Novosti, October 17, 1946

              STRANA 2
NOVOSTI
Publiehed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Compcmy
In the Croatian Language
Aulhorlzed as Second Class Mail Post Office Department Otlawn
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Ilegiied in the Regigtry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 20G Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopki bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Nepravda prema Jugoslaviji
Na političko-teritorijaln- oj komisiji za Italiju ponovno se
vratilo pitanje jugoslavensko-talijansk- e granice i granice slo-bodnog
grada Trsta
Jugoslavenska delegacija da bi se našlo zadovoljavajuće
rješenje za sve stvari učinila je novi pokušaj da se dodje do
suglasne odluie izmedju Jugoslavije i Italije i granice slobod-nog
grada Trsta
U raspravi prvi je uzeo rije šef jugoslavenske delegacije
Edvard Kardelj On je održao govor u kome je istakao da ju-goslavtn- ska
delegacija smatra da u pitanju granica sa Itali-jom
kao i sa slobodnim gradom Trstom ne treba Vise dđ iznosi
nove argumente i nova objašnjenja
ftimm diskusiia u komisiji ne samo da nije poljuljala ove
argumente jugoslavenske delegacije nego ih je samo potvrdi-la
kao pravilne i objektivne Jugoslavenska delegacija je u to-ku
diskusije po tom pitanju istrajala na principu etničke linije
za koju su se složili i četiri ministara vanjskih poslova još sep-tembra
prošle godine u Londonu Ona je takav stav zauzimala
zato jer je duboko uvjerena da je takvo rješavanje graničkih
pitanja po pravilu najdemokratskije i najslobodnije Ističući
zatim da je Vijeće ministara odustalo od svoga stava i da su
sve delegacije osim Sovjetskog Saveza smatrale povoljnim za
svoj već unapred primljeni stav da demokratski princip "etni-čke
linije" zamjene zloglasnim principom "etničke ravnoteže"
Edvard Kardelj je rekao:
"Francuska linija oduzima Jugoslaviji etnički kompaktne
slovenske i hrvatske teritorije bez ikakvog objašnjivog razlo-ga
Francuska linija oduzima jednom narodu narodnoj repub-lici
Sloveniji čitavu morsku obalu koja joj i etnički i ekonom-ski
i historijski pripada Ona joj zatvara izlaz na more s time
što joj oduzima ne samo Trst već i obalu južno od Trsta u sje-vero-zapad- noj
Istri i sjeverno od Trsta koridorom kojim se Trst
umjetnički povezuje preko čisto slovenske etničke teritorije sa
Italijom Francuska linija oduzima slovenskom primorju sve
gradske centre Pored Trsta za koji je vlada FNRJ pristala da
raspravlja kao o posebnom problemu ta linija oduzima Slo-venskom
primorju još i Goricu tradicionalno političko-kultum- i
i administrativni centar čitavo zapadne Slovenije na EJeveru
Trbiz koji predstavlja unutrašnji saobraćajni čvor sjevero-za-padn- o
Slovenije i sa juga Tržić S time predložena linija pot-puno
i neopravdano žrtvuje životne interese jednog malog sa-vezničkog
naroda slovenskog naroda u korist imperijalističkih
zahtjeva agresora i spriječava tom narodu slobodan i nesme-tan
nacionalni razvitak Ako bi ovakva linija bila primljena to
bi značilo da je slovenski narod prevaren za plodove svoje bor-be
plodove koje je u zajednici sa drugim narodima izvoje-vao
vlastitim rukama Prevareni bi bili svi jugoslavenski na-rodi
koji su u oslobodilačkoj stvari slovenskog naroda uvijek
gledali svoju vlastitu stvar za koju su se borili i doprinosili
žrtve"
Naglasivši da su jugoslavenski teritorijalni zahtjevi op-ravdani
životnim potrebama i pravima Kardelj je podvukao
da je jugoslavenska delegacija ograničavajud svoje teritori-jalne
zahtjeve na Istočni dio Kanalske doline na Istočni pojas
Beneške Slovenije na čisto etničku granicu u sektoru Gorice
na doljnji tok rijeke Soče i na suženje teritorije slobodnog Tr-sta
išla putem koji bi mogao dovesti 3o sporazumnog riješe-nj- a
ovog pitanja
"Ona je tražila — podvlači Kardelj — samo ono što je
potrebno Jugoslaviji da bi jugoslavenski narodi mogli kazati
da je na njihovoj zapadnoj granici borba za njihovo oslobo-djenj- e
i ujedinjenje konačno završena poslije tolikih žrtava
koje su dali u toku nekoliko stoljeća svoje borbe za opstanak
i oslobodjenfe"
Mediutim t zv francuska liniia te borbe ne završava
Ona ponovno postavlja granicu usred etnički kompaktnog
slovenskog teritorija Zato ona nije prihvatljiva za Jugosla-venske
narode i zato je jugoslavenska vlada i njezina dele-gacija
na ovoj konferenciji ne može priznati
"Očigledno je završio je Kardelj da će takva situacija
komplicirati sve medjunarodne odnose u Srednjoj Europi pa
i izvan nje Zato jugoslavenska delegacija predlaže da se
ovlasti Vijeće ministara da nadje lormulu sporazuma sa Ju-goslavijom
i da se na toj osnovi donese konačno rješenje o
jugoslavensko-talijansko- j granici i o granici slobodnog Trsta
Jugoslavenska delegacija koristi ovu priliku da još jednom
apelira na sve delegacije da se odluče za put sporazuma koji
jedino može dovesti svijet do istinskog mira koja je duboka
i iskrena želja svakog čestitog čovjeka"
Poslije govora Kardelja kojeg su pažljivo saslušali svi
delegati uzeo je riječ američki delegat senator Connally U
govoru "punom neraspoloženja" prema jugoslavenskim tež
njama senator Conally se izjasnio protiv toga da se primi
jugoslavenska rezolucija Na izlaganja američkog delegata
oštro ie odaovorio sovietski deleaat Vilinski Zatim ie ponov
no uzeo riječ šef jugoslavenske delegacije Edvard Kardelj i
rekao: "Nismo mi oni koji namećemo diktat nego se nama
nameće diktat Nismo mi oni koii insistiramo da svaki centi
metar naše linije bude primljen nego nas primoravaju da
primimo svaki centimetar francuske linije
sneciialni rlo5eri za Tuaoslaviiu
rila protiv Italije ona je bila pod
Mizaista tražimo
Ona se u toku 3 aodine bo
talijanskom okupacijom ona
un
BUBNJAR DOLAR
NOVOSTI
AMERIKANCIMA NEĆE KORISTITI ODURNOST
PREMA JUGOSLAVIJI
Beograd — Lista protesta ministarstva vanjskih poslova
FNR Jugoslavije Sjedinjenim Državama se stalno povećuje Je
dan od najnovijih protesta se odnosi na slučaj kada je u trš-ćanskoj
bolnici umro jugoslavenski gradjanin kojeg je Utukla
američka vojna policija
U istom Drotestu ie iznesena
ranju osamnaestorice pomoraca u Linču Ti ljudi su poslani u
Linč da tamo Drime iuaoslavenske riječne brodove koje su za
padni saveznici zadržali poslije
koliko zahtjeva narodnih vlasti saveznici još uvjele drže u
jugoslavenskih riječnih brodova Niti jedan razlog za zadrža-vanje
tih brodove nije opravdan
Američke vojne vlasti ne samo što jednostavno prelaze
preko ovog zahtjeva nego i njihov postupak prema ljudima
koji su došli po te brodove je neljudski i nesaveznićki zatvore-nike
zlostavljaju prijete im se i njihove lične stvari su zapli-jenili
U protestnoj noti Amerikancima se takodjer spominje hap
šenje i zlostavljanje jugoslavenskih vojnika u Trstu Ti vojnici
su zatvoreni na putu kad su dolazili po zalihe UNRRE Ameri-čke
vojne vlasti su vršile najbrutalnije postupke prema zatvo-renim
vojnicima
Politički krugovi u Jugoslaviji ove postupke Amerikanaca
prema jugoslavenskim gradjanima komentiraju kao dio siste-matske
provokacije koja ima odredjenu svrhu Pozadina ovak-vih
postupaka ima za cilj da Jugoslaviju odvrati od njezinih
opravdanih zahtjeva o razgraničenju sa Italijom Ali takvo ra-čunanje
Amerikanaca je glupost kažu u Jugoslaviji Nema te
sile koja bi Jugoslaviju mogla zastrašiti i prisiliti ju na popust
tamo gdje ona zna da je u pravu i da njoj pripada
Središte medjunarodne
diplomacije odlazi
u New York
Nev York — Zasjedanjem Vi-jeća
ministara vanjskih poslova i
Mirovne Konferencije Parit je po-sljednjih
mjeseci bio srediite me-djunarodne
diplomacije Ovo sredi-šte
će za kratko vrijeme postati
Nev York gdje će se kasnije ovog
mjeseca održavati zasjedanje Vije-ća
ministara vanjskih poslova i
Organizacije Ujedinjenih Nacija
Koliko je do sada poznato zas-jedanje
Vijeća ministara vanjskih
poslova otpočeti će 4 novembra a
njihovi pomoćnici će se sastat!
možda još ranije Glavna svrha nji-hovog
sastanka je rješavanje da-ljnjih
krupnijih problema i uskla-djivan- je
medjunarodnih odnosa
Vjeruje se da će Vijeće ministara
vanjskih poslova otpočeti raspra
vom po pitanju mirovnog ugovora
sa Njemačkom
Francuii su predlagali da po
moćnici ministara vanjskih poslo
va I dalje zasjedaju u ranzu no
većina se složila za New York
Prema tome isgleda da će mjesto
sovjetskog pomoćnika ministarstva
vanjskih poslova kojeg je do sada
se kaže
bile
Cf H8M If 44 kj WM Ntw HBfc ~
-DEMOKRACIJE
i izjava vlade FNRJ o zatva
poraza Nijemaca Usprkos ne
podržavao Feodor Gusev u Parizu
zauzeti Andrev ViSinsky
se tiče pripremanja mirov-nog
ugovora sa Njemačkom sov
jetski ministar vanjskih poslova
Molotov nije ranije odobravao pre-poruku
američkog državnog tajni-ka
llvrnesa da pomoćnici otpočnu
sa pripremama mirovnog
Posto je to pitanje od poseb-ne
važnosti Molotov smatra da
samo Vijeće ministara otpočne ra
dom na pripremanju mirovnog
ugovora sa Njemačkom
Generalno zasjedanje Organiza
cije Ujedinjenih Nacija će otpoče
ti 23 oktobra Sovjetski ministar
vanjskih poslova Molotov će po
svoj prilici prisustvovati barem
većem dijelu zasjedanja Ujedinje-nih
Nacija Ilritanski ministar
vanjskih poslova Ernest Devin se
takodjer sprema doći u New York
ali njegovi prijatelji govore da mu
možda radi napornog rada njego-va
fizička snaga neće dozvoliti da
dulje vremena ostane na zasjeda-nju
Ujedinjenih Nacija Svakako
prisustvovati će sjednicama Vijeća
ministara vanjskih poslova
neće potpisati mir čije bi odred
naroda
brani čitave interese jugoslavenskog naroda Prema tome
pravedno je da kada se radi o otadžbini i slobodi otadžbine
imamo pravo da govorimo više nego drugi S obzirom na
to naša rezolucija zahtjeva specijalni postupak ali odlu-čivati
o pitanjima koja se odnose specijalno na Jugoslaviju
bez saglasnosti Jugoslavije stavilo bi Jugoslaviju u potčinjeni
položaj I mi ustajemo protiv toga Mi idemo zatim da se do-dje
do općeg sporazuma i ja imam utisak da su osnova i su-ština
nerše rezolucije demokratske Komisija ide za tim da
stvori jedan diktat i promjeni metode zastrašivanja metode
koje postaju češće na konferenciji "
Zatim se je prešlo na glasanje pak je jugoslavenska re-zolucija
odbijena sa 13 prema 6 glasova Poslije ovog glasa-nja
koje je pomoću anglo-američko- g glasačkog bloka izvr-šeno
učinjena najveća nepravda Jugoslaviji Jugoslavenski
i delegat Kardc1' uzco ie P°novno nJec pročitao je izjavu u
kojoj da Jugoslavija
be na štetu jugoslavenskih
što
tog ugo
vora
mi
sve
sve
VODSTVO MILLABDA SPRIJEČILO
PUNU POBJEDU ČELICI
Hamilton — štrajk koji je tra-jao
81 dan završio se djelomič-nom
pobjedom čeličnih radnika
kod Stelco u Hamiltonu i njihove
braće u S S Mari 1 Sydaey Ali
svršetak štrajka je našao i neko-liko
nerješenih pitanja na unij-ko- m
programu
Vladina formula od 10 centi po-višice
po satu je očito poralena
no ipak moglo se dobiti više od 13
centi po satu što ie nije dobilo vi-se
odgovornost leii ravno pred
vratima sadanjeg nacionalnog i
okrutnog vodstva čelične unije
Nekoji uzroci koji govore zašto se
postigla samo djelomična pobjeda
dosta su jami To su oni isti uzro-ci
koji su dozvolili Sto se Štrajk
zavrSio bez rješenja ostalih pita-nja
Prije nego je Štrajk otpočeo i iz
nepoznatih razloga čeličnim rad-nicima
nacionalni vodja United
Steel Vorkers unije C II Mlllard
je bio spreman nagoditi se za 10
centi poviSice po satu To je proš-lo- g
ljeta potvrdio i pomoćnik fe-deralnog
ministra rada
Drugo MHlard kao glavni vodja
nije uniju ni iz daleka pripremio
za štrajk niti je pokazao vlastite
spremnosti za vodjenj unije u
onakvu borbu sa kakvom se suo-čavala
F J
Pariz — Na svršetku rasprave
o slobodnom teritoriju (interna-cionalizaciji)
Trsta jugoslaven-ski
ministar vanjskih poslova
Stanoje Simić je u ime jugosla-venske
delegacije na Mirovnoj
Konferenciji Izjavio da "Jugosla-vija
neće biti u stanju potpisati
mirovni ugovor sa Italijom po
kojem bi se vojska
morala povući sa dijelova svoje
domovine"
Analizirajući južni dio francu-ske
linije ministar Simić nagla- -
STANOJi: SIMIĆ
-- ava da b) prema toj I :i ort
Istre bio odvojen njez-- n fjevero
zapadni dio sa povr-mo- m od 543
četvorna kilometara i sa preko 80
hiljada stanovnika To sačinjava
jednu četvrtinu stanovništva Istre
Nadopuna delegata Južne Afri-ke
traži joS veće povećanje slo-bodnog
teritorija Trsta tako da
bi od Istre bila odvojena trećina
njezine povrSine i polovica nje-zinog
stanovništva Južno-afrič- ki
delegat tvrdio je da na teritoriju
na kojeg se odnosi njegova nado-puna
živi 70 posto Talijana
Medjutim i činovnici talijanske
uprave koji su na ovom teritoriju
proveli popis 1910 godine tvrdili
su da na njemu živi 54 posto pri-padnika
talijanskog jezika U
stvari u cijeloj Istri živi danas
23CG32 Jugoslavena i 91316 Tali-jana
Sto znači 70 posto Jugosla-vena
l tek 27 posto Talijana
Na ovom dijelu Istre kojeg
julno-afrlč- ki predlog želi dodije
liti slobodnom teritoriju Trsta
Jugoslaveni su u većini Čitava
Istra sačinjava jednu etničku l
(geografsku cjelinu Zapadna l is
točna Istra medjusobom su usko
povećane ekonomski i saobraćaj-no
Istra ima samo jednu željezni-čku
prugu — Trst-Pul- a sa jed-nim
malim ogrankom Prema ju-žno-afrič- koj
nadopuni našle bi
se krajnje točke ove željeznice na
slobodnom teritoriju Trsta dok
bi tri četvrtine pruge ostalo na
jugoslavenskom teritoriju
Južno-afričk- a linija siječe i ce-ste
a zatim na više mjesta siječe
I veliki električni vodovod itd
Treće Millard je od samog po-četka
odbijao povezati čeličnu uni-ju
u zajedničkoj borbi sa ostalim
većim unijama za povišicu plaće
i kraće radno vrijeme
A kada je štrajk bio u toku Mi-llard
i ostalo vodstvo se odupiralo
svim predlozima za jedinstvo štraj-kaša
čelične unije sa ostalim ve-ćim
unijama CCL koje eu vodile
štrajk Takvo jedinstvo moglo je
osigurati mnogo veći uspjeh ne sa-mo
za čelične nego i ostale radni-ke
Istina na štrajkaškoj straži u
Hamiltonu se vidio primjer visokog
jedinstva izmedju radnika na pr-vom
mjestu i onda jedinstvo i so-lidarnost
stanovništva i okoliSnjih
farmera sa štrajkaškim stražama
To jedinstvo je postignuto borbe-nom
svjeSću samih radnika i uspr-kos
Millardove politike
Pri povratku na posao pojavlju-ju
se mnogi problemi Radnici pi-taju
i traže odgovor hoće li i onih
900 radnika Kod Canada Workers
u poduzeću gdje m preradjuje če-lik
dobiti povišicu od 13 centi po
satu kake će mjere poduzeti vla-din
kontroler Kilbourn po pitanju
diskriminacije koju provodi uprava
Slelco pri povratku na poao?
Kadnicl se pitaju zašto je Kilbourn
obećao Millardu da neće biti dis
N R
jugoslavenska
Kako bi dao podrJku južno-afri- -
čkoj nadopuni nastavlja Simić
delegat Holandije je spomenuo i
ekonomske veze zapadno-istarski- h
gradova sa Trstom U stvari kra
jevi zapadne Istre i područje Tr
sta ni u čemu se ekonomski ne
dopunjuju Ova dva područja ne-maju
ništa Izmedju sebe da izmje-njuju
Kad bi istarski gradovi bili
odsječeni od svog zaledja kao
što predlaže južno-afričk- a nado-puna
ekonomski život u njima bio
bi paraliziran Pula bi u Jugosla-viji
bila ekonomski kulturni i u-pra- vni
centar Istre dok bi njezi
nim glavnim ulicama prorasla
trava ako bi se prihvatila južno
afrička nadopuna
Očito je da je pravi cilj južno
afričke nadopune da se jugosla-vensko
nacionalno državno podru-čje
potisne što dalje na istok Ova
ista teza se nalazi u talijanskom
memorandumu a takve su bile i
imperijalističke teze Mussolinije- -
ve Italije
Na kraju svog govora ministar
Simić je istakao da se u maju
1945 na osnovu "sporazuma u
Kalgan Kina — Demokratski i
miroljubivi narod Kine ponovno
peziva Amerikance da prestanii
IVAN GOKAN KOVACIĆ
Kuliko drv Iz nae šum iz nae sel
Je grad pojel!
A Drago Matle si volu nogo Mri
I Pero Kočan je otal pod bukve
Stari Kal c je delal drva i vmrl
I si co si ležali po rcsle
a Vrboska je gopon k vozu stal
I meril ga z metrom i z oči
Klel je tate Iukovce Jedrčane —
I za sol šibice im je dal
A gopona brige ni
Kuliko nog
Kuliko rok
Kuliko ok
Kuliko jjlav
Kuliko let
Je kupil on
I z drve otpeljal je vagon
Zato v nas se vjede jad zapali besi
Zabada v kletve gredo do nebes
Pa borno mi sodili:
Još dost vam ni? !
Stotine
Stotine
Hiljad vozi
Itomo vam polali v grad
I lomača bo borov bukav
Iz nale rok i no gi plav!
Stotine
Stotine
Hiljad vozi
Vožgal bo na? Jad
I naj gori!
I naj gori!
(Ognji I rolc)
Četvrtak 17 oktobra 1946
s mmiM
Govor ministra vanjskih poslova
Stanoje Sirnica
kriminacije kad se ona već provo-di
Kilbourn je trebao doći na lice
mjesta sam nadgjedavati povra-tak
na posao i spriječsvati diskri
minaciju
Uza sve to nakon je gotov štrajk
i postignuta djelomična pobjeda
jedna stvar je važna koju se nika-da
nesmije pustiti iz vida: radnici
kod Ftelco dužni su uzdržati svoju
borbenost koju su pokazali za vri-jeme
štrajka i imati na umu sva
iskustva koja su na štrajku post ig-li
njihova je sada dužnost graditi
jedinstvo u svojim redovima jača-ti
svoju uniju i staviti sebe na ta-kav
stupanj gdje će sami i u svom
interesu odredjivati zadaće svoje
unijske organizacije
U Sydney Nova Scotia gdje se
kompanija odupire povišici od 13
centi po satu radnici mogu prisili-ti
kompaniju onom istom borbe-nošć- u
koju su pokazali za vrijeme
štrajkovne borbe
Na 10 decembra pred čelične
radnike će se ponovno postaviti pi-tanje
biranja novog nacionalnog i
okružnog vodstva Na ovom pita-nju
treba se duboko razmisliti i
kod biranja novog vodstva prosu-djiva- ti
kandidate u svjetlu aktiv-nosti
koje su za vrijeme Štrajka
pokazali
Petar Dunlop
Devinu" jugoslavenska vojska po-vukla
sa velikog dijela teritorija
kojeg je oslobodila u teSkim bor-bama
protiv llitlerovih divizija
Jugoslavenska Armija se povukla
na liniju koja nosi naziv "Morga-nov- a
Linija"
U to vrijeme Wilsonova linija se
opravdavala time što razgraniča-va
nesporni od spornog teritorija
i naglašavalo se da će definitivno
razgraničenje Izmedju Jugosla-vije
i Italije biti rjeJeno na Mirov-noj
Konferenciji Kao i na cijeloj
liniji tako 1 na ovom dijelu Mor-gano- ve
linije koja dijeli Istru od
slobodnog teritorija Trsta nala-zi
se već godinu i pol Jugosla-venska
Armija
Apelirajući na delegate da se
nadje jedno sporazumno rješenje
ministar Simić je svoj govor za-vršio
slijedećim riječima:
"Dok takva linija ne bude na-dje- na
želim podvući da se Jugo-slavija
neće moći suglasiti sa ta-kvim
ugovorom o miru prema ko-jem
bi se jugoslavenska vojska
morala povući sa dijelova svoj
domovine"
intervenirati u prilog centralno
vlade i povuku sve oružane sile sa
kineskog teritorija Jedan od tak-vih
poziva upućen je sa skupJtine
organiziranih radnika ovog razo-renog
grada radnicima u Sjedi-njenim
Državama moleći ih da na
svoju vladu u Washingtonu stave
snažni pritisak protiv uplitanja u
unutarnje stvari kineskog naroda
U svom pozivu američkim radni-cima
kineski radnici medju osta-lim
poručuju: "Vi ste svim sna-gama
proisvodili bombe aeropla-ne
i maSinske puške koje se sada
u potrebi ju ju za uništavanje naih
gradova I ubijanje našeg naroda
Kada ste proizvodili ovo oružje vi
ste mislili na obranu demokracije
od opasnosti japanskog vojnog fa-šizma
"Danas to oružje vaša vlada da-je
Chiang Kai-shek- u a ciljam da
uništi demokraciju u Kini I posta-vi
režim tajne policije i vojnog fa-šizma
što će ugrožavati mir cije-loga
svijeta
"Zašto demokratska Amerika
podupire vojnu diktaturu i metodo
gestapa u Kini? Zašto Ameriki
šalje bombe aeroplane mašinsk
puške i dvije milijarde dolara vri-jednosti
drugog ratnog materijala
za uništavanje našeg sindikalnog
pokreta naše demokratski izabra-ne
vlade i sveg ostalog što smo lt-grsd- ili
u toku rata protiv Japana-ca?"
Pri koncu apela američkim rad-niei- ma
se svraća pozornost da ona
sila koja pomaže reakciju u Kini
protiv demokracije prijeti slobodi
i demokratskom životu samom na-rodu
u Sjedinjenim Državama
Pomaganje Chiang Kai-she- ka j
prema tome protivno interesima i
željama koliko kineskog toliko I
američkog naroda
Kineski radnici pozivaju američke radnike da
obustave intervenciju američkih imperijalista
DRVARSKA POPEVKA
fSWWMSftSp:--