000559 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4
Najludji delegat na Sedmoj
konvenciji Zajednice
Na sedmoj konvenciji bilo je
svakakvih delegata i delegatica
Bilo je dobrih i zlih pametnih i
bedastih ali od svih najludji i
najbučniji bio je Ivan L Herceg
iz Toronta
Ne kažem to samo ja To će am
kazati velika većina delegata s
jedne i druge strane 8 lijevice i
s desnice Takvog delegata još
konvencija Zajednice nije vidjela
i nedaj bože da ga ikada više vidi
Takvi &e ne radjaju svaki dan a
kad se rode razlikuju se od osta-lih
Lični opis: uši velike vrat iste-gnut
pogled tup Šiljast nos rame-na
na toranj glas pištav kad go-vori
blizu tebe misliš da kiša pada
napola ćelav Vrline: hvalisav
brbljav užasno ambiciozan laž- -
"VETKKINAir - u nastupu usta-ško- g
ludila na konvenciji
Ijiv nepristojan odan ustaša Ta-kav
je eto pa što mu tko može
Članovi njegove organizacije vele
da kad ga trpi bog da ga moraju
trpjeti i oni
Meni je prvih dana konvencije
upao u oči Nisam ga nikada prije
poznavao Zapravo upoznao sam
ga na prvom zasjedanju Sjeo ona-ko
zvrkast kako je u prve klupe
da bude pri ruci onom mikrofonu
koji mu e bio priljepio a ruke
prvih dana
0 Zajednici nema pojma čuo
sam i čitao prije konvencije da je
jednom bio "ispao" iz Zajednice
radi toga što da je htjeo biti bo-lestan
a zdrav je bio Nema poj-ma
o pravilima Zajednice kao ni
juino-afričk- a iaba o Sjevernom
polu Nema pojma o proceduri kon-vencija
o redu i pristojnosti Ni-5t- a
u njemu nema ljudskog osim
Ito liči na čovjeka Kad govori ne
samo da neznaš što govori nego
ga nemožeš ni razumjeti Uh onaj
pištavi glasić ono nervozno hvata-nje
mikrofona ono skakanje k mi-krofonu
ono prijetenje sa prstom
predsjedateljstvu ono nervozno
prebacivanje noge na nogu griska-nj- e
usnica šaputanje i švrljanje
po dvorani — nikada Sedma kon-vencija
neće zaboraviti
Evo vam par primjera njegovog
ustaškog ludovanja samo da fe
uvjerite i da ne rečete da sam se
ja smislio Dilo je to onda kad
je delegat Kostelić inače ratni
veteran po naputku Milana Pe-tra- ka
govorio o delegatu Justizu
da ga konvencija ne primi jer da
se Justiz "ogriješio" o američke
zakone i kongres dopalo se to Her-cegu
pak će on brže bolje da podu-pre
Kostelića zgrabi onaj mikro-fon
i bez da traži riječ — Jer on
nikada riječi ni tražio nije — pak
će: "brate predsjednice ja podu-pirem
predlog našega veteri-nara
jer on je veterinar bio
u američku ojKu pače znati šio
PETAR ŠEGEDIN
ESdtagf R
13
na
njega
—
hf
Tiefe
stihove
sve
na bijaie
sve
govori" Ih-oran-a se od
smijeha je toga
ustao ga više zvao
već Na ovu
njegovu
mu je čini
brate Hercegu o
već o Na
to će da on "pozna" latin-ski
i da je to Na
smijali smo se od srca još jednom
i zajedno s
ramenima
Ima više takvih o
je jednom
delegat Kružić govorio o
kako bi
cenzuru negirali
slobodne štampe Americi Vete-rinar
Herceg je upao: "Zajedničar
slobodna štampa" mi se
da je bio iz
ga udario po ra-menu
pokazao mu na
lutnje
Za vrijeme jedne oštre
o pravila
Veterinar će mene
je da branim točku
četvrtu jer u
politika a mi nećemo nikakve
u koju
zastupa naš mučenik" Rečeno mu
je da je onda to politika a on će
"jok ako je vama nama Mu
čenik politika mučenik je
a je mučenik" Kad je
govorio o "mučeniku" mislio je na
Mačka
Od urednika Zajedničara je za
vrijeme rasprave tražio da piše
protiv Jugoslavije jer ako
pisati protiv Jugoslavije on Her-ceg
čitati Zajedničara
mu je kaže "bolje ovdje ika-da
igdje Nikada i više
dobiti ono Sto ima ovdje pa bez
obzira tko došao na vlast" Netko
mu podvali: zar ni onda da dodje
Maček? Ništa odgovorio Jer
Je vidio da je otplivao
Jednom je zatražio od
da one koji su pomagali Ju-goslaviju
i protivio da na-šem
narodu u Kanadi oda bilo ka-kvo
da je dobra učinio
za naš narod u kraju Ali ovako ni-su
mislili drugi je rad naš
u Kanadi odobren i prikazan kao
primjer
Za vrijeme rasprave o
ili nelojalnosti" pojedinih dele-gata
na Herceg je ustao
"Ponosan sam da sam
gradjanin Kanade ali ipak bi volio
da nam gradjanin Amerike"
sam zapisničara da ovo uve-de
u zapisnik ali ne sjećam jeli
uveo ili nije Vidjet ćemo kad za-pisnik
dodje
Nije to sve Za vrijeme štrajka
— jer i on je bio na štrajku protiv
Zajednice — su delegati
u hotelu na vjernost
zastavi Pitsburška štam
-- pa je tu sliku kako de-legati
ruke Na toj se
vidi i nekoliko kanadskih delegata
kaiu da su gradjani Kanade
a i ako su dignuli ruku na vjernost
američkoj zastavi Medju bio
je i veterinar
U kratko delegat na
Zajednice bio je
Herceg Američki delegati su nas
pitali da ako ima još ovakvih u
Kanadi Hekli smo im da je taj
došao iz širokog Brijega da "go-vori"
latinski bolje hrvatski
da je po "zanimanju"
a po ustaša
Ovoliko sam napmati tek
da se članstvo Odsjeka f50 iz To-ronta
uvjeri tko ga je zastupao
eisiens
— Kakva gluposti Što me goni ovdje?!
— za sebe Ratko gledajua u
starca sa čudno gadljivim zanimanjem
Opažao je sve njemu no nikako nije
mogao da ukupnost tih detalja na neki
način osmisli osjećao je samo užasan
gadjenja koji je prouzrokovao posve
raošnje nepovjerenje i odvratnost prema
ovom ispred
Die Frange seheint klein
Fur einen das Wort so
verachtet
Der weit entfemt von allem Schein
Nur in der Wesen trachtet
Govorio je Arturo odgovarajući
sam sebi umjesto Ratka
Ratko je pogledao staroga s tračkom
nekog čudjenja i izgledalo je na tre-nutak
čak i zabrinuto ali se to izgu-bilo
i njegovu licu opet ona
ista neodredjenost nejasnost iz koje je
bar donekle iskusan poznavalac ljudi
mogao uvijek očekivati ovakovi iz
prolamala
Kad god poslije
nitko nije Her- - J
cegom eterinarom
primjedbu predsjednik
konvencije mi se odgo-vorio:
nije riječ
živinarima veteranima
Herceg:
jezik stejedno
predsjednikom sleg-nuli
s
zgodacija na-šem
"veterinaru" Kad
Zajedni-čaru
opisujući staljajući
Zajedničara pravo
u
nije čini
Mato Orešković La-ckawa-ne
koji je
i usnama
znak
rasprave
taćki 4 zajedničkih us-tane
pak braćo
članstvo poslalo
točki četiri se brani
po-litike
Zajednici osim one
i
nije
nije na-rod
narod
neće
neće Nje
nego
nije neće
nije
predaleko
konvencije
osudi
se se
priznanje
pak
"lojalno-sti
konvenciji
i kaže:
Za-tražio
se
"prisizali"
(štrajkaši)
američkoj
donijela
dižu elici
koji
tima
najbučniji
konvenciji Ivan
nego
mačekovac
"profesiji"
želio
primijetio
val
čovjeku
mir
der
"Osamli
Trećoj grupi povratnika
priredjen je u Splitu
veličanstven doček
(Prenos sa strane 1)
njihove putove i bio im podstrek
u plemenitom radu za pomoć na-šim
narodima
Dugo očekivani čas povratka na
staro ognjište došao je Nitko ga
nije mogao zaustaviti kao što ne
može ni hod ljudske historije Vje
ra u pobjedu odlučnost za povra-tak
pobijedili su i sada u ovom
času treća grupa naših iseljenika-povratnik- a
iz Kanade i SAD stupa
na tlo naše slobodne i slavne do-movine
Ispred lukobrana bila je postro-jena
četa pionira koji su maha-njem
zastavica pozdravljali očeve
braću roditelje njihovih malih dru-gova
koji ih već godinama željno
očekuju Djeca koja su godinama
žudila za toplim roditeljskim milo
vanjem osjetit će ga sada
Kad je brod pristao uz obalu
oduševljenje je dostiglo vrhunac
a poklici pjesma zvuči partizan-skih
koračnica koje je svirala mu-zika
Doma RM-- e suze stapale su
se u jednu veliku radost
"Domovina domovina zove nas"
— to su bile prve riječi koje su
naši iseljenici uputili narodu Spli-ta
svojoj zemlji Pjesmu je pjevao
ženski iseljenički zbor na brodu
a ona je govorila o ljubavi rado
sti naše braće povratnika
Na svečanoj tribini na kojoj je
stajala velika slika maršala Tita
i paroda "Sretan vam dolazak u
oslobodjenu domovinu" bili su sa-kupljeni
predstavnici narodne vla
sti NF--a JA i RM predstavnici
sindikata frontovskih i masovnih
organizacija
Od predstavnika narodne vlasti
bili su prisutni: u ime Savezne
vlade Pavle Pavlović ministar ra-da
vlade Nil Hrvatske Alojz Valc-či- ć
u ime Ministarstva rada Sa-vezne
vlade dr Dranko Tica i dr
Nikola Lalić u ime Oblasnog NO-- a
za Dalmaciju tajnik Marin Cctinić
u ime Gradskog NO-- a tajnik Ivo
Raić
Nakon što Je brod "Radnik" pri-stao
uz obalu muzika Doma RM-- c
odsvirala Je himnu "Hoj Slaveni"
uz
FNR Jugoslaviji maršalu Titu
bratstvu i jedinstvu naših naroda
slijedili su pozdravni govori pred-stavnika
narodne vlasti i sindi-kata
i kako na Sedmoj konvenciji
Još jednu pa ću završiti Za vri
jeme štrajka tj jedan dan prije
nego će ustaško-mačekovs- ki blok
na štrajk protiv Zajednice ustaša
Herceg zajedno sa još nekojima
koji su znali o čemu se radi posli
su kod blagajnika i podignuli vi-soki
predujam na račun svojih dne
vnica To su podignuli jer su se
braća pobojala da će ostati krat-kih
rukava kad napuste konvenciju
očekujući da će državni komišio-ne- r
zabraniti svaku isplatu Izgle-da
da je Ivica iz bedakove tuže ali
kako vidimo nije Postarao se on
za svoju dnevnicu prije nibriga ga
za koju su zaveli
Ovdje donašam i jednu sliku sa
da se čitaoci uvjere o
divljačkom izgledu torontovskog
veterinara a kad vremena
još ću se s njim pozabaviti
Srećko
eUESK
razi su uznemirujući
— Ja sam Ratko da posve obični Ra-tko
i to je baš ono najgluplje što sam
posve obični Ratko — i kroz te riječi
dao svom licu posve smrknut izraz oči-gledno
u suprotnosti s onim koji se dosad
na njemu pojavljivao Valjda su ti nje-mački
stihovi koje je s odvratnošću na-stojao
prečuti da se to stari hoće
na neki način spasiti u dekoraciju izvali
tu promjenu i on je već ljutito nastavio:
— Vama se nikada nije činilo da upravo
oni najobičniji jednostavni ali ne ito
govorim najmizerniji dogadjaji imaju
pravo teško Ah mjere mjerel — pre-kine
se ljutito Ratko — Sto? I Zar ja mi-slim
govoriti večeras s vama ozbiljno?!
Ha ha ha U čemu je moja ozbilj-nost?!
Na čemu se ona očituje?! — pitao
se strogo i posve tiho Ratko tako da ga
sigurno stari Arturo nije ni čuo — Mene
su stvorili na ovoj zemlji posve slučajno!
An što vi o tome znate? — se
k starom Arturu ponešto podrugljivo i
ne čekajući odgovora nastavi: — Da da
NOVOSTI Subota 13 decembra 1947
Ratne dobiti američkih
monopola
(Prenos sa strane 2) za vodjenje rata protiv saveznika
pet američkih kompanija prema-šila
je srednju godišnju dobit iz
193C— 1939 godine za preko 10 pu
ta dobit 34 kompanije za deset
puta a dobit 48 kompanija za tri
Ipak treba imati u vidu da sve
navedene činjenice koje pokazuju
basnoslovni porast bogatstava ak- -
donerskih društava Sjedinjenih
Država nisu potpuno točne Mono-poli
ne vole objavljivati brojeve
svojih prihoda Ali čak i ovi bro-jevi
dosta jasno pokazuju za koga
je rat bio dobitak
Drugi svjetski rat još je u većoj
mjeri nego prvi ubrzao proces kon-centracije
proizvodnje i koncent-racije
i centralizacije kapitala Pri-silna
kartelizacija pojačanje kon
kurencije smanjenje snabdijeva-nja
onih grana industrije koje ne
rade za rat potrebnim sirovinama
orudjem 1 radnom snagom snab
dijevanje krupnih poduzeća koja
rade za vojsku (sistem "priorite-ta")
ogromna potražnja visoke
cijene i konačno vladine narudžbe
i subsidije i predaja državnih na-rudžbi
najkrupnijim monopolima
— sve je to pomoglo ovu tenden-ciju
100 korporacija dobilo je
672% od svih ratnih narudžbi Sje
dinjenih Država u sumi od 173 mi-lijarde
dolara što im je donijelo
kolosalnu dobit Vlada je podigla
2C00 krupnih tvornica u cijeni od
preko 15 milijardi dolara koje su
za vrijeme rata cksploatira'e pri-vatne
tvrdke a nakon svršetka
rata kupili su ih monopoli u bes-cjenje
Shermanov zakon i drugi protu-trustovs- ki
zakoni koji su i za vri-jeme
mira bili samo na papiru
za vrijeme rala bili su sasvim za
boravljeni Za vrijeme rata zatvo-reno
je preko 2 miliona srednjih
i sitnih poduzeća U isto vrijeme
broj tvrtka sa preko 10000 rad-nika
povećao se-- od 49 na 344 a
broj radnika zaposlenih u njima
Je od 14 miliona na 51
milion ljudi Rat je upravo basno-slovno
obogatio američku financij-sku
oligarhiju Ako je 1941 godi
ne bilo 32 gigantske kompanije s
aktivom od preko 1 milijardu do-lara
već 1914 godine broj kompa-nija-milijarde- ra
popeo se na 40
poslije toga burno klicanje Sada "Ponornici Sjedinjenih Dr
štalu raju
konvencije
dobijem
držeći
obrati on
puta
porastao
žava potpuno gospodari 8 najkrup
nijih grupa financijskog kapitala
— "porodične" grupe Morgana
Kuhn Loeba Rockfellera Mellonn
i du Ponta i tri lokalne grupe: u
Chicagu Clevelandu i Bostonu Bo-gatstvo
ove Šačice multimilionera
je kolosalno Lični imetak poro-dice
Rockfeller na primjer pre-mašuje
25 milijarde dolara Akti-ve
kompanija koje kontrolira gru-pa
Morgan iznosile su 77C mili-jarde
dolara a one koju kontrolira
grupa Kuhn Loeb — 109 milijardi
dolara i t d Vlast ovih najistak-nutijih
predstavnika američkog
kapitala potpuno Je neograničena i
bez kontrole
Tako je "sklapao poslove" u
ratu američki monopolistički kapi-tal
Pri tome njegovi najkrupniji
predstavnici nisu se gadili ni naj-crnjih
i najprljavijih metoda za
isisavanje profita Oni su se svom
snagom protivili stvaranju drugog
fronta produžavali su suradjivati
s njemačkim i drugim neprijatelj-skim
kartelima i čak su pomagali
hitlerovsku vojsku ratnim materi-jalom
Preko Pirinejskog poluoto-ka
uz pomoć Franka hitlerovcl su
dobivali iz Amerike strateške siro-vino
i drugi materijal potreban
i ne trebam odgovora ta znam za va3
je to pitanje časti ponosa diskrecije a
za mene je postalo Ah fuj Pa
zato sam i ovdje! — rekao on samom
sebi i ušutio na nekoliko trenutaka zatim
ponovno pogledao staroga i rekao mrko:
— Ne ne morate se bojati ne držim ja
toliko do toga to nije važno! To uistinu
nije važno jer jer će se možda tu u va-šem
susjedstvu roditi i moj sin ili kćerka
ha ha ha — nasmijao se neočeki-vano
žalosno Ratko --— Ha ha ha eto i
zato to nije važnol Fuj kakve smo svi
mizerije nikuda od sebe nikuda a drži-mo
se pametni mudri Medjutim pu-žem- o
uz zemlju uz sebe samoga svi svi
bez razlike kao gRste BHzu zemlji
blizu sebi I Ah — uzdahnuo s mukom
Ratko — I narasti će ove kao i vi i ja i
svima će to biti jasno i razumljivo čak
i mom drugu Srećku no najtragičnije je
što sam uvjeren da će to i njoj samoj biti
jasno shvatljivo obično Zašto njoj a
možda bude on Eto pit će juhu i mislit
će on ili ona kako se morao roditi i
kako se rodio i zatim će me blagoslivljati
i poštovati Čujete li poštovati! Samo eto
meni meni nije jasno ja pravim eksperi-mente
Jer mnogima nije tako rekuć
jasno no njima je samo literarno neja-sno
ali ja ja sam naivčina i sve sam
ozbiljno shvatio ! Čujete li vi vi moj
Poznati su isto tako ugovori-pa- -
tenti izmedju Du Pont i I G Far-benindust- rie
izmedju Standard
Oila of New Jersey i I G Ferben-industr- ie
izmedju General Electric
Companjr i Krupp Bausch i i Lomb
Optical Company i Karl Zeiss i
drugih
Svršetak drugog svjetskog rata
postavio je pred američke mono-pole
vrlo oštro pitanje da li će im
uspjeti da i poslije rata sačuvaju
basnoslovne dobitke ratnih godina
Poslije rata dioničari Vall Streeta
stali su primjenjivati najrazliči-tij- e
metode izbijanja visokih pro- fita Medju tim metodama je um-jetno
povišenje cijena na unutra-šnjem
tržištu privremeno čuvanje
robe u skladištima širenje vanjske
ekonomske ekspanzije potpuno pri- -
Iagodjenje izvozno-uvozn- e politike
interesima "big businessa"
Da bi sačuvao i još povećao
svoja bogatstva američki monopo-listič- ki
kapital preko svojih poli-tičkih
trubadura razduvava brb- -
! _ _ __„ 1 anje o mu zeee aa i 22 23 IIrvatskom
cieiueiue rame eKonomiKe aa osi-gura
nastavak državnih narudžbi
i dotacija i novo bogaćenje na rat-nim
narudžbama
Tijesne veze monopola sa mini-strima
članovima kongresa i dru-gim
službenim licima pomogle su
tome da je krupnom kapitalu Sje-dinjenih
Država uspjelo da ne sa-mo
zadrži svoje pozicije i utjecaj
u zemlji nego da ih još više
raširi Vladina politika obrane pri-vilegija
monopola osigurala im je
porast poslijeratnih profita bez
prethodnika čak i u povijesti Sje-dinjenih
Država
1945 godine poslije uplate pore-za
ovi profiti iznosili su 9 mili-jardi
dolara 194C godine — 12
milijardi a 1947 godine oni će
prema predvidjenim računima iz-nositi
preko 15 milijardi dolara
Na taj način ostali su Jako daleko
dobici posljednje godine takozva-nog
"prosperiteta" (107 milijardi
dolara) i najviših dobiti iz vremena
rata u 1943 godini (122 milijarde
dolara)
Neobično visoke poslijeratne do-biti
američkih monopola pojava su
svakako privremene konjunkture
Poslije prvog svjetskog rata oni
su takodjer neko vrijeme stajali
na visokom stupnju a zatim su
katastrofalno padali za vrijeme
kriza i depresija Ratnom bukom
naoružavanjem razvijanjem onih
grana ratne industrije koje osigu-ravaju
velike dobiti američki mo-nopoli
pokušavaju da se spasu od
ove opasnosti Nije slučajno zato u
sramnom spisku najbješnjih pod-streka- ča rata koji je Iznio A J
Visinski u svom govoru na plenar-nom
zasjedanju Generalne skup-štine
18 rujna ogromna većina
slugu najkrupnijih trgovačko-indu-strijski- h
i financijskih trustova i
koncerna i sindikata
Ratnu buku prati porast držav-nog
budžeta a naročito financira
nja naoružanja Drže se i dalje
ogromne oružane snage provodi se
militarizacija cijele zemlje Gene-rali
i admirali zauzimaju diplomat-ska
administrativna i druga mje-sta
Oni gospodare u atomskoj ko-misiji
potičući atomsku diploma-ciju
Bivši član donjeg doma De Lacy
rekao Je: "šačica korporacija i ša-čica
bogataša jako se obogatila na
radu potresima i krvi u ovom
ratu Zato se ne treba čuditi što
OBJAVU
Windsor Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
priredjuje veliki koncert u
nedjelju 21 decembra u čehoslova-čko- m
domu Početak u 8 sati na
večer Ovaj koncert je namjenjen
u korist naSe novčane kvote u kam-panji
Novosti
Program će biti prvoklasni U
njemu će uzeti učešća omladinski
mješoviti tamburaški zbor "Plavi
Jadran" pjevati će duet omladin
ke S Marohnić i A Studak ~vio-dj- er
će kod nas gostovati Viktori-j- a
Rudić član glasovite tamburice
orkestra "Duquesne" Ovaj cijeli
program biti će pod vodstvom uči-telja
muzike druga S Studak
Glavnog govornika objaviti će-mo
istog dana preko radia
Vancouver B C
Jugoslavenski bazar održava se
sačuva- - decembra u
prosvjetnom domu Bazar prire-djuj- u
naše tri mjesne organizaci-je:
Hrvatski Prosvjetni dom Srp-ski
prosvjetni dom i Zveza Kanad-skih
Slovencev Sedamdeset posto
čistog prihoda Ide u -- korist reče-nih
organizacija a ostalih 25 ide
za pomoć nezbrinutoj djeci u rod
noj domovini
Na bazaru će biti raznih pred-meta
za kupiti plesa i ostale za-bave
Umoljavaju se svi Jugosla-veni
da posjete ovu našu zajedni-čku
priredbu
BELGIJANCI NEĆE
KRALJA
Brusseles Dec 13 — Jučer je
u belgijskom parlamentu vodjena
živa rasprava po predlogu da 11
da se bivši kralj Belgije Leopold
vrati ponovno na prijestolje ili ne
Poslije odulje debate usvojen je
predlog premijera Spaaka da se
pitanje kralja ostavi po strani u
sadanjim vremenima Za taj pred-log
glasala su 152 poslanika Za
predlog da se kralj smjesta dobavi
u Belgiju glasala su 32 poslanika
Za povratak kralja glasali su
u glavnom kršćanski socijalisti
koji su za povratak kralja i za
zabranu prava glasa ženama
im se rat svidja i što žele novi
rat"
Obuzdati potpaljivače rata za-tvoriti
usta propagatorima novog
rata — to sada traži napredna
javnost svih zemalja
A Sarapof
m
♦V A
Cm
WA 9294 —
stvoritelju ja sam veliki i glupi eksperi-mentato- r
ja sam veliki i što je najvaž-nije
bezgranični eksperimentator On
ne razumije jasno on ništa ne razumije
to vidim — izustio Ratko za sebe ali toli-ko
glasno da je Arturo mogao čuti svaku
pojedinu riječ — Vidite ja sam nekada
još mlad jako mlad pitao boga svaku
večer i on nije htio odgovoriti Ako sam
ja vikao u šumama (molim ovo u šuma-ma
nikako literarno!) za njim a on nije
htio da ga čujem jer šum šume Ah
ostavimo to ali zatim sam počeo ekspe-rimentirati
s njim pa sam i ubio da bih
ga kušao Vi to ne vjerujete?! A kada
eksperimentiram sa svačim: eto sa trun-kom
drveta ispod pile sa dlačicom vune
na svom odijelu Ah da mi je da samo
mogu izolirati jedan elektron I tako
da da pored tom jedinkom osamljenom
užasno osamljenom u prostoru medju
zvijezdama (ja upravo mislim na grozne
prostore Mliječnog puta i drugih magli-ca)
da ga tu mogu iskušati Ali ja
znam da je sve to mit ili kako se ono
kaže projekcija vlastitih želja Mutim
se mutim se ali baš radi toga ja stojim
i mislim da imam pravo posve pravo!
— pred dlačicom na cesti pred rupicom
u zidu kao pred bogom Ja sam slab
jako slab i mogao bih plakati a vi se
mene bojite — Ratko je stao pogle
Montreal Que
Odsjek 739 HBZ održava svoju
redovitu sjednicu na 21 decembra
u 2 sata poslije podne u Jugosla-venskom
domu Pošto će ovo biti
posljednja sjednica ove godine a
takodjer će biti učinjene pripreme
za godišnju sjednicu potrebno je
da svi članovi budu prisutni
Port Coltiorne Ont
Odsjek 816 HBZ održavati će
6voju redovitu i godišnju sjednicu
u nedjelju 21 decembra u 7 sati
na večer kod brata Sorića 35 Ki-lav
St W Pošto se slabo posje-ćuju
redovite sjednice vrlo Je va-žno
da sve članstvo bude prisutno
na godišnjoj sjednici jer & se
birati novi odbor
Hamilton Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održava svoje prvo ovojesen-sk- o
predavanje u utorak 16 de
cembra u 7 sati na večer Tema
predavanja će biti "Petogodišnji
plan" Pozivaju se svi Hrvati Srbi
i Slovenci da posjete ovo važno
predavanje ili kolektivno čitanje
Diskusija i pitanja su dozvoljena
Predavanje će biti u Partizan-skom
domu
Predavanje u Torontu
Dolazećeg utorka na večer 16
decembra održavati će se prvo
zajedničko predavanje ove zime
Predavanje Je organizirano po hr-vatskom
srpskom i slovenskom
pokretu u ovom mjestu
Tema predavanja: Organizacioni
problemi i druga iseljenička pita
nja Predavač glavni urednik No-vosti
drug Marijan Kružić
Umoljavaju se svi članovi naših
triju bratskih Saveza kao i drugi
Jugoslavenski iseljenici u Torontu
i okolici da prisustvuju ovom vrlo
važnom predavanju ove zime Pi-tanja
i diskusija dozvoljena
Zajednički odbor
Vancouver B C
Odsjek 787 HBZ održavati ćo
svoju godišnju zabavu sa plesom
i zakuskom na 30 decembra u Hr-vatskom
prosvjetnom domu Poče-tak
u 830 sati na večer
Pošto je ovo godišnja zabava
našeg odsjeka pozivaju se svi čla-novi
i prijatelji da ju posjete £?006Vttt$£0e}0&999?999V&t'9i'{
FURCOAT SALE -- 9900
Moutoa seal i coney
Prodaja u gotovom ili na isplatu
REL1ABLE FUR GO
568 Queen St W Toronto
Otvoreno do 9 sati na večer
li
I
1
dao Artura koji se bio na neki način
snašao i već sjeo za svoj stol Odjednom
se Ratku objasnio da on tu bunca go-vori
i skoro već plače a da ga taj stari
i ne sluša Pogledao ga i vidjevši na nje-govom
licu samodopadan čak i superio-ran
izraz čovjeka koji s visine gleda na
nekoga kojemu treba dati savjeta uskipi
pakašću: — No vi vi niste slab ha ha
ha vi ste jak prodoran a ipak ćete s
uznemiriti ako vas sjetim da eto kao
takav kao takav starčić što ono ito mo-lim
vas pa ja to ni kazati ne znam radite
s ovim cvijećem — pokaza on na vazu
s lijeve strane Arturove — Zar ne ta eto
vi već dršćete No za boga za boga pa
i jedna svakodnevna dlačica je jednako
tako važna kao i vata vaša No što
je to što vi radite s tim cvijećem?!
Vi šutite dobro pa svejedno je jer iona-ko
Je sve jedno: važno ili nevažno —
isto! I to da sam ja vaš sin slučajnosti
Zar ne to je istina ta svi to žapcu a i
ona moja majka mi je to rekla pred ne-koliko
vremena No recite zar je to
važno kada se posjeduje viša misao to
je lukavije i 2a publiku! No aa nas je
važno imati misao zar ne?! Jer imati mi-sao
znači biti a kad već jesi 20Š+0 da
je nešto bolje a nešto gore više IH fii-ž- e
(KONAC)
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, December 13, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-12-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001160 |
Description
| Title | 000559 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRANA 4 Najludji delegat na Sedmoj konvenciji Zajednice Na sedmoj konvenciji bilo je svakakvih delegata i delegatica Bilo je dobrih i zlih pametnih i bedastih ali od svih najludji i najbučniji bio je Ivan L Herceg iz Toronta Ne kažem to samo ja To će am kazati velika većina delegata s jedne i druge strane 8 lijevice i s desnice Takvog delegata još konvencija Zajednice nije vidjela i nedaj bože da ga ikada više vidi Takvi &e ne radjaju svaki dan a kad se rode razlikuju se od osta-lih Lični opis: uši velike vrat iste-gnut pogled tup Šiljast nos rame-na na toranj glas pištav kad go-vori blizu tebe misliš da kiša pada napola ćelav Vrline: hvalisav brbljav užasno ambiciozan laž- - "VETKKINAir - u nastupu usta-ško- g ludila na konvenciji Ijiv nepristojan odan ustaša Ta-kav je eto pa što mu tko može Članovi njegove organizacije vele da kad ga trpi bog da ga moraju trpjeti i oni Meni je prvih dana konvencije upao u oči Nisam ga nikada prije poznavao Zapravo upoznao sam ga na prvom zasjedanju Sjeo ona-ko zvrkast kako je u prve klupe da bude pri ruci onom mikrofonu koji mu e bio priljepio a ruke prvih dana 0 Zajednici nema pojma čuo sam i čitao prije konvencije da je jednom bio "ispao" iz Zajednice radi toga što da je htjeo biti bo-lestan a zdrav je bio Nema poj-ma o pravilima Zajednice kao ni juino-afričk- a iaba o Sjevernom polu Nema pojma o proceduri kon-vencija o redu i pristojnosti Ni-5t- a u njemu nema ljudskog osim Ito liči na čovjeka Kad govori ne samo da neznaš što govori nego ga nemožeš ni razumjeti Uh onaj pištavi glasić ono nervozno hvata-nje mikrofona ono skakanje k mi-krofonu ono prijetenje sa prstom predsjedateljstvu ono nervozno prebacivanje noge na nogu griska-nj- e usnica šaputanje i švrljanje po dvorani — nikada Sedma kon-vencija neće zaboraviti Evo vam par primjera njegovog ustaškog ludovanja samo da fe uvjerite i da ne rečete da sam se ja smislio Dilo je to onda kad je delegat Kostelić inače ratni veteran po naputku Milana Pe-tra- ka govorio o delegatu Justizu da ga konvencija ne primi jer da se Justiz "ogriješio" o američke zakone i kongres dopalo se to Her-cegu pak će on brže bolje da podu-pre Kostelića zgrabi onaj mikro-fon i bez da traži riječ — Jer on nikada riječi ni tražio nije — pak će: "brate predsjednice ja podu-pirem predlog našega veteri-nara jer on je veterinar bio u američku ojKu pače znati šio PETAR ŠEGEDIN ESdtagf R 13 na njega — hf Tiefe stihove sve na bijaie sve govori" Ih-oran-a se od smijeha je toga ustao ga više zvao već Na ovu njegovu mu je čini brate Hercegu o već o Na to će da on "pozna" latin-ski i da je to Na smijali smo se od srca još jednom i zajedno s ramenima Ima više takvih o je jednom delegat Kružić govorio o kako bi cenzuru negirali slobodne štampe Americi Vete-rinar Herceg je upao: "Zajedničar slobodna štampa" mi se da je bio iz ga udario po ra-menu pokazao mu na lutnje Za vrijeme jedne oštre o pravila Veterinar će mene je da branim točku četvrtu jer u politika a mi nećemo nikakve u koju zastupa naš mučenik" Rečeno mu je da je onda to politika a on će "jok ako je vama nama Mu čenik politika mučenik je a je mučenik" Kad je govorio o "mučeniku" mislio je na Mačka Od urednika Zajedničara je za vrijeme rasprave tražio da piše protiv Jugoslavije jer ako pisati protiv Jugoslavije on Her-ceg čitati Zajedničara mu je kaže "bolje ovdje ika-da igdje Nikada i više dobiti ono Sto ima ovdje pa bez obzira tko došao na vlast" Netko mu podvali: zar ni onda da dodje Maček? Ništa odgovorio Jer Je vidio da je otplivao Jednom je zatražio od da one koji su pomagali Ju-goslaviju i protivio da na-šem narodu u Kanadi oda bilo ka-kvo da je dobra učinio za naš narod u kraju Ali ovako ni-su mislili drugi je rad naš u Kanadi odobren i prikazan kao primjer Za vrijeme rasprave o ili nelojalnosti" pojedinih dele-gata na Herceg je ustao "Ponosan sam da sam gradjanin Kanade ali ipak bi volio da nam gradjanin Amerike" sam zapisničara da ovo uve-de u zapisnik ali ne sjećam jeli uveo ili nije Vidjet ćemo kad za-pisnik dodje Nije to sve Za vrijeme štrajka — jer i on je bio na štrajku protiv Zajednice — su delegati u hotelu na vjernost zastavi Pitsburška štam -- pa je tu sliku kako de-legati ruke Na toj se vidi i nekoliko kanadskih delegata kaiu da su gradjani Kanade a i ako su dignuli ruku na vjernost američkoj zastavi Medju bio je i veterinar U kratko delegat na Zajednice bio je Herceg Američki delegati su nas pitali da ako ima još ovakvih u Kanadi Hekli smo im da je taj došao iz širokog Brijega da "go-vori" latinski bolje hrvatski da je po "zanimanju" a po ustaša Ovoliko sam napmati tek da se članstvo Odsjeka f50 iz To-ronta uvjeri tko ga je zastupao eisiens — Kakva gluposti Što me goni ovdje?! — za sebe Ratko gledajua u starca sa čudno gadljivim zanimanjem Opažao je sve njemu no nikako nije mogao da ukupnost tih detalja na neki način osmisli osjećao je samo užasan gadjenja koji je prouzrokovao posve raošnje nepovjerenje i odvratnost prema ovom ispred Die Frange seheint klein Fur einen das Wort so verachtet Der weit entfemt von allem Schein Nur in der Wesen trachtet Govorio je Arturo odgovarajući sam sebi umjesto Ratka Ratko je pogledao staroga s tračkom nekog čudjenja i izgledalo je na tre-nutak čak i zabrinuto ali se to izgu-bilo i njegovu licu opet ona ista neodredjenost nejasnost iz koje je bar donekle iskusan poznavalac ljudi mogao uvijek očekivati ovakovi iz prolamala Kad god poslije nitko nije Her- - J cegom eterinarom primjedbu predsjednik konvencije mi se odgo-vorio: nije riječ živinarima veteranima Herceg: jezik stejedno predsjednikom sleg-nuli s zgodacija na-šem "veterinaru" Kad Zajedni-čaru opisujući staljajući Zajedničara pravo u nije čini Mato Orešković La-ckawa-ne koji je i usnama znak rasprave taćki 4 zajedničkih us-tane pak braćo članstvo poslalo točki četiri se brani po-litike Zajednici osim one i nije nije na-rod narod neće neće Nje nego nije neće nije predaleko konvencije osudi se se priznanje pak "lojalno-sti konvenciji i kaže: Za-tražio se "prisizali" (štrajkaši) američkoj donijela dižu elici koji tima najbučniji konvenciji Ivan nego mačekovac "profesiji" želio primijetio val čovjeku mir der "Osamli Trećoj grupi povratnika priredjen je u Splitu veličanstven doček (Prenos sa strane 1) njihove putove i bio im podstrek u plemenitom radu za pomoć na-šim narodima Dugo očekivani čas povratka na staro ognjište došao je Nitko ga nije mogao zaustaviti kao što ne može ni hod ljudske historije Vje ra u pobjedu odlučnost za povra-tak pobijedili su i sada u ovom času treća grupa naših iseljenika-povratnik- a iz Kanade i SAD stupa na tlo naše slobodne i slavne do-movine Ispred lukobrana bila je postro-jena četa pionira koji su maha-njem zastavica pozdravljali očeve braću roditelje njihovih malih dru-gova koji ih već godinama željno očekuju Djeca koja su godinama žudila za toplim roditeljskim milo vanjem osjetit će ga sada Kad je brod pristao uz obalu oduševljenje je dostiglo vrhunac a poklici pjesma zvuči partizan-skih koračnica koje je svirala mu-zika Doma RM-- e suze stapale su se u jednu veliku radost "Domovina domovina zove nas" — to su bile prve riječi koje su naši iseljenici uputili narodu Spli-ta svojoj zemlji Pjesmu je pjevao ženski iseljenički zbor na brodu a ona je govorila o ljubavi rado sti naše braće povratnika Na svečanoj tribini na kojoj je stajala velika slika maršala Tita i paroda "Sretan vam dolazak u oslobodjenu domovinu" bili su sa-kupljeni predstavnici narodne vla sti NF--a JA i RM predstavnici sindikata frontovskih i masovnih organizacija Od predstavnika narodne vlasti bili su prisutni: u ime Savezne vlade Pavle Pavlović ministar ra-da vlade Nil Hrvatske Alojz Valc-či- ć u ime Ministarstva rada Sa-vezne vlade dr Dranko Tica i dr Nikola Lalić u ime Oblasnog NO-- a za Dalmaciju tajnik Marin Cctinić u ime Gradskog NO-- a tajnik Ivo Raić Nakon što Je brod "Radnik" pri-stao uz obalu muzika Doma RM-- c odsvirala Je himnu "Hoj Slaveni" uz FNR Jugoslaviji maršalu Titu bratstvu i jedinstvu naših naroda slijedili su pozdravni govori pred-stavnika narodne vlasti i sindi-kata i kako na Sedmoj konvenciji Još jednu pa ću završiti Za vri jeme štrajka tj jedan dan prije nego će ustaško-mačekovs- ki blok na štrajk protiv Zajednice ustaša Herceg zajedno sa još nekojima koji su znali o čemu se radi posli su kod blagajnika i podignuli vi-soki predujam na račun svojih dne vnica To su podignuli jer su se braća pobojala da će ostati krat-kih rukava kad napuste konvenciju očekujući da će državni komišio-ne- r zabraniti svaku isplatu Izgle-da da je Ivica iz bedakove tuže ali kako vidimo nije Postarao se on za svoju dnevnicu prije nibriga ga za koju su zaveli Ovdje donašam i jednu sliku sa da se čitaoci uvjere o divljačkom izgledu torontovskog veterinara a kad vremena još ću se s njim pozabaviti Srećko eUESK razi su uznemirujući — Ja sam Ratko da posve obični Ra-tko i to je baš ono najgluplje što sam posve obični Ratko — i kroz te riječi dao svom licu posve smrknut izraz oči-gledno u suprotnosti s onim koji se dosad na njemu pojavljivao Valjda su ti nje-mački stihovi koje je s odvratnošću na-stojao prečuti da se to stari hoće na neki način spasiti u dekoraciju izvali tu promjenu i on je već ljutito nastavio: — Vama se nikada nije činilo da upravo oni najobičniji jednostavni ali ne ito govorim najmizerniji dogadjaji imaju pravo teško Ah mjere mjerel — pre-kine se ljutito Ratko — Sto? I Zar ja mi-slim govoriti večeras s vama ozbiljno?! Ha ha ha U čemu je moja ozbilj-nost?! Na čemu se ona očituje?! — pitao se strogo i posve tiho Ratko tako da ga sigurno stari Arturo nije ni čuo — Mene su stvorili na ovoj zemlji posve slučajno! An što vi o tome znate? — se k starom Arturu ponešto podrugljivo i ne čekajući odgovora nastavi: — Da da NOVOSTI Subota 13 decembra 1947 Ratne dobiti američkih monopola (Prenos sa strane 2) za vodjenje rata protiv saveznika pet američkih kompanija prema-šila je srednju godišnju dobit iz 193C— 1939 godine za preko 10 pu ta dobit 34 kompanije za deset puta a dobit 48 kompanija za tri Ipak treba imati u vidu da sve navedene činjenice koje pokazuju basnoslovni porast bogatstava ak- - donerskih društava Sjedinjenih Država nisu potpuno točne Mono-poli ne vole objavljivati brojeve svojih prihoda Ali čak i ovi bro-jevi dosta jasno pokazuju za koga je rat bio dobitak Drugi svjetski rat još je u većoj mjeri nego prvi ubrzao proces kon-centracije proizvodnje i koncent-racije i centralizacije kapitala Pri-silna kartelizacija pojačanje kon kurencije smanjenje snabdijeva-nja onih grana industrije koje ne rade za rat potrebnim sirovinama orudjem 1 radnom snagom snab dijevanje krupnih poduzeća koja rade za vojsku (sistem "priorite-ta") ogromna potražnja visoke cijene i konačno vladine narudžbe i subsidije i predaja državnih na-rudžbi najkrupnijim monopolima — sve je to pomoglo ovu tenden-ciju 100 korporacija dobilo je 672% od svih ratnih narudžbi Sje dinjenih Država u sumi od 173 mi-lijarde dolara što im je donijelo kolosalnu dobit Vlada je podigla 2C00 krupnih tvornica u cijeni od preko 15 milijardi dolara koje su za vrijeme rata cksploatira'e pri-vatne tvrdke a nakon svršetka rata kupili su ih monopoli u bes-cjenje Shermanov zakon i drugi protu-trustovs- ki zakoni koji su i za vri-jeme mira bili samo na papiru za vrijeme rala bili su sasvim za boravljeni Za vrijeme rata zatvo-reno je preko 2 miliona srednjih i sitnih poduzeća U isto vrijeme broj tvrtka sa preko 10000 rad-nika povećao se-- od 49 na 344 a broj radnika zaposlenih u njima Je od 14 miliona na 51 milion ljudi Rat je upravo basno-slovno obogatio američku financij-sku oligarhiju Ako je 1941 godi ne bilo 32 gigantske kompanije s aktivom od preko 1 milijardu do-lara već 1914 godine broj kompa-nija-milijarde- ra popeo se na 40 poslije toga burno klicanje Sada "Ponornici Sjedinjenih Dr štalu raju konvencije dobijem držeći obrati on puta porastao žava potpuno gospodari 8 najkrup nijih grupa financijskog kapitala — "porodične" grupe Morgana Kuhn Loeba Rockfellera Mellonn i du Ponta i tri lokalne grupe: u Chicagu Clevelandu i Bostonu Bo-gatstvo ove Šačice multimilionera je kolosalno Lični imetak poro-dice Rockfeller na primjer pre-mašuje 25 milijarde dolara Akti-ve kompanija koje kontrolira gru-pa Morgan iznosile su 77C mili-jarde dolara a one koju kontrolira grupa Kuhn Loeb — 109 milijardi dolara i t d Vlast ovih najistak-nutijih predstavnika američkog kapitala potpuno Je neograničena i bez kontrole Tako je "sklapao poslove" u ratu američki monopolistički kapi-tal Pri tome njegovi najkrupniji predstavnici nisu se gadili ni naj-crnjih i najprljavijih metoda za isisavanje profita Oni su se svom snagom protivili stvaranju drugog fronta produžavali su suradjivati s njemačkim i drugim neprijatelj-skim kartelima i čak su pomagali hitlerovsku vojsku ratnim materi-jalom Preko Pirinejskog poluoto-ka uz pomoć Franka hitlerovcl su dobivali iz Amerike strateške siro-vino i drugi materijal potreban i ne trebam odgovora ta znam za va3 je to pitanje časti ponosa diskrecije a za mene je postalo Ah fuj Pa zato sam i ovdje! — rekao on samom sebi i ušutio na nekoliko trenutaka zatim ponovno pogledao staroga i rekao mrko: — Ne ne morate se bojati ne držim ja toliko do toga to nije važno! To uistinu nije važno jer jer će se možda tu u va-šem susjedstvu roditi i moj sin ili kćerka ha ha ha — nasmijao se neočeki-vano žalosno Ratko --— Ha ha ha eto i zato to nije važnol Fuj kakve smo svi mizerije nikuda od sebe nikuda a drži-mo se pametni mudri Medjutim pu-žem- o uz zemlju uz sebe samoga svi svi bez razlike kao gRste BHzu zemlji blizu sebi I Ah — uzdahnuo s mukom Ratko — I narasti će ove kao i vi i ja i svima će to biti jasno i razumljivo čak i mom drugu Srećku no najtragičnije je što sam uvjeren da će to i njoj samoj biti jasno shvatljivo obično Zašto njoj a možda bude on Eto pit će juhu i mislit će on ili ona kako se morao roditi i kako se rodio i zatim će me blagoslivljati i poštovati Čujete li poštovati! Samo eto meni meni nije jasno ja pravim eksperi-mente Jer mnogima nije tako rekuć jasno no njima je samo literarno neja-sno ali ja ja sam naivčina i sve sam ozbiljno shvatio ! Čujete li vi vi moj Poznati su isto tako ugovori-pa- - tenti izmedju Du Pont i I G Far-benindust- rie izmedju Standard Oila of New Jersey i I G Ferben-industr- ie izmedju General Electric Companjr i Krupp Bausch i i Lomb Optical Company i Karl Zeiss i drugih Svršetak drugog svjetskog rata postavio je pred američke mono-pole vrlo oštro pitanje da li će im uspjeti da i poslije rata sačuvaju basnoslovne dobitke ratnih godina Poslije rata dioničari Vall Streeta stali su primjenjivati najrazliči-tij- e metode izbijanja visokih pro- fita Medju tim metodama je um-jetno povišenje cijena na unutra-šnjem tržištu privremeno čuvanje robe u skladištima širenje vanjske ekonomske ekspanzije potpuno pri- - Iagodjenje izvozno-uvozn- e politike interesima "big businessa" Da bi sačuvao i još povećao svoja bogatstva američki monopo-listič- ki kapital preko svojih poli-tičkih trubadura razduvava brb- - ! _ _ __„ 1 anje o mu zeee aa i 22 23 IIrvatskom cieiueiue rame eKonomiKe aa osi-gura nastavak državnih narudžbi i dotacija i novo bogaćenje na rat-nim narudžbama Tijesne veze monopola sa mini-strima članovima kongresa i dru-gim službenim licima pomogle su tome da je krupnom kapitalu Sje-dinjenih Država uspjelo da ne sa-mo zadrži svoje pozicije i utjecaj u zemlji nego da ih još više raširi Vladina politika obrane pri-vilegija monopola osigurala im je porast poslijeratnih profita bez prethodnika čak i u povijesti Sje-dinjenih Država 1945 godine poslije uplate pore-za ovi profiti iznosili su 9 mili-jardi dolara 194C godine — 12 milijardi a 1947 godine oni će prema predvidjenim računima iz-nositi preko 15 milijardi dolara Na taj način ostali su Jako daleko dobici posljednje godine takozva-nog "prosperiteta" (107 milijardi dolara) i najviših dobiti iz vremena rata u 1943 godini (122 milijarde dolara) Neobično visoke poslijeratne do-biti američkih monopola pojava su svakako privremene konjunkture Poslije prvog svjetskog rata oni su takodjer neko vrijeme stajali na visokom stupnju a zatim su katastrofalno padali za vrijeme kriza i depresija Ratnom bukom naoružavanjem razvijanjem onih grana ratne industrije koje osigu-ravaju velike dobiti američki mo-nopoli pokušavaju da se spasu od ove opasnosti Nije slučajno zato u sramnom spisku najbješnjih pod-streka- ča rata koji je Iznio A J Visinski u svom govoru na plenar-nom zasjedanju Generalne skup-štine 18 rujna ogromna većina slugu najkrupnijih trgovačko-indu-strijski- h i financijskih trustova i koncerna i sindikata Ratnu buku prati porast držav-nog budžeta a naročito financira nja naoružanja Drže se i dalje ogromne oružane snage provodi se militarizacija cijele zemlje Gene-rali i admirali zauzimaju diplomat-ska administrativna i druga mje-sta Oni gospodare u atomskoj ko-misiji potičući atomsku diploma-ciju Bivši član donjeg doma De Lacy rekao Je: "šačica korporacija i ša-čica bogataša jako se obogatila na radu potresima i krvi u ovom ratu Zato se ne treba čuditi što OBJAVU Windsor Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata priredjuje veliki koncert u nedjelju 21 decembra u čehoslova-čko- m domu Početak u 8 sati na večer Ovaj koncert je namjenjen u korist naSe novčane kvote u kam-panji Novosti Program će biti prvoklasni U njemu će uzeti učešća omladinski mješoviti tamburaški zbor "Plavi Jadran" pjevati će duet omladin ke S Marohnić i A Studak ~vio-dj- er će kod nas gostovati Viktori-j- a Rudić član glasovite tamburice orkestra "Duquesne" Ovaj cijeli program biti će pod vodstvom uči-telja muzike druga S Studak Glavnog govornika objaviti će-mo istog dana preko radia Vancouver B C Jugoslavenski bazar održava se sačuva- - decembra u prosvjetnom domu Bazar prire-djuj- u naše tri mjesne organizaci-je: Hrvatski Prosvjetni dom Srp-ski prosvjetni dom i Zveza Kanad-skih Slovencev Sedamdeset posto čistog prihoda Ide u -- korist reče-nih organizacija a ostalih 25 ide za pomoć nezbrinutoj djeci u rod noj domovini Na bazaru će biti raznih pred-meta za kupiti plesa i ostale za-bave Umoljavaju se svi Jugosla-veni da posjete ovu našu zajedni-čku priredbu BELGIJANCI NEĆE KRALJA Brusseles Dec 13 — Jučer je u belgijskom parlamentu vodjena živa rasprava po predlogu da 11 da se bivši kralj Belgije Leopold vrati ponovno na prijestolje ili ne Poslije odulje debate usvojen je predlog premijera Spaaka da se pitanje kralja ostavi po strani u sadanjim vremenima Za taj pred-log glasala su 152 poslanika Za predlog da se kralj smjesta dobavi u Belgiju glasala su 32 poslanika Za povratak kralja glasali su u glavnom kršćanski socijalisti koji su za povratak kralja i za zabranu prava glasa ženama im se rat svidja i što žele novi rat" Obuzdati potpaljivače rata za-tvoriti usta propagatorima novog rata — to sada traži napredna javnost svih zemalja A Sarapof m ♦V A Cm WA 9294 — stvoritelju ja sam veliki i glupi eksperi-mentato- r ja sam veliki i što je najvaž-nije bezgranični eksperimentator On ne razumije jasno on ništa ne razumije to vidim — izustio Ratko za sebe ali toli-ko glasno da je Arturo mogao čuti svaku pojedinu riječ — Vidite ja sam nekada još mlad jako mlad pitao boga svaku večer i on nije htio odgovoriti Ako sam ja vikao u šumama (molim ovo u šuma-ma nikako literarno!) za njim a on nije htio da ga čujem jer šum šume Ah ostavimo to ali zatim sam počeo ekspe-rimentirati s njim pa sam i ubio da bih ga kušao Vi to ne vjerujete?! A kada eksperimentiram sa svačim: eto sa trun-kom drveta ispod pile sa dlačicom vune na svom odijelu Ah da mi je da samo mogu izolirati jedan elektron I tako da da pored tom jedinkom osamljenom užasno osamljenom u prostoru medju zvijezdama (ja upravo mislim na grozne prostore Mliječnog puta i drugih magli-ca) da ga tu mogu iskušati Ali ja znam da je sve to mit ili kako se ono kaže projekcija vlastitih želja Mutim se mutim se ali baš radi toga ja stojim i mislim da imam pravo posve pravo! — pred dlačicom na cesti pred rupicom u zidu kao pred bogom Ja sam slab jako slab i mogao bih plakati a vi se mene bojite — Ratko je stao pogle Montreal Que Odsjek 739 HBZ održava svoju redovitu sjednicu na 21 decembra u 2 sata poslije podne u Jugosla-venskom domu Pošto će ovo biti posljednja sjednica ove godine a takodjer će biti učinjene pripreme za godišnju sjednicu potrebno je da svi članovi budu prisutni Port Coltiorne Ont Odsjek 816 HBZ održavati će 6voju redovitu i godišnju sjednicu u nedjelju 21 decembra u 7 sati na večer kod brata Sorića 35 Ki-lav St W Pošto se slabo posje-ćuju redovite sjednice vrlo Je va-žno da sve članstvo bude prisutno na godišnjoj sjednici jer & se birati novi odbor Hamilton Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održava svoje prvo ovojesen-sk- o predavanje u utorak 16 de cembra u 7 sati na večer Tema predavanja će biti "Petogodišnji plan" Pozivaju se svi Hrvati Srbi i Slovenci da posjete ovo važno predavanje ili kolektivno čitanje Diskusija i pitanja su dozvoljena Predavanje će biti u Partizan-skom domu Predavanje u Torontu Dolazećeg utorka na večer 16 decembra održavati će se prvo zajedničko predavanje ove zime Predavanje Je organizirano po hr-vatskom srpskom i slovenskom pokretu u ovom mjestu Tema predavanja: Organizacioni problemi i druga iseljenička pita nja Predavač glavni urednik No-vosti drug Marijan Kružić Umoljavaju se svi članovi naših triju bratskih Saveza kao i drugi Jugoslavenski iseljenici u Torontu i okolici da prisustvuju ovom vrlo važnom predavanju ove zime Pi-tanja i diskusija dozvoljena Zajednički odbor Vancouver B C Odsjek 787 HBZ održavati ćo svoju godišnju zabavu sa plesom i zakuskom na 30 decembra u Hr-vatskom prosvjetnom domu Poče-tak u 830 sati na večer Pošto je ovo godišnja zabava našeg odsjeka pozivaju se svi čla-novi i prijatelji da ju posjete £?006Vttt$£0e}0&999?999V&t'9i'{ FURCOAT SALE -- 9900 Moutoa seal i coney Prodaja u gotovom ili na isplatu REL1ABLE FUR GO 568 Queen St W Toronto Otvoreno do 9 sati na večer li I 1 dao Artura koji se bio na neki način snašao i već sjeo za svoj stol Odjednom se Ratku objasnio da on tu bunca go-vori i skoro već plače a da ga taj stari i ne sluša Pogledao ga i vidjevši na nje-govom licu samodopadan čak i superio-ran izraz čovjeka koji s visine gleda na nekoga kojemu treba dati savjeta uskipi pakašću: — No vi vi niste slab ha ha ha vi ste jak prodoran a ipak ćete s uznemiriti ako vas sjetim da eto kao takav kao takav starčić što ono ito mo-lim vas pa ja to ni kazati ne znam radite s ovim cvijećem — pokaza on na vazu s lijeve strane Arturove — Zar ne ta eto vi već dršćete No za boga za boga pa i jedna svakodnevna dlačica je jednako tako važna kao i vata vaša No što je to što vi radite s tim cvijećem?! Vi šutite dobro pa svejedno je jer iona-ko Je sve jedno: važno ili nevažno — isto! I to da sam ja vaš sin slučajnosti Zar ne to je istina ta svi to žapcu a i ona moja majka mi je to rekla pred ne-koliko vremena No recite zar je to važno kada se posjeduje viša misao to je lukavije i 2a publiku! No aa nas je važno imati misao zar ne?! Jer imati mi-sao znači biti a kad već jesi 20Š+0 da je nešto bolje a nešto gore više IH fii-ž- e (KONAC) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000559
