000273 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
m
Četvrtak 26 juna 1947
Hrvatska Republikanska
Seljačka Stranka nekoć i sad
Neprijatelji hrvatskog naroda
šire medju naš seljački svijet gla-sine
da u Taborištu izabrano pred-sjedništvo
s Izvršnim odborom nije
nikakva Hrvatska seljačka stranka
nego da je to komunistička stranka
broj 2 Za dokaz da je tako ovi ne-poznava- ocl
ideja braće Radića
govore da Radić ne bi nikada do-zvolio
da seljački narod stupa u
radne zadruge koje sliče kolhozima
u Rusiji dok sadašnja IIRSS pod
predsjedništvom seljaka Franje
Galija to potpuno odobrava
Takvom brbljanju nasjedaju
mnogi naši seljaci osobito oni i-mu-ćniji
jer nisu toliko politički iz-gradj- eni
a da bi mogli razumjeti
što može i mora postići seljačka i
radnička sirotinja u pravoj demo-kratskoj
slobodi gdje joj nitko
ne mole kočiti njezin razvitak i čo-vječja
prava
Mnogi seljaci prije kojih dva-deset
i pet godina dok smo se mi
najžešće borili za republiku pitali
sa Radića a i nas druge tadašnje
zastupnike: Sto će biti onda kad
postignemo slobodnu republiku ?
Onda se sigurno više no ćemo mo-rati
boriti niti o politici dogovarati
nego ćemo samo lijepo u Republici
žirjetl!
Ml smo s Radićem takvima odgo-varali
da sama Republika ne nosi
slobodu ravnopravnost i neke dru-ge
zakone odmah nego je u Repu-blici
prva dobra stvar Sto se oslo-badja- mo
kralja i njegove pljačkaš-k- e
bande a drugo: Republika mora
biti takva da u njoj vlada demo-kracija
u kojoj je narod vrhovni
gospodar i ima pravo da u Saboru
lzradjuje takve zakone po kojima
bi sav narod mogao dobro živjeti
Zato je potrebna i daljnja borba
koja Će trajati tako dugo dok ne
prestanu jedni ljudi robovati dru-gima
Mi znademo da je naš slavni
Matija Gubec digao bunu još 1579
godine za oslobodjenje seljačkog
naroda od grofovskog i popovskog
jarma a uspjelo nam je tek nakon
372 godine da se oslobodimo te
velikaške klike
Zakon o agrarnoj reformi oslo-bodio
je seljaštvo od veleposjedni-čko- g
jarma ali da taj zakon nije
zahvatio 1 u velike seljačke posjede
ni sada ne bi bilo pomoženo selja-čkoj
sirotinji
I medju samim seljaštvom je bi-la
prevelika razlika: neki su posje-dovali
40 — 50 jutara a bilo je i
takvih osobito u Vojvodini koji su
imali 100 200 pa i 1000 jutara plod-ne
zemlje što mislite kako bi se
bogatili takvi seljaci s toliko sto-tina
jutara zemlje pomoću novih
modernih gospodarskih strojeva i
traktora da je ostalo pri starome ?
Oni bi potpuno Istisnuli sitnog se
ljaka 8 njegova posjeda! A koliki
je takvih seljaka koji s brojnom
obitelji kubure na posjedu od dva
111 manje od jednog jutra zemlje?
Ovima ne bi pomogla ni Seljačka
stranka pogotovo ako bi postojali
onakvi natražnjačkl zakoni kakvi
su prije bili Oni bi postali roblje
nezasitnih špekulanata
Stari su zakoni bili takvi da je
svaki čovjek smio kupiti zemlje ko-liko
je mogao i gdje je htio Tako
Je Imućan seljak smio i mogao ku-povati
zemlju te je postajao još
imućniji Smio je i siromah ali
badava mu takva sloboda kada nije
mogao jer nije imao za što kupiti
I nije mu jadnom preostajalo dru-go
nego ići imućnom seljaku raditi
kao rob za kukavnu nadnicu
Zar se takvim životom po starim
zakonima ne bi ubrzo stvorili novi
grofovi i njihovi robovi? Samo bi
bilo u drugom obliku bez grofovske
i barunske titule ali izrabljivanje
sirotinje bilo bi isto
JoS prije 20 godina napisao sam
članak u našem "Slobodnom Domu"
dok mu je još urednikom bio Stje-pan
Radić članak je Izašao u
"Domu" pod naslovom "Glas vapi-jućeg
u pustinji" u kojemu sam
dokazao nepravdu koju trpi selja
čka sirotinja a završio sam ga s
rečenicom: "Doklegod se sa zem-ljom
promeće kao s kakvom pokre-tninom
tako da tko imade više no-vaca
može posjedovati i više zemlje
dotle ostaje glas seljačke sirotinje
glas vapijućeg u pustinji!"
Kad sam se prvi puta nakon iz-laska
ovoga članka sastao sa Stje-panom
Radićem pohvalio me je da
dobro vidim nepravdu koju trpi
seljačka sirotinja "Ne samo da vi-dim
— rekao sam — nego i teško
nsjVćam na svojoj vlastitoj koži!"
Toga časa pružila mi se zgoda da
sam Radića mogao upitati: "Gospo-dine
predsjedniče kako Vi mislite
riješiti ovo teško pitanje seljačke
sirotinje?" Na ovo moje pitanje
koje je bilo kako on reče k'o s
neba u rebra Radić se nasmijao
ovako odgovorio:
"Tebi je poznat program naše
stranke Ti zna da se mi borimo I
za seljačku republiku i za oživo-tvoren- je
našeg demokratskog pm
grama u toj republici U programu
stoji: "Zemlja seljaku koji je
obradjuje!" Kad je budemo oduzeli
od grofova i popova dat ćemo je
seljacima i to onima kojima naj-više
treba a to je seljafka
sirotinja Sigurno je da će selja-štvo
i radništvo u našoj Republici
imati većinu što će ta slobodna ve
ćina raditi kakve će sebi zakon
skrojiti to nije moja lična stvar
Moja je dužnost da prikupim sav
seljački narod u našu seljačku
stranku da čim prije postignen --
svoj cilj — pravu demokratsku
slobodu u kojoj ćete se moći i vi
seljačka sirotinja ako će vam bit
potrebno i ako ćete htjeti posrbiv
organizirati i svoje zastupnik"
izabrati u Sabor koji će pak pred
ložiti takve zakone po kojima ne
će ostati — kako ti kažeš — glas
seljačke sirotinje — glas vapiju
ćega u pustinji Ako ću ja već sa-da
— nastavio je Radić — govo-riti
i pisati o onome što će se sve
trebali rješavati u potpunoj slo-bodi
onda ću vas još rastjerati a
nikada vas ne ću moći složiti i sje-diniti
za našu opću stvar za oži-votvore- nje
našeg socijalnog pro-grama"
U tome je eto srž ideje braće
Radića Tko misli drukčije o Stje-panu
Radiću taj se ljuto vara
Nije to bio čovjek strančar koji
živi samo za političku organizaci-ju
stranke Kad bi on bio takav
kao što to neki misle ne bi bio uvi-jek
govorio i pisao o zadrugarstvu
Uvijek nas je učio: "čim će više
biti u narodu zadrugarske svjesti
tim će biti seljačkom narodu bo-lje!"
Koliko puta nam je znao go-voriti:
"Vidite kako se kapitalisti
slažu u svoja dionička društva i
složni su u čitavom svijetu gdje
ih god ima Združujte se i vi se-ljaci!
Doći će vrijeme da će i vaša
zadrugarska svijest doći do izra-žaja
— do stvarnosti!"
Zar bi pravi narodni vodja ka-kav
je bio Stjepan Radić mogao
sada kad mu je program oživo-tvore- n
ići natrag l zaustavljati
tok borbe za socijalnu pravdu?
Zar bi mogao onako nesebičan ka-kav
je on bio raditi sada javno
za sebičnjake i špekulante? Zar bi
on koji je toliko propovijedao za-drugars- tvo
sada bio protiv usa-vršenog
zadrugarstva — seljačkih
radnih zadruga — u čemu I jest
spas svega seljaštva uopće a oso-bito
seljačke sirotinje
Naša narodna vlast zakonom
o agrarnoj reformi riješila je ona
staro i teško pitanje seljačke širo
tinje a zakonom o zadrugama naša
narodna vlast pokazala je put toj
sirotinji kuda treba ići i što treba
uraditi da sebi osigura bolji život
Time je seljačka sirotinja riješena
velike muke da se posebno orga
nizira u borbu za svoje pravo ko-je
joj pripada a koje joj je izvoje-val- a
Narodno-oslobodilač- ka borba
U našoj Federativnoj Narodnoj
Republici Jugoslaviji kao l u Na-rodnoj
Republici Hrvatskoj nljs
više glas seljačke sirotinje — glas
vapijućega u pustinji — nego je
glas seljačke sirotinje važan fa-ktor
u daljnjem razvitku našeg na-rodnog
života Seljačka sirotinja
mora biti toga svijesna i mora stu
pati usporedo s radnicima naprijed
po najnovijem zakonu Petogodi-šnjeg
plana u izgradnji naše ze-mlje
da pokaže onim samoživcirra
i sebičnjacima što je I kakav mora
biti život na zemlji bez begovanji
pljačke otimačine i robovanja bez
izrabljivanja jednih po drugima
Kada budemo svi radili za sve
onda će i svakome posebno biti do-bro
To je cilj pravog čovječanskog
života da svi rade i plodove svoga
rada u zadovoljstvu i miru uživa-ju
a ne da jedni Menčare uživaju
i još da se drugima penju na ledja
da ih ovi nose i za njih rade
Filip Lakus
seljak i narodni zastupnik
član Izrnog odbora 11KSS
Pomogli bolesnog druga
Antuna Mikuličića
Vancouver H C — Niže objav-ljujemo
svotu i imena sabirača za
pomoć bolesnom drugu Antunu
Mikulićić:
U Salmon River i Keley 15ey
R C brat l'ajo Sigurnjak saku-pio
$28486
U Chicagu 111 USA braća
John I Vkić Marijan Radovan I
sestre Dana Radovan i Slava Grk
sakupili $20800
U Vancouveru H C pomoć su
sakupili slijedeći: brat Marijan Po-li- ć
$13276 brat Mile Kalanj
$11840 brat Hožo Krznarić
73-0-
0 brat Vlada Sporer $5836
braća Ivan Kajfeš i D J Lisae
$4900 sestra Sofija Polić $48-3- 0
U Aberdeenu USA brat Martin
Grgurić sakupio $3100
Kod Lake Logg Co„ brat Stevo
Ribarske ladje u Trstu čekaju na
Odgovor ustašama
u Clevelandu U5A
Cleveland Ohio USA — Na 7
juna uvečer zapitaše me neki čla-novi
iz moga odsjeka HRZ i drugi
prijatelji da U sam čitao dopis šio
je protiv mene objavljen u ustaš-kom
tjedniku — Danici Vell re-koh
nisam pak se postaram da
dobijem i pročitam što te ustaše
pišu protiv mene Nisam mogao
vjerovati da to može napisati jed
na kršćena osoba ali kad sam se
promislio i prosudio elemente koji
gaje mržnju protiv mene lako je
bilo prosuditi tko su ta ustaška
čeljad — autor dopisa i njihov vo-dja
Čitao sam sve što su ta usta-ška
gospoda napisali protiv mene
i kažu da na jedno oko nevidim
Jest ustaška gamadi ja sam iz-gubio
oko Ima već 20 godina ali
ja sa jednim okom više vidim što
se u svijetu zbiva nego ti sa tvoja
oba oka Još mi govore da neču-je- m
— dodji ti fašistička hulja i
prišapni mi nešto pak ćeš vidjeti
da li čujem Napominju mi da sam
bio spletkar na svim sjednicama
Obična kleveta iako lm je pozna-to
da sam uvjek bio u raznim dru-štvenim
l crkvenim odborima Evo
u crkvenom sam odboru sve tamo
od 1913 pak i danas sam 1917
godine U tome razmaku nisam
bio par godina u odborima jer
sam želio uzeti malo odmora Da
laž bude Sto veća i upadljivija
nesvjesnim čitaocima toga fašisti-čkog
trovila Danice kažu da sam
morao napustiti dužnost crkvenog i___ IH i! i _ _x: ! lajniKa isime raui ireua ta aai-stičko-usta-ška
čeljad da pogleda
u crkvene poslovne knjige odnos-no
zapisnike sjednica pak će vi-djeti
da sam na godišnjim sjed-nicama
uvjek dobivao zapisničku
pohvalu I u zapisniku kojeg je
Čitao tajnik u januaru 1947 dao
ml je pohvalu a kad je bio gotov
nije bilo kraja ni konca odobra-vanju
mojem radu i pisanju Ja
mislim da je to dovoljno o crkve-nim
aktivnostima pak predjimo
na drugi društveni rad i aktivno-sti
Pristupio sam u NHZ 9 jula
1911 a 1915 izabran sam podpred-sjedniko- m
i tu sam dužnost vršio
do 1927 pošto sam bio otišao u
Jugoslaviju Kad sam se vratio bio
sam opet u odboru pa ako budem
želio i budem živ biti ću u odboru
i 1948 godine Jest u crkvenom
odboru biti 34 godine a u društ-venom
32 a samo sam star 57
godina to ml je samo za čast i
diku i uživanje povjerenja koje
sam dobio od članstva Idemo da-lje:
U odsjeku 26 HRZ iz kojeg
ta je fašistička hulja izbačena bio
sam 10 godina predsjednikom a
i danas sam članom a bez toga
mogu se pohvaliti da je mojih par
prcdloga i danas u pravilima 1IK
Zajednice Rio bi i danas odbor-nikom
ali po pravilima HKZ 1 HRZ
ne može njihov član biti u oba
društvena odsjeka odbornikom
Idemo još dalje 1943 godine osno-vano
je društvo za pomoć našem
narodu na domu a sa pomoći naših
2umberčana iz Indiane i Illinoisa
i sa HRZ pomoćnim odborom sa-kupilo
se oko $60000 naravski u
Rajković sakupio $2600 brat M
Tomljenović kod Dloedel Logg Co
$1500 i brat D Kasumović kod
Engeiwood Logg Co svotu od
$900
Ukupna svota iznaša $105405
Radi ograničenog prostora u No-vostima
imena prilagača se ne mo-gu
objaviti
Najljepše se zahvaljujemo braći
i sestrama koji su materijalno po-mogli
bolesnom drugu a naročito
hvala svima onima koji su uzeli
učešća u sakupljanju priloga za
druga Mikuličića
Mile Kalanj
Vlada Sporer
NOVOSTI STRANA 3
otvaranje ribarske sezone
[ toj sabirnoj akciji ja sam aktivno
sudjelovao Toliko sam imao reći
što sam sve radio za pomoć našim
narodima l u gore već rečenim
društvima
BIRANJE DELEGATA U
ODSJEKU 21 II HZ
Da smo ja i brat Herak išli po
kućama i imali 7 agenata kao brat
Roić vaše bi se laži gospodo bile
raskrinkale Nu mi smo držali da
će naše članstvo glasati za dele-gate
po društvenoj aktivnosti i
zasluzi pak nismo smatrali za po-trebno
agitirati i nagovarati član-stvo
Neka vam to služi na čast
I tu ste se pokazali kako ste nisko
pali Na sjednicu kad je bilo bira-nje
delegata doveli ste članova
koji nikad nisu bili na sjednici
Vrlo lijepo samo bi bilo dobro da
to članstvo bude u buduće aktivno
za dobrobit Zajednice Svima vama
nije do dobrobiti Zajednice već bi
se željeli popeti na njezino kor-milo
Ali ćete se prevariti — nije
vino pošto j' nekad bilo
Ja nemam ništa osobno protiv
brata Roića čak smo i prijatelji
tako barem mislim Nu kako ču-jem
da je Roić išao po kuunvu
sa 7 agenata a glavno im je sje-dište
bilo na 3G1 Superior te Iz
tog štaba zvali Butkovića gl pred-sjednika
HDZ za informacije Ka-žu
da je Butković rekao ne za
Roga izabrati Strahinića jer Je on
za Kovača ne ni Hcraka jer je
on za Radovinca Iako nisam iza
bran za delegata ali se kladim
da će Kovač I Badovinac ostati na
dužnostima a Butković Ladešić 1
Co neće Evo ovdje Butković radi
za Boića kuje osvetu zadnje 1 go-dine
da se osveti Butković-Ladeši- ć
mašini jer su njega i Stakića 1943
u Chicagl na lijep način izbacili
iz odbora A ova dvojica Idu ove
godine u Pittsburg da Butkoviću i
Co potpišu putnice Dobro je po-znato
da je Boić bio u raznim
taborima i da nije stalan Ali kako
se predvidja na idućoj konvenciji
Zajednice biti će narodna većina
pak će vjerojatno i Boić biti na
strani naroda
Ta ustaško-fašističk- a gamad u
tom svom članku spominju i pred-bacuju
mi nekog Adama Strahi-nića
iz sela Strahina još iz 15 sto
ljeća O tome Adamu ja nisam
nikad ništa čuo a niti čitao pak
zato o tome ne mogu govoriti
Neće biti čudo ako ta ustaška
banda kaže da mi je bio ujak bis-kup
Drašković a tetak nadbiskup
Stepinac Ova su dvojica za vas
sveci a Matija Gubec i Tito po
fašističkom sudu razbojnici jer su
uz narod i za narod Da je taj
ustaša potpisao svoje Ime još bi
se l ljepše porazgovorili
HVALA UREDNIKU
ZAJEDNIČARA
Mnogo hvala bratu F Vukeliću
uredniku hrvatskog dijela Zajed-ničara
što u svojim člancima ras-krinkava
crno-mantija- še 1 ostale
prijatelje i slugane krvnika hrvat
skog naroda koljača Antu Pave- -
lića A pored toga nastoji našem
članstvu Zajednice dokazati i uvje-riti
ga da ona može napredovati
samo onda kada su narodni ljudi
na njezinom vodstvu
U svom uvodniku brat Vukelić
kaže da vjerojatno Strahinić ima
20 članova svoje obitelji u Zajed-nici:
Ja bih volio da nas je 20 ali
nije nego 19 članova Može biti
da u Zajednici ima manjih odsjeka
nego je moja obitelj Od mojih 7
sinova šestorica su se borila na
bojnom polju protiv nacista faši-sta
i ustaša i ostale te bande
Ovo sam imao da kalem toj fa
šističko-ustašk- oj bandi i tome ne
potpisanom ustaškom deliji
Nick Strahinić
Mačekovci se služe najpodlijim
lažima i ogovaranjem
Windsor Ont — Još za vrije-me
prošlog oslobodilačkog rata
saveznici su donijeli zaključak da
se kazni sve ratne zločince U ze-mljama
gdje vlada pučka demo-kracija
zaključak se provodi u
stvarnost dok u okupiranim zo-nama
zapadnih saveznika stvari
6toje drukčije: jedne uručuju ze-mljama
u kojima su zločin počinili
a druge predvode sami pred sud
ali treće prikrivaju i omogućuju
m bjegstvo u zemlje latinske
menke Vjerojatno tu su po sri-ip- di
politički motivi ili neke tajno
kuje bi možda kompromitirale ne-ke
ličnosti zapadnih saveznika
Baš ovih dana pred narodni sud
hrvatske izvedeni su ratni zločin-:- i
— "vlada NHD" bez krvoloka na-ših
naroda Pavelića njega vjero-jatno
zaštićuje Rim i njegovi pri-jatelji
na zapadu Pred narodnim
sudom odgovara i Kvaternik "mi-nist- er rata" krvnik broj 2 naših
naroda Svi su ti krvnici osudjeni
na smrt jedni streljanjem dru-gi
vješanjem Narod je izrekao
pravednu osudu
Prateći proces i izjave tih krv-nika
na sudskom preslušavanju
čovjeku prestaje srce kucati — na
koje su sve načine uništavali naše
narode palili i uništavali naša sela
i gradove Jest i Mačekovo ime
njegovih perjanica spomenuta su
na tom procesu dokazano je da
su bili sudionici krvavog režima
Ante Pavelića pomagali zvjer-skom
uništavanju naših naroda i
njihove privrede Sve je to dokaza-no
činjenicama i pored svega toga
jedni vodeći mačekovci tvrde da
je to obmana da su ti ratni zlo-činci
nevini
Sjećam se dobro a sjećaju se
i čitaoci naših novina da su vo-deće
Mačekove perjanice optuži-vali
i ogovarali naše iseljenike kod
vlasnika rudnika u sjevernom On-tar- iu
I onda su oni govorili da je
to "komunistička propaganda I
ogovaranje poštenih vodećih člano-va
HSS" Danas ustaša Giunio ig-ra
istu ulogu koju su igrali vodje
mačekovaca kroz zadnjih 15 godi-na
Ali ovaj ustaša Giunio izgleda
da je grlati ji od svih prvih daje
izjave domaćoj štampi u kojima
želi nastrojiti javno mijenje protiv
naših povratnika No njegovi pla-novi
nisu uspjeli ministarstvo u-nutar- njih
poslova pobilo je sve
njegove izjave tako je taj ustaški
tipus doživio još jedan politički
udarac
Njegovi ustaški agenti u našim
naseljima takodjer su pokušali u'
lokalnim novinama I u Stankovl-ćev- u
HG prikazati povratak naših
iseljenika kao "komunistički tri-kovi"
za oduzimanje prištede na-ših
povratnika Eto tako je jedan
glavatiji mačekovac objavio dopis
u HGlasu o ispraćaju indsor- -
ZA
Hamilton Ont — Primio san
list odnosno apel od Bože Šikiča
predsjednika Nabavljačko - potro-šačke
udruge u selu Kolakovići za
podizanje doma Pošto niže obja-vljujem
apel nije potrebno govo-riti
o njegovoj sadržinl Jedno bi
napomenuo da iseljeni drugovi 1
braća iz sela Kolakovića i okolice
materijalno pomognu podizanje
ove važne ustanove Apel glasi:
Kolakovići 25 ožujka 1947 —
Dragi zemljače već je prošlo mno-go
vremena kako si otišao sa svo-je
ličke grude Mnogo je godina
prošlo mnogo se toga u našem
kraju promjenilo Ovaj teški rat
prešao je i preko našeg sela i
ostavio duboke tragove tako i u
okolišnjim selima Nastradalo je
mnogo naroda Uništena je stoka
a i spaljene su i razrušene kuće
kao i ostale gospodarske zgrade
Naš narod prošavši kroz najte-že
okršaje i tegobe u
borbi nije klonuo
duhom već naprotiv pošao u susret
svim tim tegobama samo da b!
se bar donekle izvukao iz ratne
pustoši
Odmah po oslobodjenju naše ze-mlje
Narodna vlast vodeći računa
o svom narodu izašla je u susret
i prva joj je briga bila da nitko
ne bude gladan i da se podignu
potrebite bajte odnosno krov nad
glavom onima kojima su kuće po-ništene
za vrijeme rata Te smo
tako uz svoje napore očeličene kroz
tok borbe i
uz pomoć naše Narodne vlasti i
ostalog rodoljubivog čovječanstva
uspjeli tek donekle riješiti taj og-romni
zadatak
Odmah po oslobodjenju mi pri-padnici
sela Kolakovići Debelog
6kih povratnika na željezničku sta-nicu
U tom dopisu pišu da su
naši povratnici plačući napustili
Windsor a osobito Ive Kosović i
koješta drugo
Polemizirati preko štampe sa
ovom čeljadi
prosto nije potrebno jer su stvar-no
već raskrinkani nego želim ka-zati
par riječi o veselom odlasku
drugova povratnika iz Windsora
Odlazak naših iseljenika manife-stirao
je visoku svijest i ljubav
prema svojoj rodnoj grudi Tu se
ispoljio onaj duboki patriotizam
prema narodu koji je dao ogrom-ne
žrtve za svoje oslobodjenje i
gotovost pomoći u rekonstrukciji
zemlje iako neće imati ekonom-skih
uslova kao u Kanadi Na
njihovim licima moglo se je pri-mjet- iti
da će na svakom koraku
braniti i čuvati tekovine
borbe To mogu uči
Elektrifikacija željeznica
SSSR u četvrtoj Pjatiljetki
APEL ISELJENICIMA IZ SELA KOLAKOVIĆA
(GOSPIĆ LIKA) MATERIJALNU
POMOĆ PODIZANJU DOMA
Narodno-oslobodilačk- oj
Narodno-oslobodilač- ke
besprincipijalnom
Narodno-oslobodilač- ke
Novi petogodišnji plan razvoja
privrede Sovjetskog Saveza pred-vidja
grandiozni zamah radova u
pogledu elektrifikacije željezni-čkog
saobraćaja Krajem 1950 go-dine
dužina elektrificiranih pruga
treba da iznosi 73 hiljade km (dok
je 1945 godine bilo 2000 km)
Historija ne poznaje takvu brzi-nu
elektrifikacije Dovoljno je spo-menuti
da su prema podacima
američke statistike SAD koje ima-ju
najrazgranatiju mrežu elektri-ficiranih
pruga (od prilike 45 hi-ljade
kilometra) prosječno uvodili
godišnje u toku poslednjih 10 go-dina
70 km elektrificiranih pruga
To je 15 puta manje nego što je
predvidjeno da so uvede u četvrtoj
pjatiljetki Sovjetskog Saveza
Intenzivno elektrificiranje že-ljeznica
je uslovljeno brzim razvo-jem
željezničkog saobraćaja Još
prije rata promet na glavnim že-ljezničkim
prugama SSSR-- a bio
je 3 do 5 puta veći nego u najna-prednijim
zemljama na svijetu U
toku predstojeće pjatiljetke promet
na prugama u SSSR povećat će se
za 3G posto Kada bi se tim pru-gama
1 dalje upotrebljavali obični
vlakovi pojavile bi se izvjesne te-škoće
Elektrifikacija pruga pove
ćava promet na njima dva puta I
a promet na prugama dvostrukog
kolosijeka za 70 posto
Osim toga elektrifikacija će
utjecati na uštedu goriva Krajem
pjatiljetke godišnja ušteda goriva
na novim elektrificiranim pruga-ma
iznosit će najmanje milijun i
po tona
Najviše će biti elektrificirane
pruge na Uralu l u Sibiru gdje će
brda i Smiljanskog polja osnovali
smo Nabavljačko-potrošačk- u za-drugu
sa sjedištom u selu Kola-ković- u
U prvom momentu smjestili smo
zadrugu u privatnu kuću pošto
nemamo vlastite zgrade a niti je
bilo sredstava za gradnju zadruž-nog
doma I povrh toga ne raspo-lažemo
sa dovoljnim novčanim
sredstvima svakako odlučili smo
da u 1947 godini pristupimo grad-nji
svog vlastitog zadružnog do-ma
Ovo će se raditi dobrovoljnim
doprinosima zadrugara u novcu
radnoj snazi i slično
Za gradnju doma potrebna nam
je ipak pa makar i manja pomoć
da bi ovu stvar izveli onako kako
mi to želimo Zato se obraćamo
i na sinove našeg kraja u Iseljeni-štvu
i rodoljubima naše zemlje da
nam u ovom momentu pomognu
svojim prHoiima kako bi namje-ravam
posao dovršili
Nadamo se da ćete nam izaći
u susret i upoznati sa ovim ape-lom
sve naše ljude čijih adresa i nismo imali i da ćete pomoći na-šim
naporima da zajednički podig-nemo
u našem selu Kolakovići
neophodno potrebni zndruini dom
Mnogo pozdrava svima predsjed
nik Zadruge:
Hožo Sikić
Novac za ovu hvalevrijednu svr-hu
možete slati na niže potpisa-nog
ili direktno preko Vijeća Ka-nadskih
Južnih Slavena odboru u
Kolakovići Još mi je napomenuti
da će svi prilozi (i oni koji dodju
na mene) biti otposlani u domo-vinu
preko Vijeća Moja je adresa
slijedeća: han Silič 6 Lyndhurst
St Hamilton Ont Canada
niti samo osobe koje je uzgojio
naš radnički pokret
U tom dopisu mačekovac Dra-ganić- ak
piše da je Ive Kosović
prije odlaska plakao da je "bilo
čudo" Prosta laž Ive je došao
na stanicu samo 10 minuta prije
nego je vlak krenuo a njegove
stvari unesli su u vagon drugovi
Musić i Pavelić Oni su potom
izašli van a I Kosović se pojavio
na vratima vagona gdje su ga sli-kali
omladinci skupa sa Orlandom
Berti Kad sam primjetio dopis u
HG posjetio sam omladince-slika-r- e
i kazao im što piše mačekovac
o našem ispraćenju i povratnici-ma
Oni su ga prosto nazvali do-bro
poznatim engleskim imenom
Ovo sam iznio istine radi a naro-čito
i zato da naš narod u Vind-sor- u
vidi kako se ovi natražni
stvorovi služe običnim lažima
Stjepan Doen
u toku pjatiljetki biti elektrifici-rano
preko 3000 km pruge
Kuznjecki ugljeni bazen bit će
vezan sa Uralom pomoću elektri-ficirane
pruge U novoj pjatiljetki
biti će elektrificirana čitava pruga
od Novog Kuznjecka (Sibir) do
stanice Dema na Uralu To će biti
najduža elektrificirana pruga na
svijetu
Od novog Kuznjecka — najve-ćeg
centra teške metalurgije Sibi-ra
elektrificirana pruga će biti
sagradjena preko osnovnih uglje-nih
bazena južno od Kuzbasa do
centra metalurgije Belova l dalje
do Novosibirska koji je za vrije-me
sovjetske vlasti postao jedan
od najvažnijih industrijskih centa-ra
istoka SSSR-- a Odavde će elek-trificirana
pruga voditi kroz čitav
zapadni Sibir do Petropavlovska
gdje se nalazi karagadinski ugljen
i dalje do Čeljabinska 1 Zlatousta
— najvećeg centra za mašinsku in-dustriju
i metalurgiju Južnog Ura-l- a
Kasnije će elektrificirana pruga
biti produžena do Volge Od Čelja-binska
od Uralo-Sibirsk- e prug?
Mdvajat će se pruga prema entru
Srednjeg Urala Sverdlovsku gdje
će se spojit sa već postojećom ele-ktrificiranom
prugom koja vodi
na sjever do Bogoslovska
Na taj način će krajem nove
pjatiljetke Ural biti presječen sa
tri elektrificirane pruge: Celja-bins- k
- Bogoslovsk čeljabinsk --
Perm i čeljabinsk-Dem- a Do Juž-nog
Urala će voditi elektrificirana
pruga Karaganda-Akmolinsk-Kar-ta- li
koja će ubrzati prevoz kara-gandinsk- og
ugljena u rejon Mag-nitogors- ka
Oko 700 km elektrificiranih pru
ga bit će sagradjeno u Zakavkaz-j- u
Postojeća elektrificirana pruga
Pavtluk-Samtre- di bit će produžena
na zapad do crnomorskih luka —
llatumi Potl i Suhuml i na istok
do Kirovgrada Ovamo vodi nova
pruga do Daskesantskih rudnika
gvoždja
Veliki značaj za privredu
SSSR-- a imat će elektrificirana
pruga Nižnje Dnjeprovsk-Pjatiha-tk- a
- Dolginčevo - Nikopalj-Zapo-rožj- e
koja vezuje rudnike gvoždja
u Krivorožju sa osnovnim mctalur-gijski- m
rejonima juga kao i dalje
elektrificiranje pruge Murmansk-Lenjingra- d
čija je izgradnja otpo-čet- a
još prije rata
Veliki rad na elektrifikaciji že-ljezničkih
čvorova bit će izvršen
u toku pjatiljetke u SSSR-- u Bit
će elektrificirane pruge pored Mo-skve
(300 km) Lcnjingrada (oko
200 km) Bakua Kijeva Staljin-grad- a
itd
Sovjetska država ulaže velik
investicije jer će u prilikama plan-ske
privrede prema izvršenim kal-kulacijama
one biti amortiziran u
toku 5-- G godina ne računajući uš-tedu
goriva i ne uzimajući u obiir
ona preimuestva koja će dobiti pri-vreda
uslijed ubrzanja saobraćaja
povećanja prometa na željeznica-ma
M Grin docent
ISPRAVAK
U Novostima broj 19S4 pod na-slovom
"Da U $8000 za podizanje
doma u Sv Roku" pogrešno je na-vedena
priložena svota Ivan Ilaten
darovao je $9000 a Josip Miletić
$2000 pa je prema tome trebalo
naznačiti da je priloženo fftO00
ne $3000 Neka se ovo uzme u
obzir
I Haltn Y
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, June 26, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-06-26 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001089 |
Description
| Title | 000273 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | m Četvrtak 26 juna 1947 Hrvatska Republikanska Seljačka Stranka nekoć i sad Neprijatelji hrvatskog naroda šire medju naš seljački svijet gla-sine da u Taborištu izabrano pred-sjedništvo s Izvršnim odborom nije nikakva Hrvatska seljačka stranka nego da je to komunistička stranka broj 2 Za dokaz da je tako ovi ne-poznava- ocl ideja braće Radića govore da Radić ne bi nikada do-zvolio da seljački narod stupa u radne zadruge koje sliče kolhozima u Rusiji dok sadašnja IIRSS pod predsjedništvom seljaka Franje Galija to potpuno odobrava Takvom brbljanju nasjedaju mnogi naši seljaci osobito oni i-mu-ćniji jer nisu toliko politički iz-gradj- eni a da bi mogli razumjeti što može i mora postići seljačka i radnička sirotinja u pravoj demo-kratskoj slobodi gdje joj nitko ne mole kočiti njezin razvitak i čo-vječja prava Mnogi seljaci prije kojih dva-deset i pet godina dok smo se mi najžešće borili za republiku pitali sa Radića a i nas druge tadašnje zastupnike: Sto će biti onda kad postignemo slobodnu republiku ? Onda se sigurno više no ćemo mo-rati boriti niti o politici dogovarati nego ćemo samo lijepo u Republici žirjetl! Ml smo s Radićem takvima odgo-varali da sama Republika ne nosi slobodu ravnopravnost i neke dru-ge zakone odmah nego je u Repu-blici prva dobra stvar Sto se oslo-badja- mo kralja i njegove pljačkaš-k- e bande a drugo: Republika mora biti takva da u njoj vlada demo-kracija u kojoj je narod vrhovni gospodar i ima pravo da u Saboru lzradjuje takve zakone po kojima bi sav narod mogao dobro živjeti Zato je potrebna i daljnja borba koja Će trajati tako dugo dok ne prestanu jedni ljudi robovati dru-gima Mi znademo da je naš slavni Matija Gubec digao bunu još 1579 godine za oslobodjenje seljačkog naroda od grofovskog i popovskog jarma a uspjelo nam je tek nakon 372 godine da se oslobodimo te velikaške klike Zakon o agrarnoj reformi oslo-bodio je seljaštvo od veleposjedni-čko- g jarma ali da taj zakon nije zahvatio 1 u velike seljačke posjede ni sada ne bi bilo pomoženo selja-čkoj sirotinji I medju samim seljaštvom je bi-la prevelika razlika: neki su posje-dovali 40 — 50 jutara a bilo je i takvih osobito u Vojvodini koji su imali 100 200 pa i 1000 jutara plod-ne zemlje što mislite kako bi se bogatili takvi seljaci s toliko sto-tina jutara zemlje pomoću novih modernih gospodarskih strojeva i traktora da je ostalo pri starome ? Oni bi potpuno Istisnuli sitnog se ljaka 8 njegova posjeda! A koliki je takvih seljaka koji s brojnom obitelji kubure na posjedu od dva 111 manje od jednog jutra zemlje? Ovima ne bi pomogla ni Seljačka stranka pogotovo ako bi postojali onakvi natražnjačkl zakoni kakvi su prije bili Oni bi postali roblje nezasitnih špekulanata Stari su zakoni bili takvi da je svaki čovjek smio kupiti zemlje ko-liko je mogao i gdje je htio Tako Je Imućan seljak smio i mogao ku-povati zemlju te je postajao još imućniji Smio je i siromah ali badava mu takva sloboda kada nije mogao jer nije imao za što kupiti I nije mu jadnom preostajalo dru-go nego ići imućnom seljaku raditi kao rob za kukavnu nadnicu Zar se takvim životom po starim zakonima ne bi ubrzo stvorili novi grofovi i njihovi robovi? Samo bi bilo u drugom obliku bez grofovske i barunske titule ali izrabljivanje sirotinje bilo bi isto JoS prije 20 godina napisao sam članak u našem "Slobodnom Domu" dok mu je još urednikom bio Stje-pan Radić članak je Izašao u "Domu" pod naslovom "Glas vapi-jućeg u pustinji" u kojemu sam dokazao nepravdu koju trpi selja čka sirotinja a završio sam ga s rečenicom: "Doklegod se sa zem-ljom promeće kao s kakvom pokre-tninom tako da tko imade više no-vaca može posjedovati i više zemlje dotle ostaje glas seljačke sirotinje glas vapijućeg u pustinji!" Kad sam se prvi puta nakon iz-laska ovoga članka sastao sa Stje-panom Radićem pohvalio me je da dobro vidim nepravdu koju trpi seljačka sirotinja "Ne samo da vi-dim — rekao sam — nego i teško nsjVćam na svojoj vlastitoj koži!" Toga časa pružila mi se zgoda da sam Radića mogao upitati: "Gospo-dine predsjedniče kako Vi mislite riješiti ovo teško pitanje seljačke sirotinje?" Na ovo moje pitanje koje je bilo kako on reče k'o s neba u rebra Radić se nasmijao ovako odgovorio: "Tebi je poznat program naše stranke Ti zna da se mi borimo I za seljačku republiku i za oživo-tvoren- je našeg demokratskog pm grama u toj republici U programu stoji: "Zemlja seljaku koji je obradjuje!" Kad je budemo oduzeli od grofova i popova dat ćemo je seljacima i to onima kojima naj-više treba a to je seljafka sirotinja Sigurno je da će selja-štvo i radništvo u našoj Republici imati većinu što će ta slobodna ve ćina raditi kakve će sebi zakon skrojiti to nije moja lična stvar Moja je dužnost da prikupim sav seljački narod u našu seljačku stranku da čim prije postignen -- svoj cilj — pravu demokratsku slobodu u kojoj ćete se moći i vi seljačka sirotinja ako će vam bit potrebno i ako ćete htjeti posrbiv organizirati i svoje zastupnik" izabrati u Sabor koji će pak pred ložiti takve zakone po kojima ne će ostati — kako ti kažeš — glas seljačke sirotinje — glas vapiju ćega u pustinji Ako ću ja već sa-da — nastavio je Radić — govo-riti i pisati o onome što će se sve trebali rješavati u potpunoj slo-bodi onda ću vas još rastjerati a nikada vas ne ću moći složiti i sje-diniti za našu opću stvar za oži-votvore- nje našeg socijalnog pro-grama" U tome je eto srž ideje braće Radića Tko misli drukčije o Stje-panu Radiću taj se ljuto vara Nije to bio čovjek strančar koji živi samo za političku organizaci-ju stranke Kad bi on bio takav kao što to neki misle ne bi bio uvi-jek govorio i pisao o zadrugarstvu Uvijek nas je učio: "čim će više biti u narodu zadrugarske svjesti tim će biti seljačkom narodu bo-lje!" Koliko puta nam je znao go-voriti: "Vidite kako se kapitalisti slažu u svoja dionička društva i složni su u čitavom svijetu gdje ih god ima Združujte se i vi se-ljaci! Doći će vrijeme da će i vaša zadrugarska svijest doći do izra-žaja — do stvarnosti!" Zar bi pravi narodni vodja ka-kav je bio Stjepan Radić mogao sada kad mu je program oživo-tvore- n ići natrag l zaustavljati tok borbe za socijalnu pravdu? Zar bi mogao onako nesebičan ka-kav je on bio raditi sada javno za sebičnjake i špekulante? Zar bi on koji je toliko propovijedao za-drugars- tvo sada bio protiv usa-vršenog zadrugarstva — seljačkih radnih zadruga — u čemu I jest spas svega seljaštva uopće a oso-bito seljačke sirotinje Naša narodna vlast zakonom o agrarnoj reformi riješila je ona staro i teško pitanje seljačke širo tinje a zakonom o zadrugama naša narodna vlast pokazala je put toj sirotinji kuda treba ići i što treba uraditi da sebi osigura bolji život Time je seljačka sirotinja riješena velike muke da se posebno orga nizira u borbu za svoje pravo ko-je joj pripada a koje joj je izvoje-val- a Narodno-oslobodilač- ka borba U našoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji kao l u Na-rodnoj Republici Hrvatskoj nljs više glas seljačke sirotinje — glas vapijućega u pustinji — nego je glas seljačke sirotinje važan fa-ktor u daljnjem razvitku našeg na-rodnog života Seljačka sirotinja mora biti toga svijesna i mora stu pati usporedo s radnicima naprijed po najnovijem zakonu Petogodi-šnjeg plana u izgradnji naše ze-mlje da pokaže onim samoživcirra i sebičnjacima što je I kakav mora biti život na zemlji bez begovanji pljačke otimačine i robovanja bez izrabljivanja jednih po drugima Kada budemo svi radili za sve onda će i svakome posebno biti do-bro To je cilj pravog čovječanskog života da svi rade i plodove svoga rada u zadovoljstvu i miru uživa-ju a ne da jedni Menčare uživaju i još da se drugima penju na ledja da ih ovi nose i za njih rade Filip Lakus seljak i narodni zastupnik član Izrnog odbora 11KSS Pomogli bolesnog druga Antuna Mikuličića Vancouver H C — Niže objav-ljujemo svotu i imena sabirača za pomoć bolesnom drugu Antunu Mikulićić: U Salmon River i Keley 15ey R C brat l'ajo Sigurnjak saku-pio $28486 U Chicagu 111 USA braća John I Vkić Marijan Radovan I sestre Dana Radovan i Slava Grk sakupili $20800 U Vancouveru H C pomoć su sakupili slijedeći: brat Marijan Po-li- ć $13276 brat Mile Kalanj $11840 brat Hožo Krznarić 73-0- 0 brat Vlada Sporer $5836 braća Ivan Kajfeš i D J Lisae $4900 sestra Sofija Polić $48-3- 0 U Aberdeenu USA brat Martin Grgurić sakupio $3100 Kod Lake Logg Co„ brat Stevo Ribarske ladje u Trstu čekaju na Odgovor ustašama u Clevelandu U5A Cleveland Ohio USA — Na 7 juna uvečer zapitaše me neki čla-novi iz moga odsjeka HRZ i drugi prijatelji da U sam čitao dopis šio je protiv mene objavljen u ustaš-kom tjedniku — Danici Vell re-koh nisam pak se postaram da dobijem i pročitam što te ustaše pišu protiv mene Nisam mogao vjerovati da to može napisati jed na kršćena osoba ali kad sam se promislio i prosudio elemente koji gaje mržnju protiv mene lako je bilo prosuditi tko su ta ustaška čeljad — autor dopisa i njihov vo-dja Čitao sam sve što su ta usta-ška gospoda napisali protiv mene i kažu da na jedno oko nevidim Jest ustaška gamadi ja sam iz-gubio oko Ima već 20 godina ali ja sa jednim okom više vidim što se u svijetu zbiva nego ti sa tvoja oba oka Još mi govore da neču-je- m — dodji ti fašistička hulja i prišapni mi nešto pak ćeš vidjeti da li čujem Napominju mi da sam bio spletkar na svim sjednicama Obična kleveta iako lm je pozna-to da sam uvjek bio u raznim dru-štvenim l crkvenim odborima Evo u crkvenom sam odboru sve tamo od 1913 pak i danas sam 1917 godine U tome razmaku nisam bio par godina u odborima jer sam želio uzeti malo odmora Da laž bude Sto veća i upadljivija nesvjesnim čitaocima toga fašisti-čkog trovila Danice kažu da sam morao napustiti dužnost crkvenog i___ IH i! i _ _x: ! lajniKa isime raui ireua ta aai-stičko-usta-ška čeljad da pogleda u crkvene poslovne knjige odnos-no zapisnike sjednica pak će vi-djeti da sam na godišnjim sjed-nicama uvjek dobivao zapisničku pohvalu I u zapisniku kojeg je Čitao tajnik u januaru 1947 dao ml je pohvalu a kad je bio gotov nije bilo kraja ni konca odobra-vanju mojem radu i pisanju Ja mislim da je to dovoljno o crkve-nim aktivnostima pak predjimo na drugi društveni rad i aktivno-sti Pristupio sam u NHZ 9 jula 1911 a 1915 izabran sam podpred-sjedniko- m i tu sam dužnost vršio do 1927 pošto sam bio otišao u Jugoslaviju Kad sam se vratio bio sam opet u odboru pa ako budem želio i budem živ biti ću u odboru i 1948 godine Jest u crkvenom odboru biti 34 godine a u društ-venom 32 a samo sam star 57 godina to ml je samo za čast i diku i uživanje povjerenja koje sam dobio od članstva Idemo da-lje: U odsjeku 26 HRZ iz kojeg ta je fašistička hulja izbačena bio sam 10 godina predsjednikom a i danas sam članom a bez toga mogu se pohvaliti da je mojih par prcdloga i danas u pravilima 1IK Zajednice Rio bi i danas odbor-nikom ali po pravilima HKZ 1 HRZ ne može njihov član biti u oba društvena odsjeka odbornikom Idemo još dalje 1943 godine osno-vano je društvo za pomoć našem narodu na domu a sa pomoći naših 2umberčana iz Indiane i Illinoisa i sa HRZ pomoćnim odborom sa-kupilo se oko $60000 naravski u Rajković sakupio $2600 brat M Tomljenović kod Dloedel Logg Co $1500 i brat D Kasumović kod Engeiwood Logg Co svotu od $900 Ukupna svota iznaša $105405 Radi ograničenog prostora u No-vostima imena prilagača se ne mo-gu objaviti Najljepše se zahvaljujemo braći i sestrama koji su materijalno po-mogli bolesnom drugu a naročito hvala svima onima koji su uzeli učešća u sakupljanju priloga za druga Mikuličića Mile Kalanj Vlada Sporer NOVOSTI STRANA 3 otvaranje ribarske sezone [ toj sabirnoj akciji ja sam aktivno sudjelovao Toliko sam imao reći što sam sve radio za pomoć našim narodima l u gore već rečenim društvima BIRANJE DELEGATA U ODSJEKU 21 II HZ Da smo ja i brat Herak išli po kućama i imali 7 agenata kao brat Roić vaše bi se laži gospodo bile raskrinkale Nu mi smo držali da će naše članstvo glasati za dele-gate po društvenoj aktivnosti i zasluzi pak nismo smatrali za po-trebno agitirati i nagovarati član-stvo Neka vam to služi na čast I tu ste se pokazali kako ste nisko pali Na sjednicu kad je bilo bira-nje delegata doveli ste članova koji nikad nisu bili na sjednici Vrlo lijepo samo bi bilo dobro da to članstvo bude u buduće aktivno za dobrobit Zajednice Svima vama nije do dobrobiti Zajednice već bi se željeli popeti na njezino kor-milo Ali ćete se prevariti — nije vino pošto j' nekad bilo Ja nemam ništa osobno protiv brata Roića čak smo i prijatelji tako barem mislim Nu kako ču-jem da je Roić išao po kuunvu sa 7 agenata a glavno im je sje-dište bilo na 3G1 Superior te Iz tog štaba zvali Butkovića gl pred-sjednika HDZ za informacije Ka-žu da je Butković rekao ne za Roga izabrati Strahinića jer Je on za Kovača ne ni Hcraka jer je on za Radovinca Iako nisam iza bran za delegata ali se kladim da će Kovač I Badovinac ostati na dužnostima a Butković Ladešić 1 Co neće Evo ovdje Butković radi za Boića kuje osvetu zadnje 1 go-dine da se osveti Butković-Ladeši- ć mašini jer su njega i Stakića 1943 u Chicagl na lijep način izbacili iz odbora A ova dvojica Idu ove godine u Pittsburg da Butkoviću i Co potpišu putnice Dobro je po-znato da je Boić bio u raznim taborima i da nije stalan Ali kako se predvidja na idućoj konvenciji Zajednice biti će narodna većina pak će vjerojatno i Boić biti na strani naroda Ta ustaško-fašističk- a gamad u tom svom članku spominju i pred-bacuju mi nekog Adama Strahi-nića iz sela Strahina još iz 15 sto ljeća O tome Adamu ja nisam nikad ništa čuo a niti čitao pak zato o tome ne mogu govoriti Neće biti čudo ako ta ustaška banda kaže da mi je bio ujak bis-kup Drašković a tetak nadbiskup Stepinac Ova su dvojica za vas sveci a Matija Gubec i Tito po fašističkom sudu razbojnici jer su uz narod i za narod Da je taj ustaša potpisao svoje Ime još bi se l ljepše porazgovorili HVALA UREDNIKU ZAJEDNIČARA Mnogo hvala bratu F Vukeliću uredniku hrvatskog dijela Zajed-ničara što u svojim člancima ras-krinkava crno-mantija- še 1 ostale prijatelje i slugane krvnika hrvat skog naroda koljača Antu Pave- - lića A pored toga nastoji našem članstvu Zajednice dokazati i uvje-riti ga da ona može napredovati samo onda kada su narodni ljudi na njezinom vodstvu U svom uvodniku brat Vukelić kaže da vjerojatno Strahinić ima 20 članova svoje obitelji u Zajed-nici: Ja bih volio da nas je 20 ali nije nego 19 članova Može biti da u Zajednici ima manjih odsjeka nego je moja obitelj Od mojih 7 sinova šestorica su se borila na bojnom polju protiv nacista faši-sta i ustaša i ostale te bande Ovo sam imao da kalem toj fa šističko-ustašk- oj bandi i tome ne potpisanom ustaškom deliji Nick Strahinić Mačekovci se služe najpodlijim lažima i ogovaranjem Windsor Ont — Još za vrije-me prošlog oslobodilačkog rata saveznici su donijeli zaključak da se kazni sve ratne zločince U ze-mljama gdje vlada pučka demo-kracija zaključak se provodi u stvarnost dok u okupiranim zo-nama zapadnih saveznika stvari 6toje drukčije: jedne uručuju ze-mljama u kojima su zločin počinili a druge predvode sami pred sud ali treće prikrivaju i omogućuju m bjegstvo u zemlje latinske menke Vjerojatno tu su po sri-ip- di politički motivi ili neke tajno kuje bi možda kompromitirale ne-ke ličnosti zapadnih saveznika Baš ovih dana pred narodni sud hrvatske izvedeni su ratni zločin-:- i — "vlada NHD" bez krvoloka na-ših naroda Pavelića njega vjero-jatno zaštićuje Rim i njegovi pri-jatelji na zapadu Pred narodnim sudom odgovara i Kvaternik "mi-nist- er rata" krvnik broj 2 naših naroda Svi su ti krvnici osudjeni na smrt jedni streljanjem dru-gi vješanjem Narod je izrekao pravednu osudu Prateći proces i izjave tih krv-nika na sudskom preslušavanju čovjeku prestaje srce kucati — na koje su sve načine uništavali naše narode palili i uništavali naša sela i gradove Jest i Mačekovo ime njegovih perjanica spomenuta su na tom procesu dokazano je da su bili sudionici krvavog režima Ante Pavelića pomagali zvjer-skom uništavanju naših naroda i njihove privrede Sve je to dokaza-no činjenicama i pored svega toga jedni vodeći mačekovci tvrde da je to obmana da su ti ratni zlo-činci nevini Sjećam se dobro a sjećaju se i čitaoci naših novina da su vo-deće Mačekove perjanice optuži-vali i ogovarali naše iseljenike kod vlasnika rudnika u sjevernom On-tar- iu I onda su oni govorili da je to "komunistička propaganda I ogovaranje poštenih vodećih člano-va HSS" Danas ustaša Giunio ig-ra istu ulogu koju su igrali vodje mačekovaca kroz zadnjih 15 godi-na Ali ovaj ustaša Giunio izgleda da je grlati ji od svih prvih daje izjave domaćoj štampi u kojima želi nastrojiti javno mijenje protiv naših povratnika No njegovi pla-novi nisu uspjeli ministarstvo u-nutar- njih poslova pobilo je sve njegove izjave tako je taj ustaški tipus doživio još jedan politički udarac Njegovi ustaški agenti u našim naseljima takodjer su pokušali u' lokalnim novinama I u Stankovl-ćev- u HG prikazati povratak naših iseljenika kao "komunistički tri-kovi" za oduzimanje prištede na-ših povratnika Eto tako je jedan glavatiji mačekovac objavio dopis u HGlasu o ispraćaju indsor- - ZA Hamilton Ont — Primio san list odnosno apel od Bože Šikiča predsjednika Nabavljačko - potro-šačke udruge u selu Kolakovići za podizanje doma Pošto niže obja-vljujem apel nije potrebno govo-riti o njegovoj sadržinl Jedno bi napomenuo da iseljeni drugovi 1 braća iz sela Kolakovića i okolice materijalno pomognu podizanje ove važne ustanove Apel glasi: Kolakovići 25 ožujka 1947 — Dragi zemljače već je prošlo mno-go vremena kako si otišao sa svo-je ličke grude Mnogo je godina prošlo mnogo se toga u našem kraju promjenilo Ovaj teški rat prešao je i preko našeg sela i ostavio duboke tragove tako i u okolišnjim selima Nastradalo je mnogo naroda Uništena je stoka a i spaljene su i razrušene kuće kao i ostale gospodarske zgrade Naš narod prošavši kroz najte-že okršaje i tegobe u borbi nije klonuo duhom već naprotiv pošao u susret svim tim tegobama samo da b! se bar donekle izvukao iz ratne pustoši Odmah po oslobodjenju naše ze-mlje Narodna vlast vodeći računa o svom narodu izašla je u susret i prva joj je briga bila da nitko ne bude gladan i da se podignu potrebite bajte odnosno krov nad glavom onima kojima su kuće po-ništene za vrijeme rata Te smo tako uz svoje napore očeličene kroz tok borbe i uz pomoć naše Narodne vlasti i ostalog rodoljubivog čovječanstva uspjeli tek donekle riješiti taj og-romni zadatak Odmah po oslobodjenju mi pri-padnici sela Kolakovići Debelog 6kih povratnika na željezničku sta-nicu U tom dopisu pišu da su naši povratnici plačući napustili Windsor a osobito Ive Kosović i koješta drugo Polemizirati preko štampe sa ovom čeljadi prosto nije potrebno jer su stvar-no već raskrinkani nego želim ka-zati par riječi o veselom odlasku drugova povratnika iz Windsora Odlazak naših iseljenika manife-stirao je visoku svijest i ljubav prema svojoj rodnoj grudi Tu se ispoljio onaj duboki patriotizam prema narodu koji je dao ogrom-ne žrtve za svoje oslobodjenje i gotovost pomoći u rekonstrukciji zemlje iako neće imati ekonom-skih uslova kao u Kanadi Na njihovim licima moglo se je pri-mjet- iti da će na svakom koraku braniti i čuvati tekovine borbe To mogu uči Elektrifikacija željeznica SSSR u četvrtoj Pjatiljetki APEL ISELJENICIMA IZ SELA KOLAKOVIĆA (GOSPIĆ LIKA) MATERIJALNU POMOĆ PODIZANJU DOMA Narodno-oslobodilačk- oj Narodno-oslobodilač- ke besprincipijalnom Narodno-oslobodilač- ke Novi petogodišnji plan razvoja privrede Sovjetskog Saveza pred-vidja grandiozni zamah radova u pogledu elektrifikacije željezni-čkog saobraćaja Krajem 1950 go-dine dužina elektrificiranih pruga treba da iznosi 73 hiljade km (dok je 1945 godine bilo 2000 km) Historija ne poznaje takvu brzi-nu elektrifikacije Dovoljno je spo-menuti da su prema podacima američke statistike SAD koje ima-ju najrazgranatiju mrežu elektri-ficiranih pruga (od prilike 45 hi-ljade kilometra) prosječno uvodili godišnje u toku poslednjih 10 go-dina 70 km elektrificiranih pruga To je 15 puta manje nego što je predvidjeno da so uvede u četvrtoj pjatiljetki Sovjetskog Saveza Intenzivno elektrificiranje že-ljeznica je uslovljeno brzim razvo-jem željezničkog saobraćaja Još prije rata promet na glavnim že-ljezničkim prugama SSSR-- a bio je 3 do 5 puta veći nego u najna-prednijim zemljama na svijetu U toku predstojeće pjatiljetke promet na prugama u SSSR povećat će se za 3G posto Kada bi se tim pru-gama 1 dalje upotrebljavali obični vlakovi pojavile bi se izvjesne te-škoće Elektrifikacija pruga pove ćava promet na njima dva puta I a promet na prugama dvostrukog kolosijeka za 70 posto Osim toga elektrifikacija će utjecati na uštedu goriva Krajem pjatiljetke godišnja ušteda goriva na novim elektrificiranim pruga-ma iznosit će najmanje milijun i po tona Najviše će biti elektrificirane pruge na Uralu l u Sibiru gdje će brda i Smiljanskog polja osnovali smo Nabavljačko-potrošačk- u za-drugu sa sjedištom u selu Kola-ković- u U prvom momentu smjestili smo zadrugu u privatnu kuću pošto nemamo vlastite zgrade a niti je bilo sredstava za gradnju zadruž-nog doma I povrh toga ne raspo-lažemo sa dovoljnim novčanim sredstvima svakako odlučili smo da u 1947 godini pristupimo grad-nji svog vlastitog zadružnog do-ma Ovo će se raditi dobrovoljnim doprinosima zadrugara u novcu radnoj snazi i slično Za gradnju doma potrebna nam je ipak pa makar i manja pomoć da bi ovu stvar izveli onako kako mi to želimo Zato se obraćamo i na sinove našeg kraja u Iseljeni-štvu i rodoljubima naše zemlje da nam u ovom momentu pomognu svojim prHoiima kako bi namje-ravam posao dovršili Nadamo se da ćete nam izaći u susret i upoznati sa ovim ape-lom sve naše ljude čijih adresa i nismo imali i da ćete pomoći na-šim naporima da zajednički podig-nemo u našem selu Kolakovići neophodno potrebni zndruini dom Mnogo pozdrava svima predsjed nik Zadruge: Hožo Sikić Novac za ovu hvalevrijednu svr-hu možete slati na niže potpisa-nog ili direktno preko Vijeća Ka-nadskih Južnih Slavena odboru u Kolakovići Još mi je napomenuti da će svi prilozi (i oni koji dodju na mene) biti otposlani u domo-vinu preko Vijeća Moja je adresa slijedeća: han Silič 6 Lyndhurst St Hamilton Ont Canada niti samo osobe koje je uzgojio naš radnički pokret U tom dopisu mačekovac Dra-ganić- ak piše da je Ive Kosović prije odlaska plakao da je "bilo čudo" Prosta laž Ive je došao na stanicu samo 10 minuta prije nego je vlak krenuo a njegove stvari unesli su u vagon drugovi Musić i Pavelić Oni su potom izašli van a I Kosović se pojavio na vratima vagona gdje su ga sli-kali omladinci skupa sa Orlandom Berti Kad sam primjetio dopis u HG posjetio sam omladince-slika-r- e i kazao im što piše mačekovac o našem ispraćenju i povratnici-ma Oni su ga prosto nazvali do-bro poznatim engleskim imenom Ovo sam iznio istine radi a naro-čito i zato da naš narod u Vind-sor- u vidi kako se ovi natražni stvorovi služe običnim lažima Stjepan Doen u toku pjatiljetki biti elektrifici-rano preko 3000 km pruge Kuznjecki ugljeni bazen bit će vezan sa Uralom pomoću elektri-ficirane pruge U novoj pjatiljetki biti će elektrificirana čitava pruga od Novog Kuznjecka (Sibir) do stanice Dema na Uralu To će biti najduža elektrificirana pruga na svijetu Od novog Kuznjecka — najve-ćeg centra teške metalurgije Sibi-ra elektrificirana pruga će biti sagradjena preko osnovnih uglje-nih bazena južno od Kuzbasa do centra metalurgije Belova l dalje do Novosibirska koji je za vrije-me sovjetske vlasti postao jedan od najvažnijih industrijskih centa-ra istoka SSSR-- a Odavde će elek-trificirana pruga voditi kroz čitav zapadni Sibir do Petropavlovska gdje se nalazi karagadinski ugljen i dalje do Čeljabinska 1 Zlatousta — najvećeg centra za mašinsku in-dustriju i metalurgiju Južnog Ura-l- a Kasnije će elektrificirana pruga biti produžena do Volge Od Čelja-binska od Uralo-Sibirsk- e prug? Mdvajat će se pruga prema entru Srednjeg Urala Sverdlovsku gdje će se spojit sa već postojećom ele-ktrificiranom prugom koja vodi na sjever do Bogoslovska Na taj način će krajem nove pjatiljetke Ural biti presječen sa tri elektrificirane pruge: Celja-bins- k - Bogoslovsk čeljabinsk -- Perm i čeljabinsk-Dem- a Do Juž-nog Urala će voditi elektrificirana pruga Karaganda-Akmolinsk-Kar-ta- li koja će ubrzati prevoz kara-gandinsk- og ugljena u rejon Mag-nitogors- ka Oko 700 km elektrificiranih pru ga bit će sagradjeno u Zakavkaz-j- u Postojeća elektrificirana pruga Pavtluk-Samtre- di bit će produžena na zapad do crnomorskih luka — llatumi Potl i Suhuml i na istok do Kirovgrada Ovamo vodi nova pruga do Daskesantskih rudnika gvoždja Veliki značaj za privredu SSSR-- a imat će elektrificirana pruga Nižnje Dnjeprovsk-Pjatiha-tk- a - Dolginčevo - Nikopalj-Zapo-rožj- e koja vezuje rudnike gvoždja u Krivorožju sa osnovnim mctalur-gijski- m rejonima juga kao i dalje elektrificiranje pruge Murmansk-Lenjingra- d čija je izgradnja otpo-čet- a još prije rata Veliki rad na elektrifikaciji že-ljezničkih čvorova bit će izvršen u toku pjatiljetke u SSSR-- u Bit će elektrificirane pruge pored Mo-skve (300 km) Lcnjingrada (oko 200 km) Bakua Kijeva Staljin-grad- a itd Sovjetska država ulaže velik investicije jer će u prilikama plan-ske privrede prema izvršenim kal-kulacijama one biti amortiziran u toku 5-- G godina ne računajući uš-tedu goriva i ne uzimajući u obiir ona preimuestva koja će dobiti pri-vreda uslijed ubrzanja saobraćaja povećanja prometa na željeznica-ma M Grin docent ISPRAVAK U Novostima broj 19S4 pod na-slovom "Da U $8000 za podizanje doma u Sv Roku" pogrešno je na-vedena priložena svota Ivan Ilaten darovao je $9000 a Josip Miletić $2000 pa je prema tome trebalo naznačiti da je priloženo fftO00 ne $3000 Neka se ovo uzme u obzir I Haltn Y |
Tags
Comments
Post a Comment for 000273
