Novosti, January 14, 1947

              - )
f
%i
%
1
STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized as Serond Class Mail Post Office Department Ottana
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Oifice for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 208 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ne treba nam ustaše u Kanadi
Pišu nam iz Vancouvera da se tamo doklatano jedan
ustaša u svećeničkoj mantiji Došao je veli ravno iz Trsta u
Chicaao od kuda su ga ustaški stožernici otpremili k nama u
Kanadu da i on još jednom pokusa sreću kod nas i to baš
u Vancouveru
U dopisu kojeg donašamo na trećoj stranici drug Siau5
napominje da je taj ustaša odmah otpočeo kampanjom pro
tiv nove Jugoslavije i njenog vodstva zavadjanjem našeg na
roda i kampanjom protiv Sovjetskog Saveza
Drugo se i nemože očekivati od jednog ustaše Sto možo
dobroga reći o Jugoslaviji onaj koji je pred narodnim gnje-vom
pobjegao onaj koji se ogriješio o narod ili onaj koji
je za vrijeme rata bio na strani Hitlera i Pavelića? Ništa do-broga!
Da je čovjek nebi morao bježati iz žemlje pred naro-dom
Da mu ruke nisu okrvavljene narodnom krvlju mogao
se i poslije bijega vratiti Jasno dakle da ta ustaška vuciba-tina
nemože govoriti dobro o Jugoslaviji Ne samo o Jugo-slaviji
nego nemože govoriti dobro o niti jednoj demokraciji
ili zemlji gdje postoji narodna demokracija Nemože govoriti
dobro ni o saveznicima jer baš ti saveznici su krivi da je
on "svećenik" morao bježati iz zemlje rodjenja
Nama u Kanadi ne treba ustaških popova Mi ih nismo zva-li
niti ih želimo Dvadeset i više godina živjeli smo u Kanadi
bez "naših" katoličkih popova pak možemo živjeti još dva-deset
I baš radi toga što medju nama nije bilo "naših" popo-va
što nas ti "naši" popovi nisu zavadjali i trovali ustaškom
propagandom kod nas nije bilo organizovanog ustaško-do- -
mobranskog pokreta kao u Sjedinjenim Državama K nama
u Kanadu su se bojali doći ili ako su došli odlazili su neobav-ljena
posla
Tako ni ovom ustaši u svećeničkom odijelu nema mjesta
medju vama braćo u Vancouveru Želite li mir želite li napre-dak
želite li bolje svom narodu u staroj domovini — no dopu
slite da vaš kućni prag predje onaj čije su ruke krvave Poka-žite
mu vrata i recite mu
Da si čovjek nebi utekao iz zemljo!
Prodana pera
Preporučamo Petru Stankoviću uredniku Hrvatskog Gla-sa
i drugim klevetnicima njegova tipa da pročitaju slijedeće
"U Americi nema nezavisne štampe Niti jedan od vas
se ne usudi izraziti svoje pošteno mišljenje Ako se pak izra
2ile pošieno onako kako osjećate unaprijed znajte da se to
neće tiskati Ja primam 150 dolara tjedno zato što ne objav-ljujem
moje pošteno mišljenje u štampi sa kojom sam povezan
Vi ostali primate nešto manju plaću što isto tako činite
Zadaća je new-yoršk- ih žurnalista da iskrivljuju istinu da
potpuno lažu da izopačuju da ponizuju ocrnjuju da se uli-zuj- u
pred svojim gospodarima da prodavaju svoju zemlju i
svoj narod za svoj svakodnevni kruh ili kako se to obično
kale za plaću Mi smo oružje i vazali onih bogatih iza za-stora
Mi smo lutke koje plešu Oni iza zastora vuku špagu
mi plešemo Naše vrijeme naš um naši životi naše moguć-nosti
i sposobnosti — sve je to vlasništvo drugih Mi smo inte-lektualne
prostitutke Vi to znate a znam i ja I zaista je glu
post govoriti o nezavisnoj štampi" — iz govora Johna Swin-to- n
urednika new-yorš- ke novine kad je održao napitnicu na
banketu New York Press Association 1895 godine
Bilo je to prije 52 godine Uloga prodanih pera se u su-štini
niti danas nije izmjenila Jedina razlika može možda biti
u tome što su oni iza zastora postali hisieričniji jer na svim
ftonlovima gube i očajavaju pak su i njihove lutke danas pri-siljene
plesati po čisto fašističkim notama Ali sile progresa
su neumoljive One odlučno marširaju naprijed usprkos laja-nja
najbijesnijih pasa
Kad smo ovo pročitali i nehotice nam je pao na um Petar
Stanković urednik Hrvatskog Glasa Pali su nam i drugi ali
Stanković je zapeo Stanković nas interesira kao bivši "soci-jalista"
"komunista" radićevac" jest i "demokrata" a sada
mačekovac i ustaša Interesira nas za to što je njegova uloga
najpodlija najprodanija i najgodnija
Mi znamo da urednici i dopisnici Hearstove MacCormi-cov- e
i druge reakcionarne štampe u Sjedinjenim Državama i
reakcionarne torijevske štampe u Kanadi pišu otrovnim pe-rima
pogotovo onda kad opisuju nove demokratske zemlje po
Europi Ali prema svojoj zemlji svojoj vladi i svojim državnim
institucijama obzirniji su Ali kod Petra Stankovićd nije tako
On nema granice ni stida kad kleveće i ocrnjuje narod
uniju svog rodjenja njegovu demokratsku vladu i njegove
napore u izgradnji bolje budućnosti Kad je riječ o njima o
Jugoslaviji Petar i njegovi mačekovski kolege ne biraju sred
stva samo da se što više udrafe svojim gospodarima "Tito-nija- "
"Iz Titonije" U Titoniji" — pod ovim i sličnim naslovi-ma
Stankovićevo klepetalo klepeće it tjedna u tjedan o no
voj narodnoj Jugoslaviji
Kad bi u Stankovića bili imalo ljudskog poštenja nebi
tako duboko zagasio u ioJističko blato Jadan i kukavan je
kruh kojeg jede Petar Stanković No za čovjeka koji je izgubio
smisao života koji nema morala ni stida — laz je najveća vr- lina
Progressive Citizens
of America
Napori Amerikanaca u borbi i snažna zapreka planovima re-akc- i-protiv
opasnosti reakcije koja je
zauzela maha u Sjedinjenim Dr-žavama
doveli su do osnivanja no-ve
organizacije pod imenom
"Progresije Citizens of America"
Medju inicijatorima i pokretačima
ove organizacije je Henry Vallace
bivši tajnik trgovine čiji pogledi
na američku unutarnju i vanjsku
politiku se strogo razlikuju od one
koju danas provodi Trumanova
administracija
Na prvom sastanku ove organi-zacije
Wallace je ocrtao liniju ak-tivnosti
i prilike kojima se suoču-j- e
On je naglasio da pitanja ko-jima
se danas suočuju Sjedinje-ne
Države moraju biti jasna sva
kom stanovniku Isto tako svakom
mora biti jasan i položaj kojeg za-stupa
pojedina partija i organiza-cija
u ovim mutnim vremenima
Dalje Wallace zagovara da je
dužnost svih progresivaca sprije-čiti
"republikanski Kongres i kru-pne
interese" da Sjedinjene Drža-ve
ne dovedu u kaos i ponovni
rat Demokratska partija mora
tupiti na svoju liniju i postati
i ni ni n iTT'-M- fi Tf'i
Izvještaj britanske parlamen-tarne
komisije q situaciji u Grč-koj
je još jedan dokaz u prilog op-tužbi
protiv monarho-fašističko- g
režima u Ateni Prem je istraga
komisije bila dosta ograničena što
potvrdjuje sam izvještaj i prepo-ruke
njezin pronalazak je ipak
dovoljan dokaz da je tamo neop-hodno
potrebna radikalna promje-na
jer ni jedan režim koliko god
ih je do sada bilo na upravi nije
se pokazao sposoban za rješava-nje
ekonomskih i političkih prob-lema
Komisija je potvrdila da izmo-dj- u
naroda i režima u Grčkoj po
stoji nepremostivi jaz da su iz-bori
i plebiscit bili prevara i pos-lužili
grčkoj reakciji kao "legal-na"
osnova za njezinu anti-narod-- nu
politiku i dopremu kralja u
zemlju Komisija je potvrdila i to
da monarho-fašistič- ki režim nije
došao na upravu putem volje na-roda
i da bi njegovom vladanju
brzo došao kraj kad te tamo nrbi
nalazile britanske okupacione tru-pe
Sto se tiče samih izbora komi-sija
je pronašla da su izbori "pro-vedeni
kroz prevaru km u prise-ri- i
teror ubijstva i sve moguće
forme korupcije" Mišljenje je ko-misije
da se izbori trebaju ponov-no
održati na najnovijeg
popisa pučanstva jer su prošli put
i mrtvi glasati
Temelj za povratak kralja bili
su ne samo lažno provedeni izbori
nego i zauzimanje po reakciji svih
važnijih državnih položaja uklju-či- v
i vojsku gdje su očišćeni svi
su pokazivali demokratske i
republikanske tendencije i na nji-hova
mjesta postavljani rojalistič-k- i
i najokorjeliji reakcionarni ele
menti Isto su pročišćeni svi
sudski policijski i drugi državni
aparati Komisija je pronašla da
se medju onima koji podržavaju
državne položaje u vojsci žandar-meriji
i policiji nalazi veliki broj
bivših nacističkih kolaboratora
umjesto stroge kazne za suradnju
sa njemačkim okupatorima ti lju-di
su došli kao naručeni i stavljeni
na odgovorne položaje U zatvore
su strpani istinski narodni borci
je
NOVOSTI Utorak 14 januara 1947
U ostalom dijelu svoga govora
Wallace se dotakao općenitih pita-nja
sažeta u zadaćama za čuva-nje
mira za prosperitet i slobodu
Koliko će ova organizacija koja
danas predstavlja tek neke vrste
odbor liberalnih Amerikanaca us-pjeti
u najosnovnijim ciljevima
ovisi o tome kakav će imati oslo-nac
medju američkim stanovniš-tvi- m
i sa kakvom energijom će is-tupati
u borbi za svoj program
Na prvom zasjedanju prisustvo-vala
je delegacija iz svih krajeva
zemlje Delegacija je opetovano
naglašavala da želi osnivati
ogranke na lokalnoj i pokrajin-skoj
osnovi i to ne sa vrhova ne-go
medju običnim narodom koji
teži za promjenom politike držav-ne
uprave i spriječavanje planova
republikanskog Kongresa Ako će
ovakav sentimenat vladati u Pro-gresi- ve
Citizens of America nema
dvojbe da će oko sebe okupiti ši-roke
slojeve demokratskih Ameri-kanaca
koji su izgubili povjerenje
u državno vodstvo Demokratske
Partije
im ii TglhUT'
osnovu
koji
tako
-- j~r —
Psi laju ali karavana ido naprijed
muškarci i žene koji su za vrije-me
rata stajali na čelu borbe za
slobodu i nezavisnost Hiljade
ovakvih ljudi kaže izvještaj ča-mi
u zatvorima bez suda i bez
ikakvog dokaza za bilo kakvu op-tužbu
Takav postupak kaže dalje iz-vještaj
moguć je zato jer "deve-deset
posto sudaca pripada skraj-no- j
desnici — a suci su toliki fa-natič- ari
da se unaprijed zna
kako će kazna biti izrečena u ko-rist
desnice i protiv ljevice Ti i
profesionalna suca primali su pla
ću za svoje poslove od kvislinškog
režima za vrijeme okupacije"
Posljedica ovakve politike u Gr
čkoj bila je ne proglašeni "gra-djans- ki rat skrajne desnice protiv
svih demokratskih elemenata koji
se ne slažu sa vladom" — kaže
komisija Vojska policija i žan-darmerija
dobila Je neograničenu
vlast u ubijanju progonu i zatva-ranju
svakoga tko se drži sumnji-vo
i tko se usudi progovoriti riječ
protiv režima Nitko se ne osjeća
siguran da nebi postao žrtva sa-movolje
banditskih strasti i nji-hovog
divljaitva
Govoreći dalje o teroru iivješ-ta- j
na jednom mjestu kaže: "Slič-no
kao što se nekada dogadjalo u
nacističkoj Njemačkoj tko god se
ne slaže sa današnjim režimom u
Grčkoj ožigosan je kao "kemuni
sta" Ćak i liberali desničari u
partiji Sofoulisa okarakterizirani
su kao "komunisti" Ako se netko
od gradjana tuži o drskom pona-šanju
policije njega se neposred-no
istuče i stavi zatvor pod op-tužbom
da se "bunio" Suci rade
ruku o ruku sa policijom i žandar-merijom
žandari i policajci su
pravi fašisti truli do srži i otvo-reni
suradnici sa "X"-sisti-ma tj
okorjelim fašistima Prostorije
republikanaca sindikate ljevičar-ski- h
novina i organizacija su ile-galno
pretraživane i zatvarane
Pod takvim uslovima nemogući su
slobodni izbori ili istinski plebiscit
Umjesto pomaganja u iskorjenja-vanj- u
ostataka fašizma i nacizma
Grčkoj rezultati naše politike
su obratni" — naglašuje komisija
Iloreći se za vrijeme rata na
KATOLIČKA HIJERARHIJA
SE ZAUZIMA ZA STEPINCA
Piše: SEAN 0'CASEY glasoviti irski dramopisac
London — Vatikan nastoji kroz
kardinala Griffina podstreknuti
britansku vladu da se umiješa i
prisili vladu Jugoslavije da pusti
na slobodu nadbiskupa Stepinca
koji je pronadjen krivim i osudjen
za suradnju sa Hitlerovim banda-ma
u umorstvu hiljada stanovnika
i podupiranje nebrojenih zločina
njegovih nacističkih i kvislinških
prijatelja
Kampanja je otpočela nedavno
na jednom sastanku u Vestmins-ter- u
kojem je predsjedao kardinal
Griffin Na sastanku su dijeljeni
letači u kojima se govorilo kako
je Stepinac dobar i blag a marJal
Tito okrutan
U stvari letači prikazivaju Ste-pinca
kao nježno i nevino janje
bez ikakvog grijeha ili krivice
Prikazan je tako da se nitko nebi
mogao ni usuditi da bi na njega
stavio kakvu krivnju i odgovor-nost
Stepinac je mali andjeo u
osobi katoličkog nadbiskupa
I ne samo što nadbiskup nije
učinio niita od onoga zašto se ga
V7C-- — I---i MtM1
Situacija u Grčkoj traži hitno rješenje
već
u
u
strani savezničkih sila protiv faši-stičke
osovine grčki narod nija
prolivao krv da bi poslije rata po-stao
bespravno roblje nad kojim
bi upravljao strani imperijalizam
pomoću šake najreakcionarnije
klike Dok su se narodi ostalih ze-malja
jugo-istočn- e Europe neogra-ničenim
oduševljenjem bacili na
obnovu svoje ekonomije dok oni
uživaju punu slobodu i nezavis-nost
narod Grčke je za volju šake
reakcionaraca i imperijalističke in-terese
llritanije postao ne samo
žrtva terora i općeg siromaštva
nego je izgubilo i nacionalnu ne-zavisnost
Prošlog oktobra politička koali-cija
stranaka EAM i stranke lije-vih
liberala poslala je apel na ge-neralno
zasjedanje Ujedinjenih
Nacija u Nevv Yorku sa zahtje-vom
da ova medjunarodna organi-zacija
poduzme konkretne mjere
za oslobodjenje grčkog naroda i
čišćenj britanskih trupa iz zem-lje
"Pristanak grčke vlade na pri
sustvo britanskih trupa koristi se
kao argumenat za njihov boravak
u Grčkoj ali taj sporazum nema
nikakve vrijednosti jer je i sama
vlada koja je obrazovana zahva-ljujući
britanskom miješanju u
potpunosti organ britanske politi
ke" — kaže se u apelu Ujedinje-nim
Nacijama
Govoreći o tome kako ni grčki
zakon ne daje prava na podržava-nje
stranih trupa u Grčkoj nego
se tamo nalaze samo na osnovu
sporazuma sa reakcionarnom kli-kom
koja ne predstavlja nikoga
apel političke koalicije EAM-- a ka-že
dalje slijedeće:
"Uz to obzirom na suštinu stva-ri
samo prisustvo britanskih tru-pa
u Grčkoj ne odgovara nikak-vim
stvarnim potrebama Jer sa ni
jedne strane ne postoji istinsko
ugrožavanje iz inostranstva Pa
čak i kad bi takvo ugrožavanje
postojalo to bi bila stvar za brzo
posredovanje Ujedinjenih Nacija
a ne britanskih trupa čiji bora-vak
na protiv predstavlja opas
no- -t za Grčku S druge strane u
koliko se tiče unutrašnjeg reda i
normalnog života zemlje prisus-tvo
britanskih trupa ne samo da
tereti nego je prema izjavi letaka
odvraćao svećenike od političkih
aktivnosti
"Odvraćao" — može biti samo
obična riječ No ona je značila pod-stre- k
da katolički svećenici do
vrata zaplivaju u političke vode
samo moraju oprezno raditi tako
da se sve radi u ime religije
"Da tako vi mislite" — reći će
Vatikan Da upravo takvo je mo-je
mišljenje Ali takvo je mišljenje
i dr W MacDonalda 40 godišnjeg
profesora teologije u rimokatoli-čkoj
gimnaziji u Mavnoothu
Evo žto MacDonald kaže:
"Ja nemogu zatvoriti oči pred
činjenicom da su interesi biskupa
previše često upotrebljavani za
druge svrhe i da biskupi istupaju
kao političari dok ujedno tvrde da
rade u ime vjere"
Jedan letak nam govori da je
nadbiskup Stepinac branio žrtve
kvislinga Pavelića i da je ishodio
odgodjenje smrtne kazne za dvoji-cu
komunista Možda je za dvojicu
od 10000 Ali čak ni za dvojicu ne
možemo vjerovati
Sto se tiče Vatikana svaki ko-munista
bio bi sa užitkom obješen
Kad bi komunisti bili obješeni
Pozadina stanja Indiji
Ilombaj — Ekonomski i ta Medjutim radničke nadnice
i u potiču povisile pa Je bl-naro-dne
maso na i jeda medju njihovim obiteljima
novih zdravijih sila I zauzela maha U
po svom položaju programu sa
činjavaju najsnažnije oružje u bor-bi
za izlaz iz današnjeg stanji
Prilike u Indiji su danas takve da
želje potrebe narodnih nije
više u stanju zadovoljiti ni Kong-res
Partija ni Muslimanska Liga
pa ni planovi Velike llritanije
Ta sila su zanatsko unijski po-kret
i seljačke organizacije čije
težnje najpravilnije tumače indij-ski
komunisti Uzimajući u obzir
interese indijskog naroda i pola-zeći
sa gledišta tko najpravilnije
shvaća situaciju tko ima najtočniju
liniju i najsposobnije vodstvo ko-munisti
u Indiji prem brojčano
još mali ipak su jedina politička
sila koja indijskom narodu može
izvojevati punu nezavisnost eko-nomski
napredak
Uza sve napore drugih politič-kih
stranaka stanje u Indiji se ni
najmanje nije popravilo Na pro-tiv
situacija se dnevno zaoštrava
i dovodi do sve većeg nezadovolj
stva Od svršetka Indiju su
zahvatili snažni valovi štrajkova
snažniji nego ikada u historiji
Stotine i stotine hiljada radnika
koji ne vide kraja ni konca impe-rijalističkom
porobljavanju ma-sovno
se dižu na žtrajkovne akcije
znajući da im je to jedini put za
izlaz iz nepodnosivog stanja
štrajkovne borbe su svakodnev-na
pojava tako da je njihov re-kord
danas veći nego ikada ranije
Ovi podaci će to najbolje potvrdi-ti:
1940 godine bila su 332 indus-trijska
štrajka 1942 — 094 1943
— 848 U danima poslije pobjede
nad fašističkom osovinom kad su
indijski radnici osjetili da im se
uskraćuju ona prava koja je po-bjeda
donijela čovječanstvu štraj-kovi
su se povećali i bili mnogo
masovniji Samo izmedju januara
i 194C godine bilo je 102C
štrajkova u kojima je učestvovalo
više od jedan i pol milijuna radni-ka
i izgubljeno preko 8 i pol mili
juna radnih dana
Svi štrajkovi su se vodili za je-dan
te isti cilj: veću plaću pravo
na unijsko poslovanje i isplatu na-plate
koja je za vrijeme rata obe-ćavana
i koju su zaslužili
Cijene životu u Indiji povisile su
se za 300 do 400 posto poslije ra
ne pomaže nego dovodi do dalj-njeg
pogoršavanja stanja radi po-vlašćiva-nja
desničarskih monarhi-sta
koji su zahvaljujući britan-skoj
politici došli na vlast da bi
nastavili djelo okrutnog proganja-nja
republikanskog grčkog naro-da
Gradjanski rat koji pustoši
zemlju izaziva ozbiljno krvoproli-će
i spriječava obnovu zemlje naj-bolji
je dokaz za to
to i onda nebrojene pro-vokacije
monarho-fašistieko- g resi-m- a
prema susjednim zemljama
pitanje Grčke je danas jedno od
najvažnijih medjunorodnih pita-nja
koje trail rješenje u
skladu sa načelima za koje se bo-rila
saveznička koalicija u ratu
protiv fašističke osovine
onda bi na red došli liberalniji lju-di
Kaže se da je Stepinac "protes-tirao"
protiv nečuvenih strahoto
koje su stvarale talijanske trupe
i I'avelićevi ustaše pri umorttri-m- a
nevinog i bespomoćnog naroda
Kaže se i to da je "protestirao"
protiv svestranih represalija i sa-botaže
Možda je Stepinac sam
sebi šaptajući protestirao ali ga
nitko nije čuo
Ne Tita nego Stepinca treba
osudjivati žto nije posredovao U-me- dju naroda i koljača i tako za-štićav- ao
narod To mu je bila duž-nost
ako je imao isto' katoličkog
duha u sebi
Da je Stepinac bio tako častan
i velik kako ga prikazuje Griffin
bio bi na strani svog naroda um-jesto
što je kako ga prikazuju sli-ke
i drugi dokazi stojao na strani
koljača i draiesno se smiješio ito
se nalazi medju njima
Može li jedan svećenik lagati T
Jedan biskup? Može! Može čak i
jedan kardinal lagati kada ide to
u njegovu korist Eto radi tog3
mi ne vjerujemo kardinalu G rif fi-nu
da Stepinac nije kriv i da je
onaka kako nam ga on prikazuje
u
politički se
socijalni uslovi Indiji srazmjerno nisu
organiziranje
jačanje i koje joj snažnijeg
i
i masa
i
rata
augusta
Sve
hitno
stvari dok su se profiti industri
jalaca povećali do visine kao nika-da
prije radničke nadnice su na
mnogim mjestima snižene Na pri-mjer
profiti tekstilnih baruna su
se za vrijeme ratnih godina povi-sili
za C50 posto stvarna nadnica
radnika ove industrije se snizila
za 70 posto Uzimajući u obzir to-liki
porast cijena poslije rata in-dustrijski
radnici danas skapava-ju
Sličnu sliku imamo i u željezni-čarskoj
industriji Dok se broj že-ljezničarskih
radnika u posljed-njih
šest godina povećao za 250000
željeznička uprava nije ništa vlšo
potrošila na isplatu njezinih rad-nika
Eto ovakva nepravda čini se
indijskom radniku koji je prisi-ljen
živjeti u kroničnim dugovima
nezdravim kolibama često i bez
jednog poštenog obroka
Tekstilni radnici u Ilombaju ko-ji
se smatraju najviše plaćenim
radnicima u Indiji prisiljeni su sa
svojim obiteljima živjeti u kolibi
od jedne sobe većinom bez prozo-ra
i zračenja imajući samo vrata
Pa i za takve stanove osjeća se
strašno pomanjkanje te je oko
300000 radnika prisiljeno spavati
pokraj puteva i staza
Ćak i vladina komisija koja je
provela istragu o životnim uslovi-ma
radnika priznaje da je dvije
trećine obitelji i pojedinaca u ve-ćini
industrijskih središta u veli-koj
dugovini i da u većini slučaje-va
dugovina prelazi po tro-mjeseč-- nu zaradu i više
Pored ovako mizernih nadnica i
dugovina indijski radnici se Joi
suočuju opasnošću od masovne be
sposlice Oni koje se već sada ot-pušta
sa posla nemaju nade za po-novno
uposlenje
Željeznička uprava koju kon-troliraju
llritanci spremala se ot-pustiti
sa posla 300000 od 900000
radnika Namjera uprave Je spri-ječena
kada se Sve-indijs- ka Že-ljezničarska
Federacija zaprijeti-la
da će svi radnici izaći na štrajk
što je u takvom slučaju imalo
značiti da će se obustaviti sav že-ljeznički
promet u zemlji JoS ni
sad nije opasnost otpuštanja sa
posla na željeznicama odklonjena
nego samo odložena pa bi se jed-nog
dana moglo dogoditi da svih
900000 radnika itadje na štrajk
Za sve to odgovorna je britan-ska
imperijalistička politika koja
je za vrijeme rata sprijeavaki
proširenje indijske industrije Os- -
novna industrija koja postoji sas-vim
je zapuštena Indiji je radi to-ga
nemoguće podržavati puno upo-slenje
i proizvoditi za domaće po-trebe
Pošto nema više ratnih na-rudžbi
koje bi pored uposlenih
radnika dale uposlen ja i za dva
milijuna vojnika Indija se suoču-j- e
žestokom krizom Kada se voj
nici demobiliziraju i otpuste sa po-sla
oni koji još rade na ulicama
Indijskih gradova naći će se oko
pet i pol milijuna r dnika namje
štenika i povraeenih vojnika
(Prenos na str 4)
J