Novosti, July 29, 1947

              u rt
Jl
I
9
--„ K
STRANA 2 N OVOSTI Utorak 29 Jula 1947
NOVOSTI
Pubtished every Tueedav ThurBday and Saturday by the
Novosti Publishing Ccnpany
In the Croatian Language
Aatbertsed as Second Claw Mafl
tokari svaki utorak četvrtak
Post Office Department Ottawa
Regjstered in the Registrv Office for the Gty cf Toronta
cn the 24th doy of Octcber 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tko to baca kamen na slobodu
Pred Vijećem Sigurnosti Ujedinjenih Nacija leži pitanje
pristupa Narodne Republike Albanije u sklop Ujedinjenih Na-cija
Predlogu da se Albaniju primi protivi se u glavnom Ve-lika
Britanija i Sjedinjene Države dok Sovjetski Savez i Pol-jska
brane pravo Albanije da bude članica Ujedinjenih Nacija
U toku te rasprave govorio je i američki delegat pak je
rekao da bez obzira kako tko gleda na stanje stvari na Bal-kanu
u očima američke vlade u Jugoslaviji Bugarskoj i Alba-niji
vlada "ropstvo" i "diktatura" i kao takve one predstav-ljaju
"opasnost po svjetski mir" Odgovarajući na ovu neisti-nitu
optužbu američkog delegata sovjetski delegat Gromyko
je rekao da Jugoslavija Bugarska i Albanija ne žele savjeta
od Sjedinjenih Država pak da prema tom savjetu urede svoje
unutrašnje prilike
Možda bi bilo dobro američkog delegata podsjetiti na
"slobodu" koja vlada u nekojim državicama Amerike na pri-mjer
u Georgiji gdje se još i danas prema crncima postupa
kc sa robovima ili na gospodju
dana odgovarala pred američkim sudom za podržavanje ro
bova ili na "ropski zakon" nedavno predložen i usvojen u
američkom Kongresu ili na "slobodu" koju uživaju naši u
Trstu i okupacionoj zoni "A" Nebi bilo na odmet da se posjeti
američkog delegata i na onu slobodu koju američki impenjali
zam prodaje danas u Grčkoj Turskoj Srednjem Istoku Fili-pinskim
otocima Kubi i drugdje K tome bi trebalo dodati
"slobodu" koju uživaju narodi pod britanskim imperijalizmom
u Indiji Palestini Egiptu i drugdje pak ih onda zatražiti neka
se nebace kamenom na slobodu koju danas imaju narodi Ju-goslavije
Bugarske i Albanije
i subotu u hrvatskom jeziku
Elizabet Ingalls koja je cvih
iz Volstiita vjerujući da omi
Istočne Europe nesumnjivo 1
Da kad bi Narodna Republika Albanija prihvatila ameri-čki
način "slobode" — a to je sloboda poput one u Grčkoj —
onda nebi imala svoje ali bi već bila članica Ujedinjenih Na
čija Kad bi pako u Jugoslaviji bili na vlasti razni Karadjordje-vić-i
Stojadinovići Mački i drugi izdajnici naravski takva Ju-goslavija
bi dobila ne samo američku diplomu o slobodi nego
i mastan zalogaj američkih dolara
Ali Albanija Bugarska i Jugoslavija neće američke m
britanske ni bilo koje tudje slobode One će svoju pravu prav-cat- u
— narodnu slobodu
Mnogo vike ni od koga
Prije nekoliko dana t zv "slobodni predstavnici" Istočne
Europe u Americi objavili su svoju "deklaraciju" u kojoj na-padaju
demokratski poredak u istočno-europski- m zemljama
"Deklaraciju" su potpisali Ferenc Nadj Vlatko Maček Milan
Gavrilović Dimitrov-Gemet- o i — kako piše "Njujork Tajms"
— predstavnici -- seljačkih stranaka Rumunjske i Poljske Izdaj-nička
uloga ovih samovaznih vodja seljačkog pokreta Istočne
Europe dobro je poznata svakom u svijetu Dovoljno je otvori-ti
dosije Bele Varge Kvaternika Draže Mihajlovića i sličnih
pa da se vidi uloga Nadja MaČeka Gavrilovića i Gemota i
njihovo izdajničko rovarenje protiv nezavisnosti i demokracija
u Jugoslaviji Madjarskoj i Bugarskoj
Nas ni najmanje ne čudi izjava 'predstavnika seljačkih
pokreta" niti njihove "tvrdnje" da tobože predstavljaju 100
milijuna lica u ovom dijelu Europe jer su kod njih loli svako-dnevna
pojava Čak i one inostrane agencije i Štampa koje su
im sklone ne daju mnogo važnosti ovakvim tvrdnjama ovih
okorjelih izdajnika Seljačke vodje su htjeli da nodvale i svo
jim samaricanskim gospodarima
nemaju pojma o broju stanovnika u ovom dijelu Europe
"Deklaracija o nezavisnosti"
inspirirana od američkih reakcionarnih krugova predstavlja
samo joi jedan daljnji neuspjeli pokušaj narušavanja mira i
razjedinjavanja svijeta Svaka igra započeta u ime seljačkih
masa od takvih izroda kao Sto su Nadj Maček i njima slični
već unaprijed je izgubljena Oslobodjenje istoćno-europski- h
zemalja izvojevano je u ovom ratu ni uz pomoć ovih samo
zvanih seljačkih vodja nego naprotiv borbom naroda i njego-vih
najvjernijih sinova protiv hitlerovskih agresora i saradni-k- a baš takvih izdajnika kao ito su Maček i Gavrilović iz
Jugoslavije
Služeći se dalje Cerčilovom parolom o Ujedinjenim
europskim državama oni su samo joi jednom dokazali da su
tijesno povezani s neprijateljima nezavisnosti zemalja koje su
već izdali i da su u slijepoj službi tudjinu našli nove gospo- dare
Emigranti su sada progovorili novim jezikom Oni se slu-že
uobičajenim demagoškim frazama o stvaranju "svjetskog
demokratskog jedinstva" o "medjunarodnom seljačkom sa
vezu" o načelu lične slobode i malog posjeda itd Stare fraze
o izbijanju "ustanaka" svakog proljeća i zime o upotrebi
atomske bombe usred Vašingtona imat će isti rezultat kao t
svi dosadašnji eksperimenti njihovih gazda bilo da su izvo-dje- ni
na Bikiniju bilo u Vašingtonu ili gdje drugdje
Njihova bespomoćna dreka uo6 Dana nezavisnosti Sje
dinjenih Američkih Država koja ne plali nikoga osim onih ko-ji
Je stvaraju predstavlja najobičnije skitničko zapomaganje
zapomaganje vagabunda na tudjinskoj ulici ne bi li bogati
prolaznici udijelili Sto veću milostinju Ali om nisu moral'
Podmulđost i licemjerstvo predhodilo
napadu na Snđonesku republiku
Batavia — liiu'i'iu i apad na
Indonesku repi lliku ma u sebi
ve one osobine koje su primijene
imperijalizmu Podmuklost lico-mjerst- vo
izazivanje i drskost —
sve su to stvari kojima su se slu-tili
Holandezi u pregovorima sa
republikom Indonezijom Na ni
jednom pitanju Holandezi nisu po-kazivali
iskrenost i spremnost za
mirno rješenje Pregovori su im
poslužili samo kao izgovor za pri
premu i oružani napad na stanov-ništvo
Nitko ne može dokazati da pre
govori nisu mogli uspjeti da se
problem nije mogao rjeSiti ili da
u indoneski vodje odbijali spora-zum
Za vrijeme pregovora Ho-landezi
su se rukovodili samo jed-nim
mišljenjem i to kako ukinuti
ono Sto je već postigao indoneski
narod i kako ponovno uspostaviti
kolonijalni jaram
Na 25 marea poslije pobjede re-volta
u Indoneziji potpisan je
ugovor izmedju holandskog car-stva
i Indoneske republike Ugo-vor
je imao poslužiti kao mjera za
upravljanje holandsko-indoneski- m
odnosima do osnivanja Sjedinjenih
Država Indonezije u januaru 1949
godine Na 27 maja Holandija je
Indoneziji predala notu o tome
kakvu vladu hoće izmedju tog vre-mena
je
gledištu je na sve narodne organizacije da se
jednakopravnost iz- - za svaku eventualnost Na-med- ju
holandske vlade i republiki cionalistička izjavila
Francuska je protiv ponovne
izgradnje njemačke industrije
Vashington — Fram-usk- i ain
basador u Sjedinjenim Državama
Henri Honnet obavjestio je držav-no
odjeljenje da se Francuska no
slaže izgradnjom njemačke indus-trije
po planu Georga Marshalla
U noti koju je predao državnom
podtajniku Robertu Lovett fran-cuski
ambasador Honnet je zatra-žio
državnog odjeljenja da ne
nikakvih zaključaka po pi-tanju
Njemačke dok zemlje zapad-ne
Europe imaju pred sobom Mar-shallo- v
plan
Ako će se Francusku ta-kvom
odlukom kojom se ona no
laže će porazno djelovati na
plan američkog državnog tajniki
Honnet je rekao da se francuski
narod joi od svršetka prvog svjec-sko- g
rata protivio podizanju nje
industrije Sve francuske
partije — kaže Honnet — jedin
stvene su na ovom pitanju
Medju onim partijama koje se
najviše protive izgradnji njema- -
BEVIN NAMJERAVA POSJE-Ti- n
SJEDINJENE DR2AVE
London — Ministar vanjskih
poslova Devin namjerava
posjetiti Sjedinjene Države gdje
će sa tajnikom državnog odjelje-nja
Oeorge Maršalom rasprav-ljati
o poteškoćama sa kojima se
već sada suočuje po Maršalovom
planu
MALARTIC — Istragom je us-tanovljeno
da smrt dvanaestorice
majnera u Malarticu "nije" djelo
"kriminalnog" postupka od strano
kompanije koja da uguJi vatru
napustila je vodu u rudokop u vre-menu
kad su se pod zemljom nala-zili
zatrpani
SAN FKANCISCO — Izvrfni
International Longshore-men'- s
unije izjasnio se u prilog
pokreta za kandidaturu Vallace-- a
u dolaiećim predsjedničkim izbo-rima
i opomenuo da će kandidatu-ra
Trumana za predjednika "raz-dvojiti
Demokratsku partiju"
Indciuv je L ijro"ru se nigdje
1 n jV M""riio ih pri7iia alu mku
"iiolaiidku Ntočnu Indiju" kak"
U) Holandezi ističu
Pa ipak Holandezi su to uze'i
kao najslavnije pitanje u planu za
formiranje Sjedinjenih Država
Indonezije Tražili su centralizaci-ju
i predaju u holandske ruke in-doneske
financije izvoz i uvoz tr-govinu
obranu i vanjske odnose
Tražili su i to da kontrola svak
uprave predje u ruke njihovog
predstavnika Vodje Indonezije su
osudili taj ultimatum jer pro-tivan
ugovoru i opravdano ga od
Po Indoneza ugovor
trebao značiti spreme
' partija je da
od
stvara
suočiti
to
mačke
Krnest
rudari
odbor
bili
Stanovište kojeg su zauzeli in-doneski
vodje naillo je na masov-nu
potporu indoneskog naroda U
glavnom gradu Indonezije Jogaj-kar- ti
demonstrirali su studenti i
tražili predsjednika republike
Soerkarna da naredi povlačenje
svih holandskih trupa kako bi se
mogao primijeniti onaj ugovor
Studenti su obećali svu svoju pot-poru
republici
Sve političke partije Indonezije
podam od ljevičara pa do desniča-ra
(Muslimanska partija Nacio-nalistička
partija Seljačka parti-ja
Socijalistička i Komunistička)
odlučno su se stavile protiv ulti-matuma
Muslimanska partija je
apelirala na sve ostale partije
: eke industrije iz koje bi se mogla
oživiti njemačka ratna snaga je
Komunistička Partija Francuske
Ova partija opetovano opominje
protiv ponovne izgradnje reakcio-narne
Njemačke i dok to čini
ujedno traži da se proizvodnja ug-ljena
u Ruhru povisi ali ne za nje-mačku
industriju nego za pomoć
žrtama nacističke agresije
"Francuska se slaže sa Sto ve-ćom
proizvodnjom ugljena u Nje-mačkoj"
— kaže Honnet — "ali se
odlučno protivi iskorištavanju tog
ugljena za proizvodnju čelika u
Njemačkoj"
Iskustvo izmedju prvog i dru-gog
svjetskog rata je dovoljan do
kaz kako se saveznici moraju stro-go
podržavati soje zadaće za uni- -
jtenje svega jto bi m0Bj0 Njtma
čkoi dati priliku za ponovnu acre- -
siju "Francuska smatra" — kaže
Honnet — "da se nesmije niJta
dozvoliti Sto bi iSlo na račun si-gurnosti
Francuske ili druge zem-lje
koje su susjede sa Njemačkom
Francuski narod ne treba vle opo-minj- ati
što znači ponovno oživlja-vanje
njemačke industrije U naj-manjem
i najzabačenijem selu
francuski narod ima dovoljno us-pomena
koje ga opominju Sto zna-či
rat a te uspomene su nebrojeni
spomenici mrtvima koji su pali u
ratu"
U opomeni francuskog ambasa-dora
američkom državnom odjelje-nju
protiv izgradnje njemačke in-dustrije
izraženo je iniiljenje i
drugih naroda Europe Nije tu pi-tanje
uništenja njemačke industri-je
nego uništenja njemačkog mo-nopola
teške industrije u Europi i
stvaranje industrijskih baza u
drugim europskim zemljama koje
će svoju ekonomsku snagu iskoriS-ćava- ti
za miroljubive svrhe
Tu je pitanje iskoriSćavanja nje-mačkih
tvornica sa reparacije onim
zemljama Europe koje su bile
pregažene i opustošene po njema-čkoj
ratnoj malini
apelirah na vladu Sjedinjenih Američkih Država da im pritek-n- e
u pomoć jer je ona o njihovom položenu i cilju ovog srem-no- g
prosjačkog zapomaganja dobro obaviještena Drugo je
pitanje kakvo mišljenje ima o tome američki narod a naroči-to
iseljenici iz istoćno-europsk- ih država čije se gostoljubivo-sti
tako nerado sjećaju kako Vlatko Maček tako i ostali izdaj-nički
oios
Ovaj slučaj je za Jugoslaviju interesantan utoliko što su
se joi jednom pojavila iz mrtvih imena Mačeka i Gavrilovića
U očima i posljednjeg gradjanina Jugoslavije danas je jasna
anti-nacionol- na i veleizdajnićka uloga ovih diskreditiranih po-litičara
koji nisu ni mogli naći bolje društvo od Ferenca Na-dja
i Gemeta
Reakcionarna američka štampa naziva potpisnike "dekla-racije"
imenom "izgnanici" čime bi htjela da ih prikaže kao
mučenike kao ljude koje treba pomoći Pri tom ona ne na-vodi
da su ovi brodolomnici izgubili svaki drugi kompas osim
američkog koji ih i onako vodi njihovim starim putem — iz-dajničkim
sramnim bespućem Na kraju nade američkih reak-cionarnih
krugova zajedno sa svojim "seljačkim internaciona-listima- " da će spomenutom izjavom izazvati mnogo buke
potpuno su se izjalovile Tako je naravno morala proći i ova
volstritska rabota za koju se može s Dravom kazati — mnogo
vike ni od koga
a' Indo-u-nj- a P' ' postati kolonijr
'a p"!!iljaani( ako prihvat
zahtjeve Holandeza Federacijr
radničkih sindikata Indonezije
opomenula je svoje članstvo da s
drži hladno i spremno za izvrJenji
vladinih naredjenja
Premijer Sjahrir je u svom go
voru u parlamentu optužio Holan
deze da namjerno narušavaju ugo
vor kojeg su prihvatili i potpisali
Ministar informacija kuji je govo-rio
kako su Holandezi ignorirali
onaj dio ugovora gdje se govori
ukidanju Holandske Istočne Indij'
rekao je da Holandezi nastoje po
novno uspostaviti koloniju uspr
kos njihovog obećanja da to ner
činiti Govornici su isticali u par
lamentu da će holandska vlada bili
odgovorna ako dodje do nasilja
krvoprolića
U glavnom gradu Indonezije
Jogjakarti neposredno su poduze- - —
te mjere za sve moguće dogadjajetiSSSSi
Izmedju svih partija bez obzira na
njihovo političko stanovište uspo-stavljen
je jedinstveni front Je-dinstvo
se pronijelo po cijeloj zem-lji
i narod pripremio za obranu U
gradu Kediri za primjer uspo-stavljen
je solidan front svih sta-novnika
U gradu Pati stanovnici
su tražili i odmah dobili priliku za
vojno obučavanje Slične pripreme
i spremnost naroda za obranu re-publike
se moglo opaziti po svuda
Narodna Republikanska Armija
imenovana je Nacionalnom Repub-likanskom
Armijom i obuhvatila
pod jedinstvenu komandu sve voj-ne
jedinice
Prije podnaJanja ultimatuma
holandske oružane sile su provelo
niz provokacija sa ciljem da zas-trane
narod Indonezije Na 30 ma-ja
izvele su napad na indoneske
položaje u pokrajini Modjokerto
Dalje 31 maja i 5 juna bombar-dirana
je obala Banjovvangi
U zapadnoj Javi Holandezi su
potakli i organizirali separatistički
pokret Taj pokret nije mogao nai-ći
na oduševljenje i potporu sta-novništva
pa se brzo morao ras-pasti
Medjuvremeno Holandezi su u
Javi organizirali i pripremali svo-je
oružane sile Desetke hiljadi
vojnika doSlo je iz Holandije Tu
su doSle i specijalne trupe koj tu
obučavali Amerikanci llrzo se pri-kupljalo
i nagomilavalo i američko
oružje — topovi municija avijoni
itd Holandska armija se povećala
na 100000 izvježbanih i potpuno
opremljenih vojnika
U nedjelju 21 jula Holandezi su
otvorili ofenzivu protiv Indoneske
republike Slijedećeg dana u po
nedjeljak u jutro predsjednik re
publike Soekarno održao je radio
govor iz Jogjakarte i apelirao na
Ujedinjene Nacije da InterveniSu
protiv ovog "napada na slobodu
republike Poduzeli smo sve napo-re
da spriječimo ovaj rat Sada se
u ovoj borbi moramo braniti i ču-vati
naSu slobodu Mi ćemo pobje-diti- "
— rekao je predsjednik
U Holandiji medjutim organi-zacija
žena poslala je peticiju na
premijera Beela Žene su tražile
neposredno povlačenje holandskih
trupa iz te zemlje Omladina Ho
landije — istakle su žene u svojoj
peticiji potrebna nam je za re-konstrukciju
Mi ne vidimo nikak-vog
razloga zato naSa omladina
treba prolivati svoju krv i krv in-dones-kog
naroda
JOŠ KAŽU DA NEMA
DISKRIMINACIJE
Ohoskie North Carolina USA
— Harvev Jones crnac 23 godine
star dobio je na lutriju rtovi auto-mobil
vrijedan 3200 dolara Au-tomobil
se izigravao po Khvanis
Club of Ohokie North Carolirm
Ali za to Sto je Jones crnac služ-benici
kluba proglasili su tiket ko-jeg
je posjedovao Jones nevrijed-nim
povrativSi mu novac kojeg j
za tiket uložio Sa izigravanjem se
nastavilo dalje i drugi broj koji je
izvučen bio je broj jednog mjes-nog
bogatala bijelca dr Charlea
Townesa Dr Tovnes koji već ima
slični auto dobio je i drugi auto-mobil
Službenici Kiwanis kluba
predali su automobil doktoru a
naš siromašni crnac jo3 Jednom se
uvjerio da ni u Americi nema
pravde
Ovakav postupak ogoreio je na-rod
koji je bio prisutan na tom izi-gravanju
Ogorčili su se i oni koji
nisu bili prisutni pak je konačno
cijela stvar doSla do uSiju pred-sjednika
Kivvanis klubova u Sjedi-njenim
Državama Uslijed bure
protesta od sviju strana predsjed-nik
Dr Charles W Armstrong bio
je prisiljen da poduzme korake
Konačno bogatom bijelcu oduzet je
auto i predan siromašnom crncu J
fil~' 'M' m" ——HiVSS—nkHB—BS—Hor-v'c—SOESflBCiH'TV- l
f%' ' SllSBBlUPHBKlSEHBBViBbVlBBBVlifl
' r% ' : L JiiHnilflBLsBHsBBBHH
BBBBBBBbikI BBBBBsbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb VMMBBB£insBeBeeeeeeftejBBjBeeeeeeeeeeeeeeej
De Gasperi — kao čistač američke imperijalističke čizme
ŽRTVA SILICOSIS
Ovdje donosimo sliku bijednog
i mučeničkog života kakvog je do-čekao
nekada zdravi i energični
ukrajinski radnik Thoma Rluiih
koji je godinama radio u rudnicima
dok je mogao a sada je ostao bez
zdravlja i sredstva za život Opis
njegovog žvota nteresirati će i
naJe iseljenike rudare Jer se i
oni danas kao i hiljade drugih ru-darskih
radnika u mnogo čemu
suočuju istim prilikama i poteš-koćama
kao i Thomas llluish
Njegov opis uzet je iz članka ko-jeg
je napisao Robert JI Laxer
Thomas llluish je star 00 godina
Za sve vrijeme njegovih mladih
godina i zdravog života radio je u
srebrnim rudnicima u Cobaltu
Ont Sad već ne može raditi Nje-gova
pluća su djelomično isječena
tako zvanom silicom ili praSinom
od kamena u rudnicima Znači ima
silicosis i kao takav prestao je ra-diti
u rudnicima Danas je na reli-f- u
SiaKa dta tjrdna dobna $6G7
pol pore
Thomas Bluish stavljen je u red
tako zvanih "uncmplojablo unem-plojcd- "
— onih besposlenih koji
nisu viSe za posao Dnevno prima
po 48 centi za hranu pranje i stan
Nada se da će mu to skoro povisiti
Stanuje na drugom spratu jedn
kuće u Torontu gdje mu je pred
Šest mjeseci umrla žena od raka
On ima mnogo za pripovjedati
o svojim naporima za potporu na
koju ima pravo radi silicosis Kad
bi sva ona pisma i dokazivanja o
silicosis uzeli u obzir liječnici i
predstavnici Compensation Itoarda
Thomas llluish bi već odavna pri-mao
eću potporu On je danas
samo jedan od onih 5000 radnika
koji tako siromaSno žive u Torontu
i jedan od 17000 onih koji tako
žive po cijeloj provinciji Ontario
Pomoć koju prima je neznatna i
bijedna Još gora od onih koji su
na staračkoj penziji To je upravo
sramota za vladu premijera Drevv
koja smatra da je 48 centi dnevno
dovoljno za uzdržanje Jednog
čovjeka
U svojoj troSnoj sobi gdje je
njegova žena majka osmero djece
provela teSke dane bolesti Jer nije
imao čime platiti bolnicu llluish
je opisao svoj život u Kanadi sve
od 1910 godine kada je kao mla-dić
od 23 godine doSao iz llukovine
Ilrzo po dolasku u Kanadu uposlio
se u Cobaltu gdje su se onda ot-varali
rudnici srebra Osim kratkog
odmora s vremena na vrijeme
llluish je radio 15 godina u rudni-cima
Kad mu Je bilo 2G godina ože-nio
se U roku od 18 godina nje-gova
obitelj brojila je osmero dje-ce
sedam kćeri i jednog sina
Obitelj je živjela na maloj farmi
nedaleko Cobalta
Kako je radio u rudnicima go-dinu
za godinom na nje-gova
pluća ?e sve vi Se kupila silica
i naravno počela su slabiti pluća
i cijeli organizam Kaže da je 1918
godine prvi puta pljuvao krv Ali
kompanije ga nisu nikada počivale
na x-r- ay U to vrijeme takvog ne-S- to
nije bilo obavezatno za kom-panije
Već 1927 godine bio je pri-siljen
napustiti posao u rudnicima
U 1929 godini pokuSao je da se
ponovno zaposli u nekom rudniku
sjevernog Ontaria To vrijeme već
su kompanije morale svakog novog
uposlenika poslati na x-r- ay i usta-noviti
njegovo zdravlje Njemu je
poslije pregleda rečeno da nije
viSe sposoban za rad u rudniku
Tako za žrtvu silicosis nije viSe
bilo uposlenja kod ni jedne kom
panije
Tada je otpočeo dugom i joS dj
danas neuspjelom borbom za oSte- -
tu od U'orkmtn's Compensation
Hoarda "Kažu mi" — pripovjedao
je Bluish "pa ti imaS farmu i
neku potporu mi vidimo da U
nije potrebna ošteta" itd On sad
već nema ni farme pa ipak mu
nedaju oStetu za njegovo zdravlje
Prima samo 48 centi dnevno i t3
je sve
Liječnici mu savjetuju da bi
radi slabog zdravlja trebao na la-kim
obrocima živjeti Kažu mu
da nesmije jesti teike hrane
"Liječnici mi preporučaju" — kaže
llluish "da jedem povrće i voće
Ali ja toga nemam zašto kupiti
pa stoga moram jesti suhi kruh"
Za odjeću i obuću prima neku
naplatu nekih G5 centi mjesečno
"U roku od dvije godine jedva sam
smogao kupiti par cipela donje
odijelo hlače čarape i sveder" —
kaže llluish I to je sve Sto je bilo
na njemu
Najteži dani za ovog bivSeg
rudara su u ovih nekoliko posljed
njih godina kad svojom mizernom
potporom nije viSe bio u stanju
pokrivati troSkove najebe bolesnu
ženu i 13 godiSnju kćerku Žena
je umrla a kćerka jedva izlazi na
onoj potpori koju prima od Child-ren- 's
Aid Societv Sretna je Sto
se u koje čemu može oslonutl na
svoju stariju i oženjenu sestru
Druga kćerka stara 1C godina
morat će napustit Školovanje jer
je nema od kuda uzdržavati
Kad mu je pokojna žena bili
na operaciji liječnik je ustanovio
da se ne može niSta učiniti operi-rana
je prekasno Tako Je žena
patila do posljednjeg časa ne sam)
radi pomanjkanja najnužnijih
sredstava za život nego i od teSke
bolesti Posljednjih Šest mjeseci on
ju je sam njegovao koliko je mo-gao
i gledao kako se svakog dana
sve nagllje približuje smrti Umrla
je u 53 godini Thomas llluish zna
mnogo pripovjedati Sto je to bijeda
i neimaština
Kad se sjeti na svoju proSlost
niSta nema veselog za reći Uvjek
ga pratila nevolja sve do današnjih
dana što mu je od svega danas
ostalo je samo silicosis siromaš-tvo
i tužna uspomena iz proSlosti
Zdravlje mu se dnevno pogor-šava
Na pitanje bili iSao u sana
torium rekao je da je prekasno
Kad bi me htjeli liječiti mogli su
to već odavna učiniti "što mi sa-da
vrijedi i sanatorium ?" — rekao
je llluish
Sve veća proizvodnja
atomskog oružja
Vashington 25 Jula — Ameri
čka kom ki ja za atomku energiju
obavjestila je Kongree da poduze-ća
gdje se atomska energija proiz-vodi
rade punom parom JoS samo
treba kaže komisija pomoć od
privatnih poduzeća pa da se proiz-vodnja
poveća
U izvjeStaju je rečeno da je
glavna zadaća komisije proizvod-nja
atomskog oružja Ovo oružje
će se proizvoditi u joS većoj koli-čini
sve dok Kongres ne potvrdi
medjunarodni sporazum za kon-trolu
atomske energije i dok se ne
uspostavi takav aparat koji će na
ovom polju odkloniti opasnost
Americi
SutraSnje iskoriSćavanje atom-ske
energije za vojne i industrij-ske
svrhe ovisi o danaSnjem istra-živanju
— kaže komisija Radi li-ga
poziva se razna industrija da
aktivno sudjeluju u razvijanju
atomske energije
Komisija za atomsku energiju
takodjer je dala znati da se na
Pacifilu priredjuje teren gdje će
se oprobavati razno atomsko orul- -
je r