Novosti, February 20, 1947

              STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 20 februara 1947
NOVOSTI Slovem mmsm unain prav© đa ii¥e meomieni
Published every
Novosti
In
Tuesday
the Croatian
Publishing
Thursday
Language
Company
and Saturday by the sa svoio racom ii F N R lit ¥111
8
'aiH
Authorized as Second CTass Mail Post Office Department Ottana
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Regbtry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 48052 CP
ADRESA: 20G Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Dopisi bez pztzlzz cz se uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
Opasni znakovi cijepanja u
radničkom pokretu
Vijest o cijepanju organiziranih radnika kod Stelco u Ha-milto- nu
teško se dojmila svih organiziranih radnika u zemlji
Ciieoanie ie oduviek bilo na štetu srokom radničkom pokretu
pa će biti i kanadskom je veća Sto se to dogadja op"nMt "
kod Stelco u Hamiltonu kod jedne od najreakcionarnijih ali
i najvećih čeličnih kompanija u zemlji gdje je jedinstvo radni-ka
potrebnije danas više nego ikada prije
Govori se da je i u nekoliko drugih lokala United Steel
Workers (CIO-CC- L) zavladalo nezadovoljstvo članstva prćtiv
unijskog vodstva To može biti opravdano Može pogotovo
zbog toga što je današnji upravitelj unije čeličnih radnika
C H Millard u očima velikog broja članstva poznat kao po-mirljiv- ac
i onaj koji se boji zamjeriti poslodavcima Ali napu-štanje
CIO unije radi toga i prelaz zu AFL nema opravdanog
razloga To je put koji ne vodi k pobjedi nego k porazu Uzi-mati
taj put danas kad se nalazimo u valovima žestokih borbi
protiv pohlepnih industrijalista ne znači jačanje već slabljenjo
Organizirane radnika
Tendencije za pocijep zapažene su i kod United Electrical
Workers unije (CIO-CC- L) Tu se jedna radnika podstrek- -
nuta po kompanijama urotila protiv snažnog i borbenog vod-stva
C S jacksona Ta grupa traži priključenje k Američkoj
Federaciji Rada samo za to kako bi se za volju poslodavaca
odstranilo borbenog Jacksona sa vodstva Na jednoj od pos-ljednjih
sjednica elektrićarske unije u Torontu cjepači su pod-vržo- ni
žestokoj kritici i osudjeni po članstvu Jackson i ostalo
vodstvo unije je uspjelo uvjeriti radnike da pitanje cijepanja
postavlja upravo onaj dio radnika koji su i u prošlosti bili
protiv svake akcijo radnika za veće plaće i bolje pogodnosti
na radu Uspjelo im je uvjeriti članstvo unije da je ideja cije-panja
rodjena u glavama poslodavaca ne radnika
Nikakve garancije nemaju čelični radnici da i kod njih
nijo pitanje cijepanja ubačeno baš po kompaniji Ciiepan'0
znači slabljenje cijepanja kompanije namjeravaju vJe'taje koji ka- -
oslabiti sindikalni pokret i tako oslabljenom postavljati uvjete
Ako se članstvo unije čeličnih radnika ne odupre ovako opas-nim
tendencijama moglo bi se ovog proljeća i ljeta dogoditi
da se potrese i pocijepa sav sindikalni pokret u zemlji
Što bi to značilo?
To bi značilo razoružati so baš u času kad neprijatelj
priprema ofenzivu protiv taško stečenih tekovina radničkog
pokreta protiv sigurnosti unija većih plaća godišnjeg odmora
i drugih psgodnosti radnika Razoružati se znači predati se
Nije pitanje ni u tome da li je bolja CIO ili AFL Pitanje
je to da se održi i pojača jedinstvo i uspostavi tjesnija surad-nja
izmedju ova da zanatsko-unijsk- a središta Pitanje je tu
organiziranja još hiljade neorganiziranih radnika na osnovi
neposrednih zahtjeva za veće plaće kraće radno vrijeme
pravo unijskog poslovanja sigurnost od besposlice itd
Razdvajanje zanatskih unija samo za to da bi se dobilo
zadovoljstvo pobacao ovaj ili onaj nevaljalac napolje nije
put k rješenju Pomuijivcima i kompanijskim slugama zaista
nema mjesta u jednoj radničkoj uniji Njih treba pobacati iz
radničke unije koristeći se pri tome demokratskim pravima koje
članstvo uživa unutar unije ali radi takvih nevaljalaca poći na
cijopanje ili napuštanje unije znači u današnjim vremenima
napustiti strazarsko mjesto To je upravo ono što žele koji
su poslani da stvaraju razdor medju članstvom To je njihova
misija To su želje kompanija ili pak njihove lične ambicije
2 čašću
treba se kod ovoga ugrijavati i prelaziti iz jedne skraj-nost- i
u drugu Cijepanju se mora suprotstaviti solidan front
jedinstva i podići unijske aktivnosti na novi viši stupanj borbe
Svi znakovi govore da će ova godina biti godina još oš-trijih
borbi za obranu ekonomskih interesa milijuna naroda u
zemlji Cijene skaču svaki dan Besposlica sve veća a prema
vladinom planu o dobavku hiljada novih emigranata u zemlju
besposlica će i porasti Već danas jedna radnička obitelj ne-male
vezati kraj s krajem To je poznato i to se svaki dan sve
vile osjeća Pa kako bi se spriječilo nove pokrete radnika za
veće plaće i ostale pogodnosti krupni monopolisUčki interesi
uposlili su sve svoje veće i manje sluge da razbiju radnički
pokret i tako ga oslabe pred dolazećim borbama
Zbog toga putovanje Drewa po Sjevernom zbog
toga navala torijevske štampe na borbeni dio organiziranih
rednika na komuniste zbog toga izvlačenje "crvenog strašila"
i diskriminacija domaćih od "stranih" radnika vojnika iz pro-šlog
rata protiv onih koji nisu bili itd Sve je to upor-ne
pri Jednom gepeđeru za iete svrbe
Organizirani radnici na oprez Ne dopustite da nsprijoieij
' - r i vaše redove Sjetite se stare unijske lozinke
United we skrnd — DrvMod we Ml I
Njemačka mora soašati posljedice
London -- - Pomoćni ministar
vanjskih poslova Poljske Stani-sla- v
Leszczvcki održao je ovdje
konferenciju 8a predstavnicima
štampe i ocrtao svoje gledište o
zadaćama saveznika prema Nje
mačkoj Leszczvcki j Sef poljske
delegacije u Londonu koja je pred
pomoćnike Vijeća ministara vanj-skih
poslova iznijela stanovište na-rodne
vlade u VarSavi povodom
pripremanja mirovnog ugovora na
Njemačkom
Ako ielimo podržavati stabilan
mir i sigurnost u svijetu kaže Le-sczjrc- ki
potrebno je podržavati
jedinstvenu savezničku kontrolu
nad Njemačkom i nad njom stalno
bdlti dok se ne odstrani svaka
Stela tim ° P0"0™
snago
grupa
oni
Ne
Nabrajajući dužnosti kojima su
saveznici suočeni u Njemačkoj S
Leszczvcki je rekao da su takve
zadaće kao Sto je uništavanje nje-mačkog
imperijalizma denazifika-cij- a
i likvidacija pruskih ambicija
tijesno povezane sa zadaćom za iz-vršenje
socijalnih i ekonomskih re-formi
koje se moraju provesti
potpuno i zajednički kroz cijelu
Njemačku
Tragična iskustva mnogih godi-na
u proSlosti — nastavlja poljski
ministar naučila su njemačke su-sjede
da kao najprvo i najvažnije
pitanje na svoj dnevni red stavlja-ju
one mjere koje će onemogućiti
svaku njemačku agresiju To prij
svega traži dugu okupaciju Nje
St£c&k©viral pokret
u Spataaji
(Niža donosimo članak bivScg
premijera privremene Španjolske
republikanske vlade u iseljeništvu
Jose G i rala kojeg je napisao kra-tko
vrijeme prije nego je rezigni-rao
On opisuje kako se u španiji
Sire Strajkovni pokreti usprkos fa-šističkog
terora nad radnicima i
njihovim organizacijama)
Pariz — Primio sam mnoge iz
Pomoću ' iz španlje govore
Ontariu
vojnici
ko se tamo razvija val masovnih
Štrajkova od velikog značaja
Mi se ponosimo ovim aktivnosti-ma
I vfeoko cijenimo sve žrtve ko-je
đavoju radnici Kasa želja Je
da se ovi divni doprinosi za pobje-du
republikanske stvari nastave
joS većom oštrinom i JoS masovni-ji- m
zamahom kako bi na Sa vlada
bila u stanju pojačati svoje politi-čke
aktivnosti
Strajkovni pokret u Spaniji koji
Je obuhvatio tako valne industrij
ske predjele kao Sto Je Katalonija
i Iliscav posljednje vrijeme proSi-ri- o
se i u Madrid
Najvažnije aluminijsko poduze-će
u španiji moralo se zatvoriti
kada je 1000 radnika izaSlo na
Štrajk Radnici su tražili snižava-nje
poreza naročito poreza starci-ma
i uvadjanje zdravstvenog osi
guranja jer neograničeno izrablji-vanje
radnika po falangistima po- jačava i ukorjenjuje bolest štraj- -
Toronto — llrzim predusretom
članstva lokala 507 elektrićarske
unije CIO spriječena je namjera
kompanijske klike za organizira-nje
nove unije kod Canadian Ge-neral
Electric kompanije
Kod ove kompanije posluje Uni-ted
Electrical Kadio a ml Machine
Vorkers unija koju su radnici sa-mi
organizirali i koju kompanija
more priznati kao jedino legalno
tijelo za kolektivno pregovaranje
PoSto ta unija ima energično i ne-popustljivo
vodstvo i posto u njoj
vlada puna demokracija članstva
kompanija gleda na nju prekim
okom pa stoga želi da je se rjeSi
A kako će se Je drukčije rjeSiti
nego organizirati novu kompanij-sku
uniju Radi toga Je nagovorila
svoje agente sa zadaćom da medju
članstvom Sire nepovjerenje prema
odličnom vodstvo i pokušaja orga-nizirati
novu "unija" sa vodstvom
po volji kompftaije
8vJetmo člaastvo Je ne samo
spriječilo ovu urotu nego Je i od
r"
mačke i svestranu kontrolu te zem-lje
"Nakon se uspostavi nova i de-mokratska
Njemačka u suglasju
sa ovdje izloženim principima" —
kaže Leszczvcki "Poljska će se
postarati za uspostavu normalnih
odnosa sa Njemačkom Učinit će
to jer se Poljska ne misli ograditi
od Njemačke bilo kakvim zidom
"Ja ne dvojim" — kaže dalje
ministar "da poljske zapadne gra-nice
kako su utvrdjene potsđam-ski- m
sporazumom neće biti potvr-djen- e
na konferenciji Vijeća mini
stara vanjskih poslova u Moskvi
Svakome je jasno da će se Poljska
podržavati medjunarodnih odluka
Jasno je i to da je Poljska neiz-mjerno
prepatila za vrijeme rata i
ostala u ruševinama
"Stoga vjerujem da će Sjedinje-ne
Države zauzeti prijateljsko sta-novište
prema Poljskoj Mi osjeća-mo
mnogo prijateljstva medju
američkim narodom i medju služ
benim ličnostima a medju njima
je i američki ambasador u Londo-nu
Kobert D Murphv koji nam
je rekao da su pomoćnici Vijeća
ministara vanjskih poslova "poče-li
radom sa velikim simpatijama
prema zemlji koju mi predstavlja-mo"
Objašnjavajući stanovište Polj-ske
po pitanju reparacija pomoćni
ministar vanjskih poslo-- a Poljske
je rekao:
"Njemačka mora suočiti poslje
ka'i su takodjer tražili 25 posto
poviSice nadnice jer današnje
nadnice u takvoj skupoći ne odgo-varaju
ni za pokrivanje najnužni-jih
potreba Životu
strajkovni problem Frankova
vlada rjetava terorom ubijanjem
i zatvaranjem radnika Nedavno j
civilna garda u provinciji Cordova
ubila jednog poljoprivrednog rad
nika i 15 zatvorila
U mjestu Ilaenl u istoj provin-ciji
policija je ubila poljoprivred
nog radnika samo zato Sto se bo-rio
protiv teSkog ekonomskog sta-nja
U Granjueli zatvoreno je se-dam
poljoprivrednih radnika
U provinciji Avila blizu Arena-s-a
de San Pedro civilna garda jj
zatvorila četiri poljoprivredna rad-nika
pod optužbom da su podrža-vali
veze sa podzemnim pokretom
Ti radnici su odpremljenJ na sta-nicu
civilne garde u Arenas de
San Pedro gdje su neizrecivo mu-čeni
kako bi ih prisilili da odaju
podatke o podzemnom pokretu
Posljednjih tjedana mnogo se
pojačalo ogorčenje i protesti na-roda
Dok radnici izlaze u Štrajko-ve
naročito u llasnui i Katalonijl
sa zahtjevom za veću nadnicu i
viSe hrane njihova borba je u isto
vrijeme povezana sa sveopćom
borbom demokratskog naroda špa-nlje
protiv Frankovog režima i
njegove diktature
Kompanijska klika u
elektricarskoj uniji spriječena
stranilo kompanijsku kliku Kadi
su članovi ovog unijskog lokala
tako spremno i odlučno izvrSili
svoju dužnost i spriječili cjepače
dobili su pozdravne čestitke od ne-koliko
lokala elektrićarske unije
Ovaj primjer je od naročite važ-nosti
ne samo za članstvo elektri-ćarske
unije nego za sve organizi-rane
radnike diljem zemlje Poslo-davci
posvuda mrze istinske rad-ničke
organisacije Kad bi slučaj-no
uspjeli na jednom mjestu po-kuSa- li
bi i drugdje Kod Stelco u
Hamiltonu već je u procesu orga-niziranje
nove unije Svjesno član-stvo
kanadskog zanatsko unijskog
pokreta mora biti na oprezu i na
vrijeme priječiti svaku urotu za
razbijanje organiziranih redova
radnika Treba imati na umu da
se planovi reakcije ne ograničava- -
onljl
mSH 'fmt&g- -
dice njezinog razaranja pljačka-nja
i zločinstva u zemljama koje
su bile okupirane po njezinim tru-pama
Poljska ne zagovara revizi-ju
bilo koje odluke velike trojice
u Jal ti i Potsdamu Opustošene
zemlje su već odavna spremne pri
miti reparacije za brzi popravak i
izgradnju svoje ekonomije Ako
pak nastupe bilo kakve promjene
u pogledu reparacija od Njemačke
Poljska se neće složiti bilo kakvom
promjenom na njezinu Štetu"
Govoreći o tome kako Poljska
ima povjerenje u Ujedinjene Na-cije
Leszczvcki je rekao da će nje-gova
zemlja izdaSno podupirati
svaki korak u medjunarodnim od-nosima
koji će voditi prema jača-nju
suradnje i podržavanju stabil
nog mira na svijetu Svoj razgovor
sa novinarima poljski ministar Je
zaključio:
"Poljska se sprema pregovarati
o ugovoru prijateljstva I medju-sobno- g
pomaganja sa čehoslova-čko- m
u Sto sam čvrsto uvjeren da
ćemo uspjeti"
Znakovi demoralizacij
u vojski koumitanga
TKSKO EKONOMSKO STANJE
Shangai 17 Feb — Medju voj-skom
Chiang Kai-she- ka počeli su
se osjećati znakovi demoralizacije
I neposlušnosti u ratu protiv svo- -
braće pro- - ispravi Šovinisti
grad Lievni J iz tabora
komunističku prijestoljnicu u pro-vinciji
Shantung
Slični znakovi opažaju se i na
drugim predjelima fronta a to po-tvrdj- uje
i jedna vijest iz Hsucho- -
va gdje komanda Chiang Kai-she- ka naredila da se strijeljaju
trojica divizijskih komandira jer
nisu ispunili naredjenja
Vojska Chiang Kal-she- ka sve
od oficira pa do običnog redova
opaža da nema razloga provoditi
rat protiv demokratskog pokreta
da je ratovanja u Kini bilo dosta
Kadi toga vojska centralne vlade
žanje poraze Snižavanju morala
mnogo doprinosi i teško
stanje u zemlji naročito infla-cija
Novine iz Cantona javljaju
da je 10 banaka zatvoreno
Srbi u
Svi svijetli duhovi u naSoj za-jedničkoj
proSlosti bili su svi jesni
da će se samo snagom zajedni-čkim
radom moći osigurati srećna
budućnost naSim narodima Njiho-vi
ideali ostvareni su tek u
borbi suradnjom
i žrtvama naSih naroda A kakvi
su ideali bili može se vrlo lijepo
vidjeti iz pjesme srpskog pjesnika
Meda lucića ispjevane gotovo
prije 70 godina kao program
lista "Slovinea" u ko-joj
upućuje Srbe Hrvate Slo
vence i Ilugare na zajednički rad
SLOVINCU"
Slo će Srbin bez Hrvata?
Sto i brat bez brata!
A bez Srbina Hrvat?
šio bez brata brat!
Sto će Hugar bez Srbina?
što i otac bez sina!
I bez Ilugara Srbin?
Sto bez oca sin!
Sto Slovenac bez njih troje?
Slo ni svoj bez svoje!
I!ez Slovenca njihov broj
Slo brz svoje svoj!
Samo kad svi čehero
Jedno sviju kolo
Te onda samo jedan rod
Slotinski narod
Oj živo Med} "SIovIimc
Korjenom naSinar
Pravoj razgovor
A zlotvoru ukor
(Iz "Slovinfa" 1878)
Nekoliko godina kasnije (184)
poznati hrvatski pjesnik nauče-nja- k
t političar Iran Kukaljević
ju samo na Jedna industriju nego Sakdnski iznio Je u tadašnjem Hr--
( t ire puvinMu ontra bi wk rjepa-- ▼uNum tmuora pniwom inapuir- -
či mogli ojavtti e drvodjelskol ljenja sinkom takom a sva
Isti o potrebi zajedničke earadnje
U ožujku vf Rtniiiie pristupit
će Vijeće ministara vanjskih po-lova
u Moskvi razmatranju mirov-nog
ugovora s Austrijom Tu će se
u nizu ostalih pitanja raspravljati
i o pitanju
granice
je JoS 2 studenog
1915 god u noti upućenoj savez-ničkim
vladama postavila zahtjev
za ispravak te tražeći da
austrijska vlada ne provede izbore
za provincijska predstavništva na
teritoriju Slovenske KoruSke I
štajerske gdje većinu stanovni-štva
ćine Slovenci Jugoslavenska
je vlada takodjer 18 veljače 1946
uputila memorandum Konferenciji
ministara u Londonu u kome je
navela svoje teritorijalne zahtjeve
prema Austriji zasnivajući ih na
geografskim činjenicama Prema
tim opravdanim zahtjevima Jugo-slavija
treba da dobije područje sa
130000 stanovnika slovenske na-rodnosti
dok bi 70000 Jugoslave-na
ostalo joS uvijek u Austriji
Medjutim austrijska vlada uspr-kos
Sto je ovim memorandu
mom bila upozorena da narodi Ju-goslavije
budno prate postupak
prema svojoj braći u KoruSkoj
nastavila Je politikom nasilja i
odnarodjlvanja koruSkih Slovena-ca
Sada kada smo pred rješava-njem
tog pitanja i kada Jugoslavi-ja
traži se stoljetna nepravda
nad Slovencima u KoruSkoj konač- -
je Kineza Uslijed toga no austrijski i
pala je i ofenziva na imperijalisti reakcionar
je
i
ekonom-sko
i
im
du-brovačkog
sve
braći
Jugoslavija
toga
da
nih stranaka započeli su pojača
nom pangermanskom kampanjom
U službenim izjavama u novin-stvu
u nazovi-naučni- m brošurama
koje se potkrepljuju goebbelsov-ski- m
argumentima u političkom
životu danaJnje Austrije prevla-djuj- u
stare revizionističke težnje
kojim3 je cilj barem djelomično
uspostaviti granice iz doba Austro-ugarske
dakle takove koje izlaze
iz okvira austrijske nacionalne
teritorije i idu za posjedovanjem
nacionalnih teritorija drugih n
austrijskih naroda Plod takvih na-stojanja
je poznata brošura koja
je izaSla u Iteču pod naslovom:
"Teritorilalni i nrivppdnn nitinli
Donje je
nt __t_ _ Ti takozvani "stručnjaci" a
Hrvati prošlosti
medju sobom
Narod-no-oslobodilačk- oj
jugoslavensko-austrij-sk- a
Srba i Hrvata
"Ja moram da se iskreno is
povjedim da se i danas sa nekim
koji
kurs
doba
vlasti
tome
sasta- -
svoje
doba je Hrvatska
je sva
la- -'
"ar0(1a "J™
čula
ieč slalo odgovorni
svoje sinove u Madjarsku kao
Meku i da se nauče ma- -
djarskom jeziku I svemu Sto Je
protivno i u ApSte slo-venskoj
budućnosti: — u ono doba
Ja sam iz Hrvatske ni-sam
ponio sam mogao da po-nesem
narodnog slavenskog čuv-stva
I u to doba Srbi su to bili koji
su me da svoj narod
I srodna slovenska plemena da
poStujem I cijenim slavensku ide-ju
Sima Milutinović Georgije Ma-garaSe-vić
Josip Nović i neumrli
vladika crnogorski naučili
su me: Sta je naS narod i Jta treba
da radi da se slavenkom duhu
Ovim Ja neću ni-kad
zaboraviti da su me oni po-dučili
Sta je rodoljublje a zatim
kako se maleni srpski narod
kroz 300 godina i svojom se hrab-roSć- u
oslobodio Turaka Ova
kav narod koji nam i srodan
po krvi i po jeziku dostojan Je da
se uvažava i mnogo valja da smo
u ljubavi Jer u prijateljstvu
i slozi s njima može i hrvatski na-rod
da napreduje: a bez
sloge i bez sporssu-m- a
nema napretka ni hrvatskom
ni srpskom nareda
A Jer nam Je budućnost Jed-na
mom da bude Jedno i ta
ideju boriti ćemo sajedeo i ov- -
l)w naći na po--
moJaerskoL ni kojoj govora izmedhi t ove mi-- d "fttvfatei'
dragoj
granice
(St pk
-- tvari austrijski revizionisti i Šo-vinisti
te perjanice njemačkog
a sada igračke u
izvjesnih krugova
zahtijevaju da se iz "gospodar-skih
i nacionalnih" razloga pripo-je
Austriji ovi krajevi: Itadgona
Ljutomer PtuJ Celje Hrežicc
Maribor (mjesto i okolina) te
Dravograd i Mežiška kotlina
Ohrabreni podrSkom
reakcije ti krugovi danas
imaju smjelosti da nastupaju čak
i s nekakvim zahtjevima kao da
je svijet zaboravio da su oni bili
najvjerniji i najrevnosnljl savez-nici
Hitlerovi koii u otU
njega do posljednjeg časa i
su upravo nad naSim narodima h-vrS- ili najgnusnije zločine kao St
Je bio masovni pokolj srednjoškol-ske
omladine u Kragujevcu i po- kolj ranjenika na Sutjesci
U sklopu svih zbivanja u današ-njoj
Austriji gdje Je nacistički dah
ponovno punome cvatu gdje se
odluke triju velikih sila ne provo- de u djelo i gdje Sovinlzam i
prema drugim narodno-stima
predstavlja politički
žive koruSki i Štajerski Slovenci
Postupak danaSnjih austrijskih
vlasti prema koruSkim Slovenci-ma
ne razlikuje se ni u čemu od
postupaka iz IIItleM a
fjo potpuno razumljivo jer službe
ne pomoću domaćeg nacisti-čkog
i reakcionarnog oloSa kao I
pomoću takozvanih "raseljenih li- ca" koja su pred svojim narodima
pobjegli u Austriju nastavljaju
terorom nad slovenskim narodom
KoruSke Oni zatvaraju i hapse
anti-faSistič- ke borce na razna
mjesta u državnom aparatu nv
mjeStaju hitlerovce otpuštaju slo-venske
učitelje itd Nedavno je ko-ruS- ka zemaljska vlada postavila
SCleolvoevncsukomnovozgadrkužonmomesarasavuezulikuu
poznatog ratnog zločinca Heinri-eh- a Ostermanna
ProkuSano sredstvo odnarodji-vanj- a predstavljaju škole Unatoč
Sto je formalno dozvoliena
nastava u Školama na oba jezika
uslijed smišljene personalne poli- tike zemaljskih Školskih vlasti
ova se dozvola izigrava i nastava
fe vrSi samo na njemačkom jeziku
jer su najčeSće proku-šani
nacisti Tako se nad omladi-svntrooSmidagSrsuleobvopernosovkdeednearoKčidSojćirveanakjneejeod
unmoajpćeio--t- intima ucutrija i lunkcm- -
štajerske" koju ncra-fast- a u državnom aparatu
vio nekakvi "Odbor stručnjaka" i fstxvrx
kontinuitet kod austrijskih
reakcionarnih
austrijske republike to !„
I kazuje Oni su poslije
uermainskog ugovora godine 1020
nastavili ponjemčivanjem
kih I Štajerskih Slovenaca Svojom
politikom kao Izdanci njemačkog
oni su pripremali
"Anschluss (priključenje) otva-ril- l ga i pomogli Hitleru u
ono sjećkaamd mladostmi rt- I- n0™"le™roru ?n sudsljoelvoevnasnkjiem Ausst-avi-je-- um
snom spavala kad I "J° u ratu proliv slobodoljubivih
njezina inteligencija isključivo za odgovornost za
tinski govorila kad se u ženskim P1™ okupaciju Jugoslavi-druitvim- a
samo njemačka ri- -' JVa h?p?ia strijeljanja i ra- -
Ie naše nlemstvo r'"" su
u
Medinu
Hrvatskoj
plandovao
niti
naučili ljubim
NJeguS
unapredi Srbima
borio
je JoS
samo
ovakove
prijateljstva
sa
se
jedinom
automobilskoj ostalo 1S8I)
Ilije)
im-perijalizma
ru-kama
stranih
medjuna-rodn- e
u
netr-peljivost
nastavnici
trajan
krugova ćitav his-torijat
odmah Saini
koru:
imperlializma
zločin
zanoRom
kada aovenaca
baS ovi krugovi koji bi danas oh
rabreni od izvjesnih imperijalisti-čkih
krugova na zapadu htjeli Ju-goslav- iji osporiti pravo na područ-ja
koja čine racionalnu teritoriju
Jugoslavenskih naroda Izgleda da
čihilablijsekrauprsovSoljoimst inmijepenriijčaelmisutičpkoium-težnjama
oni ponovno idu putem
kojim ih vodi fultonski potpaljivač
novoga rata Churchill
Iskustva koja su Korulkl Slo-venci
stekli za nepune dvije rodi
ne pod vlaSću austrijskih nacisti-čkih
gaulajtera vjerno im predoču- ju kakva bi ih sudbina čekala pod
vlaSću danaSnje Austrije Narodi
Jugoslavije nisu se četiri godine tako krvavo borili protiv faSisti-čki- h zvijeri podnijevši najteže žrt-ve
da pobjedjeni neprijatelji da- nas ponovno tlače i odnarodjuju
dijelove naSeg naroda koji su se
i u posljednjem ratu pokazali kao
jedini borci protiv faSizma unutar
granica Austrije Vremena Ham-burga
i Hitlera proSla su u nepo- vrat Izgleda da to reakcionarima
u Austriji JoS nije potpuno Jasno
Narodi Jugoslavije ne traže ni pe- dalj austrijske zemlje ali s punim
pravom kao žrtve stoljetnog ug- njetavanja kao žrtve dvaju raz-bojničkih
napada i kao pobjedioci
traie da sve jugoslavenske nacio-nalne
teritorije I svi dijelovi naih
naroda jednom zauvijek budu ol
bodjeni tlačenja i odnarodjivania
ujedinjeni u svojoj slobodnoj d
movni Federativnoj Narodi j
RepaUiei Jegostavtjl