Novosti, November 16, 1946

              i
ii m i i w
AWOA NOVOSTI Novih Dretolata
God 6 Broj 999
206 Atlids SL W
Tfirnnto 1 Ont
il iii i ii il -
žžžHtIz) JBHkSi UhBId
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA KANADI TJEDNO
Teror savezničke policije u Trstu Policija razbija jednu od nedavnih demoni
tražio povlačenje britanske i američke vojske iz Trsta atršal Tit© © vani
©slncpsams Ju
NA I JE DA SE
— U izbo-ra
za
Srbije u je odr
ion masovni sastanak na kojem je
govorio marini Tito
lade FNR prema
Maršal Tito je
jedan od za
Srbije
Nakon je opisao pi-tanja
u zemlji maršal Tito je pre-šao
na pitanja
da naročito
tijesne odnoe sa
na čelu Ka Save-zom
Ilralsko i
naroda sa ostalim
narodima zaliveno je
krvlju tokom prošlog rata i tog
nije vile nitko u stanju
uništili
"U ovim danima — kaže mar-šal
Tito kad nekoji saveznici
na na pri-tisak
na-rod
sa
daje nam veliku za
otpor svima onima koji ne vole
neve
Govoreći o važnosti su-radnje
maršal Tito je da
te to naročito sa vri-- 1
jeme Mirovne
u Parizu kada su ne
ostalih borili
sa
po pitanju aa Itali-ja
Sr je
%c normalne
odnose je
spremna da aa svim
bolje odnose i poveća
Sa
je
i Ali situa-cija
u kojoj se još uvjek nalaz
i ne
da se na polju
ona ista efektiv- -
nast kakva postoji u
Sa koja se borila
protiv
odnosi su rio dobri "Na-li
naredi goje duboku
prema i
narodu" — rekao je maršal
ODNOSI SA HUN
I
se na to kako je čes
lo pitan po stranim
sto W trebalo učiniti za
odnosa i Sje
Fran- -
ovisne maršal lito rekao:
"Ne stoji na nama da se ti
ikIho) poprave To stoji na dru-K- oj strani Odnoi se nemogu
lijepim
i praznim Trasama
bez djela Oni se mogu
jedino onda kad saveznici
cijenili žrtve koje
Ali mi o tome ne
vidimo znaka izgleda
Kh H vf7 H
U — TRI
SA
da stanovite sile
žrtve koje je dala
"Ml vidimo da nekoje zemlje
— maršal lito a kad
kažem "nekoje zemlje" onda ja
razliku izmedju naro-da
i reakcije tih zemalja — ne
žele da
svoja prava već rade što
mogu kako
Maršal Tito Je strogo
koji
brodove u Du-navu
Ti brodovi za
vrijed
nost naročito danas kad je potreb-no
svako i
sredstvo za "Ovi
brodovi trunu i nama nedaju
Zar je to Zar je to
Ja kažem da je to
kojeg se može
samo prema jednoj zemlji
prema kojoj se ne
—
maršal Tito
U Italiji i se
i i zlo-činci
koji su iz
jer su rake nad
fena i djece N'
nije čin prema
Eto radi toga nije na
nama da se ti odnosi poprave Mi
telimo da ti odnosi postanu bolji
jer nam nisu u interesu nikakva
trvenja lelimo
odnose sa Sjedi
njenim gdje se nalazi
na stotine hiljada naše braće
krvi
POMOĆ OD UNRRE
Maršal Tito je zatim govorio
pitanju pomoći koju je UNRRA
dala "Ova pomoć je
važna za i mnogo je
koristila Medju malim
je najviše i
radi toga izdašnu pomoć
iz vana Ali u Drža
vama ima a takvih
ima i kod na koji
čine sve što mogu kako bi nam se
uskratila ta pomoć nrem na niu
imamo pravo U su
razne i ba-cane
protivu nas sa ciljem da bi
nas se lišilo pomoći Je li takav
akt Ne nije to
Iza toga maršal Tito je govorio
kako nema nikakve razlike izme-dju
naroda i
Država odnosi iz-medju
običnih naroda su dobri i Država i ostati će dobri
Je
će
je
'iaij
sve
bi
ih
je
ju
to
po
po
ni
ali postoji velika
razlika nas i ne-koji
i koji se prijete po
novnim ratom
Maršal Tito se ponovno osvrnu-- )
na nekoje u stranim
"Trebam ovdje samo
jednoga — rekao je
[racija u kojoj j narod
mm
©slavlje
SJEDINJENIM DRŽAVAMA VELIKOJ BRITANIJI
ODNOSI JUGOSLAVIJOM POPRAVE
Beograd predvečerju
Ustavotvornu Skupštinu Re-publike
Beogradu
predsjednik
Jugoslavije
vanjkih pitanjima
beogradskih kandidata
Ustavotvornu Skupštinu
najvažnija
vanjska naglasivši
Jugoslavija podržava
slavenskim zem-ljama
Sovjetskim
jedinstvo prijatelj-stvo
Jugoslavije
slavenskim
je-dinstva
stavljaju ekonomski
suradnja slavenskih
narodima Jugoslavije
mogućnost
Jugoslavije"
političke
naglasio
manifestiralo
zasjedanja Konferen-cije
delegati
slavenskih zemalja
ostvarenje zahtjeva Jugoslavije
razgraničenja
Madjarskom Jugoslavija
uspostavila dlplo-atak- e
Jugoslavija
susjedima us-postavi
su-radnju
Rumunjskom takodjer
uspostavljena najbolja ekonom-ska
politička suradnja
Rumunjska Madjarska dozvo-ljava
političke su-radnje
postigne
ekonomskoj
suradnji
Albanijom
zajedničkog neprijatelja
takodjer
simpatiju
susjednoj Albaniji alban-skom
AMERIKOM
TANIJOM FRANCUSKOM
Osvrnuvši
novinarima
popravak
izmedju Jugoslavije
popravljati jednostavno
riječima
popravi-ti
prepalila
Jugoslavija
nikakvog
uMasvsVsjpsi
§)B!
IZLAZI PUTA
zaboravljaju
Jugoslavija
nastavlja
povlačim
Jugoslavija postigne
Jugoslaviji naSte-tile- "
kritizirao
Amerikance zadržavaju jugo-slavenske
Gornjem
Jugoslaviju
predstavljaju dragocjenu
najmanje prometno
snabdjevanje
savezništvo?
prijateljstvo
postupak primje-njivali
podržavaju pri-jateljski
osjećaji" naglasio
Austriji podržava
naoružavaju izdajnici
pobjegli Jugoslavi-je
okrvavili hilja-dama
muikarsca
prijateljski Ju-goslaviji
Pogotovo podrža-vati
prijateljske
Državama
Jugoslaviji
Jugoslaviju
zemljama
Jugoslavija prepalila
zaslužuje
Sjedinjenim
reakcionaraca
reakcionaraca
novinama iz-mišljav-ane
pripovjedi
prijateljski? prija-teljski
najmanje"
Jugoslavije Sjedinje-nih
Prijateljski
dinjenih Britanije
izmedju
tamošnjih vladajućih krugova
reakcionaraca
ODGOVOR CIIURCHILLU
reakcionarce
zenljama
spomenuti
maršal To je gospodin Churchill
On je našao za shodno kao često
i ranije da se osvrće na Jugoslav'
ju kada održava govore On na j
opet napao i osvrnuo se na mene
da nisam zahvalan Ovu primjd
bu da nisam zahvalan ja razumi-jem
tako da narodi Jugoslavije ni-su
zahvalni što se lično mene tiče
ja nemam nikakvog razloga da bu-dem
zahvalan gospodinu Chur-chill- u
ili drugim sličnim osobama
Maršal Tito je istaknuo činjeni-cu
da su se narodi Jugoslavije dvi-je
i pol godine borili bez da su ilto
bilo od koga primili i da je Chur-c- b
U u toku te dvije i pol godin
znio samo za Mihajlovića i nikom
drugom nije dostavljao pomoći ne-go
samo njemu
"Ona pomoć koju su narodi Ju-goslavije
kasnije dobivali nije bila
dovoljna Trebala je biti deset pu- ta veća i efektivna kao što je bila
pomoć koju je davao Sovjetski Sa-vez
kada su se sastale sovjetske :
jugoslavenske oružane sile Maršal
Tito je naglasio da Churchill ima
kameno srce što se tiče naroda i
da u narodu ne vidi ništa drugo
nego samo sredstvo za Izrabljiva-nje
Ali njegovo srce Je blago 1 ši-rokogrudno
kada su u pitanju kra-ljevi
"Gospodin Churchill mnogo
voli kraljeve — rekao je maršal
Tito Mnogo je on sklon mladom
IVtru za kojeg nam je jednoć re-kao:
"Uzmite ga mi imamo neke
obav eze prema njemu A ja sam
mu odgovorio: "Nećemo ga a kad
ga vi toliko volite onda se i brinite
za njega lito radi toga gospodin
Churchill mrzi našu zemlju i radi
toga danas govori o "nesretnom
narodu Srbije" On kaže i to da
naši narodi imaju — da se poslu
žim njegovim riječima — "malu
konunističku kliku" na svojoj gr-bači
To govori zato što nije mo
gao na grbaču narodima Jugosla-vije
staviti njegovog predstavnika tj onu nesretnu osobu koja se
naziva kralj"
Ne znači to da se zaboravlja n
pomoć narodima Jugoslavije koju
je Churchill davao kasnije u ratu
ali danas nije ničija krivnja nego
samo njegova što se radi njegovog
reakcionarnog stanovišta ohladio
prema Jugoslaviji Poslije rata go-spodin
Churchill nije radio ništa
drugo nego kako bi nekoje zemlje
lišio slobode i nezavisnosti i stvo-rio
mogućnost reakcionarnim kli
kama da se popnu na grbaču naro-da
Svoj govor maršal Tito je zavr
šio time kako je Jugoslavija i na
Mirovnoj Konferenciji u Iarizu
pokazala da ona zna dostojno bra
niti ne samo svoje interese nego i
interese mira Demokratske zemlje
na čelu sa Sovjetskim Savezom su
mnogo jare nego reakcionara ko
ji ti vlastitim zemljama imaju pro- tiv sebe većinu svog naroda
TORONTO ONT SATURDAY NOVEMBER 1G 194S
U
PREDSTAVNICI RATNIK VETEHAHA FODASTRUI
ZAHTJEVE FEDERALNOJ VLADI
MEDJU OSTALIM POSTAVLJENO JE PITANJE STANOVA
VEĆE MIROVINE I DRUGIH POGODNOSTI
t awa 1C Nov — Premijer
Kmji i nekoji ministri održali su
a tanak sa delegacijom Canadian
(„mu Delegacija je pred člano- -
a federalne vlade izložila pro--
t s-- a p raćenlh vojnika drugog
iit-ko- g rata
Mdi najvažnijim pitanjima je
iitit h za izgradnju hiljada novih
-- tinma na kojima oskudjevaju
i)nui i njihove obitelji U rezo-luciji
delegacije istaknuto je i ne-koliko
praktičnih predloga po ko-jima
vlada može pospješiti izgrad-nju
stanova i narodu olakšati
stambeni problem Medju ostalim
vladi je predloženo da ograniči
izgradnju trgovačkih i drugih
zgrada i gradjevni materijal stavi
na rapolaganje prvenstveno za Iz-gradnju
stanova
Vojnici su mnogo zabrinuti po-manjkanjem
stanova naročito u
velikim gradovima gdje u njiho-ve
obitelji prisiljene živjeti u jed-noj
ili dvije sobe dok velike praz
n zgrade koje su u rukama bo-gataša
stoje prazne i neiskorište-ne
Govoreno je i to da se medju
povraćenim vojnicima pojavila ne-ka
nova "bolest" koja ih vodi na
zauzimanje praznih stanova bez
Jugoslavija traži ošleto
za brodove
OD SJIIDINJRNI1I DRŽAVA
Ileograd 1(5 Nov —Narodna
vlada Jugoslavije zatražila je od
Sjedinjenih Država oštetu od
0730000 dolara kao naplatu za
jugoslavenske brodove koji su ta-ko
dugo držani u Gornjem Dunavu
Jugoslaviji je nanesena velika šte-ta
time Ito se svojim brodovima
nije mogla služiti u danima kada
su najviše trebali za transportaci- -
ju
Pomanjkanje tih brodova pogo-tovo
se teško osjećalo u prevaža-nju
hrane postradalim krajevima
radi čega je narod patio od glad
jer se hrana nije mogla dovesti na
vrijeme uslijed porušenog saobra-ćaja
Jugoslavija ima pravo tra-žiti
oštetu i sa to što su ti brodo-vi
trunuli za vrijeme dok nisu is-korištavani
pa će bez dvojbe mno-gima
trebati popravci
Zahtjev za oštetu je postavljeni
preko američkog predstavnika u
Beogradu preko kojeg se očekuje
odgovor od američke vlade
IZBORI U RUMUNJSKOJ
19 NOVEMBRA
IUOK DEMOKRATSKIH
PARTIJA
Bukarešt 10 Nov — Na 19 no-vembra
Rumunjska će održavati
izbore za parlamenat Demokrat-ske
partije — komunisti socijal
demokrati liberali i predstavnici
Seljačkog Fronta — osnovali su
demokratski blok i prihvatili za-jednički
program na osnovu kojeg
provode izbornu kampanju Vod-stvo
ovih partija je čvrsto uvjere-no
da će narod listom glasati za
demokratski blok
Po prvi puta u historiji Rumunj-ske
izbori će pe provesti demo-kratski
u punom smislu riječi
Glasati će i žene i vojnici Koliko
je nova Rumunjska proširila poli-tičke
aktivnosti za primjer može
potvrditi to što je 1937 u Iiukare-št- u
bilo oko 100000 glasača dok
ih danas ima 500000
Vlada na čelu sa Petrom Groza
uspostavila je novi zakon kojim se
ukida senat i daje Sira vlast par-lamentu
Isto je ukinut sistem po
kojem pobjednička partija dobiva
40 posto glasova čime automatski
dobiva 26 posto sjedala Svaka
partija će imati pravo samo na
onaj broj poslanika koliko ih na-rod
izabere
dozvole Ako vlada ne ubrza svoj
piogram u izgradnji stanova nije
isključeno da se takvi slučajevi ne-- bi mogli ponoviti
U ostalim točkama programa
povraćenih vojnika delegacija je
zatražila općenitu pvišicu mirovi-ne
naročito za udovice veterana i
onih veterana koji su ostali teško
osakaćeni veću potporu djeci čiji
očevi su poginuli u ratu i druge
pogodnosti
NA SU BILE
ZBOG
London 1C Nov — Rritanki
komandant za vrijeme rata na
Srednjem Istoku maršal Daron
Wilson odaje veliko priznanje Ju-goslavenskim
partizanima pod
vodstvom maršala Tita ističući nji-hov
doprinos u općoj savezničkoj
borbi za pobjedu
U izvještaju ratnom ministar-stvu
Wilson kaže: da je savezničke
operacije na Mediteranu mnogo
olakšala vojska maršala Tita koja
je "zadržavala 16 njemačkih i šest
bugarskih divizija" zajedno sa ve-ćim
brojem ustaških i četničkih
trupa pod nadzorom Nijemaca
Partizanske sile su do 1944 godino
brojile oko 250000 vojnika
Na drugu stranu trupe Draže
Mihajlovića kaže Vilon prešle
su na stranu Nijemaca i saveznici
nisu od njih imali nikakve koristi
NA
PRIPRIIMA SK GLASAČA
MAŠINA
New York 15 Nov — Danas su
nekoje od manjih nacija na ge-neralnom
zasjedanju Ujedinjenih
Nacija otpočele napadom na pravo
veta velike petorice u Vijeću Si-gurno-stL
Napal je počela Australija za
njom je slijedila Kuba pa New
Zealand Filipine Argentina El
Salvador i jos nekoje od manjih
inače u ralu protiv fašizma neak-tivnih
zemalja
U glavnom napadalo se Sovjet-ski
Savez koji da "zlorabi juje pra-vo
veta i tako sprijecava" donaša-nj- e
odluka Vijeća Sigurnosti po že-lji
većine Sovjetski delegat And-rija
Gromyko sjedio je i bez ikak-vog
uzruja van ja slušao napade
sad jedne sad druge manje zemlje
U tim napadima Gromvko je gle-dao
terena za jed-nu
glasaču mašinu putem koje bi
se pokušalo oboriti pravo veta bilo
koje od pet velikih sila Očekuje se
da će Gromvko odgovoriti na na-padaje
tek onda kad se svi protiv-nici
izredaju
Jasno je da su ovi napadi orga-nizirani
Dok se u glavnom napada
Sovjetski Savez zaboravlja se da
su i druge velike sile upotrebile
veto u jednom ili drugom slučaju
se u
Red Lake
Drug Fajdetić iz Red Lake pos-lao
je jučerašnjom poštom poštan-sku
doznačnicu od $ 18000 namje-njeni- h
za šest novih pretplata i os
talo u Novosti
Red Lake je naša mala naseobi-na
gdje naši radnici rade u raznim
okolišnjim majnama Njihov rad i
doprinos Novostima neka posluži
za primjer ostalim našim većim i
manjim naseljima pogotovo nase-ljima
imaju bolje mogućnosti
i pogodnosti da učine dio u
ovoj kampanji Novosti živjeli nai
svijesni majneri iz Red
pPm % rsiW%S""i
TORIJEVCI NA ĆELU SA CHURCHILLOM SPAŠAVAJU
LABURITSKU VLADU
London 15 Nov — Rroj posla-nika
u britanskom parlamentu ko-ji
su nezadovoljni sadanjom vanj
skom politikom laburitske vlade
neprestano raste U raspravi po
pitanju britanskih odnosa prema
Sovjetskom Savezu i drugim zem-ljama
istočne Europe laburiti su
strogo podvojeni
Dok vladini mmistrt a snjima
i torijevci stoje kod da Itri-tanij- a treba i dalje proslijediti
vanjskom politikom kako ju pred-vodi
Devin Hugh Dalton i ostali
poslanici koji su potpisali peticiju
predlažu da se po vanjskim pita-njima
pr dje na onu liniju kakvu
su laburiti zagovarali u toku Iz-borne
kampanje
MARŠAL VVILSON 0 VELIKOM DOPRINOSU
JUGOSLAVIJE TOKOM RATA
SAVEZNIČKE OPERACIJE MEDITERANU OLAK-ŠANE
AKTIVNOSTI JUGOSLAVENSKIH PARTIZANA
NAPADAJ! MALIH NA-CIJA
VETO
podgotavljanje
Ugledajte primjer
fond
koje
svoj
Lake
toga
Dok ovako jedan od najvećih bri-tanskih
komandira sa zahvalnošću
govori o velikim zaslugama koje
su narodi Jugoslavije doprinijeli
savezničkim silama u najtežim da-nima
borbe protiv Hitlerove Nje-mačke
Vinston Churchill koji je
u to vrijeme bio premijer zaborav-lja
taj doprinos i danas protiv Ju
goslavije istupa kao da nije ništa
učinila za pobjedu savezničk"
stvari
Sovjetski Savez ne po-pušta
po pitanju
Dardanela
VIIMKA IIRITANIJA I SJKI)
I ) I A Vfi 0 H A VJ KSTKNR
London 1C Nov — Dritanski
ured vanjskih poslova je obavjeS-te- n da Sovjetski Savez ostaje i
dalje na svom stanovištu po pita-nju
kontrole Dardanelskog tijes- -
naca
U najnovijoj noti sovjetska vla-da
je dala znati da će se pregovori
sa Turskom nastaviti usprkos toga
što se protivi II ritanija i Sjedinje-ne
Države Cijela stvar bila bi već
možda tješena da zapadni savez-nici
ne podstrekuju Tursku da od
bije sovjetski zahtjev
Predstavnici ureda M0 da
vanjskih poslova odbijaju služben
komentare o najnovijoj noti Sov-jetskog
Saveza Dok službena po- litika Britanije stoji iza Turske
predstavnici ureda vanjskih pos-lova
nemogu danas otvoreno istu-pati
protiv sovjetskog zahtjeva
jer je već bez toga nastala oštra
opozicija u parlamentu
U ĆEHOSLOVAČKOJ POGI-NULA
52 RADNIKA
Prag 16 Nov U ugljeniku
kod mjesta Lom sjevero-zapadn- a
Dohemija dogodila se teška nesre- ća u kojoj su poginula 62 radnika
Do nesreće je došlo kada je u ug- ljeniku iznenadno nastala eksplo-zija
zatrpala
London 10 Nov Neprestane
borbe izmedju sila oslobodilačko?
pokreta monarhističkih trupa u
Egejskoj Macedoniji razvijaju se
vrlo nepovoljno po režim u Ateni
Grčka reakcija je upravo iznena-djen- a
njezine trupe nisu u sta-nju
skršiti narodnog otpora
Premijer Saldari optužuje grč
ke komuniste da su se oružanom
silom urotili protiv njegove vlada
a oružje primaju iz susjednih
zemalja na sjeveru" U jednom iz-ješt-aju
vlade ponovno se govori da
partizani na sjeveru primaju orui
je drugu pomoć iz Jugoslavije
To je prosta izmišljotina i lai ko
A A
primili do danas:
ci jugoslavenskih vlasti žanih siti
170
Vol G No 999
NEZADOVOLJSTVO ENGLESKOJ
RADI VANJSKE POLITIKE LABURITA
Mnogi smatraju da je Devina
potrebno neposredno smijeniti i na
njegovo mjesto postaviti onu lič-nost
koja će pojačati britansko sta-novište
u medjunarodnoj suradnji
Ako parlamenat zaista uspije iz-baciti
Devina govori se da bi na
njegovo mjesto mogao doći Hugh
Dalton sadanjl ministar financija
Dalton je jedan od onih koji se
najviše protivi sadanjoj vanjskoj
politici laburitske vlade i koji za-govara
tijesnije odnose sa Sovjet
skim kavezom
Nezadovoljstvo medju članovima
parlamenta se osjeća sve od kada
je održavano zasjedanje Uriton-sko- g
Zanatsko Unijskog Kongresa
gdje je strogo kritizirana vlad
radi svog cjepačkog stanovišta na
Mirovnoj Konferenciji i osudjena
njezina suradnja sa Frankovim re-žimom
u Spanijl Ogorčenje posla-nika
u parlamentu se manifestira-lo
ne samo potpisivanjem peticije
nego i time Sto jedan dio njih nije
htjeo glasati za ovakvu vanjsku
politiku Devina
Interesantno je napomenuti to
da su sa sadanjom vanjskom poli-tikom
laburitske vlade neobično
zadovoljni torijevci na čelu sa
(hurchillom Torijevci brane Devi-na
i traže da Devin i dalje ostane
na svom položaju ministra vanj-ski- h
poslova
Iako je vlada dobila formalno
odobrenje po vanjskoj politici pro-tiv
politike je glasalo 12(5
poslanika 120 ih se sustegnulo i
jedanaest napustilo dvoranu Pre-ma
tome za odobrenje vanjske po-litike
sadanjc vlade glasovalo je
tek 32 posto od 390 članova par
lamenta
U Velikoj Dritaniji zavladala je
ozbiljna zabrinutost člano-vima
laburitske partije se
veliko nezadovoljstvo dok zanat-sko
unijski pokret oštro osudjuje
vladu i traži neposrednu promjenu
u britanskoj vanjskoj politici
KRIZA U BELGIJSKOJ
VLAD!
KOMUNISTI ISTUPIM
VLADE
IZ
Druselj 16 Nov — četvorka
komunistički ministara istupilo
je iz koalicione vlade u IlelgijL Is-tupili
su iz protesta što je parla- -
britanskog ' mnat Pl!og Jedno od
i
—
i izlaze
—
i
i
i
r
i
pet podpredsjedničkih mjesta zau-zme
vodja Komunističke Partije
Julien Lahaut
Komunistima je time nanesena
nepravda jer i njih pripada jedno
podpredsjedničko mjesto tim vise
što njihova partija ima velike usl-uge
u političke --n životu Belgije
Oni traže da se ova nepravda is-pravi
Istupom komunističkih minista-ra
u vladi je nastala kriza za koju
snosi odgovornost beligijtka reak-cija
pod čijim pritiskom je parla-menat
odbio predlog To je već Še-sta
kriza u belgijskoj vladi od svr-šetka
rata i svaki put su krizu
prouzročili reakcionarni elementi
koji ne žele suradnje sa komunisti-ma
Neprestani narodni otpor u
Grčkoj zabrinjuje grčke vlastodršce
GRČKI MONARHO-FAŠIST- I DA ZBACE ODGOVORNOST SA
SEBE BACAJU KRIVICU NA SUSJEDE
Sto
"da
režimu se hoće time opravdati svo-ju
nemoć u rješavanju unutarnjih
problema i pogoršati odnose izme-dju
Grčke i Jugoslavije
Medjutim u Ateni je zavladala
duboka zabrinutost Posljednjih
dana održano je nekoliko posebnih
sastanaka vlade po pitanju kako
spriječiti borbe na sjeveru i ublaži- -
u suunciju uspostavljeno je po-Peb- no ministarstvo koje će vodrtl
računa samo o prilikama na sjeve-ru
Ministarstvu su stavljene na
raspolaganje nove sile oružja 1
vojske za kršenje narodnog otpora
Na svakom kojeg puduzm!
grčka reakcija se ujk sevjVtn
ju su već jednoć pobili predtavni-- ' sa predstavnicima britanskih oru
Grčkom
vladine
Medju
osjeća
koraku