000006 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
jglMBWyqMwifft fflmg1
3yB li
1
1- - JJ
"Tffi f
i STRANA 2 NOVOSTI Utorak 8 januara 194G NOVOSTI Problemi sa k©pma
ulazim® u 3L946-st- u -
Published every Tuosday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language Dolaskom Nove Godine kanadski radnički pokret suočen
je sa novim zadaćama u borbi za život Izjava federalnog mi-nistra
rada H Mitchella da će se svršetkom štrajka kod For-d-a
Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku u Windsoru ublažiti odnosi izmedju radnika i poslodavaca
u industriji ne odgovara stvarnosti Situacija je posve druk-
Hegišisred in the Registry Office for the City of Toronto čija U stvari atmosfera po cijeloj zemlji pokazuje da će se
on the 24th day of October 1941 as ove godine klasni odnosi još više zaoštriti prem ovoga časa No 4G052 CP nemamo tako veurih štrajkova
Prošle godine rata pokazale su da je moguće podržavati
Aulliorteed a Second Class Mail Tost Office Department Ottawa puno uposlenje za sve koji žele ra-'i- ti Rat je pokazao da se
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopbi bez potpisa se ne uvršćuju --- Rukopisi se ne vraćaju
Jedna dobra pojava
Med] u našim narodom u ovoj zemlji zapažena je u zadnje
vrijeme jedna pohvalna pojava jedan dobar način rada kojeg
treba pozdraviti i preporučiti
Radi se o pokrajinskom natjecanju o božičnim sastancima
svadbama i drugim priredbama na kojima se naši iseljenici
sjete svog naroda njegove borbe i potrebe da se tom našem
herojskom narodu pomogne
Na osnovu takvog pokrajinskog natjecanja rodjenog u
Vancouveru sabrano je samo u Vancouveru preko 50 hiljada
dolara za pomoć narodima Jugoslavije Kad se tamo nebi bili
zagrijali Primorci Ličani Dalmatinci Otočani i "svi ostali" da
pored općenite zajedničke pomoći doprinesu i prema pokra-jinskim
osjećajima a na bazi utakmice jasno je da tih nak-nadnih
50 hiljada dolara nebi bilo sakupljeno
Uzmimo drugi primjer
U Windsoru su se zagrijali Ličani Primorci Gorani
Slavonci i Zumberčani oko kampanje Novosti Svrstali su se
u tri brigade- - Ličku Primorsko -- Goransku-Slavonsku i Zumbe-rečk- u
Tako podijeljeni otpočeli su kampanju Novosti Kvota
im je bila 50 novih pretplata 400 dolara fenda a rezultat:
355 novih pretplata i 648 dolara fonda
Da se nisu podijelili i zagrijali tko će više da nije bilo po
srijedi onog pokrajinskog ponosa i ljubomore naravno uvje-tovane
brigom za svoje Novosti sigurno se nebi postigao tako
rekordan rezultat
Ističemo ova dva primjera pokrajinskog natjecanja jed-nog
za pomoć narodima Jugoslavije a drugog za izgradnju
nose štampe kao dva klasična primjera koje treba ne samo
pozdraviti nego i njegovati svagdje gdjo za to uslovi postoje
Nije to cijepanje odnosne kolonije — kako bi netko rekao
Niti je to pogrešan metod rada Obratno to je — po našem
mišljenju — aktiviziranje ili ako hoćete natjecanje od kojeg
samo koristi može biti pokretu našem i stvari za koju se zala-žemo
Naravno ako bi takvo pokrajinsko natjecanje prelazilo
iz okvira drugarske utakmice na zagriženo nabijanje prkos
i izazivanje onda bi se više štetilo nego koristilo samoj stvari
No toga nema ne što je nama poznato nego da se slučajno
pojavi treba to složno i u samom začetku suzbijati — a pri-mjerom
našeg Vancouvera i VVindsora treba nastaviti i u
drugim većim naseljima našeg naroda
Ima još nešto Još jedna praksa je pohvalna pak i o njoj
treba reći nekoliko riječi
Objavili smo u nekolike navrata da se ljudi pri sastanci-ma
veselicama svadbama krštenjima i raznim drugim pri-redbama
sjete sa potporom i ove i one potrebne stvari Sjete
se svoje braće u starom kraju svoje novine svojih bolesnih
drugova itd Ta praksa se često opetuje i doki2i do izražaja
tad u jednom sad u drugom mjestu Ona se ponavlja i prelazi
u pravi narodni običaj
Imamo nekoliko slučaja koje bi trebalo istaknuti kao pri-mjer
kako su se zemljaci jednog sela općine ili pokrajine
prilikom sastanka i objeda kroz božične praznike sjetili i
herojske borbe i ogromnih potreba naroda Jugoslavije pa se
prilika upotrebila prikupljanjem doprinosa za njihovu pomoć
Tako imamo dopis pri ruci o božičnom sastanku Hreljana u
Hlagara Falls Ont na kojem sastanku je sakupljeno preko
300 dolara za pomoć narodima Jugoslavije i 32 dolara za
pomoć dvojice bolesnih zemljaka Prošle godine takav jedan
sastanak održali su Peruiićdni u Windsoru Otočani u Van-couveru
Gorani i Turopoljci u Sudbury itd Uvjereni smo da
su se slične stvari učinile i u drugim mjestima i da je od takvih
sastanaka samo korist našoj općoj stvari
Kad se mi prilikom gozbe ili kakve druge slave sjetimo
s doprinosom naroda našeg u kraju to je značajno ne tek kao
stvarna pomoć već i po tome što to pokazuje našu svijest i
osjećaj prema njima Njihovo teško breme biti će mnogo lak-še
u časovima kad doznaju da njihova braća u iseljeništvu
nisu sebična da se u časovima veselja sjećaju i svoje dužnosti
prema njima Kad se mi prilikom takvih sastanaka sjetimo
naše novine mi s time odajemo se samo pomoć svojoj novini
nego širimo i njen upliv jer smo predhodno objasnili važnost
njenu med ju našim narodom u Kanadi i Americi
S toga mi možemo samo pozdraviti one micajeve gdje
se Je prilikom božičnih blagdana sjetilo i našeg patničkog na-roda
u kraju Mi možemo i trebamo pozdraviti kad se prili-ko
svadbe krštenja ili kojeg drugog veselja sjete prisutni
naših društvenih pitanja koja zaslužuju našu potporu
Korist toga — kako rekosmo — nije samo u pomoći koja
se time pruža već to istodobno daje važniji sadržaj dogadjaju
ili predmetu povlači pozornost i na ozbiljnije stvari i odrazuje
svijest i odgovornost prema njima
Sve su to dobre pojave i ono pokrajinsko natjecanje u
Vancouveru i Vindsoru i ono sjećanje za vrijeme božičnih
blagdana krštenja i drugih veselica Sve je to dobra i pohval-na
praksa naših iseljenika u Kanadi i mi to pozdravljamo i
toplo proporučamo
Narodni Fronti
Engleska i Francuska su skoro
istovremeno uspostavile zakone o
nacionalizaciji banaka Sličnost
tih odluka u jednoj i drugoj zem-lji
bilježi duboki socijalni preob-ražaj
u zemljama Europe preob-ražaj
koji dolazi iz uvjerenja da
put za popravak života vodi pre-ma
ljevici prema socija'izmu
Sličnost je očitija tim više što je
u obim zemljama toliko različita
ekonomija
Engleska ji industrijska zem-lja
koja više od jednog stoljeća
ovisi o uvozu većine svoje hrane
Na drugu stranu Francuska je
jedna od rijetkih industrijskih ze-malja
koja se do sada bila u sta-nju
sama hraniti Rat je još više
istakao te razlike: usprkos svih
zračnih napada engleska poduze-ća
i transporti su relativno ostali
netaknuti u Francuskoj je pak
sve to u većini razoreno ratom Pa
ipak se britanski laburistički pok-ret
i francuski otporni pokret kre-će
u istom pravcu
Razočarani vanjskom politikom
britanske laburitske vlade mnogi
narodi puštaju iz vida i prelaze
preko postignuća te vlade na do-maćem
polju Barem kod kuće
vlada pokazuje da je svjesna svo-jih
dužnosti Harold Laski je ne-davno
rekao: "Oni koji si predpo-stavljaj- u
da je nova vlada u En-gleskoj
kratkog života se varaju
ovaj puta Iaburiti će biti na vlasti
deset godina"
U Engleskoj sad nije onako ka-ko
je bilo 1924 godine čak i muč-Iji- vi
Hugh Dalton je u svom govo-ru
o budžetu stvorio utisak da su
Iaburiti spremni na veći socijalni
program Chancellor of the Ex-chequ- er
se pak po prvi puta defi-nitivni- je
izrazio o prosperitetu ne
u smislu dionica nego u smislu
veće proizvodnje i kupovne snage
O tome je govorio sa još većom
garancijom u predlaganju plana o
nacionalizaciji engleske banke
četiri dana poslije drugog čitanja
ovog plana u parlamentu su pred-ložene
još dvije mjere o nacionali-zaciji
— nacionalizaciji telegrama
i zračnog transporta
I dok još nacionaliziranje že-ljeznice
nije predvidjeno na sa-danje- m
zasjedanju parlamenta že-ljezničke
kompanije su već iz bo-jazni
prešle u defenzivu sa propa-gandom
da su za rijeme rata že-ljeznice
učinile sjajan posao 1 da
Ottava — Vlada je imenovala
petoricu članova u delegaciji koja
će zastupati Kanadu na prvom
generalnom zasjedanju Ujedinje-nih
Nacija Zasjedanje počima na
10 januara u Londonu
Delegacija je imenovana neko-liko
dana poslije svršetka konfe-rencije
ministara vanjskih poslo
va u Moskvi gdje je "atomska
politika" koja je mislila prevla- -
datl nad svijetom dozi vila potpu-ni
neuspjeh Kanada je imenova-na
za člana u komisiji Ujedinje-nih
Nacija za kontrolu atomske
energije Delegaciju će predvoditi
ministar pravde St Laurent Med
ju drugim članovima delegacije
"Možete li me povesti Molim?"
će nacionalizacija samo umanjiti
ulogu željeznica i Štetiti narodu
Pred dvadeset godina neodlučna
vlada laburitske partije suočavala
se sa agresivnom torijevsko-libe-ralno- m
većinom u parlamentu Li-berali
su i danas ostali vjerni tom
starom savezu sa torijevcima
pred dva tjedna podupirali su
predlog bivieg premijera Churc-hill- a
za strožiji nadzor nad vla-dom
No ovaj puta je važna raz-lika
u tome što Iaburiti imaju ap-solutnu
većinu u parlamentu pa
kad Mr Churchill optužuje vladu
da Englesku vodi prema socijaliz
mu čak i sam Altlee je prisiljen
braniti stanovište svoje vlade go-voreći
da je za to britanski narod
stavio laburite na vlast 5 jula
U Francuskoj tlika je nekako
ista Za vrijeme Popularnog Fron-ta
francuski "liberali" Kadikal
Socijalistička Partija imala je ve-ćinu
Oni su mogli — i jesu —
potpisali smrtnu osudu svakom
kabinetu koji je ma samo šap-ta- o
o nacionalizaciji oni su izrav-no
ili neizravno sabotirali svaku
vladinu mjeru koja je značila pro-mjenu
u francuskom socijalnom
ili ekonomskom životu Ali pred
par tjedana je bilo drukčije Sa
521 protiv 35 glasova Zakonodav
na Skupština odobrila je predlog
o nacionalizaciji banaka koji
predlog ide jo3 i dalje nego bri-tanski
akt
Zakon o nacionalizaciji banaka
u Francuskoj ima i slabih strana
pogotovo u pogledu oSteta no ipak
je veliki korak naprijed: premijer
Francuske neće vie kao za vrije-me
Bluma biti izložen milosti up-ravitelja
francuske nacionalne
banke ili onih "dvijesto obitelji"
Socijalisti i komunisti imaju sada
dovoljno glasova za usvajanje
svakog zakona Njma su se prik-ljučili
i sljedbenici otpornog pok-reta
de Gaulla koji znaju vrlo do-bro
da je iše nemoguć povratak
na staru diktatura krupnih inte-resa
u francuskom političkom ži-votu
U opustošenim zemljama pri-vatni
kapital ističe lozinku: "Ne-moguće
je socijalizirati ruševine"
ali istina je potpuno na obratnoj
strani: samo socijaliziranjem ru-ševina
Europa će se oporaviti U
Engleskoj Francuskoj pa i u dru-gim
zemljama Europe narodne
misli su sklone socijalističkom pla-niranju
kao što su se i pred pola
je i Paul Martin državni tajnik
Dok slobodoljubeći narodi sv-ijeta
žele Sto bolji uspjeh prvom
zasjedanju organizacije Ujedinje-nih
Nacija koja Je prošle godine
osnovana u San Francisco rezu-ltati
konferencije ministara vanj-skih
poslova u Moskvi jamče da
će njezin rad uspješno započeti
Glavna zadaća ove organizacije
je spriječavanje ponovnih agresi
ja j podržavanje stabilnog mira
Glavno tijelo Ujedinjenih Na-cija
je Vijeće Sigurnosti u kojem
su stalno učlanjene Sjedinjene
Države Sovjetski Savez Velika
Britanija Kina Francuska i iest
drugih manjih zemalja
KANADA ŠAUE DELEGACIJU NA ZASJEDANJE
UJEDINJENIH NACIJA
stoljeća liberalne misli kretale
oko problema o političkoj slobodi
Medju industrijski razvijenim
demokratskim zemljama je i ćeho-sloač- ka
koja je prihvatila pro-gram
za 70 posto nacionalizacije
svoje ekonomije uključiv čak i
takvu proizvodnju kao što je lon-čars- ka
porculanska staklena ci-men- tna
i tekstilna U agrarnim
zemljama gdje se umjesto nacio-nalizacije
industrije na široko pro-vo- dj
agrarna reforma narod je
takodjer sklon socijalističkom pla-niranju
za brzi popravak ekonom-skog
života Do prošlog augusta
Madjarska je rasparcelirala feu-dalna
imanja i razdijelila četiri
milijuna akeri zemlje medju tri
četvrt milijuna seljaka
Posvuda u Europi kuda god se
krenuo opaža se želja za promje-nu
Pred nekoliko dana kada je
prolazio kroz malo madjarsko selo
prema jugoslavenskoj granici na
putu za Beograd hingslev Mar-tin
urednik New Statesman and
Nation u Londonu je opazio mali
letak na kojem je pisalo: "Nama
prošlosti više nije potrebno" Kad
Nesumnjiva je velika l očita
pobjeda Narodnog fronta na izbo-rima
za Ustavotvornu skupštinu
Ona nije došla pod presijom reži-ma
Ili kundaka f-ilo-m
l nameta-njem
Ovi i ovakvi izbori pripre-mani
su još prije 1941 kad su na-predne
snage u našim narodima
tražile stvaranje jedinstvenog blo-ka
protiv agresije fašističkih sila
i protiv unutarnje truleži 1 peto-kolonašt- va
protiv korupcije šovi-nizm- a
l hegemonije 27 marča
1941 najavljeni su ovi izbori udar-cem
u poganu gubicu Hitlera l do-maćih
izdajnika a svakim dalj-njim
danom svakom novom žrt-vom
svakim metkom ispaljenim
protiv okupatora sa garištima lo-gorima
1 zatvorima vješalima l
jamama naši su narodi glasali Bi-li
su to Istina javni izbori javno
glasanje Glasalo se čeličnim kug-licama
glasalo se patnjama i žrt-vama
glasalo se životima I nije
tada opozicija tako žučno tražila
svoj dio glasova nije govorila o
demokraciji ni o slobodi od straha
A kolone glasača bile su sve gušće
tutanj glasačkih kuglica bio je
sve jači Glasačka mjesta na Ig-ma- nu
Kozari Sutjesci Drvaru
Mosoru glasačka mjesta u Da- -
ehau Mauthausenu na Liparima
1 Ustici u Jaenovcu Novoj Gra-diški
bila su puna i znalo se je tko
glasa l za koga gla Ni tu nije
opozicija postavljala svojih kutija
ni čuvara lista Njihova u bira-čka
mjesta bila u američkim švi-carskim
i engleskim kavanama i
salonima i dok se u zemlji glasalo
životima kod njih se glasalo nes-lanim
vicevima na račun naroda
glasalo se žeribrendijem špekula
cijama i apanažama I tamo se
glasovalo javno ali su te kutije l
njihovi čuvari i ostali tamo gdje
su vršili svoju rabotu A kako je
u tim godinama glasalo Hrv Pri-morje?
Dali je slučajan rezultat
može ne samo podržavati puno uposlenje nego i povisiti stu-panj
života Borba za ova dva najvažnija problema u narod-nom
životu mora naići na punu potporu svih organiziranih i
neorganiziranih radnika
Kad govorimo o mogućnostima koje nam može dati ova
godina nesmijemo pustiti iz vida one male ali snažne grupe
krupnih interesa koje žele spriječiti progres i narodni život
skrenuti u pravcu predratnih uslova života
Poslodavci i drugi krupni interesi se boje zanatsko linij-skog
pokreta Oni se svim snagama bore da ga oslabe i otupe
njegovu oštricu kako bi mogli nesmetano skidati nadnice
pogoršavati radne uslove i umanjiti upliv organiziranih rad-nika
u prisiljavanju vlasti na provodjenje bolje politike
Svi dosadanji štrajkovi i sporovi u industriji koji su
prouzročeni tvrdokomošću poslodavaca u odbijanju priznanja
unijskih prava su istovremeno i izraz borbe izmedju reakcije
i progresa Pa pošto su vladini zakoni i vladina politika takovi
da pogodjuju samo poslodavcima i jačaju njihove ruke u
borbi protiv radnika svi štrajkovi i svi sporovi neizbjezivo
dovede do sukoba radnika i sa vlastima kao i sa poslodavci-ma
To je dokazano u klaoničkoj industriji preko cijele zemlje
kod Forda u Windsoru u tekstilnoj industriji u Montrealu i u
svakoj drugoj industriji- - gdje radnici brane svoja prava od
naleta poslodavaca
Drugim riječima da li će narod ostvariti svoje težnje za
puno uposlenje dostojnu plaću pogodne stanove i veću soci-jalnu
sigurnost ovisi ne samo o veličini njegove borbene snage
nego i o tome do koje mjere će prisiliti vlasti na promjenu
politike i uvadjanjo takvih zakona koji će omogućiti da se
takve težnje ostvare
To su najglavnije činjenice u našem životu to su problemi
koji nas suočuju u prvoj posljeratnoj godini Povjeravati fede-ralnom
ministru rada H Mitchellu da će poslije štrajka kod
Forda nastati mir u industriji značilo bi uspavati radnički
pokret i propustiti poslodavcima da u interesu gomilanja novih
profita oduzmu zanatskim unijama i ona prava koja su do
sada postignuta
Svi oni koji žele puno uposlenje i industrijski mir koji zai-sta
žele zadovoljniju i sretniju Novu Godinu dužni su odbiti
pogrešnu ocjenu situacije federalnog ministra rada i umjesto
toga energično suočiti stvarne prilike u zemlji To je zadaća
radničkog pokreta i svih progresivnih slojeva koji žele živjeti
Hrvatsko Primorje se ponosi
izhodom izbora 11 studenoga
u boljoj i sretnijoj posljeratnoj
bi Amerikanci kojima je riječ so
cijalizam nerazumljiva prešli At
lantik i stupili na tlo Europe na
šli bi vrlo malo pristaša pored
onih koji su financirali Hitlera 1
Mussolinija Ili pak onih koji su
preporučall deset godišnju ameri-čku
okupaciju Italije za spriječa-vanj- e
"nereda" A urednici i do
Izbora od 11 XI koji okrug Hrv
Primorja postavlja u red jednog
od najboljih okruga u državi?
Treba se vratiti malo unatrag Još
u vrijeme kad su u našoj zemlji
bjesnile strančarske borbe raspiri-vane
od beogradske čaršije 1 za-grebačko-franko- vačke
klike Hr-vatsko
je Primorje težilo za je-dinstvom
naših naroda za povezi-vanjem
zdravih narodnih snaga
unutar zemlje da bi na taj način
bili snažni l prema vani Nije bila
slučajna i nije bila kako se to
htjelo prikazati nezdrava pojava
da su se Sušak i ostali krajevi kao
Crikvenica l Novi osjećali jugo-slavenski
Mi smo bili na granici
Neprekidno smo bili ugroženi od
imperijalističkih osvajačkih tež-nji
fašističke Italije koja je preko
svojih agenata nastojala da nas
oslabi iznutra Mi smo odavde vi-djeli
i dobro poznavali sudbinu Is-tre
poznavali smo namjere i me-tode
fašističke Italije Već tada je
Hrv Primorje glasovalo za jedin-stvo
i bratstvo za čvrst i jak Na-rodni
front za snažnu Narodnu
Armiju jer je to bila garancija
naše nezavisnosti jer je to bila
sloboda od straha Možda nitko na
svijetu ne voli svoju rodjenu gru
du kao Primorac On je nosi u vre-ćici
kad putuje morima on je nosi
sobom u duboke rudnike Amerike
i on preko te ljubavi znade da mu
tu grudu dragu i milu domovinu
može očuvati slobodnom i neiavis-no- m
samo ona zajednica koja se
temelji na bratstvu i jedinstvu
na slozi i ravnopra nosti naših
naroda
Kroz četiri godine glasali su
Primorci na Tuhobiću ViSrvici
Risnjaku i Snježniku glasali su
javno u XIII udarnoj diviziji gla-sali
su puškom u ruci po sim di-vizijama
naše Narodne armije
Primorci su glasali u zatvorima i
kaštelima glasali su garištima
Podhuma i Bribira u logorima
Kanadi
pisnici New York Herald Tribune
kojima nije po volji što se danas
dogadja u Europi pronašli bi pak
da slobodna privatna poduzeća i
tržišta u europskim zemljama iz-laze
iz mode Isto tako kao što su
kočije izašle iz mode na ulicama
New Yorka
Del Vao
Italije i Njemačke žrtvama na
Trsatu Martinšćici i Sušaku gla-sali
su životima Tome Strižića
Tvrdog Ljube Kontuša Mataije
Cara Marženke i Fumice Bran-ka
i čeda i stotinama drugih
Glasali su borci na fronti parti-zani
u šumama narod u pozadini
Glasala je žena Grižana 1 Bribira
noseći težak teret za prehranu
svojih u kući l boraca u šumi gla-sala
je žena Sušaka sakupljajući
lijekove odjeću 1 obuću hranu i
novac glasala je omladina pišući
parole po zidovima okupiranih
mjesta prebacujući poštu i mate-rijal
Iluminacija nebodera u Su-šaku
na dan 27 godišnjice Okto-barske
revolucije izljepljena slika
Tita u centru grada okupiranom
po švapskim hordama Iješevi Fr-kovi- ća
šoraka Grabra i drugih
sve su to naši glasovi janl i ned-vomisle- ni
Onaj koji daje svoj život
taj ne špekulira I u tim teškim
godinama u toj žilavoj borbi nije
se moglo naći u borbenim redovi
ma fronte i pozadine ni oposicije
ni kutija bez liste Ta su se glasa
čka mjesta nalazila u lama spe-kulan- ata
i crnoburzijanaca SuJfei-k- a
1 Crikvenice u biskupskim dvo
rovima na Krku u uredima iidaj-nik- a
i slugu okupatora
I upravo zato što se godinama
iz dan u dan vršilo to slavno i fos-no
javno glasovanje Jto se reiul-ta- t
tih izbora odavno znao i vidio
nije moglo biti sumnje u Ishod lz
bora od 11 studenoga u ishod taj-nih
izbora Postotak glasača i re-zultat
izbora u Hrv Primorju da-je
realnu sliku naših težnji i vje-re
u bolju budućnost Ti iibori i
njihov rezultat samo su nadopuna
nastavak glasanja kroz 4 godine
rata i konačno potvrda svega ono-ga
što je Hrv Primorje dalo za
borbu i svoje oslobodjenje Na re-zultat
izbora od 11 studenoga mo-že
Hrv Primorje biti ponosno
P
Bi
3
I- -
lfiePjlSlKSilliBlilEfeff'
wm&
fflŠM:
c%
:1
m
--C5
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, January 08, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-01-08 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000755 |
Description
| Title | 000006 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | jglMBWyqMwifft fflmg1 3yB li 1 1- - JJ "Tffi f i STRANA 2 NOVOSTI Utorak 8 januara 194G NOVOSTI Problemi sa k©pma ulazim® u 3L946-st- u - Published every Tuosday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Dolaskom Nove Godine kanadski radnički pokret suočen je sa novim zadaćama u borbi za život Izjava federalnog mi-nistra rada H Mitchella da će se svršetkom štrajka kod For-d-a Mazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku u Windsoru ublažiti odnosi izmedju radnika i poslodavaca u industriji ne odgovara stvarnosti Situacija je posve druk- Hegišisred in the Registry Office for the City of Toronto čija U stvari atmosfera po cijeloj zemlji pokazuje da će se on the 24th day of October 1941 as ove godine klasni odnosi još više zaoštriti prem ovoga časa No 4G052 CP nemamo tako veurih štrajkova Prošle godine rata pokazale su da je moguće podržavati Aulliorteed a Second Class Mail Tost Office Department Ottawa puno uposlenje za sve koji žele ra-'i- ti Rat je pokazao da se ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1G42 Dopbi bez potpisa se ne uvršćuju --- Rukopisi se ne vraćaju Jedna dobra pojava Med] u našim narodom u ovoj zemlji zapažena je u zadnje vrijeme jedna pohvalna pojava jedan dobar način rada kojeg treba pozdraviti i preporučiti Radi se o pokrajinskom natjecanju o božičnim sastancima svadbama i drugim priredbama na kojima se naši iseljenici sjete svog naroda njegove borbe i potrebe da se tom našem herojskom narodu pomogne Na osnovu takvog pokrajinskog natjecanja rodjenog u Vancouveru sabrano je samo u Vancouveru preko 50 hiljada dolara za pomoć narodima Jugoslavije Kad se tamo nebi bili zagrijali Primorci Ličani Dalmatinci Otočani i "svi ostali" da pored općenite zajedničke pomoći doprinesu i prema pokra-jinskim osjećajima a na bazi utakmice jasno je da tih nak-nadnih 50 hiljada dolara nebi bilo sakupljeno Uzmimo drugi primjer U Windsoru su se zagrijali Ličani Primorci Gorani Slavonci i Zumberčani oko kampanje Novosti Svrstali su se u tri brigade- - Ličku Primorsko -- Goransku-Slavonsku i Zumbe-rečk- u Tako podijeljeni otpočeli su kampanju Novosti Kvota im je bila 50 novih pretplata 400 dolara fenda a rezultat: 355 novih pretplata i 648 dolara fonda Da se nisu podijelili i zagrijali tko će više da nije bilo po srijedi onog pokrajinskog ponosa i ljubomore naravno uvje-tovane brigom za svoje Novosti sigurno se nebi postigao tako rekordan rezultat Ističemo ova dva primjera pokrajinskog natjecanja jed-nog za pomoć narodima Jugoslavije a drugog za izgradnju nose štampe kao dva klasična primjera koje treba ne samo pozdraviti nego i njegovati svagdje gdjo za to uslovi postoje Nije to cijepanje odnosne kolonije — kako bi netko rekao Niti je to pogrešan metod rada Obratno to je — po našem mišljenju — aktiviziranje ili ako hoćete natjecanje od kojeg samo koristi može biti pokretu našem i stvari za koju se zala-žemo Naravno ako bi takvo pokrajinsko natjecanje prelazilo iz okvira drugarske utakmice na zagriženo nabijanje prkos i izazivanje onda bi se više štetilo nego koristilo samoj stvari No toga nema ne što je nama poznato nego da se slučajno pojavi treba to složno i u samom začetku suzbijati — a pri-mjerom našeg Vancouvera i VVindsora treba nastaviti i u drugim većim naseljima našeg naroda Ima još nešto Još jedna praksa je pohvalna pak i o njoj treba reći nekoliko riječi Objavili smo u nekolike navrata da se ljudi pri sastanci-ma veselicama svadbama krštenjima i raznim drugim pri-redbama sjete sa potporom i ove i one potrebne stvari Sjete se svoje braće u starom kraju svoje novine svojih bolesnih drugova itd Ta praksa se često opetuje i doki2i do izražaja tad u jednom sad u drugom mjestu Ona se ponavlja i prelazi u pravi narodni običaj Imamo nekoliko slučaja koje bi trebalo istaknuti kao pri-mjer kako su se zemljaci jednog sela općine ili pokrajine prilikom sastanka i objeda kroz božične praznike sjetili i herojske borbe i ogromnih potreba naroda Jugoslavije pa se prilika upotrebila prikupljanjem doprinosa za njihovu pomoć Tako imamo dopis pri ruci o božičnom sastanku Hreljana u Hlagara Falls Ont na kojem sastanku je sakupljeno preko 300 dolara za pomoć narodima Jugoslavije i 32 dolara za pomoć dvojice bolesnih zemljaka Prošle godine takav jedan sastanak održali su Peruiićdni u Windsoru Otočani u Van-couveru Gorani i Turopoljci u Sudbury itd Uvjereni smo da su se slične stvari učinile i u drugim mjestima i da je od takvih sastanaka samo korist našoj općoj stvari Kad se mi prilikom gozbe ili kakve druge slave sjetimo s doprinosom naroda našeg u kraju to je značajno ne tek kao stvarna pomoć već i po tome što to pokazuje našu svijest i osjećaj prema njima Njihovo teško breme biti će mnogo lak-še u časovima kad doznaju da njihova braća u iseljeništvu nisu sebična da se u časovima veselja sjećaju i svoje dužnosti prema njima Kad se mi prilikom takvih sastanaka sjetimo naše novine mi s time odajemo se samo pomoć svojoj novini nego širimo i njen upliv jer smo predhodno objasnili važnost njenu med ju našim narodom u Kanadi i Americi S toga mi možemo samo pozdraviti one micajeve gdje se Je prilikom božičnih blagdana sjetilo i našeg patničkog na-roda u kraju Mi možemo i trebamo pozdraviti kad se prili-ko svadbe krštenja ili kojeg drugog veselja sjete prisutni naših društvenih pitanja koja zaslužuju našu potporu Korist toga — kako rekosmo — nije samo u pomoći koja se time pruža već to istodobno daje važniji sadržaj dogadjaju ili predmetu povlači pozornost i na ozbiljnije stvari i odrazuje svijest i odgovornost prema njima Sve su to dobre pojave i ono pokrajinsko natjecanje u Vancouveru i Vindsoru i ono sjećanje za vrijeme božičnih blagdana krštenja i drugih veselica Sve je to dobra i pohval-na praksa naših iseljenika u Kanadi i mi to pozdravljamo i toplo proporučamo Narodni Fronti Engleska i Francuska su skoro istovremeno uspostavile zakone o nacionalizaciji banaka Sličnost tih odluka u jednoj i drugoj zem-lji bilježi duboki socijalni preob-ražaj u zemljama Europe preob-ražaj koji dolazi iz uvjerenja da put za popravak života vodi pre-ma ljevici prema socija'izmu Sličnost je očitija tim više što je u obim zemljama toliko različita ekonomija Engleska ji industrijska zem-lja koja više od jednog stoljeća ovisi o uvozu većine svoje hrane Na drugu stranu Francuska je jedna od rijetkih industrijskih ze-malja koja se do sada bila u sta-nju sama hraniti Rat je još više istakao te razlike: usprkos svih zračnih napada engleska poduze-ća i transporti su relativno ostali netaknuti u Francuskoj je pak sve to u većini razoreno ratom Pa ipak se britanski laburistički pok-ret i francuski otporni pokret kre-će u istom pravcu Razočarani vanjskom politikom britanske laburitske vlade mnogi narodi puštaju iz vida i prelaze preko postignuća te vlade na do-maćem polju Barem kod kuće vlada pokazuje da je svjesna svo-jih dužnosti Harold Laski je ne-davno rekao: "Oni koji si predpo-stavljaj- u da je nova vlada u En-gleskoj kratkog života se varaju ovaj puta Iaburiti će biti na vlasti deset godina" U Engleskoj sad nije onako ka-ko je bilo 1924 godine čak i muč-Iji- vi Hugh Dalton je u svom govo-ru o budžetu stvorio utisak da su Iaburiti spremni na veći socijalni program Chancellor of the Ex-chequ- er se pak po prvi puta defi-nitivni- je izrazio o prosperitetu ne u smislu dionica nego u smislu veće proizvodnje i kupovne snage O tome je govorio sa još većom garancijom u predlaganju plana o nacionalizaciji engleske banke četiri dana poslije drugog čitanja ovog plana u parlamentu su pred-ložene još dvije mjere o nacionali-zaciji — nacionalizaciji telegrama i zračnog transporta I dok još nacionaliziranje že-ljeznice nije predvidjeno na sa-danje- m zasjedanju parlamenta že-ljezničke kompanije su već iz bo-jazni prešle u defenzivu sa propa-gandom da su za rijeme rata že-ljeznice učinile sjajan posao 1 da Ottava — Vlada je imenovala petoricu članova u delegaciji koja će zastupati Kanadu na prvom generalnom zasjedanju Ujedinje-nih Nacija Zasjedanje počima na 10 januara u Londonu Delegacija je imenovana neko-liko dana poslije svršetka konfe-rencije ministara vanjskih poslo va u Moskvi gdje je "atomska politika" koja je mislila prevla- - datl nad svijetom dozi vila potpu-ni neuspjeh Kanada je imenova-na za člana u komisiji Ujedinje-nih Nacija za kontrolu atomske energije Delegaciju će predvoditi ministar pravde St Laurent Med ju drugim članovima delegacije "Možete li me povesti Molim?" će nacionalizacija samo umanjiti ulogu željeznica i Štetiti narodu Pred dvadeset godina neodlučna vlada laburitske partije suočavala se sa agresivnom torijevsko-libe-ralno- m većinom u parlamentu Li-berali su i danas ostali vjerni tom starom savezu sa torijevcima pred dva tjedna podupirali su predlog bivieg premijera Churc-hill- a za strožiji nadzor nad vla-dom No ovaj puta je važna raz-lika u tome što Iaburiti imaju ap-solutnu većinu u parlamentu pa kad Mr Churchill optužuje vladu da Englesku vodi prema socijaliz mu čak i sam Altlee je prisiljen braniti stanovište svoje vlade go-voreći da je za to britanski narod stavio laburite na vlast 5 jula U Francuskoj tlika je nekako ista Za vrijeme Popularnog Fron-ta francuski "liberali" Kadikal Socijalistička Partija imala je ve-ćinu Oni su mogli — i jesu — potpisali smrtnu osudu svakom kabinetu koji je ma samo šap-ta- o o nacionalizaciji oni su izrav-no ili neizravno sabotirali svaku vladinu mjeru koja je značila pro-mjenu u francuskom socijalnom ili ekonomskom životu Ali pred par tjedana je bilo drukčije Sa 521 protiv 35 glasova Zakonodav na Skupština odobrila je predlog o nacionalizaciji banaka koji predlog ide jo3 i dalje nego bri-tanski akt Zakon o nacionalizaciji banaka u Francuskoj ima i slabih strana pogotovo u pogledu oSteta no ipak je veliki korak naprijed: premijer Francuske neće vie kao za vrije-me Bluma biti izložen milosti up-ravitelja francuske nacionalne banke ili onih "dvijesto obitelji" Socijalisti i komunisti imaju sada dovoljno glasova za usvajanje svakog zakona Njma su se prik-ljučili i sljedbenici otpornog pok-reta de Gaulla koji znaju vrlo do-bro da je iše nemoguć povratak na staru diktatura krupnih inte-resa u francuskom političkom ži-votu U opustošenim zemljama pri-vatni kapital ističe lozinku: "Ne-moguće je socijalizirati ruševine" ali istina je potpuno na obratnoj strani: samo socijaliziranjem ru-ševina Europa će se oporaviti U Engleskoj Francuskoj pa i u dru-gim zemljama Europe narodne misli su sklone socijalističkom pla-niranju kao što su se i pred pola je i Paul Martin državni tajnik Dok slobodoljubeći narodi sv-ijeta žele Sto bolji uspjeh prvom zasjedanju organizacije Ujedinje-nih Nacija koja Je prošle godine osnovana u San Francisco rezu-ltati konferencije ministara vanj-skih poslova u Moskvi jamče da će njezin rad uspješno započeti Glavna zadaća ove organizacije je spriječavanje ponovnih agresi ja j podržavanje stabilnog mira Glavno tijelo Ujedinjenih Na-cija je Vijeće Sigurnosti u kojem su stalno učlanjene Sjedinjene Države Sovjetski Savez Velika Britanija Kina Francuska i iest drugih manjih zemalja KANADA ŠAUE DELEGACIJU NA ZASJEDANJE UJEDINJENIH NACIJA stoljeća liberalne misli kretale oko problema o političkoj slobodi Medju industrijski razvijenim demokratskim zemljama je i ćeho-sloač- ka koja je prihvatila pro-gram za 70 posto nacionalizacije svoje ekonomije uključiv čak i takvu proizvodnju kao što je lon-čars- ka porculanska staklena ci-men- tna i tekstilna U agrarnim zemljama gdje se umjesto nacio-nalizacije industrije na široko pro-vo- dj agrarna reforma narod je takodjer sklon socijalističkom pla-niranju za brzi popravak ekonom-skog života Do prošlog augusta Madjarska je rasparcelirala feu-dalna imanja i razdijelila četiri milijuna akeri zemlje medju tri četvrt milijuna seljaka Posvuda u Europi kuda god se krenuo opaža se želja za promje-nu Pred nekoliko dana kada je prolazio kroz malo madjarsko selo prema jugoslavenskoj granici na putu za Beograd hingslev Mar-tin urednik New Statesman and Nation u Londonu je opazio mali letak na kojem je pisalo: "Nama prošlosti više nije potrebno" Kad Nesumnjiva je velika l očita pobjeda Narodnog fronta na izbo-rima za Ustavotvornu skupštinu Ona nije došla pod presijom reži-ma Ili kundaka f-ilo-m l nameta-njem Ovi i ovakvi izbori pripre-mani su još prije 1941 kad su na-predne snage u našim narodima tražile stvaranje jedinstvenog blo-ka protiv agresije fašističkih sila i protiv unutarnje truleži 1 peto-kolonašt- va protiv korupcije šovi-nizm- a l hegemonije 27 marča 1941 najavljeni su ovi izbori udar-cem u poganu gubicu Hitlera l do-maćih izdajnika a svakim dalj-njim danom svakom novom žrt-vom svakim metkom ispaljenim protiv okupatora sa garištima lo-gorima 1 zatvorima vješalima l jamama naši su narodi glasali Bi-li su to Istina javni izbori javno glasanje Glasalo se čeličnim kug-licama glasalo se patnjama i žrt-vama glasalo se životima I nije tada opozicija tako žučno tražila svoj dio glasova nije govorila o demokraciji ni o slobodi od straha A kolone glasača bile su sve gušće tutanj glasačkih kuglica bio je sve jači Glasačka mjesta na Ig-ma- nu Kozari Sutjesci Drvaru Mosoru glasačka mjesta u Da- - ehau Mauthausenu na Liparima 1 Ustici u Jaenovcu Novoj Gra-diški bila su puna i znalo se je tko glasa l za koga gla Ni tu nije opozicija postavljala svojih kutija ni čuvara lista Njihova u bira-čka mjesta bila u američkim švi-carskim i engleskim kavanama i salonima i dok se u zemlji glasalo životima kod njih se glasalo nes-lanim vicevima na račun naroda glasalo se žeribrendijem špekula cijama i apanažama I tamo se glasovalo javno ali su te kutije l njihovi čuvari i ostali tamo gdje su vršili svoju rabotu A kako je u tim godinama glasalo Hrv Pri-morje? Dali je slučajan rezultat može ne samo podržavati puno uposlenje nego i povisiti stu-panj života Borba za ova dva najvažnija problema u narod-nom životu mora naići na punu potporu svih organiziranih i neorganiziranih radnika Kad govorimo o mogućnostima koje nam može dati ova godina nesmijemo pustiti iz vida one male ali snažne grupe krupnih interesa koje žele spriječiti progres i narodni život skrenuti u pravcu predratnih uslova života Poslodavci i drugi krupni interesi se boje zanatsko linij-skog pokreta Oni se svim snagama bore da ga oslabe i otupe njegovu oštricu kako bi mogli nesmetano skidati nadnice pogoršavati radne uslove i umanjiti upliv organiziranih rad-nika u prisiljavanju vlasti na provodjenje bolje politike Svi dosadanji štrajkovi i sporovi u industriji koji su prouzročeni tvrdokomošću poslodavaca u odbijanju priznanja unijskih prava su istovremeno i izraz borbe izmedju reakcije i progresa Pa pošto su vladini zakoni i vladina politika takovi da pogodjuju samo poslodavcima i jačaju njihove ruke u borbi protiv radnika svi štrajkovi i svi sporovi neizbjezivo dovede do sukoba radnika i sa vlastima kao i sa poslodavci-ma To je dokazano u klaoničkoj industriji preko cijele zemlje kod Forda u Windsoru u tekstilnoj industriji u Montrealu i u svakoj drugoj industriji- - gdje radnici brane svoja prava od naleta poslodavaca Drugim riječima da li će narod ostvariti svoje težnje za puno uposlenje dostojnu plaću pogodne stanove i veću soci-jalnu sigurnost ovisi ne samo o veličini njegove borbene snage nego i o tome do koje mjere će prisiliti vlasti na promjenu politike i uvadjanjo takvih zakona koji će omogućiti da se takve težnje ostvare To su najglavnije činjenice u našem životu to su problemi koji nas suočuju u prvoj posljeratnoj godini Povjeravati fede-ralnom ministru rada H Mitchellu da će poslije štrajka kod Forda nastati mir u industriji značilo bi uspavati radnički pokret i propustiti poslodavcima da u interesu gomilanja novih profita oduzmu zanatskim unijama i ona prava koja su do sada postignuta Svi oni koji žele puno uposlenje i industrijski mir koji zai-sta žele zadovoljniju i sretniju Novu Godinu dužni su odbiti pogrešnu ocjenu situacije federalnog ministra rada i umjesto toga energično suočiti stvarne prilike u zemlji To je zadaća radničkog pokreta i svih progresivnih slojeva koji žele živjeti Hrvatsko Primorje se ponosi izhodom izbora 11 studenoga u boljoj i sretnijoj posljeratnoj bi Amerikanci kojima je riječ so cijalizam nerazumljiva prešli At lantik i stupili na tlo Europe na šli bi vrlo malo pristaša pored onih koji su financirali Hitlera 1 Mussolinija Ili pak onih koji su preporučall deset godišnju ameri-čku okupaciju Italije za spriječa-vanj- e "nereda" A urednici i do Izbora od 11 XI koji okrug Hrv Primorja postavlja u red jednog od najboljih okruga u državi? Treba se vratiti malo unatrag Još u vrijeme kad su u našoj zemlji bjesnile strančarske borbe raspiri-vane od beogradske čaršije 1 za-grebačko-franko- vačke klike Hr-vatsko je Primorje težilo za je-dinstvom naših naroda za povezi-vanjem zdravih narodnih snaga unutar zemlje da bi na taj način bili snažni l prema vani Nije bila slučajna i nije bila kako se to htjelo prikazati nezdrava pojava da su se Sušak i ostali krajevi kao Crikvenica l Novi osjećali jugo-slavenski Mi smo bili na granici Neprekidno smo bili ugroženi od imperijalističkih osvajačkih tež-nji fašističke Italije koja je preko svojih agenata nastojala da nas oslabi iznutra Mi smo odavde vi-djeli i dobro poznavali sudbinu Is-tre poznavali smo namjere i me-tode fašističke Italije Već tada je Hrv Primorje glasovalo za jedin-stvo i bratstvo za čvrst i jak Na-rodni front za snažnu Narodnu Armiju jer je to bila garancija naše nezavisnosti jer je to bila sloboda od straha Možda nitko na svijetu ne voli svoju rodjenu gru du kao Primorac On je nosi u vre-ćici kad putuje morima on je nosi sobom u duboke rudnike Amerike i on preko te ljubavi znade da mu tu grudu dragu i milu domovinu može očuvati slobodnom i neiavis-no- m samo ona zajednica koja se temelji na bratstvu i jedinstvu na slozi i ravnopra nosti naših naroda Kroz četiri godine glasali su Primorci na Tuhobiću ViSrvici Risnjaku i Snježniku glasali su javno u XIII udarnoj diviziji gla-sali su puškom u ruci po sim di-vizijama naše Narodne armije Primorci su glasali u zatvorima i kaštelima glasali su garištima Podhuma i Bribira u logorima Kanadi pisnici New York Herald Tribune kojima nije po volji što se danas dogadja u Europi pronašli bi pak da slobodna privatna poduzeća i tržišta u europskim zemljama iz-laze iz mode Isto tako kao što su kočije izašle iz mode na ulicama New Yorka Del Vao Italije i Njemačke žrtvama na Trsatu Martinšćici i Sušaku gla-sali su životima Tome Strižića Tvrdog Ljube Kontuša Mataije Cara Marženke i Fumice Bran-ka i čeda i stotinama drugih Glasali su borci na fronti parti-zani u šumama narod u pozadini Glasala je žena Grižana 1 Bribira noseći težak teret za prehranu svojih u kući l boraca u šumi gla-sala je žena Sušaka sakupljajući lijekove odjeću 1 obuću hranu i novac glasala je omladina pišući parole po zidovima okupiranih mjesta prebacujući poštu i mate-rijal Iluminacija nebodera u Su-šaku na dan 27 godišnjice Okto-barske revolucije izljepljena slika Tita u centru grada okupiranom po švapskim hordama Iješevi Fr-kovi- ća šoraka Grabra i drugih sve su to naši glasovi janl i ned-vomisle- ni Onaj koji daje svoj život taj ne špekulira I u tim teškim godinama u toj žilavoj borbi nije se moglo naći u borbenim redovi ma fronte i pozadine ni oposicije ni kutija bez liste Ta su se glasa čka mjesta nalazila u lama spe-kulan- ata i crnoburzijanaca SuJfei-k- a 1 Crikvenice u biskupskim dvo rovima na Krku u uredima iidaj-nik- a i slugu okupatora I upravo zato što se godinama iz dan u dan vršilo to slavno i fos-no javno glasovanje Jto se reiul-ta- t tih izbora odavno znao i vidio nije moglo biti sumnje u Ishod lz bora od 11 studenoga u ishod taj-nih izbora Postotak glasača i re-zultat izbora u Hrv Primorju da-je realnu sliku naših težnji i vje-re u bolju budućnost Ti iibori i njihov rezultat samo su nadopuna nastavak glasanja kroz 4 godine rata i konačno potvrda svega ono-ga što je Hrv Primorje dalo za borbu i svoje oslobodjenje Na re-zultat izbora od 11 studenoga mo-že Hrv Primorje biti ponosno P Bi 3 I- - lfiePjlSlKSilliBlilEfeff' wm& fflŠM: c% :1 m --C5 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000006
