Novosti, September 06, 1947

              'J2R1L'
STRANA 2 NOVOST Subota G septembra 1947 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publislung Companv
In the Croatian Languag
Authorized as Second Class Mail
likrri svaki utorak četvrtak
po
Post Office Department
i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No CP
ADRESA: 206 Adelcdde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Sudite ih djelima
Ottaia
46052
Pred nama je proglas šesnaestorice izvršnih i glavnih
odbornika Hrvatske Bratske Zajednice Proglas je upućen de-legatima
i delegaticama Sedme konvencije kao odgovor raz-nim
bjeguncima rušiteljima Zajednice i antidemokratskom
talogu koji predvodi tako zvani "Narodni blok" u Zajednici
To je odgovor crnom neprijatelju koji se šulja oko vrha Za-jednice
nadajući se da će putem niskih i lažnih optužaba
putem ucjenjivanja i prevare doći na čelo Zajednice i od tuda
krojiti sudbinu iseljenih Hrvata Drugim riječima to je riječ
graditelja Zajednice riječ onih čiji rekord rada govori sam za
sebe riječ onih pod čijim vodstvom i sa čijim nastojanjem je
Zajednica u posljednje četiri godine porasla za 7000 novih
članova i koji su povećali osigurninu Zajednice za 15 milijuna
dolara i gotovu imovinu za preko 2 milijuna dolara
Svaki član i članica Zajednice trebao bi pročitati taj pro-glas
On bi se trebao čitati na redovitim i izvanrednim sjedni-cama
odsjeka Zajednice Povodom njega trebale bi se održa-vati
konferencije i skupštine Na osnovu njega trebalo bi član-stvo
Zajednice oštro osuditi protu-zajedničars- ku i protu-narod- -
nu kliku raznih izbjeglica ustaša i mačekovaca koji nikada
nisu bili iskreni prijatelji Hrvatske Bratsko Zajednice
Onaj dio proglasa koji govori o radu i potvrdjuje činjeni-cama
donašamo na ovom mjestu tako da se svaki Zajedničar
ne samo delegati i delegatice uvjeri o konstruktivnom radu
ljudi koji najviše smetaju ustašama i mačekovcima u Zajednici
Pod naslovom "Napredovanje naše Zajednice" iznašaju se
medju ostalim i slijedeći fakti- -
"Godino 1943 pri koncu koje je sadanji Glavni Odbor
preuzeo upravu našo Zajednice ona je pod prijašnjom upra-vom
porasla za 23 člana u cijeloj godini Već 1944 kad je
veliki broj naše mladeži tog glavnog izvora novog članstva
bio u vojnoj službi poveli smo jubilarnu kampanju u znak
proslave 50-godišnj- ice naše organizacije i upisali 3850 novih
članova i već te godino povećali broj članstva za 1594 člana
a osiguraciju smo povisili cd S61000000 na S69000000
Godine 1945 slavili smo 30-godišnji- cu našeg Pomladka i
kroz godinu dana upisali 413S novih članova u Zajednicu i
Pomladak Iako je ovo bila kampanja u glavneme za upisiva-nje
djece u Pomladak osiguraciju smo ipak digli na 571375403
a broj članstva povećali za 1772 člana Obje ove kampanje
su vodjene za vrijeme rata ali smo ipak u njima upisali 7986
novih članova
Godine 1946 prve poslje-ratn- e godine izveli smo jednu
ed najveličanstvenijih kampanja u povijesti naše Zajednice u
kojoj je učeptvovao veliki broj članova a 10 najboljih radnika
dobilo je pravo na plaćen put u našu staru domovinu U toj
kampanji smo upisali 6297 novih članova na osiguraciju od
preko S5C0OOOO i te predkonvencijske godine podigli broj
članstva za 2792
Tako smo na koncu 1946 godine usprkes većeg pomora
našeg starijeg članstva usprkos gubitaka u ratu i usprkos
toga Sto je glavni izvor za novo članstvo — naša mladež —
bila u vojnoj službi imali 99642 člana u oba odjeljenja sa
csiguracijom približno S75000000
Sada dovršavamo predkonvencijsku kampanju u kojoj
smo dok ovo pišemo dobili preko 1400 novih članova Kad se
sve ovo sumira zajedno onda dobivamo slijedeću sliku o
jakosti naše Zajednice: Od prošle do ove konvencije unatoč
normalnog i izvanrednog pomora članstva pojačali smo Za-jednicu
za oko 70C0 članova povećali osiguraciju za S15000000
i gotovu imovinu za preko S2000003 To znači da na ovu
konvenciju dolazimo sa jačom i većom uplivnijom i bogatijom
Zajednicom nego ikada prijo u našoj povijesti
Pitajte vi braćo i sestre delegati i delegatice osnivače
cjopačkog i razdornog bloka što i koliko su oni doprinjeli ovom
jačanju naše Zajednice? Pitajte razno Petrake Giunije Lađe-bić- e
i drugo blokaše na koliko zajedničarskih skupština i kon-teren- ca
su govorili koliko su odsjeka posjetili i koliko članaka
napisali? Rekord pokazuje da će odgovor biti jedna velika
NULA Dok je većina glavnih odbornika i časnika organizirala
kampanje dok je naše marljivo članstvo obilazilo naš narod
i upisivalo ga u Zajednicu blokaši su nas javno optuživali da
jačanjem Zajednice dižemo komunizam Da oni nisu smetali
u radu mi smo za sigurno mogli doći na ovu konvenciju sa
Zajednicom daleko jačom od 100000 članova I još oni traže
od vas da im na konvenciji povjerite našu organizaciju"
Prispodobite ovaj rekordan rad šesnaestorice pozitivnih
glavnih i izvršnih odbornika sa radom devetorice potpisnika
optužbe da Zajednici prijeti opasnost od komunizma i onda —
stvarajte svoj sud Sudite po djelima jedne i druge
Kad vam pako budu govorili o "petokolonaštvu" napred-nih
Zajedničara kad vam budu govorili da Zajednici "prijeti"
opasnost od komunizma pitajte ih za njihov rad Pitajte ih gdje
su bili i što su radili razni Mački Guiniji Petraci Zubaki Lac-l:ovi- 6
(ova potonja dvojica nisu ni članovi Zajednice) dok je
Amerika bila u ratu i kad je saveznicima bila najveća pomoć
potrebna pitajte ih za njihov rekord rada u Zajednici Pitajte
kanadske nučekovce na čalu sa Krznarićem i Stankovićcm da li
nisu bili baš oni organizatori i agitatori da se kanadski odsjeci
Zajednice odcjepo i pripoje njihovoj "Hrvatskoj Slcgi" koja }e[
kasnije ped njihovim vodstvom propala i riješila našeg iselje-- 1 nika teško stečene imovine i uštede Pitajte ih1
I
tava iiosanovic o oanosima
Sjedinjenih Država i Jugoslavije
New York — U odgovoru na
saopćenje koje je 13 augusta iz-dalo
Ministarstvo vanjskih poslova
SAD u vezi izjave Maršala Tita
direktoru Tanjuga o odnosima iz-med- ju
Jugoslavije i SAD Jugo-slavenski
ambasador u Washing--
tonu Kosanović dao je u Ashe-vill- e
izjavu u kojoj je rekao da
je razumljiv skepticizam Jugosla-vena
prema planu generala Mar-šala
Neke činjenice stvaraju kod
Jugoslavena utisak da izvjesni
američki zvanični krugovi ne po-kazuju
namjeru da pomognu Jugo
slaviji pri otklanjanju posljerat-ni- h
privrednih teškoća
Nabrajajući te činjenice amba-sador
Kosanović Je rekao:
Prvo Američke vlasti zadržale
u preko 18 mjeseci 1G8 brodova i
šljepova jugoslavenske dunavske i
trgovačke flote koje su uzeli Ni-jemci
a koji su propadali u neredu
Predaja te flote počela je tek kra-jem
1940 godine poslije disku-sija
u Ekonomsko-socijalno- m vije-ću
Drugo kada je Jugoslavija pre-življavala
najveće telkoće uslijed
oskudice u hrani od marča do jula
ove godine Ministarstvo vanjskih
poslova SAD razbilo je svaku nadu
u pomoć
Treće cjelokupni iznos od 32
milijuna dolara koje je Jugosla-vija
prema tvrdjenju Ministarstva
vanjskih poslova SAD primili na
ime zajma i najma vrlo je mala
svota u poredjenju sa zajmom i
najmom koji su dati drugim sa-veznicima
i koji su većinom otpi-sani
Osim toga praktično ništa
od toga zajma i najma nije u Ju-goslaviju
stiglo onoj strani koja
je doprinosila ratnom naporu sa-veznika
četvrto Jugoslaveni smatraju da
je rad UNRK najplemenitiji spo-menik
ideji solidarnosti nacija
Svakome je poznato da je dopri-nos
SAD bio 73 posto ali po miš-ljenju
ambasadora Kosanovića ne-moguće
je stalno spominjati pomoć
UNRE kao nešto dato na poklon
ili kao propao ulog Prva investi-cija
iz koje je za vrijeme rata po-teklo
savezničko obećanje buduće
pomoći pri obnovi saveznicima —
borcima — bila je krv prolivena
ili
vama
1
protiv neprijatelja
Vrlo je teško pokušati da se vri-jednost
krvi i života izrazi u nov-cu
Ambasador Kosanović je zatim
naglasio da su u toku 1946 god
američki zvanični krugovi mnogo
puta pokušali da obustave izvrše-nje
Unrinog plana u Jugoslaviju
Jugoslavenski ambasador u SAD
izjavio je takodjer da Jugoslavija
još uvjek ne može raspolagati sa
oko 50 milijuna dolara u zlatu
koje je jugoslavenska Narodna
banka uoči Hitlerovog napada pre-nes- la
m SAD Jugoslavenima je
Nisu ni trebali odlaziti
u SViadjarsku
Važno objašnjenje iz
ureda Vijeća
O SVOTAMA NOVCA SAKUPLJENIH ZA RAZNE USTANOVE
Predstavnici kanadske i ameri-čke
štampe otišli su u Madjarsku
da opišu njezine izbore Kako se
od njih očekivalo tako se i do
godilo Takve vijesti mogli su is
pisati i prije nego su otišli u
djarsku Još sunce nije ni zapalo
iza madjarskih ravnica i još izbor-ne
kutije nisu bile ni
već su dopisnici štampe u zapad-nim
zemljama "pronašli" kako je
u izbornim kutijama bilo "750000
pogrešnih glasovnica" Predposta-vim- o
da je to bila istina ali kako
su oni mogli tako brzo znati kad
još glasovnice nisu bile prebroje-ne- ?
Nije im ni trebalo mučiti se i
putovati po Mogli su
jednostavno ostati izvan "željez-nog
zastora" i svejedno napisati
ono što su pisali Bilo bi im zgod-nije
da su pisali iz kojeg hotela
u New Yorku ili Londonu Ili su
pak mogli samo prepisati ono što
su ranije pisali o izborima u Jugo-slaviji
Poljskoj Ru-munjskoj
i drugim zemljama novih
demokracija u Europi U
o izborima u upo-trebljavali
su one iste riječi kao
i u ranijim izvještajima o izborima
u drugim istočno-europski- m zem-ljama:
"vlada u kojoj prevladjuju
komunisti" teror"
"policijsko nasilje" "zastrašivanje
i prijetnja" itd
ne ulaziti u obzir i biti !
nedopustite da se na vodstvo
i drugi narodni neprijatelji '
U DOMOVINI
(Iz ursda Vijeća Južnih Slavena)
Glavni ured Vijeća primio je mnoštvo upita: da li su svote
koje su naši rodoljubivi zemljaci u Kanadi sakupljali za svoje
rodno mjesto priposlane? Slične upite primili smo i od strane
nekoliko Narodnih Odbora u domovini t } iz onih mjesta za
koja su dotične svote sakupljane Molimo stoga da ovaj odgo-vor
posluži za ravnanje jednima i drugima
Razlog da u tu svrhu primljene svote po uredu Vijeća
nisu smjesta upućene ustanovama kojima su u domovini na-mjenje- ne
nalazi se u slijedećem: Izvršni odbor Vijeća je pred-ložio
našima u domovini da se u takve svrhe primljene
svote ne šalju u domovinu nego uklope u rekonstrukcioni fond
a nadležne vlasti da u zemlji takve pologe u Kanadi odnosnim
ustanovama isplate Dok je primljen konačni odgovor da naši
u domovini taj predlog ne mogu usvojiti sve svote za razna
mjesta i razne ustanove u domovini primljene do 15 jula tek
god poslane su konačno i biti će u toku septembra isplaćene
onima kojima su namijenjene
Da bi Vijeću i rodoljubima u naseljima posao bio lakši i
brži molimo da nam se u buduće ne šalju svote za dostavu
ustanovama ili pojedincima u zemlji Najbolje će biti ako se
sve takve svote za izgradnju škola čitaonica zadruga itd u
zemlju šalju neposredno iz naselja u kome su sakupljene Ta-kodjer
je umjesno da se sve takve priloge i nadalje objavljuje
kroz našu naprednu štampu
Za Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
Edo Jardas tajnik
Mi znamo da će ova antinarodna čeljad pokušati sve i
svašta da preuzme Zajednicu u svoje ruke Mi znamo da će
se pri tome uticati i svojem iskustvu optuživanja i denuncija-cije
kod američkih vlasti Mi znamo da će izazivati
i napredne delegate Zajednice Ali znamo i to da je svijest
iskrenih narodnih Zajedničara uvjek pobjedjivala i da će po-bijedili
na ovoj konvenciji Sve što je potrebno da se Zajednicu
očuva jedinstvenom i jakom je da iskreni narodni i napredni
delegati budu nepokolebivi i jedinstveni Redovi naprednih
narodnih zajedničara jaki su i daleko nadmoćniji od onih koji
slijede Butković-Petraka-Giuni- ja Te redove ne smiju razjedati
sitnice Lični stranački motivi
otvorene
Bugarskoj
poštene
povod možebitne nesloge jer neprijatelj će jurišati sa sviju
pa i sa te strane nebi li po onoj "zavadi pa vladaj" postigao
cilj
Delegati i delegatice na vama je da očuvate Zajednicu
za Zajedničare je da
Zajednice uvuku otvoreni ustaše
zajedničkog
Ma
Madjarskoj
izvješta-jima
Madjarskoj
"komunistički
smiju
Kanadskih
sve
sve
Na
Na vama je da Zajednica i dalje bude ponosom naših iselje- - '
r ka
Pozdravljamo vas i želimo da vaš rad i vaši zaključci budu
od koristi Zajednici
naročito teško razumjeti kada se
izjavljuje da to zlato predstavlja
zalogu za neke obaveze koje nisu
postojale u 1941 godini
Osvrćući se na kraju na pitanje
Grčke ambasador Kosanović je
rekao: Svjetskoj javnosti je dobro
poznata činjenica da u današnjoj
grčkoj vladi ima elemenata koji
su za vrijeme rata suradjivali s
neprijateljem koji su doprinosili
Hitlerovoj politici izazivanja ne-sloge
medju saveznicima Žalim što
Ministarstvo vanjskih poslova
SAD odgovarajući na izjavu Mar-šala
Tita nije objavilo integralan
tekst njegove izjave
Ipak se jedan pošteni američki
dopisnik na dan madjarskih izbora
ralazio u Budimpešti dopisnik čij
x ijesti kanadska štampa obično od-bacuje
ili ih pak objavljuje negdje
na zadnjim stranicama Taj dopis-nik
je Daniel De Luče dopisnik
Associated Press koji je upravo
proputovao kroz Jugoslaviju i oti
šao u Madjarsku da prisustvuje iz-- {
I bonma
U predvečerje izbora informirao
se koliko je glasača u Madjarskoj
Od devet milijuna stanovnika šest
milijuna je na glasačkoj listi To
je jako visoki procenat — zabilje-žio
je Daniel De Luče Oko 45000
nije imalo pravo glasa To su bili
madjarski fašisti i kolaboratori
I 'a zašto im i nebi oduzeli pravo
glasa — rekao je ovaj dopisnik
To isto čine savezničke okupacione
vlasti u Njemačkoj ili pak trebaju
činiti
Naravski američka vlada je
predvidjala kakvi će biti rezultati
izbora u Madjarskoj Njoj je to
žao jer je izgubila igru sa bivšim
premijerom Nagvjem Nagy član
Partije malih posjednika se nije
htjeo iz švicarske vratiti u Madjar-sku
i suočiti one optužbe za urotu
protiv vlastite koalicione vlade
Umjesto da se vrati u Madjarsku
i odgovara za urotu pušten je u
Sjedinjene Države gdje je blago-slovom
Trumanove vlade nastavio
urotom protiv madjarske republi-ke
Madjarska vlada koja se vratila
na upravu poslije izbora je koali
ciona lada sastavljena od komu-nista
socijal demokrata malih po-sjednika
i nacionalne seljačko par-tije
To je vlaJa koja neće usvajati
takve zakone kao što je anti-rad-nič- ki
Taft-Hartle- y zakon u Sjedi-njenim
Državama Ona je već us-postavila
radnički zakon koji Je
jedan od najdemokratskijih zako-na
na svijetu Ona je došla na vlast
nakon su iz Madjarske prognani
nacisti i njihovi kolaboratori Koa-liciona
vlada je zaplijenila imanja
velikih posjednika i dala zemlju
bezzemljašima Ona nacionalizira
glavnu i veću industriju ali do-zvoljava
razvijanje male industri
je i trgovine i spriječava stvaranje
profita
To je isto takva vlada kao i
ona u Bugarskoj Rumunjskoj Ju
goslaviji Poljskoj i drugim zem
ljama gdje je narod prognao služ-ničk- e
vlade i uspostavio svoju na-rodnu
vlast A pošto ta vlada pro
vodi reforme i podrlava vanjsku
politiku mira i suradnje sa svojim
susjedima postala Je predmet ogo-varanja
i napadanja po sluibenim
i neslužbenim krugovima zapadnih
sila
Tek sada i pod ovakvim okolno-stima
Madjarska je u stanju izvla
čiti se iz njegine zaostalosti i ula
ziti na put progresa
L M
PODIŽE SE NOVI
RUDARSKI GRAD
TASS Javlja:
Otpočela je izgradnja jednog no
vog rudarskog grada — Gubaha
na teritoriju ugljenog basena Kizel
na Uralu U toku idućih dviju go-dina
novi grad će dobiti tri ikole
dječje jasle bolnice parkove i
skverove
Ove godine znatno će se pove-ćati
izgradnja stambenih zgrada za
rudare Tako će se u rudarskim
gradovima ugljenih basena Donje-c- a
Kuznjecka i Moskovske Oblasti
kao i u drugim gradovima Ugra-diti
zgrade sa ukupnom jmvriinom
od preko milijun i po kvadratnih
metara To će većinom biti Kuće
od cigle sa odvojenim stanovima
od po dvije do tri sobe Kmlari
tskodjer izirredjuju svoje lastite
kuće i u tom cilju driava im je ove j
godine dodijelila kredite trostruko
vrče od prošlogodišnjih
M©vžasie doznake
aseSieesika pa'ijje i sada
(Nastaak 2)
III
Kako su se kretale iseljeničke
doznake izmedju dva svjetska
rata?
Do 1924 godine ne postoje nl-kako- ve
statistike o tome Prema
jednoj procjeni iznesenoj na
zboru akcionara Narodne banke
održanom 8 III 1935 iseljenici
su u Jugoslaviju od 1919 do
1923 poslali 30—35 milijuna
dolara godišnje a 1924 godine
oko 20 milijuna dolara
Teško je osporaviti prednju
procjenu bez konkretnih podata-ka
Ali s obzirom na poslije-ratne
godine kada su iseljenici
raspolagali uštedjevinama ste-čenim
za vrijeme rata i s obzi-rom
da se tih godina vratio zna-tan
broj iseljenika ta nam pro-cjena
izgleda i suviše mala
Spominjemo da su procjene ne-kih
stručnjaka za nekoliko puta
veće od ove naprijed spomenute
Ni za period od 1925—1928
nema točnih podataka o iseljeni-čkim
novčanim doznakama Biv-f- e
Ministarstvo financija raču-nalo
je da je 1925 iseljeničkog
novca ušlo oko 751 milijun di-nara
192G 780 milijuna 1927
— 908 milijuna a 1928 — 9GG
milijuna dinara
Iznesene brojke nisu točni po-daci
nego procjene koje imaju
ećeg ili manjeg oslonca u stati-stičkim
podacima Neke procje-ne
(napr biv iseljeničkog ko-mesarijata)
razlikuju se znatno
od gornjih kalkulacija
Tek 1929 uvodi se prikuplja-nje
podataka o visini iseljeničkih
doznaka Prema podacima Na-rodne
banke te doznake kretale
su se ovako:
1929 din 887550000
1930 " 739541000
1931 " 673128000
1932 " 20G37G000
1933 " 122323000
1934 119813000
1935 " 192000000
193G " 214518000
1937 " 2934G3000
1938 " 235133000
Gornji podaci obuhvaćaju sa-mo
novčane doznake koje su
ušle putem pošte iz banaka dok
novac koji su unijeli iseljenici
i koji je ušao preko pisama nije
uzet u račun
Prema tome točan iznos koga
su iseljenici poslali u domovinu
nije nam poznat Ukupna svota
procjenjuje se na blizu 20 mi-lijardi
dinara i u toj cifri slažu
se gotovo svi koji su se tim pi-tanjima
bavili
Zamašnost te svote vidi se iz
činjenice da ona iznosi više ne-go
jedan i po godiinji budžet
stare Jugoslavije a uz to da Je
sav taj novac ušao u obliku de-viza
Za staru Jugoslaviju zna-čaj
tih doznaka bio Je od neobi-čne
važnosti Sudbina dinara bi-la
Je dobrim dijelom vezana uz
iseljeničke novčane doznake
Stabilizacija dinarskog kursa
bila Je omogućena više iseljeni-čkim
novčanim doznakama nego
stabilisacionim zajmom koji Je i
tako potrošen u druge svrhe A
kad su uslijed krize novčane do-znake
iseljenika počele naglo
opadati počeo Je kurs dinara da
se koleba
Iseljeničke novčane doznake
turizam i inostrani zajmovi bili
su u staroj Jugoslaviji gotovo
Jedini izvor deviza toliko potre-bnih
za anuitetnu sluibu ino-stranih
zajmova pokriće pasiv-ne
trgovačke bilanse sa preko-morskim
zemljama i za znatne
izdatke diplomatske službe
Iseljeničkim novcem podignu-ta
su mnoga zdanja i itgradjena
čitava moderna naselja naročito
u Dalmaciji i na otocima što ni-je
ostalo bez uticaja na razvoj
turizma Prema jednoj procjeni
samo u Splitu i okolici uloženo
je preko 500 miliona dinara ise-ljeničkog
novca
Treba li dokazivati da su gla-vnu
korist od iseljeničkih do-znaka
pokupili seoski zelenaši i
"ugledne" banke I to sve ne
samo uz blagonaklonu saradnju
nego i uz direktno učešće vlasto-držaca
Najgore su prošli iseljenici-povratni- ci
prvih posljeratnih go-dina
kada je dinar bio valuta
kojoj je rijetko ko znao kurs i
pravu vrijednost Vraćajući se u
masama sa znatnim svotama
noca prištedjenog za vrijeme
rata iseljenfei-povratni- ci prepu-šteni
sami sebi postali su žrtve
raznih prevaranata nesredjenih
valutarnih prilika inflacije i ne-brige
državnih vlasti Pljačkao
ih je ko je stigao i kako Je ko
umio
Bila se je razvila čak posebna
borba banaka oko iseljeničkog
novca Ta se borba razmahala
svom žestinom u zemljama u
kojima su živjeli naši iseljenici
osobito u SAD To je otimanje
imalo i svoju nacionalnu poli-tičku
i vjersku boju Iskorišta-vale
su se najsvetije tradicije
i osjećaji naših ljudi Apeliralo
se na hrvatstvo i srpstvo na
rodoljublje na stranačku disci-plinu
na ideologiju a u oglasi-ma
su donesene slike aktivnih
ministara i publicirane izjave i
pozivi poznatih stranačkih fun-kcione- ra
A sve se je uvijek
svršavalo istim pozivom: povje-rite
nama svoj novac kod nas
je najsigurniji!
Bankrot Prve srpske zemljo-radničke
zadruge koja je zahva-ljujući
nevjerovatnoj reklami
koju su pomagali zvanični beo-gradski
krugovi uspjela da oku-pi
oko 50 milijuna dinara ise-ljeničkog
novca bio je prvi oz-biljni
udarac tome poslovanju
Zabrinuti vidnim opadanjem po-vjerenja
iseljenika u jugoslaven-ske
banke vlastodršci su naj-svečanije
(pa i u parlamentu)
obećavali da će se iseljenicima
njihove uštedjevine u cijelosti
vratiti Trebalo je medjutim
čekati od 1924 do 1931 dok Je
objavljen Zakon o isplati iselje-ničkih
uloga u bankama koje su
bankrotirale do konca 1924 Tim
zakonom obuhvaćena je uglav-nom
samo Prva srpska zemljo-radnička
banka Za one banke
koje su kasnije bankrotirale za-konom
je predvidjeno donašanje
uredbe Tek krajem 1939 done-sena
je Uredba o isplati iselje-ničkih
uloga u bankama koje su
bankrotirale od 1 I 1925 do 3 II
1931 Prema zvaničnim podaci-ma
tom uredbom bile su obuhva-ćene
ove banke: Beogradska uje-dinjena
banka Banka i štedioni-ca
za Primorje na Sušaku sa
podružnicom u Bakru Srpska
zadružna banka i banka Vojvo-dina
u Novom Sadu Srpska pro-metna
banka u Sarajevu Prva
lička štedionica u Gospiću te
Hrvatska seljačka zadružna ban-ka
u Zagrebu Prema pravilniku
o sprovodjenju uredbe obuhva-ćeni
su samo oni ulošci koji su
poslati direktno iz iseljeništva
te se je na njih trebalo izdati
uložne knjižice poštanske štedi-onice
Računalo se da će iselje-nicima
biti isplaćeno oko 15 mi-lijuna
dinara Iseljenici koji su
po povratku u domovinu u te
banke uložili svoje uštedjevine
izublli su svoj novac što je u
ostalom i slučaj i s onima prvim
koji uslijed velikog birokratskog
postupka skorog izbijanja rata
i dolaska okupatora nisu bili u
stanju da se koriite tom ured-bom
Izbijanje ekonomske krize
značilo je za naše iseljenike no
samo besposlicu nego i praktič-no
propadanje njihovih uitedjo-vin-a
u Jogoslavenskim bankama:
ulošci koji su bili "zamrznuti"
nisu se "odmrzli" sve do izb-ijanja
rata Tako Je iseljenik sa
uložnom knjižicom u džepu ipak
gladovao To je ubilo povjerenje
naših iseljenika u jugoslavensko
banke
Opadanje povjerenja iseljeni-ka
u jugoslavenske banke nasto-jalo
se zadržati angažiranjem
državnih i povlaštenih banaka
na sluibi iseljeničkih doznaka
To naročito vrijedi u doba kad
je izbila kriza i kad su iselje-ničke
doznake pale na desetina
svote iz ranijih godina U nedo
gled se raspravljalo pitanje "or-ganizacije
iseljeničkog kapita-la"
sazivale konferencije struč-njaka
punili stupci časopisa
kao "Bankarstvo" "Ekonom-ista"
Narodno blagostanje" i os-talih
glasila financijskog kap-itala
To pitanje pokrenuto uos-talom
već prvih posljeratnih
godina nije za cijelo vrijeme po-stojanja
stare Jugoslavije do-velo
do rezultata tako da u po-sljednjem
objavljenom izvješta-ju
Narodne Banke za 1989 čita-mo
da pitanje "organizacije
iseljeničkih pošiljaka koje za
našu zemlju predstavlja problem
od prvorazredne važnosti ni-je
moglo biti riješeno uslijed
nastalih ratnih prilika ali je
ono još uvijek u toku studije
naročito od strane Državne hi-poteka- rne
banke" Hailog za to
treba djelimice tražiti u stvar-noj
opoziciji koje su tim plano-vima
činile velike zagrebačke
banke koje su u formiranju je-dne
povlaštene državne iselje-nić-ke
banke koja bi prikupljate
iseljenici novac i plasirala ga
u domovini vklile ugrožavanje
svojih moćnih policija od straše
beograskog kapitala Još vile
razlog leži u činjenici da sa se
iseljenici pokazali nezainteresi-rani
u tom pitanje viafcel a tsn
poslu Jednu makinacija operem
protiv njih i njihovih ttitettje--
vma
(Xatarit te se)