Novosti, July 13, 1946

              -- 3
'4
ć
-
' v 1
CTJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI Za godinu SUJO
20S Adelctide St W Za pola godina S250
Za SDA $500
Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju S500
God 6 Broj 835
RADNICI ČELIČNE INDUSTRIJE PRE
Zahvalno pismo Vladimira Nazora
Vijeću Kanadskih Južnih Slavena
VIJEĆE JUŽNIH SLAVENA PRIMILO JE SLIJEDEĆE
PISMO OD VLADIMIRA NAZORA PREDSJEDNIKA SA- -
BORA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE:
Vijeću Kanadskih Južnih Slavena
Toronto Ontario (Canada)
Čast mi je poslati Vam u ime Prezidiuma Sabora Narodne
Republike Hrvatske i sviju Hrvata srdačan pozdrav i zahvalu
za Vašu skrb i dobrovoljne doprinose u svrhu
u ratu i obnove oštećene naše zemlje
Va&a velikodušna pripomoć i Vaša saoejećanja ne samo
što su nam od blagodati nego takodjer i od mo-ralne
koristi za koju ćemo Vam uvijek biti harni
Vladimir Nazor
predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske
Zagreb dne 9 svibnja 1946
Izdajnik Draža
pred sudom
POSLIJE DVIJE NEDJELJE ISPITIVANJA GRUPE IZDAJNIKA 1
RATNIH ZLOČINACA NA ČELU SA DRAŽOM MIHAJLOVI-ĆE- M
VOJNO VIJEĆE VRHOVNOG SUDA FNRJ PRISTU-PILO
JE DANAS DOKAZNOM POSTUPKU
Pošto je usvojio predloge tužbe
i odbrane o dokaznom postupku
sud je prešae na ispitivanje svje-doka
Prvi je saslušan svjedok Jovan
Skavović Iz Zenice star 50 godi-na
Na pitanje predsjednika Ska-vović
je rekao da je najprije bio
četnik pod komandom Koste I'e-ćan- ca
koji mu je bio povjerio or-ganizaciju
malih seoskih četa S
optuženim Dražom Mihajlovicem
sastao se više puta i od njega lič-no
dobivao direktive a i jednom
prilikom novac On izjavljuje da
jedinice Draže Mihajlovića godine
1911 nisu vodile nikakve borbe pro-fite
okupatora i da su se partiza-ni
u to vrijeme sami tukli protiv
okupatora u podru? ju rijeke Kolu-bar- e
u Zapadnoj Srbiji
Na pitanje predsjednika da li
mu je nešto poznato o predaji 3C0
partizana Nijemcima od strane
četnika svjedok Skavović kaže da
su četnici dotjerali iz Mionice u
Markovac 3C0 partizana koje su
zatim predali Nijemcima Svjedok
izjavljuje da je on lično kao pri-padnik
četničke organizacije pri-sustvovao
predaji ovih narodnih
boraca Nijemcima i da mu Je na
njegovo pitanje odgovoreno da se
to radi po naredjenju vrhovne ko-mande
Draže Mihajlovića
Drugi svjedok koji je Jutros iza-šao
pred sud je Todor Petrovič
Mar 36 godina iz Trebinja u Her-cegovini
0 radu organizacije Dra-že
Mihajlovića na području na ko-jem
se on nalazio svjedok Ferović
je izjavio izmedju ostalog slijede-će:
"Prvi put sam došao u lični kon-takt
sa Dražom Mihajlovicem u
februaru 1943 u selu Lipovu kod
Kolašina To je bilo onda kada je
trebalo riješiti pitanje nasljednika
umrlog četničkog komandanta Ili-je
Birčanina"
"Poznato ml je — izjavljuje da-lje
ovaj svjedok — da je Draža
Mihajlović dolazio u Hercegovinu
u julu ili augustu 1942 i tamo se
Eastajao sa Ilijom Birčaninom U
to vrijeme suradnja četnika s tali-janskim
okupatorom bila je svima
nama poznata Uvjek nam je da-vano
objašnjenje da je ta sarad-nj-a
neophodna i da se ona sprovo-di
po naredjenju sa najvišeg mje-sta
tj vrhovne komande Draže
Mihajlovića"
Draža Mihajlović je posije toga
u marču 1943 došao u Kalinovik
Tada su partizani nadirali Tre-balo
je da se to riješi naravno uz
pomoć Talijana Tada su u grado-vima
bili četnički komandanti koji
su održavali vezu izmedju Talija-na
i četničkih jedinica primali od
njih hranu municiju i oružje Ta
saradnja je trajala sve do kapitu-lacije
Italije"
~l
JEDINA
KANADSKIH
pomaganja po-stradali- ma
materijalne
Na pitanje predsjednika otkuda
su mu poznate ove činjenice svje-dok
Ferović odgovara:
"Ja sam bio Član organizacije
Draže Mihajlovića i sve do sep-tembra
1943 stalno sam bio kod
četničkog komandanta Jevdjevića
koji je bio politički delegat za Bo-snu
i Hercegovinu"
Jeste li se interesirali kod Jev-djevića
kako može četnička orga-nizacija
da tako otvoreno sara-djuj- e
sa neprijateljem?
Svjedok odgovara da se je inte-resirao
i da su mnogi to predbaci-vali
Jevdjeviću ali se je on prav-dao
da je to "u interesu srpskog
naroda" i da je tako naredila vr-hovna
komanda
Na pitanje predsjednika šta mu
je poznato o situaciji na Dinari
svjedok Ferović odgovara da je
krajem decembra 1942 u to pod-ručje
bilo upućeno oko "3000 čet-nika
iz Hercegovine da pomognu
četničkom komandantu Djujiću ko-ji
je vodio borbu protiv partizana
"U ovim četničkim odredima —
izjavio je svjedok Ferović — bio
sam i ja a upućeni smo po nare-djenju
vrhovne komande Draže
Mihajlovića Išli smo u tri trans-porta
vozovima i brodovima"
Čiji su bili ti vozovi i brodovi —
pita ga predsjednik
Transportna sredstva bila su
sva talijanska odgovara svjedok
Zatim svjedok priča kako su po-slije
kapitulacije Italije Nijemci
došli na teritorij koji su prije dr-žali
Talijani
"Nijemci su nas odmah pozva-li
— nastavlja svjedok — i ka-zali
da imaju naredjenje da su-radju- ju
sa nama četnicima pod
istim ustavima kao što su sara-djiva- li
četnici i Talijani i da u
tom pogledu imaju ugovor pot-pisan
od strane Jevdjevića Ja
sam o tome obavjestio koman-danta
Bačevića i on mi je rekao
da je to dobro i da treba da pro-dužim
tu vezu izmedju četničke
komande i Nijemaca Ja sam od
toga vremena održavao vezu sa
Nijemcima Imao sam za to pi-smeno
ovlaštenje od komandan-ta
Ilačevića Bio sam postavljen
za poltičkog delegata kod Nije-maca
s ovlaštenjem da vodim
sve političke pregovore U tom
svojstvu razgovarao sam u Du-brovniku
sa generalom Nojhol-do- m
a kad sam bio upućen u
Beograd da razgovaram sa Noj-bahero- m
sastao sam se i sa
šterkerom O vodjenim razgo-vorima
uvjek sam obavještavao
komandanta Ilačevića
Da li su Nijemci pretpostav-ljali
da ste vi ovla'ćeni od četni-čke
organizacije da pregovarate
sa njima? Pita ga predsjednik
(Prenos na str 4)
HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA
TORONTO
"Mi smo saveznička zemlja i nećemo se sma-trati
obavezanim ni jednom odlukom na
koju ne pristanemo"
Izjava potpredsjednika jugsl vlade Kardelja nakon rješenja u Parizu
Ljubljanja (Tanjug) — Na povratku iz Pariza podpredsjednik Savezne vlade FNRJ i
šef jugoslavenske delegacije Edvard Kardelj dao je novinarima u Lljubljani slijedeću izja
vu:
"Konferencija četiri minista-ra
u Parizu donijela je odluke
koje narodi Jugoslavije nemogu
da prime Ne mogu da ih prime
zato što te odluke ponovno kao
i godine 1919 u Verzal ju dijele
slovenski i hrvatski narod me-dj- u
različite države i time nano-se
težak udarac nacionalnim
pravima naših naroda S druge
strane ove odluke naši narodi
ne mogu da prime i zbog toga
što su naši narodi u ovom pos-ljednjem
ratu na strani naših
saveznika dali ogromne žrtve za
svoje oslobodjenje a prije sve-ga
ga oslobodjenje onog dijela
našeg naroda koji je poslije pr-vog
svjetskog rata bio prepuš-ten
jarmu tudjih osvajača i ug-njetača
Pariške odluke s jedne stra-ne
prepuštaju Italiji pojas teri-torija
koji je kompaktno nase-ljen
slovenskim stanovništvom
U tom pojasu živi 60000 Slove-naca
i oko 16000 Talijana od
toga 14000 u Gorici Ove odluke
prepuštaju Italiji Goricu staro
kulturno i privredno središte
Slovenaca prirodno središte Vi-pavs- ke
i Sočke doline bez obz-ira
na to što je u Goričkoj općini
očigledna slovenska većina Ove
odluke prepuštaju Italiji Tržić
koji je privredno povezan s os-talim
dijelom Julijske Krajine
a naročito sa Trstom i čije sta-novništvo
u ogromnoj većini ja-sno
izražava svoju volju da se
priključi Jugoslaviji Ove odlu-ke
prepuštaju Italiji Kanalsku
dolinu sa Trbižom u kojoj prije
prvog svjetskog rata Talijana
uopće nije bilo S druge strane
ove odluke odvajaju Trst od Ju-goslavije
i priključuju mu teri-torij
koji je u glavnom naselje-na
jugoslavenskim življem Od
Jugoslavije oduzimaju dio Istre
—
Pariz — Na zasjedanju minis-tara
velesila došlo je po-novno
je
do ili bolje
razilaženja po pitanju budućih od-nosa
prema Njemačkoj Dok ame-rički
i francuski minis-tri
inostranih poslova predlažu ko-madanje
Njemačke sovjetski min-istar
inostranih poslova Molotov
tvrdo stoji na stanovištu da Nje-mačka
treba ostati ekonomska i
politička jedinica jer će to biti
najbolja garancija da će se na taj
način biti uklonjeni svi mogući
povodi za oživljavanje njemačkih
šovinističkih ambicija
POLICIJA I VOJSKA PUCA
Trst 12 July — Ogorčen narod
Trsta nastavio je
To silno ogorčenje naroda iza-zvano
je i rješenjem
ministara vanjskih poslova u po-gledu
Trsta i sve drskijim izazo-vima
stanovništva po fašističkim
i policiji
U obranu svoje časti na izazov
fašističke rulje više od
gradjana Trsta demonstriralo je
jučer svoje U
narod je klicao:
"Očistite Trst od fašističkih zloči-naca!
se
Ml se s što
rješenjem u Parizu! Trst je Jugo
ONTARIO SATURDAY JULY
koji je oslobodjen s tolikim žrt-vama
samog istarskog naroda i
žrtvama Jugoslavenske Armije
Izmedju Trsta i Italije stvara-ju
uzak koridor od nekoliko ki-lometara
na potpuno sloven-skom
teritoriju gdje živi jedva
5 posto Talijana Slovenskom
narodu Nar Kep Sloveniji pot-puno
se zatvara prilaz mora i
to na 5-- 8 km od mora čija je
obala stoljećima i sotljećima
naseljena slovenskim življem
10 posto slovenskog naroda os-taje
izvan granice Jugoslavije
zapadno od Francuske linije
medjutim samo 069 posto Tali-jana
ostaje izvan granica Itali-je
istočno od Francuske linije i
u predloženim granicama inter-nacionaliziran- og
Trsta
Ovakvo riješenje naši zapad-ni
saveznici nazivaju "praved-nim
riješenjem"
Jasno je da naši narodi sve to
ne mogu da prime a pošto to
ne mogu da prime naši narodi
to neće primiti ni naša vlada Mi
smo našim saveznicima objaš-njavali
i iznosili našu argumen-taciju
na konferenciji u Londo-nu
i na dvije konferencije u Pa-rizu
Učinili smo sve što je bilo
To isto je učinio i na-rod
Julijske Krajine i čitave Ju-goslavije
koji je toliko puta ja-sno
izrazio svoju volju Na ža-lost
donijete su odluke koje su
u suprotnosti sa najelementar-nijo- m
pravednošću I koje Ju-goslavija
s obzirom na njezinu
ulogu u posljednjem ratu nije
zaslužila Sovjetski Savez poka-zao
je jasno razumijevanje za
naše težnje i priznao opravda-nost
naših zahtjeva I činjenica
sto su posljednje odluke donije-te
kao odluke od strane 4 mini-stra
u Parizu nikako ne znači
Ostavivši svoje kolege Molotov
uporno stojao na stanovištu da
Njemačka ne smije biti komada-na
niti federativna država a joS
manje srozana na jednu poljopri-vrednu
zemlju bez industrije 1 mo-gućnosti
za razvoj industrije Mo-lotov
Je savezničke ministre ino-stranih
poslova zamolio da ne bu-du
rukovodjenl duhom osvete pri
rije 5a van ju pitanja budućih odno-sa
prema toj zemlji On je napro-tiv
predložio da se neposredno iz-gradi
jednu centralnu njemačku
državnu upravu "kao prelaznu to-čku
u pravcu uspostave jedne bu- -
u Trstu
NA DEMONSTRANTE
slavenski!"
Na ovakvu demonstraciju tršća-n- a
policija i saveznička vojska ot-vorila
je pušćanu vatru pak je
prema nepotpunim izvještajima
više od deset osoba i oko
stotinu
Dok u Trstu vlada uzbudljivo
prema savezničkim
vojnim vlastima i rjelenju u Pari-zu
britanska i američka mornari-ca
straiari tršćansku luku U luci
danas nalazi više od dvadeset
većih što manjih ratnih brou-v- a
13TH 1946
da je Sovjetski Savez promjenio
svoje mišljenje u pogledu oprav-danosti
naših zahtjeva Ali tež-nju
dvaju malih naroda poslije
oslobodjenja i ujedinjenja ttsko
razumije svijet koji nikada nije
razumio ni znao cijeniti slobo-du
drugog naroda svijet koji je
svojom egzistencijom vezan za
ugnjetavanje drugih naroda I
zato su rezultati takvi kakvi
su
Ali mi ćemo se boriti i dalje
za naša prava Naši saveznici
trebaju da znaju da smo mi bili
oni koji su protiv ali krv u bor-bi
sa fašističkom Italijom i u
toj borbi dali veće žrtve nego
svi ostali naši saveznici Jugo-slavija
je dala u ratu protiv fa-šističke
Italije 450000 žrtava
pa zato tražimo od naših savez-nika
da ne donose odluke bez
nas jer mi nikakve takve odlu-ke
nećemo priznati Još će ih
manje priznati naš narod u Ju-lijsk- oj
Krajini koji se kroz mno-ga
stoljeća suprotstavljao tu-dje- m
ugnjetaču i koji je bezbroj
puta prolivao krv za svoju slo-bodu
Pred nama je mirovna
konferencija 21 države Jugo-slavija
će ponovno iznjeti i pred
tu konferenciju svoje zahtjeve i
proteste protiv sadašnjih odluka
Savjeta ministra Ali mi sma-tramo
da se pravedni mir neće
postići Sudbi-na
naših naroda u prvom redu
je stvar nas samih i našeg naro-da
u Julijskoj Krajini Zato se
nećemo smatrati obavezanim ni
jednom odlukom na koju ne bu-demo
pristali Mi smo naime
saveznička država što u osta-lom
neki naši saveznici katkada
zaboravljaju pa zato smatramo
da o miru izmedju Jugoslavije i
Italije ne može nitko mimo nas
i bez našeg pristanka odlučiv-ati"
duće njemačke vlade sa kojom bi
saveznici mogli potpisati pošteni
mirovni ugovor"
"Naša svrha nije uništiti Nje-mačku
nego pretvoriti Njemačku
u jednu demokratsku i slobodolju-bivu
državu koja će pored svoje
imati svoju indus-triju
i vanjsku trgovinu ali Nje-mačku
koja neće imati ekonomske
i militame sposobnosti za ponov-na
agresivna djela"
Molotov je dalje predložio da
se uspostavi jedan sistem nadzora
četiriju velesila nad njemačkom
industrijom a naročito nad tvor-nicama
u ruhrskom području
(Rursko područje je ovog časa
pod isključivim nadzorom Britani-je)
Dalje je Molotov tražio da se iz-radi
jedan plan koji će osigurati
isporuke ratne odštete saveznici-ma
od strane Njemačke što će biti
još jedno sredstvo za potpuno uti-litarno
i ekonomsko razoružanje
Njemačke Molotov je dalje pred-ložio
da bi mirovni ugovor sa nje-mačkom
trebao biti sklopljen ne
na 25 godina kako je to predložio
Bevin nego bar na 40 godina Ta-kodjer
je oštro kritizirao politiku
američkih i britanskih okupacionih
vlasti u Njemačkoj da
one pružaju moralnu i materijal-nu
pomoć ostacima nacizma i da
ne vrše raspodjelu zemlje kako je
to zaključeno Potsdamskim ugo-vorom
Naš cilj nije uništiti Njemačku
U RIJESAVANJU NAŠIH ODNOSA PREMA NJEMAČKOJ NES-NUJ- E
NAS RUKOVODITI 2ELJA ZA OSVETOM
NAGLASIO JE MOLOTOV
četiriju
nesporazuma
britanski
Demonstracije
demonstracija-ma
nepravilnim
bandama
30000
nezadovoljstvo de-monstracijama
nezadovoljavamo
moguće
ranjeno
zatvoreno
nezadovoljstvo
nadglasavanjem
poljoprivredne
navodeći
TJEDNO
v_
Federalna vlada je imenovala nadzornika u čeličnoj
industriji tek da spriječi radnike od štrajka
S33G0 MINIMALNE PLAĆE I 40 SATNI RADNI TJEDAN —
ZAHTJEVI SU ČELIČNIH RADNIKA
Hamilton 12 July — Radnici
čelične industrije u Hamiltonu
Sault Ste Marie i Sydney nalaze
se pred štrajkovnim pokretom
United Steel Workers unija
(CIO) u kojoj su organizirani če-lični
radnici podnijela je poslodav-cima
zahtjeve radnika koji su:
$3360 minimalne plaće i 40 satni
radni tjedan
Odmah po postavljanju zahtje-va
federalna vlada je odredila po-sebnog
nadzornika za čeličnu in-dustriju
koji prema riječima C
II Millarda kanadskog direktora
United Steel Workers Unije ima
za dužnost da spriječi radnike od
štrajkovne akcije
"Nitko neko se ne vara — rekao
je Millard — čelične tvornice nisu
preuzete po federalnoj vladi Vla-da
je imenovala svog nadzornika i
njegova tri pomoćnika tek na pa-piru
Stvarno vlada ima malo mo
JAVNI APEL I
ČLANA ONTARIJSKOG PARLAMENTA NA SVE DEMOKRAT- -
SKE ORGANIZACIJE ZA BORBU PROTIV ŠTRAJKOLOMA- -
ČKE POLITIKE PREMIJERA DREVVA
Poznati radnički vodja i član
provincijalnog parlamenta u Onta-rio
J B Salsberg uputio je javni
apel "svim vodjama radničkog po-kreta
pokreta za gradjanska pra-va
i drugih demokratskih ustano-va
provincije Ontario" za upornu
borbu protiv štrajkolomačke poli-tike
premijera Drevva i njegovih
ortaka u provincijalnoj vladi Po
ziv druga J B Salsberga MPP
u cjelosti glasi:
Dragi prijatelji:
U provinciji Ontario razvila se
jedna opasna situacija koja izis-kiv- a
neposredno aktovanje od
strane radničkog pokreta prista-ša
gradjanskih prava i svih istin-skih
prijatelja demokracije Ja
govorim o postupku provincijalnog
Attoreny-gener- al Blackvvell koji
Je izveo pred sud štrajkaše Ana-con- da
tvornice u New Toronto op-tuži- vši
ih za kršenje zakona zato
ito su izašli na Štrajk U svojoj
optužbi protiv štrajkaša Blackvrell
traži da se radnicima zakonom
zabrani tradicionalno pravo štraj-kovan- ja
Kao Član ontarijskog
provincijalnog parlamenta Ja po-zivam
sve slobodoljubitelje diljem
provincije da podignu snažan val
protesta protiv pokušaja Drew-ov- e
vlade da baci van zakona pravo
radništva na Strajkovanje Ovaj
drski napad na radnička prava je
vrhunac mnogih Itrajkolomačkih
aktivnosti Drew-ov- e administraci-Je- -
Sam daljnji opstanak Drew-ov- e
torijevske vlade u našoj provinciji
je osnovna smetnja i zapreka za
svaku moguću nagodbu u radni-čkim
sukobima Do mnogih štraj-kovn- ih
pokreta uopće nebl ni doš-lo
kad protu-unijs- ki poslodavci
nebl računali na punu simpatiju i
policijsku potporu od strane Drewa
i Blackvvella Drugi pak štrajkovi
koji su se zategli na nekoliko mje-seci
mogli su biti davno sredjeni
da u iste nije turila svoje prste
provincijalna policija i vlada pre-mijera
Drevva To se naročito od
nosi na štrajk kod Forda na štrajk
mornara a odnosi se i na niz sada
u toku štrajkovnih akcija
U svim tekućim štrajkovnim po-kretima
na? provincijalni ministar
rada Mr Dalev žuti kao zaliven
ali vlada bez Ičijeg pitanja na sve
strane šalje vagone i kamione do
zublju naoružanih provincijalnih
policajaca Upravitelji tvornice
gume Goodyear su se morali pri- -
tužiti Mr Blackvvellu zato Ito je
pred njihovu tvornicu poslao od-red
policije bez da je ikoga zato
pitao čitava provincijalna vlada
aktuje ovog časa protiv radništva
Ovaj posljednji pokušaj medju
tim sa kojime se nastoji unijama
VoL G No 835
AJKOM
ći iako da to je tek na papiru
Medjutim činjenica je da kompa-nija
još uvjek operiše tvornicom
kompanija još uvjek grne ogrom-ne
profite pogodovane povišicom
od $500 po toni željeza Nadzor-nik
je nadzornik gamo na papiru i
po imenu Pitanje je još uvjek iz-medju
čeličnih radnika i kompa-nije
To pitanje treba da se rješi
jamčenjem radnicima veće plaće 1
kraćeg radnog vremena"
Kompanije su spremne pristati
na deset centi povišice Ta kom-panijska
ponuda je odbijena izja-vom
predstavnika unije da se rad-nici
neće zadovoljiti s ničim manje
do postavljenim zahtjevima
Ne dodje li do sporazuma izme-dju
kompanije i unije štrajk če-ličnih
radnika će otpočeti dolaze-će- g
tjedna bez obzira na vladinu
izjavu o preuzimanju kontrole nad
čeličnom industrijom
B SALSBERGA
spriječiti da pred tvornice postave
jake štrajkaške straže udara up-ravo
posred srca radnička prava i
ugrožava sam opstanak zanatskih
unija i sindikalnog pokreta uopće
Došlo je vrijeme kada bi demo-kratska
javnost morala reći svoju
riječ o toj Drew-Blackwe- ll ofenzi-vi
protiv radništva Da bi se one-mogućilo
tu urotu I)rewa potreb-no
je podići u akciju ne samo or-ganizirano
radništvo nego što ši-re
moguće narodne slojeve u sva-kom
gradu i selu naše velike pro-vincije
Ja vas pozivam da ovu stvar
postavite na dnevni red vaše orga-nizacije
pred sve vodje radničkog
pokreta gradjanskih sloboština I
pred opći demokratski pokret u
vašem naselju Pozivam vas da
oko tog pitanja okupite što širo
slojeve naroda za silan val Jedin-stvenog
protesta koji će se tako
gromko Čuti u Queens Parku da
će Drew-ov- a administracija mora- ti odustati od svojih paklenih pla-nova
za gušenje osnovnih radni-čkih
i narodnih prava
S poštovanjem vaš
J B Salsberg MPP
(Vidi uvodnik u vezi sa apelom)
"Nalazimo se na rubu
inflacije" - CIO
$123 ZA JEDAN PAN MASLACA
Philadelphia 13 July — Izvršni
odbor industrijskih unija u ovom
mjestu predstavnik 75 industrij-skih
lokala sa 175000 članova za-tražio
je od svog članstva i prija-telja
da kupuju što manje i samo
ono što im je najnužnije potrebno
Pored ovog upućen je apel svim
unijama u Sjedinjenim Državama
da se slične mjere poduzmu i u os-talim
gradovima Amerike "Ne
učinimo li to — kaže se u izjavi —
povišica plaće koju su radnici do-bili
putem teških borba sa kom-panijama
neće značiti ništa Štovi-še
dopusti li se i dalje ukakanje
cijena radnički pokret u Sjedinje-nim
Državama nalazi se pred no-vim
i zamašnijim štrajkovnim bor
bama"
Cijena hrani neprestano skače
Mušterija nikad ne zna koliko će
biti prisiljena da plati za stanovi-tu
robu Maslac koji je prošli tje-dan
bio 80 renti po funtu danas
Fe prodaje po $125 U svim restau-racijama
cijena hrani je podignu-ta
za deset posto
"Nalazimo se na ivici inflacije"
— završava se u apelu Izvrnog
odbora