S tim u vezi američke vlasti su
predale Austriji na upravu čitav
niz njemačkih poduzeća Vlada
FNRJ smatra da Je ovakav stav
neodrživ i pravno i moralno i po-litički
Prije vega Pariški spora-zum
o reparacijama koji Je potpi-sala
i vlada Sjedinjenih Američkih
Država odredjuje da se zemlje
potpisnice mogu odreći u cjelini ili
u jednom dijelu svojih prava na
reparacije ali to odricanje može
da ide samo u korist ostalih ze-malja
potpisnica Meljutim prema
spomenutoj izjavi Sjedinjene
Američke Države bi se odrekle nje-mačkih
placementa u korist au-strijske
vlade a to bi predstavljalo
flagrantno kršenje dispozicija Pa-riškog
sporazuma S druge strane
bilo bi u suprotnosti — da ne ka-žem
potpuno apsurdno — sa poli-tičkim
ciljevima i moralnim sadr-žajem
antihitlerovske koalicije da
su savezničke zemlje — žrtve hit-lerovske
agresije u kojoj je Au-strija
igrala aktivnu ulogu — du-žne
uračunati njemačke placemen-t- e
na svojim teritorijima u svoje
reparacione kvote a da istovre-meno
Austrija može koristiti nje-mačke
placemente bez ikakve na-knade
To bi u tvari značilo da
Austrija treba da prima njemač-ke
reparacije kao nagradu za svo-ju
ulogu u ratu Nifrta bolja nije
situacija u pogledu njemačke te- -
U izvjesnim krugovima savezničkih zemalja postoji
tendencija za prikrivanjem i kamuflažom
njemačkog krupnog kapitala u inozemstvu
slika
ne
kuće proizvodnje Tu nije samo u
pitanju ruhrski ugalj koji Fran-cuska
s pravom traži na ime re-paracija
a ne može da ga dobije
ni uz plaćanje u dolarima nego i
niz drugih proizvoda koje Njema-čka
može već danas da isporuči a
kojima se koriste samo okupacione
sile Njemačke
S tim u vezi čast mi je skrenuti
pažnju Konferenciji zamjenika mi-nistara
vanjskih poslova na rezo-luciju
br 2 aneksa Pariškog spo-razuma
koja predvidja upravo ta-kve
neodložne isporuke predmeta
tekuće proizvodnje na ime njemač-kih
reparacija Tu su rezoluciju
potpisale vlade Albanije Danske
Egipta Francuskp Grčke Indije
Luxemburga orve-k- e Holandije
Ćehoslovačke i Jugoslavije Rez
lucijom je jasno irražen stav ih
Put Dr Mačeka Ameriku
Pod gornjim naslovom dona-- t
"Polet" organ zloglasnih četnika
iz Italije članak o Mačekovom pu-tu
u Sjedinjene Države i Kanadu
"Polet" u kojem je ovaj članak
JV xnfađaičlxoa3 pult iz
--%x nm& t?mm
y£ZAri Jj
front i borbu protiv
nove narodne
ĆE OD
ZA
Zasjedanja egipatskog parla
menta na kojen je izvrgnuta '---
troj
kritici politika
s Englezima kao i svakidašnji s --
kobi i Štrajkovi — jasno govore
o raspoloženju egipatskog naroda
koji pooStrava borbu za nezavis-nost
za evakuaciju stranih tru-pa
iz zemlje
Napredni krugovi cijelog svijeta
prate živom simpatijom borbu egi-patskog
naroda za
ugovora od 193C god
s obzirom da taj ugovor vise ne
odgovara položaju koji Egipat za-uzima
kao suvereni član Organi-zacije
ujedinjenih naroda Pod
pritiskom nacionalnog pokreta u
Egiptu Englezi su 194C god bili
prisiljeni da pristanu na pregovo-re
o reviziji ugovora ali su svim
silama nastojali da re novim ugo-vorom
stvarni položaj Egipta ni
malo ne izmjeni Ne birajući sred-stva
pritiska Englezima je us-pjelo
da od bivšeg
egipatske vlade Setki-paJ- e iznude
pristanak za nacrt ugovora koji
je bio u potpunoj suglasnosti s
njihovim Poslije objav
ljivanja neslužbenog teksta toga
ugovora cijelu zemlju su zahva-tili
protesti koji su doli do pu-nog
izražaja u masovnim
nemirima napadajima
na engleske vojnike i t d
Vlada Setki-paš- e dala je uslijed
toga ostavku a ugovor nije pot-pisan
Ostavku lade treba dije-lom
pripisati I izjavi koju je 7
prosinca proSle godine dao eng-leski
generalni Sudana
Haldston llaldston je tom prili-kom
istaknuo da se ovim ugovo-rom
za Sudan podržava pravo ot-cjeplje- nja
od Egipta i da će sa-dašnji
sistem uprave u Sudan d
ostati
Za bolju ilustracije stava engle-ske
vlade prema pitanju Sudana
navest ćemo pisanje egipatskog
Yfftm-- M
vlada u pitanju njemačke tekuće
proizvodnje o kojoj se u posljed-nje
vrijeme u medjunarodnoj jav-nosti
vode tako žive diskusije
Navedene činjenice su u tijesnoj
vezi s generalnom političkom lini-jom
koju izvjesne okupacione sile
Njemačke provode u pitanju eko-nomskog
razoružanja Njemačke i
izvršenja Krimskog i
programa
Iz izloženog proizlazi da u repa-racion- oj
politici nad zapadnom
Njemačkom ozbiljan otpor
protiv njemačke in-dustrije
u stepenu predvidjenom
Potsdamskom deklaracijom i u
zaključcima PariSke
konferencije o
Ta se linija s druge strane od-ražava
u iroknrn financiranju
njemačke industrue i njemačke
privrede uopće u zapadnim okupa
u
iasao nosi datum od mjeseca sep-tembra
19411 godine i broj 111 Ni
glavi lista se kaže da list izlazi
u Londonu Engleska dočim se u
objašnjenju kaže da se pretplate
Wmj-$-$
Jedinstveni ustaša četnika mačekovaca za
Jugoslavije
EGIPATSKI NAROD NE ODUSTATI BORBE
NEZAVISNOST I SLOBODU ZEMLJE
"sporazuma"
reviziju anglo-egipatsk- og
predsjednik!
ciljevima
demon-stracijama
guverner
neizmijenjen
Potsdamskog
reparacionog
postoji
demontiranja
anticipiranim
reparacijama
general-major- a Muhameda Fntah-paJc- :
"Danas je potpuno jasno da u
pogledu Sudana Englezi imaju zj
cilj da Sudan pretvore u prvoste-penu
stratešku bazu na Uliskom
Istoku da iskoriste Sudan a nje-govo
bogatstvo stave u službu im-perijalističkih
interesa na Miškom
Istoku Oni žele odvojiti Egipat od
Sudana kako bi u Sudanu dobili
slobodne ruke i iskoristili tu ze-mlju
u vojne i imperijalistička
svrhe Oni Sudan smatraju dru-gom
Indijom i željeli bi da ga pre-tvore
u "Sudansko carstvo"
Novi predsjednik vlade Nokra-ši-paš- a
ne može izgubiti iz vida
neprijateljski stav ogromnog di-jela
egipatske javnosti prema ugo-voru
Revin-Setkl-pa- ša naročito u
pogledu sudanskog pitanja U svo-joj
političkoj deklaraciji on je iz-javio
da će nastojati da dovede
Sudance do "samouprave i stalnog
saveza s Egiptom pod egipatskom
krunom"
Govoreći u egipatskoj skupštini
lf prosinca on je rekao da će
njegova vlada učiniti sve Sto je
potrebno za ostvarenje nacional-nih
težnji egipatskog naroda: pot-pune
nezavisnosti evakuacije eng-leskih
trupa iz Egipta i ujedinjene
doline Nila
Progoni anti-fašis- ta u
goričkom okrugu
Ajdovšćina — Povodom zatva-ranja
tajnika okružnog odbora
Slovensko-talijansk- e Anti-fasisti-ć- kc
Unije u Gorici Albina Dujea
plenum Osvobodilne Fronte za go
riškl okrug uputio je angVo-ame-riek- oj
vojnoj upravi u Gorici pismo
u kojem s energieno protestira
protiv progona anti-faHt- a po ci-vilnoj
policiji Noeznlfkoj vojnoj
upravi
cionim zonama Njemačke — finan-ciranju
koje ide preko potreba je-dne
miroljubive Njemačke Ona se
održava u odnosu okupacionih sila
zapadne Njemačke prema njemač-kim
trustovima i koncernima ko-ji
nisu likvidirani — kako to sti-pulira- ju
odredbe Potsdamske dek-laracije
Ne će biti teško ovu politiku
točno i jasno definirati Radi se
o uskrsavanju privrednog prij--
svega industrijskog potencijala
Njemačke koji je uvijek u tijes-noj
vezi s ratnim potencijalom i
to na štetu obnove zemalja koje
su najviše ratom pogodjene i bet
obzira na odnos izmedju podizanja
njemačke privrede i podizanja pri-vred- p
u razorenim zemljama — žr-tvama
njemačke agresije
(Nastavak na strani 3)
i dopisi alju izravno u Italiju
gdje se nalazi ured četnika
A sada pročitajte što piše JI
Ilirčanin o posjetu Mačeka u Ame-riku:
"Koncem a gusta meeea ove
godine dr Maček pretsednik
Hrvatske Seljačke Stranke ot-putovao
je za SAD gdje je pri-sustvovao
kongresu američkih
Hrvata koji se održao u Čikagu
Po svom povratku iz Amerike u
Pariš krajem septembra o g
primio je dopisnika naših listo-va
van Otadžbine i tom prilikom
izneo mu svoje utiske sa puta
"Dr Maček je naročito pod-vuka- o
zahvalno! zvaničnim
američkim vlastima koje su mu
omogućile učestvovanje na ovom
kongresu Na kongresu je do-ne- ta
rezolucija za odlučnu bor-bu
protiv sadanjeg totalitarnog
režima a u cilju uspostavljanja
demokratskog poretka koji bi
donco Slobodu našoj napaćenoj
Otadžbini i hrvatskom narodu u
njoj Dr Maček izražava svoje
naročito zadovoljstvo zbog su-sreta
sa eminentnim pretstav-nicim- a
srpske emigracije biv-šim
ambasadorom g Konstantl-no- m
Fotićem i Episkopom Iri-nijemna
na kojima je postignu-ta
puna saglasnost u glavnim
linijama zajedničke borbe Dr
Maček se ta kod je sastao sa pret-sta- v
nikom bugarskog Zemljo-radničkog
Pokreta Georgijem
Dimitrovim koji je uspeo da
pohegne iz Ilugarske posle oku-pacije
od strane Sovjeta
"Pored ovih sastanaka dr
Maček bio je predmet naročite
pažnje katoličkih biskupa medju
kojima i Kardinal Streach iz
čikaga
"Alo se tiče pak pojave da je
veliki broj američkih Hrvata sa
simpatijama gledao na Tita u
ubedjenju da je to demokratski
pokret dr Maček ističe da je
ovo došlo kao posledica trogo-dišnjeg
pisanja štampe koja je
donosila netačne vesti o Jugo-slaviji
kao zlonamerno postav-ljala
Titov pokret kao demok-ratski
Sada su počeli i oni da
uvidjaju kaže dr Maček da je
to sve bila obmana i prilaze na-ma
na pravi put
"Dr Maček je bio vrlo vedar
i zadovoljan Naročito podvlači
da je sa g Fotićem bio tri puta
Kod Dimitrova su bili zajedno
Utisak je da dr Maček vedro
gleda na razvoj situacije Kao i
uvek istakao je vernost Nj V
Kralju kome "treba svi da po-mognemo
u današnjoj teškoj si-tuaciji"
"Na rastanku dr Maček je
rekao našem saradniku: "l'oe-tit- e
me češće Dolje ovako lepo
da se porazgovaramo i kažemo
što mole da se kale nego slu-šati
razne propagande"
"Kada mu je dopisnik objas-nio
i razlog velikog interesova-nj- a
za njegov put i kod Srba
i kod Hrvata i kod Slovenaca
on se je duboko zamislio i re-kao:
"Razumem Va Svi pogledi
su upereni na nas političare
Meni je baš zato i teško jrr
sam svestan veličine odgovor-nosti
No recite im da je sada
mnogo bolje Toliko mogu da
Vam kažem Dodjite još koji
put pa ću Vam reći kako se si-tuacija
razvija Ona je kao li-nija
na barografu sada je na
gore ali i ako bi pala dole ona
će se opet popeti na gore"
M Ilirčanin