Novosti, December 19, 1946

              i
4
fcgsjgl gtttaifetfMNiillilNil
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 17 decembra 194S NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottavta
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
Pred novim borbama kanadskih
radnika
Borbe koje su kanadski radnici u raznim industrijama
vodili poslije svršetka rata uspjevale su Može se slobodno
reći da su tokom tih borba radnici dobili važne bitke i tako
pojačali zanatsko unijski pokret Na drugu stranu takvim
masovnim pokretom radnika suzbijen je pokušaj industrija-lit- a
i ostalih bogatala da vrate zemlju u staro predratno
stanje
Iako bilježimo značajne pobjede nesmijemo ispustiti iz
vida da rjoslieratni alievi radnika — veći stupanj života
kraće radno vrijeme pojačana kupovna snaga popravak fe-- 1
derolnih i provincijalnih zakona progresivnija domaća i
vanjska politika — još nisu ostvareni I ne samo to moramo
znati da se i krupni interesi i dalje spremaju za ofenzivu
protiv onog što se do danas postiglo teškim Itrajkovnim bor-bama
Na drugu stranu radnički pokret Kanade posebno
sindikalni pokret mora u cijelosti shvatiti današnju situaciju
i tekuće dogadjaje jer inače neće biti u stanju organizirati
svojih snaga u borbi za rješenje ekonomskih problema u
prilog većine naroda zemlje
Koje su to okolnosti koje sile zanatsko-unijsk- i pokret na
pripreme za dolazeće bitke?
Od nekih pet milijuna onih koji o svojoj dnevnoj zaradi
ovise tek 750000 je organizirano u razne zanatske unije Po-pravkom
nadnica za vrijeme rala i poslije rata u štrajkov-ni- m
borbama koristile su se u glavnom samo organizirane
sekcije kanadskih radnika Ogromna većina radnika nijo
za vrijeme rata ni poslije rata dobila odgovarajuće povišice
Ovo se u glavnom odnosi na onaj dio radnika i radnica koji
nisu organizirani u sindikalnom pokretu uredskog osoblja
namještenika u velikim trgovinama poslužnika i drugih čije
su nadnice i za vrijeme rata bile ispod minimuma i pokrivane
"cost-of-living- " bonusom Sada kad je taj posebni državni
nadodatak ukinut stvarno ovise o dobroj volji poslodavaca
Medjutim skupoća se svakim danom sve teže osjeća Naro-čito
posljednjih mjeseci cijene skaču velikom brzinom Prema
tome oni radnici i namještenici čije se nadnice nisu dizala
jednako sa nadnicama onih radnika koji su to štrajkovnim
borbama izvojevali ne preostaje drugo do — ili stupiti u
sindikalni pokret i zajedno sa organiziranim radnicima na-staviti
borbom za veće plaće ili čekati na dobru volju po-slodavaca
da im se "smiluju" i podaju veću mrvicu
Baš to nezdravo stanje ta nehajnost ' ili omalovaživanje
sindikalnog pokreta osvećuje se radnicima Ali to neće tra-ia- ti
dugo Zapravo ono se danomice popravlja jer eno nove
hiljade do sada neorganiziranih radnika stupa u zanatsko-unijsk- i
pokret uspostavlja svoje tvorničke odbore i traži vezu
sa ostalim radničkim unijama Sindikalni pokret u Kanadi
naglo raste jer u njemu vide radnici jedini način borbe i
jedinu mogoćnost da poprave svoje mizerne nadnice Stu-panje
u sindikalni pokret zapala se u svim provincijama pa
1 u provinciji Quebec gdje 3U sve do nedavno razne kompa-nijske
i crkvene unije imale monopol nad radnicima
Može se reći da će se već i onako teško ekonomsko
stanje radnog naroda Kanade u dolazećim mjesecima i po-goršati
Uspiju li krupni interesi da potpuno ukinu kontrolu
nad cijenama nad stanovima da potpuno ukinu posebne
državne pridodatke farmerima na mlijeko itd — sve to ne-sumnjivo
vodi u pravcu jedne neobuzdano utakmice za Ve-likim
profitima Sve to vodi ka novim štrajkovnim borbama
sa kojima ćemo se suočavati dolazećeg proljeća — možda
još ove zime
Ovo i drugo svjedoči da se nalazimo u predvečerju no-vih
i teških pokreta za povišicu nadnica Štrajk majnera u
Norandi je danas predstraža borbe radnika u metalnoj indu-striji
Glasanje ugljenokopača u Novoj Scotiji za štrajk ako
vlasnici ne pristanu na njihove zahtjeve znači štrajk u ovoj
važnoj grani industrije Povišicu traže ribari Nove Scotije
traže ju organizirani poslužnici u hotelima i restauracijama
traže ju vosači trokova u Montreolu tekstilni radnici u To-rontu
željezničari i drugi Sve su to znakovi novog i velikog
zamaha radničkog pokreta za veće plaće
Zaključak na sve ovo može biti samo jedan — organizi-rati
se Pored toga zanatsko-unijsk- i pokret je dužan da mo-bili- še
sve svoje snage da ih usredotoči u zajedničku borbu
za veće plaće i sigurnost radničkih unija To je nerazdvojivi
dio borbe širokih masa kanadskog naroda To je borba za
pristojniji život veću ekonomsku sigurnost i aktivnije učešće
širokih slojeva kanadskog naroda u odredjivanju budućnosti
ove zemlje
Budalaštine Petra Stankovića
Na prvoj stranici svog ustaško-mačekovsko- g glasa Petar
Stanković donaša "EXTRAI EXTRAI — Titonija ukida priva-tn- u
svojinu" Pod ovim naslovom u notici se kaže: "Na C
prosinca je bez ikakvog predznaka Titin parlamenat odobrio
vladin zakonski predlog na temelju kojega se zaplijenjuje sva
privatna svojina naroda u Jugoslaviji U jutro je zakonski
predlog podnesen a već poslije podne izglasan Samo je
jedan od "narodnih zastupnika" se usudio ustati i reći- - Možda
bi ipak dobro bilo narod pitati' "
Nitko drugi nije zabilježio ni čuo ove "radio vijesti" koju
je Stanković "primio" To je "specijalna" Stankovićeva radio
emisija — umišljena negdje u Rimu ili možda iz St Gilgena
u Austriji
Ne budali Petre Neboj se za seljačke posjede ni za novi
jugoslavenski ustav U tom ustavu se kaže da u Jugoslaviji
postoje tri sektora ekonomije — državni zadružni i privatni
Za taj ustav je glasovao narod narod ga potvrdio i narod ga
pa&tiva Neboj se bokm ni za privatnu svojinu — ta ti je
tako ni tako nema! niti ćeš je ikada imati u Jugoslaviji
ZAHTJEVI NORANDA
OPRAVDANI I
što je Palmiro Togliatti
vidio u Jugoslaviji
Glavni tajnik Komunističke
partije Italije Palmiro Togliatti
dao je na povratku u Italiju iz-javu
listu "Unita" na pitanja ko-ja
mu je postavio urednik ovog
lista Tako je na pitanje kakav
je utisak na njega učinilo stanje
u Jugoslaviji Palmiro Togliatti
odgovorio ovako:
"Ma da je moj posjet bio vrlo
kratak on je na mene učinio du-bok
utisak U Jugoslaviji postoji
danas nova država demokratska
država proizašla iz oslobodilačke
borbe koju su vodili Jugoslaven
ski narodi protiv stranih zavoje- -
vača i vlast koja ima duboke ko
rijene i nerazrušive temelje u svi-jesti
narodnih slojeva u cijeloj
jugoslavenskoj republici Treba
priznati da su jugoslavenski rad-nici
uspjeli da poslije oslobodila-čke
borbe ostvare ono Sto mi u
Italiji još nismo uspjeli Oni su
vodili borbu za likvidaciju ostata-ka
fašizma i nacionalističkih tra-dicija
oni su odlučnim zamahom
odsjekli korijene fašizmu i na
taj način položili temelje novom
demokratskom poretku koji Ju-goslaviji
otvara put najbržem pri-vrednom
političkom i socijalnom
razvitku
Narodne mase u svim dijelovi-ma
Jugoslavije skupljene su u sil-nom
Narodnom frontu i stvarno
imaju vlast u svojim rukama Dr-žava
i vlada njihova su država I
njihova vlada koju oni pomažu
svim svojim snagama Pitao sam
na primjer hrvatske drugove ka-kav
je odjek imao u narodu pro-ces
koji se završio osudom nad-biskupa
Stepinca Svi su suglasni
da je proces pojačao autoritet re-žima
Velik je utisak u cijeloj
državi učinila izjava maršala
Tita koji je na narodnom zbora
u Zagrebu kazao da je prije ne-go
što je počeo proces nudio apo-stolskom
nunciju sve dokaze o
nadbiskupovoj suradnji s Nijem-cima
1 ustašama te mu rekao da
zamoli Vatikan da pozove Stepin-ca
prije nego što bi jugoslaven-ska
vlada bila primorana da ga
uhapsi i povede proces protiv
njega Ovo saopćenje u Vatikanu
nisu uopće uzeli u obzir To jasno
pokazuje da je Vatikan želio pro-ces
u nadi da će time oslabiti
režim Medjutim desilo se upravo
suprotno"
Blok demokratskih stra-naka
u Rumunjskoj
U bloku demokratskih stranaka
u Rumunjskoj nalaze ee ove
stranke: Komunistička partija
socijaldemokratska stranka ze-mljoradnički
front narodno-libe-raln- a
stranka Tatarescua zatim
narodno-pučk- a 1 narodno-carani-stič- ka
stranka Aleksandrescua
Sve ove stranke saradjivale su u
vladi dra Groze i dosta su se
trudile da učvrste Rumunjsku na
novom demokratskom putu
Svaki Rumunj vidi vlastitim oči-ma
na svakom koraku sve dobre
uspjehe Eto je postigla vlada dm
Groze Ova vlada provela Je ag-rarnu
reformu i ostvarila je go-tovo
već u čitavoj zemlji Agrar-nom
reformom dobilo je zemlju
CCO tisuća bezemljaka i najsiro-mašnijih
seljaka Porastao je
broj studenata u visokim školama
i to skoro za dva puta više nego
li Je prije bilo Isto tako raste
broj srtdnjih i pučkih škola Dje-ca
radnika i seljaka dobila su po
prvi put mogućnost u povijesti
Rumunjske da se Školuju i poha-djaj- u
visoke Skote Isto tako ra-ste
broj bolnica što Je od veli-kog
značaja za Rumunjsku u ko-joj
prije čitavi krajevi nisu po-znavali
zdravstvenu službu Broj
bolnica narastao je za jednu tre-ćinu
Udvostručio se je i broj za-druga
i zadružna mreža je pre-krila
čitavu zemlju Sindikati su
obnovili svoj rad Kako je po-znato
sindikate je raspustila
1929 vlada Julia Maniua koji je
sebe nazvao vodjom rumunjskih
seljaka Sindikalni pokret raste
brzo i rumunjska konfederacija
rada već obuhvaća oko milijun i
pol članova Odavno su ukinuti
pogrdni rasni zakoni Državni
aparat se postepeno čisti od fa-šističkih
elemenata Zbacivši lan-ce
diktature Ispravlja Rumunjska
po prvi put poslije mnogo godina
svoja pleća l svaki svijesnl Ru-munj
osjeća to na sebi To je djelo
vlade dra Groze
' " jf C vy --''"vv-b
J -- ' V—vV ''i
--Ajilr 'i
_ __ ' & "
Napad reakcije na sindikalni
Što je to Narodna
Republika Hrvatska?
Na oko izgleda da je ovo pita-nje
suvišno jer su jasne riječi pa
bi prema tome morao biti i pojam
jasan Ali tome nije tako Mnogi
ne vide ili ne će da vide što to
doista znači Narodna Republika
Hrvatska O tome je govorio pred-sjednik
vlade dr Dakarić na pred-izborno- m
zboru naroda V rajona
u Zagrebu On je o tome izmedju
ostalog rekao ovo:
"Evo i danas čitao sam na pri-mjer
u jednom važnom našem li-stu
o tome Sto je to Narodna Re-publika
Hrvatska: To je ravno-pravna
zajednica Hrvata i Srba
Vidite ta teza odmah na početku
je nepravilna Ne možda zato Sto
ne bi bili kod nas Hrvati i Srbi
ravnopravni nego zato što poje-dinci
ne shvaćaju zašto smo mi
morali konačno i zašto narod zah-tjeva
da ostvarimo federativno
uredjenje Jugoslavije To smo os-tvarili
baš zato da se svaka nacija
ivaki narod može slobodno razvi-jati
da se oni koristeći sve svojo
nacionalne snage mogu Sto više
što bolje i što jače razviti i da ta-h- o
ta bratska zajednica imade
eto pet naroda pet motora svojeg
razvitka pet u spregi koja će za-jednički
vukući učiniti i našu za-jedničku
domovinu snažnijom i ja-čom
Govoreći o tom isto tako i pred-sjednik
srpske vlade Blaško Ne-kov- ić
u Novom Sadu je govorio o
tim principima On je isto tako
rekao: "Srbija je srpska država
Hrvatska je hrvatska država" ne
možda zato što bi tamo bila gos-poduju- ća
nacija Srbi a Hrvati po-tlačeni
ili u Hrvatskoj Hrvati go-spodu
jući a Srbi potlačeni Ne!
Nego po tome što tamo nastava-ju
u glavnom Srbi a ovdje Hrvati
i što je tim samim jasno da ona
mora imati osnovnu karakteristi-ku
Srba a ova Hrvata
i No zašto se u glavama naših
odgovornih drugova te stvari ne
javiju ju sasma čisto i jasno 7 Ima
za to više razloga Govoreći o oni-ma
koji u Srbiji govore o "narodu
Srbije" on je rekao da je takva
teza velikosrpska da je njezin no-silac
elemenat koji je ostvarivao
velikosrpsku diktaturu u bivšoj
Jugoslaviji i da je sama vrlo štet-na
i da je treba odbaciti žigosati
I potpuno uništiti
Naravno da 1 kod nas ima ljudi
koji iza takvih parola kriju svoje
velikosrpske poglede No ima i
drugih ljudi koje ne možemo kri-viti
da Imaju neke hegemonističke
težnje Oni misle otprilike ovako:
Za vrijeme rata je ovdje postojalo
nešto što se nazivalo "nezavisna
država Hrvatska" kojoj je bio na
čelu Pavelić taj sluga okupatora
a koji je u izvršavanju zadataka
koje mu je okupator naredio vr-šio
ovdje strahovite zločine prema
Srbima I oni imaju nekako osje-ćaj
krivnje da je tako ljaga bače-na
na hrvatski narod tolika da ne
možemo jasno i glasno kazati da
mi Hrvati Imamo ovdje svoju dr-žavu
da je imamo kao ravnoprav-nu
republiku u Jugoslaviji i da
smo mi jednako takav tvorac Ju-goslavije
da smo ml jednako ta-kav
tvorac bratstva i motor njezi-nog
razvitka kao t svaki drugi na-rod"
KAKVU SU ULOGU IGRALI
SRBI U HRVATSKOJ? — Srbi u
Hrvatskoj bili su prvi na udaru
11
CotvH lt Vf " "
MAJNERA SU
ONI ĆE POBJEDITI
pokret zabrinjuje radnike
okupatora oni su prvi podigli bar-jak
ustanka i pozvali i sve Hrvate
da se udruže u zajedničkoj borbi
protiv zajedničku neprijatelja U
isto doba kada su se digli Srbi u
Daniji i na Kordunu digli su se
s njima i Hrvati U mnogim kra-jevima
Hrvatske u Dalmaciji i na
dalmatinskim otocima došlo je do
pobuna 1 oružanog ustanka Svi
ovi mjestimični ustanci i pojedi-načni
istupi pretopili su se s vre-menom
u opći narodni ustanak
koji je proveden pod geslom brat-stva
i jedinstva O tome je pred-sjednik
vlade dr Dakarić rekao u
svome spomenutom govoru na
predizbornom mitingu V rajona u
Zagrebu ovo:
"Kada je Jugoslavija bila oku-pirana
ne možemo reći da su naži
narodi bilo čime obavezan! da os-tanu
u bilo kakvoj zajednici pa i
ovakvoj kao što je danas stvarno
Jugoslavija Pred nama je bilo
slobodno da izaberemo put koji
hoćemo Mogli smo kazati: mi Hr-vati
ćemo se boriti posebno i Srbi
posebno ili ćemo se boriti zajed-nički
Mi mio e borili zajednički
praktični rezultati toga su bili ko-risni
praktični rezultati bili su da
smo pobijedili 1 da smo uništili
težnje onih bivših hegemonističkih
klika Praktički rezultat toga je
bio taj da je ostvarena jedna za-jednica
u kojoj Hrvati mogu imati
puni apsolutni puni i potpuni svoj
nacionalni razvoj i da što se oni
bolje budu razvijali što njihov na-cionalni
razvoj bude bolji da će
time i bratstvo biti jače da će ti-me
sama Jugoslavija a time i Hr
vatska biti jača
Kakvu su ulogu kod toga igrali
Srbi u Hrvatskoj? Vi znate da su
prvih dana ustanka i borbe protiv
okupatora Srbi mnogo više da su
mnogo brže da su mnogo jače i
konačno cjelokupno sudjelovali u
toj borbi Medjutim osnovna paro-la
koja je tada bila nije glasila:
osveta nad Hrvatima jer nisu ni-ti
oni okrivili Hrvate za sve zlo-čine
koje je učinio Pavelić nego
je bila parola bratstva ova ista
koju ml danas imamo i u kojoj
nikada nije bilo ničega veliko-srpskog
Ocjenjujući taj dogadjaj
njegov značaj i onu sramotu koju
je hrvatskom imenu nanio Pavelić
mi smo i na III zasjedanju ZAV-NOH- -a
donijeli odluku u kojoj se
kaže: "U Hrvatskoj su Srbi rav-no
pravni sa Hrvatima Donijeli
smo to zato da uništimo svaka
ideju onog zatiranja koju je dao
Pavelić donijeli smo to zato da se
vidi da je naše bratstvo čvrsto
skovano 1 donijeli smo to konačno
zato što smo odlučili da sa Srbi-ma
živimo u jednoj bratskoj za
jednici kao i ostali Južni Slaveni
koja se zove Jugoslavija Nigdje l
nikada nije bilo protiv te temeljne
zasade protiv tog prvog člana na-še
deklaracije o gradjanskim pra-vima
nikakva prigovora Takav
prigovor ne može naravno da po
stoji Ne može postojati zato što
je kod nas bratstvo skovano što
smo mi stojeći na Istim principi-ma
jednako Hrvati kao i Srbi I
zato Izgradjivali našu zajedn'cu
Zato je Jugoslavija ravnopravna
zajednica svih natoda koja se sa
stoji od narodnih republika zato
da bi se temeljne nacije mogle rav-nopravno
i slobodno nacionalno
razvijati"
"Slobodni Dom"
PIŠE: ALBERT LAFRANCE PREDSJEDNIK UNIJSKOG
LOKALA U NORANDI
Noranda Que — Rudari i tahonički radnici kod Noranda
Mines kompanije su na štrajku od 22 novembra Ako želimo
barem donekle upoznati se razlozima koji su radnike natjerali
na štrajk potrebno je letimično opisati vrijeme u posljednje 24
godine Sve to vrijeme ispunjeno je nebrojenim nepravdama
koje je ova kompanija činila nad svojim radnicima
Pred 24 godine ovo naselje nije još tako reći ni postojalo
Tek onda kad je pronadjeno zlato i bakar uz jezero Osiskc
počela su se pomalo dizati susjedna mjesta Rouyn i Noranda
Majneri Norande — većinom
stranorodjeni radnici — robovali
su kod ove kompanije za tako mi-zernu
plaću i pod tako teškim us-lovi- ma rada da mnogi rodjeni Ka-nadija-nci
nisu mogli izdržati U
1934 godini kad je već svakome
dosadilojzbio je štrajk Što je iza
toga slijedilo zauvjek će na ovoj
kompaniji ostaviti žig sramote i
tiranije koja se vršila nad štraj-kašima
Protiv mirnih štrajkaških stra-ža
bile su uperene mašinske puš-ke
iz šuma su neočekivano dopre-mani
štrajkolomci Radnici su u
velikom broju zatvarani osudjivu- -
ni na dugoročne zatvore i mnogi
deportirani Podpomognuta po čo-porima
policije kompanija je raz-bila
štrajk i tako su radnici po-novno
morali robovati pod siste-mom
najveće diskriminacije i ocr-njavan- ja
Pojavila se neka nada
kad je došla Američka Federacija
Rada ali ne za dugo jer su se vo-dj- e
ove organizacije prodali kom-paniji
i napustili mjesto
Zatim je došla International Mi-ne
Mili and Smelter Workers uni-ja
— snažni borac protiv nasilnog
vladanja kompanije nad njezinim
radnicima Trebalo je tri godine
dok su se radnici ponovno organi-zirali
kod ove kompanije Organi-zaciona
kampanja najviše se pro-vodila
posljednjih godina od ko-jih
su dvije bile još za vrijeme
rata kada su se radnici pridržava-li
svojeg obećanja da neće štraj-kova- ti
sve dok se ne uništi faši-zam
na bojnom polju I upravo to
vrijeme kad su se naši vojnici bo-rili
na fronti i kad su radnici lo-jalno
podupirali ratne napore No-randa
kompanija gomilala je po
deset milijuna dolara profita go-dišnje
Pri koncu rata cijene robi su
ovdje kao i u ostaloj zemlji na-glo
počele skakati Usprkos većih
cijena radnici Norande nisu pri-mili
nikakve povišice od 1939 go-dine
osim dva centa po satu od
kojih se jedan trošio na novi liječ-nički
plan Tako smo punih deset
mjeseci ove godine strpljivo pre-govarali
sa kompanijom za povi-šicu
ali našeg zahtjeva se nikada
nije uzimalo u obzir Tražili smo
i sigurnost unije no i to je kom-panija
ignorirala
Pa kako bi se ipak nagodili na
mirni način bez štrajka snizili
smo zahtjev za povišicu na 1C cen-ti
po satu i povrh toga posebnu
naplatu od 3 do 5 centi po noćnim
smjenama Time smo imali u vidu
povisiti našu nadnicu na onaj stu-panj
kakva je nadnica u niklenoj
industriji u Sudburv Najviše što
je kompanija obećavala bilo je de
Štrajk Norandi borba
svih kanadskih radnika
Glavni predsjednik Internatio-nal
Mine Mili and Smelter Work-er- s
unije Reid Robinson one uni-je
koja predvodi štrajk rudara u
Norandi poziva sve kanadske
radnike da unijskom lokalu 688 u
HORTHY BRANI MADJARE
OD OPTUŽABA ZA ZLOČINE
Bern (ONA) — Admiral Niko-la
Horthv bivši vladar Madjarske
koji sada boravi u američkoj oku-pacionoj
zoni Njemačke opovrgaa
je optužbe da su njegove trupe od-govorne
za krvave zločine u No-vom
Sadu za vrijeme rata
Kad ga je jedan švajcarski novi-nar
za vrijeme intervjua za list
Schvveizer Illustrirter Zeitung upo-zorio
da Jugoslaveni traže njego-vu
ekstradiciju da bi ga Izveli na
sud zbog novosadskog krvoprolića
Horthy je uskliknuo: "Oni mogu
optužiti ma koga za što" On je
dodao da je očigledno da "ljudi
umiru kad god se puca"
švajcarski novinar je dozvao u
sjećanje udio madjarskih vojnika
u organizovanom pogromu protiv
Srba 1 Jevreja u kome je poginulo
osoba za jedan jedini dan
Horthv ga je prekinuo s riječima!
"Za vrijeme bombardiranja Dres-den- a
poginulo je 150000 osoba"
set centi po satu bez posebne na-plate
za noćne smjene i bez unij-sk-e
sigurnosti Sto se tiče povišice
kompanijski profiti su pokazali da
se naša nadnica mole povisiti ka-ko
smo tražili
Neimajući drugog izlaza rad-nici
Norande su 18 novembra sa
C5 posto odglasali za štrajk Tako
je štrajkovna borba otpočela 22
novembra
Uza sve napore naše unije za
sporazum kompanija još uvjek
odbija opravdane zahtjeve svojih
radnika Ali mi ćemo pobjediti
Pobjediti ćemo time što kod nas
na štrajkaškoj straži postoji čvr-stina
i odlučnost što vlada velika
solidarnost izmedju lokalnog sta-novništva
i štrajkaša što su jedin-stveni
francuski engleski strano-rodjeni
radnici i povraćeni vojni-ci
što nama dolazi pomoć iz vana
i što je s nama sav radnički pok-ret
1 ostali progresivni narod u
zemlji
Ovo je borba Noranda majnera
koja se mora voditi do kraja Maj-neri
se bore za poštenu nadnicu
za takvu nadnicu koju primaju
radnici i u ostaloj metalnoj indu-striji
To je borba za veću kupov-nu
snagu i za pristojan život maj-nera
i njihovih obitelji Svi smo u
tome jedinstveni Sve što treba je
izdašna financijalna pomoć iz va-na
Zima je ovdje duga i oštra
Treba toplo odijelo štrajkašima i
njihovoj djeci treba hrana ogri-je- v
i plaćanje stanarine I Božić
se približuje
Vjerujemo da kompanija neće
biti u stanju slomiti ovaj štrajk
kako je slomila prošlog Ona se
nada prisustvom provincijalne po-licije
i zatezanjem sa nagodbom
6kršiti našu volju za borbu No
neka zna da što više štrajkujemo
tim smo više ogorčeniji protiv njo-zin- e politike prema našim oprav-danim
zahtjevima Naša pobjeda
nad ovom kompanijom znači po-bjeda
i drugih organiziranih rad-nika
u zemlji jer dok jedan dio
naroda živi na mizernoj nadnici
lakva opasnost prijeti i drugom
dijelu naroda Radi toga mi apeli-ramo
na sve unijske lokale diljem
zemlje l na sve članove zanatsko
unljskog pokreta da pruže finan-cijaln- u
pomoć svojim štrajkuju-ći- m
drugovima u Norandi Mi ne
tražimo milostinju nego solidar-nost
svih onih koji su ekonomski
porobljavanl l koji žele pristojno
živjeti Mi u Norandi nosimo zas-tavu
borbe svih rudara u sjever-nim
predjelima provincije Quebec
i Ontario Neka naša borba urodi
plodom kojeg će uživati 1 ostali ru-dari
Norandi pruže izdašnu materijal-nu
i moralnu pomoć
"Štrajk radnika u Norandi za
radnike u istočnoj Kanadi znači
isto toliko kao i onaj historijski
štrajk u Kirkland Lake 1940 go-dine"
— rekao je Robinson
"štrajkovna borba rudara u Kirk-land
Lake" — nastavlja Robin-son
"prisilila je vladu da prizna
zanatsko unijski pokret svih ka-nadskih
radnika Pobjeda štraj-kaša
u Norandi zajamčiti će veću
nadnicu osigurati zanatske unije
i izvojevati druge pogodnosti za
radnike u rudarskoj industriji
provincija Ontario i Quebec
Takva pobjeda neće biti ograni-čena
samo na radnike u Norandi
Sve rudarske kompanije će drug-čij- e
gledati na pravo svojih rad-nika
"Pobjeda jednih radnika znači
pobjeda za sve a da se pak po-bjeda
osigura potrebna je jedin-stvena
potpora organiciranih rad-nika
u Kanadi i Sjedinjenim Dr-žavama
Poiivam sve lokale In-ternational
Mine Mili and Smel
ter Workers unije da se neposre-dno
prihvate pos-l-a i pomognu one
radnike koji vode žestoku borbu
na hladnom sjeveru — u No-randi"
u je
C000
f