Novosti, June 08, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI Subota 8 juna 1946 NOVOSTI
Publiahffd every Tuesday Thursday and Saturday by Ihe
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Language
Authorized as Second Omi Mail Tost Office Department Ottawa
Izlazi Bvald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Izbori u Europi
Posij eratni izbori u Europi praćeni su sa naročitim intere-som
O tim izborima mnogo ovisi da li će se poeljeratna Euro-pa
povratiti natrag na stari buržoaski partijski sistem ili će za-ploviti
novim progresivnijim vodama u bolju budućnost
S to točke gledišta izbori u Europi su praćeni sa živim in-teresovcn-jem
koliko progresivnih toliko i reakcionarnih sila
Na osnovu već održanih izbora u glavnijim europskim
zemljama zemljama koje su bile bilo pod okupacijom bilo
pod režimima raznih fašističkih partija zaključuje se da pos--
Ijeratna Europa napušta stare partije i sisteme i kreće progre
som u sretniju budućnost u mir i blagostanje
Ovaj veliki zaokret europskih naroda na lijevo nije došao
Iznenadno niti je to "časomični zaokret u eri posljeratnih do-gadjaj- a"
kako nam to pokušava objasniti razna reakcionarna
štampa Ne to je logičan proces društvenog razvitka O tome
Je Karlo Marks pisao još u devetnaestom stoljeću
Previše mnogo grijeha izdaje i prevare narodnih interesa
leži na duši raznih starih buržoaskih partija da bi se narodi
ponovno poveli za njima Stare
One nestaju i prisiljavane su
partije su
progrosivnijim partijama na koje pada historijska dužnost
obaveza da povedu svijet u mir sigurnost i blagostanje
Izbori u Francuskoj Čehoslovačkoj Italiji da i ne govori
mo o izborima u Jugoslaviji gdje je vlast u rukama naroda i
gdje je narodna riječ po prvi puta došla do punog izražaja
mjesto novim i
bilo i sada
bilo imala
pokazuju taj snažan porast sila Samo broj
munističkih glasova u Francuskoj i Italiji pre
lazi milijuna a deset milijuna To je ta
progresivna sila koja će povesti
putom To je sila koja bi da je
jedinstva kod socijalista kao žto
buržoaske proigrale
ustupiti boljim
narode Europe drugim boljim
do razumjevanja
je kod komunista
progresivnih ko
Čehoslovačkoj
dvanaest socijalističkih
vlast u rukama u jednoj drugoj i trećoj zemlji
Ako to nije slučcj danas da su progresivne partije ujedi-njene
u borbi protiv natražnjačkih partija tih predstavnika
krupnih kapitalističkih interesa to još ne znači da sutra do je-dinstva
neće doći Ono do takvog jedinstva mora doći prijo
ili kasnije ako se želi spasiti svijet od novih ratova
Razumljivo je da medjunarodna reakcija nije i ne može biti
zadovoljna sa ishodom izbora u Francuskoj Čehoslovačkoj i
Italiji Ona je očekivala da će broj komunističkih i socijalisti-čkih
glasova opasti do stupnja da desničarske partije Francu-ske
eventualno na čelu sa Populistima mogu imati potrebnu
većinu izglasati novi ustav i preuzeti vodstvo zemlje u svoje
ruke
Kako bi se to postiglo sve domaće i medjunarodne mrač-ne
rtle bile su ne samo zainteresirane nego i aktivno potpo-magal- e
razne desničarske partije u i pred izborima Prema
pitanju francuske štampe u zemlji se vodila jedna odurna i
skroz lažna kampanja prvenstveno protiv francuskih komuni-sta
koji da će Francusku "predati na milost i nemilost Sovjet-skog
Saveza" U pomoć tim desničarskim i reakcionarnim par-tijama
pritrčao je i sam sveti otac papa moleći francuske ka-tolike
da "sačuvaju kršćanstvo od komunističko opasnosti i
glasuju za bilo koju drugu samo no komunističku stranku"
Priskočio je u pomoć i američki kapital dajući Francuskoj je-dan
bilijun i 400 milijuna dolara kredita kojeg su francuski
reakcionarci iskoristili za borbu protiv "lijeve opasnosti" Pak
i francuski socijalisti pod Blumom nisu uperili svoje oštrice
protiv desne reakcionarne opasnosti nego protiv komunista
koji su opetovano pozivali na potrebu jedinstvene platforme
za bolju posljeratnu Francusku
Usprkos te odurne kampanje protiv komunista i Sovjet
skog Saveza francuski izbori su još jednom pokazali da je
francuski narod rješio da se za uvjek otrese vladavine 200 bo-gatih
porodica podijeljivši mandat ljevidarskim partijama Sa-mo
francuski komunisti dobili su 5136334 glasa ili 318000 vi-se
nego u izborima prošlog oktobra
Izbori u Čehoslovačkoj takodjer pokazuju snažan porast
progresivnih glasova — komunističkih naročito U Čehoslova
čkoj je Komunistička Partija dobila dva puta više glasova ne-go
bilo koja druga partija Dobila je 2750000 glasova ili 114
narodnih poslanika Računajući glasove komunista socijalista
l nacionalnih socijalista — dakle glasove progresivnih partija
— dolazi se do zaključka da su dvije trećine naroda Čehoslo-vaik- e
uvjerene da je samo putem progresivnih partija osigu-rana
njihova bolja budućnost
Skoro istim putem prošli su izbori i u Italiji gdje su ko-munisti
i socijalisti takodjer odnijeli polovicu svih predanih
glasova da i ne govorimo o važnosti zbacivanja kraljevine i
usvajanja republikanske forme vladavine
I tako redom narodi Europe pokazuju da se više ne žele
vraćati na staro Ne žele više slušati riječ reakcionaraca tipa
Churchilla koji ih još jednom pokušavaju okrenuti protiv Sov-jetskog
Saveza i komunizma Komunizam nije viSe "mala sek
tica" kako je to znao reći Churchill već jedan od najvažnijih
faktora u Europi s kojim i te kako treba računati Sovjetski
Savez nijo više "sagradjena kula na pijesku" kako su to znali
govoriti socijal-demokra- ti tipa Tannera i Sajdemana već kolos
pred čijom snagom trepti svjetska reakcija
Da narodi Europe daju svoje povrejenje komunistima to
je zbog toga što su baš komunisti bili glavni stožer borbe pro-tiv
fašizma i reakcije Narod im daje povjerenje na osnovu nji-hovog
rekorda ne na osnovu ocjene Churchilla Bevina Byrne-s- a
i ostale svjetske reakcije Da pak narodi svijeta gledaju u
Sovjetskom Savezu svog najboljeg prijatelja i zaštitnika to je
zbog toga što se Sovjetski Savez do sada pokazao: u ratu
kao div borac protiv fašizma i reakcije u miru kao graditelj
boljeg društva
Trst i Jul
(Prenos sa strl)
svim uredima i institucijama Ju-lijske
Krajine U 1927 godini Mus-soli- ni
je objavio naredbu po kojoj
su sve osobe sa slavenskim imeni-ma
morale uzeti talijanska imena
čak i na spomenicima morala su
Ee imena mijenjati
Ovakvim mjerama talijanski fa-šisti
su namjeravali odstraniti sva-ki
znak slavenstva iz Julijske
Krajine
Memorandum jugoslavenske vla-de
ističe da u Julijskoj Krajini
na teritoriju izmedju predratne
talijansko-jugoslavens- ke političke
granice i jugoslavensko-talijansk- e
etničke granice živi 970000 sta-novni- ka
od kojih oko 650000 su
Jugoslaveni To znači da ostaje
oko 320000 Talijana i od ovih oko
polovice živi u gndu Trstu Tali-jansko
stanovnižtvo se skoro is-ključivo
nalazi u obalnim gradovi-ma
Trstu i Rijeki a mali broj ih
živi u Gorici i neznatan broj u ne
kojim mjestima Istre
Ekonomski cijela Julijska Kra-jina
Trst Gorica i mjesta zapad-ne
obale Istre naročito sve je to
tijesno povezano sa unutrašnjošću
Jugoslavije Hubert Harrison do-pisnik
Reuters agencije je na 19
septembra 1945 godine pisao da
je ekonomski čak i sam grad Trst
tijesnije povezan sa Jugoslavijom
nego Italijom da je Italija vršila
samo deset posto trgovine radi če-ga
je Trst teško stradao pod tali-janskom
upravom On kaže da bi
jugoslavenska uprava ponovno
oživila tršćansko pristanište kao
i industriju i sve uspostavila na
raniji prosperitet jer bi cijelu sje-vernu
Jugoslaviju imala kao svoju
unutrašnjost i kroz željeznice kon-trolirane
po Jugoslaviji dobile bi
gotov izlaz Austrija Madjarska i
ćehoslovačka Po mišljenju ovog
dopisnika razlika izmedju Jugo-slavije
i Italije obzirom na prista-nište
Trsta i njegovu industriju
sastoji se u slijedećem: Jugoslaviji
su obe stvari neophodno potrebne
Italiji nije potrebna ni jedna
Slavenski stanovnici u Julijskoj
Krajini koji su strašno mrzili fa-šistički
režim Mussolinija svim
snagama bacili su se u borbu slo-bodoljube-ćih
naroda protiv talijan-skih
i njemačkih fašističkih agre-sora
Revolt koji je 1943 godine or-ganiziran
u Julijskoj Krajini do-veo
je do oslobodjenja gotovo ci-jelog
Slovenskog Primorja i Istre
Dva Titina korpusa Narodno Os-lobodilačke
Vojske — Deveti i Je-danaesti
— formirani su u Julij-skoj
Krajini U Devetom korpusu
bih je uključena jedna talijanska
divizija sa udarnom brigadom
Triestina d'Assalto koju su sači-njavali
dobrovoljci izmedju tali-janskih
radnika i namještenika iz
Trsta U Krajini je formiran je-dinstveni
talijansko - jugoslaven-ski
anti-fašistič- ki odbor on je na-ročito
postao aktivan poslije ka-pitulacije
Italije 1943 godine
U vremenu izmedju 1943 i 1944
godine više od 15000 slavenskih
stanovnika Julijske Krajine koji
su bili silom natjerani u talijan-sku
vojsku prešlo je na stranu sa-veznika
i priključilo se Titovoj ar-miji
Početkom juna 1944 godine
žestokim i čestim napadima jugo-slavenskih
partizana neprijatelj-ske
komunikacije su bile potpuno
poremećene na željeznicama Ljub-Ijana-Tr- st
Ljubljana-Jesenic- e i
Trst-Gorica-Jeseni- ce
Za ovakvo junaštvo Deveti kor-pus
Narodno Oslobodilačke Voj-ske
primio je specijalnu zahvalu
od maršala Aleksandra koman-danta
savetničkih sila u Italiji
I u Trstu Jugoslaveni su zajed-no
sa anti-falistički- m dijelom ta
lijanskog stanovništva pripremili
revolt protiv Hitlerovih invazora
U augustu 1944 godine komanda
Devetog jugoslavenskog korpusa
uspostavila je generalni štab voj-nih
sila u gradu sila koje su bro-jil- e
oko 7000 jugoslavenskih i ta-lijanskih
vojnika Kada je u pos-ljednjem
dijelu aprila 1945 godine
jugoslavenska četvrta armija pro-drije- la
u Trst sile Trsta pružile
su dragocjenu pomoć u suzbijanju
neprijateljskog otpora
Poslije Nijemaca Mussolinijeve
bande i kvislinzi bili su potpuno
očišćeni iz Julijske Krajine 1 u ap-rilu
i maju 1945 godine posvuda
su nicale demokratske uprave Na
17 maja 1945 održano je zasjeda-nje
gradskog narodnog odbora u
Trstu prisustvovalo je 1343 pos-lanika
izabranih u tvornicama
uredima i institucijama grada po
radnicima namještenicima tvorni-čarim- a
trgovcima umjetnicima
intelektualcima itd Na zasjedanju
izabrano je gradsko vijeće Trsta
(Consulta) — izvršujući odbor —
koji se sastojao od 18 Talijana i 9
Slovenaca
Na 9 juna 1945 godine vlade
Britanije Sjedinjenih Država i Ju-goslavije
stvorile su sporazum o
podjeli Julijske Krajine na okupa-cione
zone Jugoslavenska zona
ijska Krajina °„ 5™?"
In rtpljr rfr to
sc
PlX
i 4 Ti1
134$
Vj dr Kr Balokovlct
I har far replr rour letter of April 20 194
to Seeretarr 3jTnee In vhlca jrou expra jrour hop that
Trltste mar avarćtd to lugeelavia
Ai jrou knov to qutlon of TrlMtt li on the
agenda of the Farl6r KlnKter rov eonrenlng ln Parli
ard ali flnal deelelont of the Councll lneludlng that
concernlc Trleite vili of mceeiltr be the rult of
Jolnt dlicuMlon emong the repreeentatlTe of the four
poveri
X nd rot aeeure jou that jrour Tlive have oeen
noted the approprlate offlelal of the Cepartient
of Stat
Slneereljr roure
Kr Zlatao BaleisTie Predđent
The United Comalttee of
South-Slar- le AaerleaAi
465 Leilngton Atenu
Nev ttsrk 17 Kev JTcrk
Gornje ju odgovor američkog državnog odjeljenja Zlatku Balo
koviću na zahtjev da državni tajnik Bymes na konferenciji u
Parizu zastupa priključenje Trsta i Julijske Krajino Jugoslaviji
Smrtnu kaznu za
Dražu i Antu
TRAŽE NARODI JUGOSLAVIJE
Beograd — U Beogradu je odr-žan
sastanak majki sestara i že-na
čije su sinove braću i muževe
ubili četnici Draže Mihajlo vica
Veliki broj žena iznio je u svo-jim
govorima teške optužbe protiv
Draže Mihajlovića i njegovih ko-ljačkih
bandi
Jelena Zrnić majka koja je da-la
četiri sina iznijela je potanko-sti
o tome kako je jedne decem-barske
noći 1943 godine četnička
"leteća brigada" u selu Vraniću
Srbija zaklala 70 lica
Veliki broj govornica opisao je
na tom sastanku žena zvjerstva
koja su Mihajlovićevi koljači izvr-šili
nad njihovim sinovima bra-ćom
i muževima
Sa sastanka je upućen brzojav
ministru unutrašnjih poslova Ran-ković- u
u kojem se izmedju osta-log
kaže:
"Za stotine hiljada nevinih lju-di
poklanih po koljačima samo
zato Sto su voljeli svoju zemlju i
svoj narod i borili se za njegovu
slobodu tražimo za glavnog kriv
poznata kao zona li uključuje Is-tru
i sa? teritorij istočno od rijeke
Soče (Isonzo) osim donjeg dijela
rijeke gdje se pokrajina Trst i
Tržić nalaze u angloameričkoj zo-ni
ili zoni A Zona A uključuje
grad Goricu i morsko pristanište
Pulj Granica izmedju ore dvije
zone poznata je kao Morganova
Linija
U zoni B jugoslavenske vlasti
čine sve za pojačanje i razvijanje
demokratskih tijela koji su nicali
još u toku samoga rata Na 25
novembra 1945 godine održani su
izbori za lokalne narodne odbore i
provincijalne narodne odbore u Is-tri
Izbori su provedeni na osnovi
izravnog sveopćeg tajnog glasa-nja
Na izbore je izašlo 872C po-sto
glasača i skoro svi su glasali
za kandidate jugoslavensko-tali-janski- h
anti-fašističk- ih organiza-cija
U zoni A anglo-američk- oj zoni
slika je sasvim drukčija Ovdje su
na 13 jula 1945 godine okupacio-ne
vlasti ponovno uvele talijanske tj fašističke zakone koji su bili
na snazi prije 8 septembra 1943
godine Na 15 augusta 1945 iz-dana
je naredba broj 11 po kojoj
su se ukidala po narodu izabrana
upravna tijela Na 20 decembra
1945 posljednji narodni odbor u
brijegovitom selu Kojsko bio je
raspušten Režim anglo-američk- ih
vlasti u zoni A dozvoljava punu
slobodu fašističkim elementima
Kao posljedica toga fašisti su se
iz svih krajeva Italije i Jugoslavi-je
naselili u Trst Oni sada ra-de
spriječavanju ujedinjenja
Trsta i Julijske Krajine sa demo-kratskom
Jugoslavijom
Fašističke bande su naročito
pojačale svoje razorne aktivnosti
u Trstu za vrijeme boravka savez-ničke
komisije koja je istraživala
DEPARTMENT OF STATE
VVASHINGTON
Uar 5
by
na
9&ML-- walvortn Baroour
Aotlng Chlef ĐlTlalen of
Southern European Affalre
ca Dražu Mihajlovića smrtnu
kaznu"
Narod kotara Bosanska Krupa
u svom brzojavu kaže:
"Narod ovoga kraja još se uv-jek
sjeća svojih dragih sinova koji
su spaljeni u drvenim barakama i
bolnicama u selima Lastva i Luki-c- a
Mi se još uvjek sjećamo muč-kog
napada na bolnicu u selu Po-sav- ka
gdje su krvavi četnički iz-rodi
oduzeli život narodnom juna-ku
dr Mladinu Stojanoviću i još
dvojici boraca
"Najodlučnije tražimo da se
našim narodnim vlastima izruči
krvnik i ubojica 12000 sinova
braće i očeva našeg kotara — An-te
Pavelić"
Omladina kotara Vareš u Bosni
u svom brzojavu kaže:
"Tražimo da se našim vlastima
izruči teški ratni zločinac Ante
Pavelić po čijem su naredjenju
odvedeni najaktivniji mladići i
omladinke našega kotara u ja-senova- čki
logor gdje su na naj-zvjersk- iji
način poubijani"
pitanje talijansko-jugoslavens- ke
granice Generalni štrajk 11 mar-č-a
najbolje ilustrira napetu situa-ciju
Na 10 marča stanoviti broj
fašističkih huligana pokušao je
skinuti jugoslavenske zastave na
zgradi u Skednju predgradju Tr-sta
Narod se sakupio i protestirao
protiv ove provokacije Zatim j
odred "civilne policije" organizi-rane
po anglo-američki- m vlastima
otvorio vatru na narod te je ne-koliko
osoba ubijeno i više ranje
no Na izazov tog nasilja odgovo-reno
je generalnim štrajkom 12
marča štrajk se proširio po cijeloj
I Julijskoj Krajini Pogreb žrtava
terora u Trstu 13 marča razvio se
u novu anti-faššistič- ku demonstra-ciju
u kojoj je uzelo učešća 150000
osoba Demonstracija je prolazila
uz stan savezničke komisije nose-ći
transperante na kojima je pisa-lo:
"Mi tražimo ujedinjenje Trsta
sa Jugoslavijom" i "Tražimo ras-puštanje
civilne policije!"
Ali umjesto raspuštanja "civil-ne
policije" u kojoj su uključeni
mnogi bivši članovi Mussolinijevih
crnokošuljaša četnici i ustaše
okupacione vlasti su na 28 marča
raspustile talijansko-jugoslavens- ki
anti-fašistič- ki odbor Te anti-demokrats- ke
mjere pobudile su
novo ogorčenje medju stanovniš-tvom
Narod Julijske Krajine traži
ujedinjenje sa Jugoslavijom Taj
zahtjev je istican u nebrojenim
demonstracijama i na skupštinama
u svim gradovima 1 selima ove
pokrajine U Trstu je oko 200000
osoba uzelo učešća u takvoj de-monstraciji
i to ne samo Slaveni
nego i Talijani i svi oni kojih de-mokratski
i anti-fašistič- ki osjećaj
veže sa njhovom zemljom Jugo-slavijom
Laburitski član britan-skog
parlamenta Zilliacus koji je
Piše: EDO JARDAS
Po zaključku Glavnog Izvrsnog
odbora Saveza poduzeo sam ne-davno
organizacionu turneju po
sjevernom Ontariju Posjetio sam
sva oveća naselja i sastao se sa
hiljadama naših radnika i radnica
Akoprem je misija mog puta bila
organizacione naravi u razgovoru
sa narodom sam se uvjerio da na-šeg
prosječnog čovjeka najviše in-teresira
povratak u staru domovi-nu
To je po mom mišljenju vrlo
zdrava pojava ali ujedno i opasna
ako dozvolimo da bude zamaglena
nerazumjevanjem s'-mnj-om i po-grešnim
shvaćanjem tog važnog
pitanja
Ljudi su općenito govoreći odu-ševljeni
za povratak u staru do-movinu
Oduševljenje se ne zasni-va
na sanjama o "zemlji obećanja"
u smislu kako nam je Kanada tu-mačena
kad smo u nju polazili ne-go
ono proizlazi iz duboke ljubavi
prema tekovinama narodno-oslo-bodilač- ke
borbe i svom narodu ko-jem
je potrebna neposredna pomoć
da bi se privredno i gospodarski
što prije oporavio i uzdigao To je
pozitivna strana te pojave jer ona
odražava ne samo ljubav prema
rodnoj grudi i narodu nego i pri-vrženost
novom stanju koje je na-rodnom
borbom i voljom ostvorc-n- o
Ako medjutim dozvolimo da
taj zdravi sentimenat opsjene ne-zdrava
shvaćanja cilja i svrhe
povratka onda ta pojava postaje
negativnom što ne može biti od
neposredne koristi našim planovi-ma
za organiziranu re-emigra- ciju niti može korisno poslužiti intere-sima
naroda kad se jednom vrati-mo
To su razlozi zašto smatram
potrebnim unijeti više svjetla u
taj zamašni i važni problem koji
se ovog časa ozbiljno postavlja
pred nas da li mi htjeli ili ne
Obzirom na povratak u staru
domovinu ljudi najčešće postav-ljaju
slijedeća pitanja:
1 — Kad će se moći putovati?
Zašto već jednom ne puštaju?
Tko je odgovoran da te već ne
može poći? Da li kanadske vlasti?
2 — Da li će radnik iz Kanade
moći sobom potesti stoju obitelj
pa i pokretnu imovinu?
3 — Sto će biti ra našim dolari-ma
kad ih donesemo u Jugoslavi-ju?
Neće U nam ih lasti plijeniti?
Hoće li nam biti pružena prilika
da soju uštedu korisno uložimo?
4 — Hoće li članoti radnih eki
pa biti primorani poći na rad na
odredjeni sektor i morati ponovno
živjeti odtojeno od soje obitelji
ili će moći i obitelj potesti sobom?
Ta i mnoga druga pitanja mučo
našeg čovjeka u Kanadi Svatko ih
tumači na svoj način a često i
prema časovitom raspoloženju
Prečesto pak naši ljudi inače do-bronamjerni
radnici nasjedaju
neprijateljskoj propagandi koja
ima očiti cilj pokolebati vjeru na-šeg
naroda u novo stanje republi-kanske
Narodne Jugoslavije
Pri diskusiranju našeg povratka
u novu Narodnu Jugoslaviju mi
moramo imati u vidu nekoliko či-njenica
koje će nam olakšati pra-vilno
razumjevanj tog pitanja
Na prvom mjestu ml pitanje
povratka u Jugoslaviju ne može-mo
i ne smijemo postaviti sa toč-ne
gledišta ličnih posebnih i se-bičnih
interesa Pravilno postav-ljanje
tog pitanja biti će moguće
jedino ako na povratak gledamo
kroz prizmu općenarodnih intere-sa
uslovljenih sadanjim ekonom-skim
stanjem u Jugoslaviji Tko
god se smjera u Jugoslaviju vratiti
s pretpostavkom da će ga tamo
dočekati povlastice on se ljuto
vara Narodi Jugoslavije nisu dali
nemalo dva milijuna života najbo-ljih
sinova i kćeri zato da bi Ju-goslavijom
carevao režim ličnih
povlastica obogaćivanja lihvare-nj- a
mita i korupcije Naprotiv
oni su dali neprecjenjive žrtve da
u novembru 1945 posjetio zonu A
rekao je da se uvjerio da talijan-sko
stanovništvo Trsta želi prik-ljučenje
tog grada Jugoslaviji iz
ekonomskih i socijalnih razloga
Profesor Tavlor iz Oxford Uni-verziteta
u jednom članku o Trstu
piše da želja naroda za život daje
narodu pravo na život i da ni je-dan
narod nije toliko dokazao svo-je
pravo nego Slovenci zapadno
od Julijskih Alpa Tajior je čvrsto
uvjeren da se Sjenci nikada ne-će
složiti time da izumru kao na-cija
niti se neće nikada pokoriti
nasrtaju Talijana
Takve su činjenice Neprijatelji
demokratske Jugoslavije bi ih ra-do
ignorirati ali saveznička komi-sija
(koja je završila svoj posao)
mora na te činjenice računati
bi se izbavili vanjskog tlačitelja i
ubice te njegovih domaćih služni-k- a
ma u kome obhku se pojavili
Ginuli su da bi narod mogao živ-jeti
u slobodi od straha slobodi od
gladi i slobodi od ugnjetavanja da
bi novom državom zavladao pore-dak
društvene nacionalne i politi-čke
ravnopravnosti
Iz gore izloženih činjenica
proizlazi da nas po dolasku u sta-ru
domovinu čekaju obaveze koje
će pred nas postaviti općenarodni
a ne lični ili porodični interesi U
diskusiraju pitanja povratka mo-ramo
još imati na umu bez obzira
koliko dolara ćemo sobom donijeti
nas čeka razvaljeno ognjište če-kaju
nas okolnosti 6a kojima su
bili suočeni pioniri svih novih ze-malja
čeka nas tvrd i krut život
Dočekati će nas na sve strane raz-valine
porušene kuće ceste mos-tovi
željeznice štale prazni duća-ni
i magazini pustoš i neimaština
svuda kud kreneš Htio bi sagra-diti
kuću no nema krampa i lopa-te
da iskopaš temelj nema čavala
da zbiješ krevet ni objeda sa pet
raznovrsnih jela na koja smo pri-vik- li
tokom dvadeset godišnjeg bo-ravka
u Kanadi
Medjutim čekaju nas pri pov-ratku
u staru domovinu široke na-rodne
grudi ispunjene nadom i
vjerom u budućnost Stekavši u
toku četvero-godišn- je oslobodilač-ke
borbe neograničeno povjerenje
u svoje današnje vodstvo na čelu
sa velikim Titom ujedinjeni naro-di
Jugoslavije su svijesni da će
njihove današnje žrtve u izgradnji
i obnovi zemlje kroz kratko vrije-me
uroditi bogatim plodom Dos-ljedno
kako god u toku borbe pro-tiv
neprijatelja nije nikakva žrt-va
bila prevelika tako ni danas
nije prevelik ili pretežak nikakav
prilog izgradnji i obnovi zemlje
Ako je bosonog i seljak danas pri-moran
orati primitivnim plugom
on ore pjesmom na usnama svije-sta- n
da će se sutrašnja Jugoslavi-ja
postarati da za njega ore trak-tor
da žanje kombajn i da se u
grad vozi u autu da će kroz krat-ko
vrijeme postati istinski gazda
sa dobro osiguranom sutrašnji-com
Kad radnik u tvornici radi
četiri sata prekovremenog rada
on to čini svljestan da svaki sat
njegovog rada ubrzava boljitak
svekolikog naroda blagostanje
grada i sela Kad intelektualac ili
profesionalac nakon uredskih sati
odlazi na kopanje ili žetvu usjeva
on to čini s uvjerenjem da mu je
budućnost tijesno povezana sa rad
nikom i seljakom da će njemu biti
bolje kad i ostalom narodu bude
bolje
Zajedničkom oslobodilačkom bor-bom
preporodjeni narodi nove Ju-goslavije
žrtvuju se u izgradnji i
obnovi zemlje sa isto toliko elana
samoprijegora i nesebičnosti kao
što su se žrtvovali u toku rata
svijesni da o njima ovisi kad će
slobodna i bratska Jugoslavija po-stati
istinskom Amerikom kako ju
danas mi u ekonomskom smislu
poznajemo Oni su čvrsto uvjereni
da će zajedničkim naporima grada
i sela starog i mladog njihova
slobodna zemlja u roku od nekoli-ko
godina možda najtiše pet ili
šest postići onakav životni stan-da- rt
kakvog danas uživaju narodi
industrijski i tehnički najrazvije-ni- h
zemalja Pa i bolji od njihovog
jer će raspodjela društvenih doba-ra
biti pravednija
Pri povratku u staru domovinu
nas dakle čekaju ne samo drukčiji
ekonomski uslovi nego i društve-na
atmosfera koja je ispunjena lju-bavlju
prema čovjeku narodnoj
državi i domovini Sve to mi u
ovoj zemlji nismo nikad poznavali
jer nam je uvjek ostala tudja ma
koliko se trsili prilagoditi okolno-stima
u njoj Ako dakle budemo
shvatili da smo došli u zemlju sret-ne
budućnosti društvene jednako-pravnos- tl
i političke slobode svih
ljubitelja pravice i slobode mi će-mo
se u po dolasku vrlo lahko sna-ći
a kao odani i čestiti sinovi i
kćeri moći ćemo ispuniti prema
njoj sve zadaće koje će pred nas
postaviti kad se vratimo u njeno
krilo
Mi pitanje povratka u staru do-movinu
možemo na jedan kon-struktivan
način diskusiratl samo
sa točke gledišta: kako najbolje i
najtiše pomoći svojoj domovini i
svom narodu? To će ujedno biti i
najbolji put za pomaganje vlasti-te
obitelji!
Kad se gore postavljenim nače-lom
budemo na čistu onda ćemo
sa lakoćom moći pretresati i sva
ostala više manje tehničke naravi
pitanja u vezi sa odlaskom u sta-ru
domovinu No o njima ćemo se
porazgovoriti u narednim brojevi-ma
Novosti jer prostor ne dozvo-lja- a
temeljito objašnjenje istih u
jednom članku