Novosti, September 28, 1946

              STRANA 2 NOVOSTI Subota 28 septembra 194S NOVOSTI ČUVAT ĆEMO BRATSTVO I JEDINSTVO NAŠIH
Pubtiahed every Turdey Tbuirdtry and Satvrauv by tha
Novosti
In the Croat'an
PubHshlng
Language
Compony NARODA KAO ZJENICU OKA SVOG
44horii4 a SerrW C!am Mali Pt Office D?irtMit OtUira
Ulozi svaki utorak četiri ak I subotu u hrrcstakom imiku
Bagistered in the Bgklrr Oifice (or the Cilj of Toronto
on tbs litn daj of October 1941 c
Na 45052 CP
ADRESA: 263 Adldde St W Toronto 1 Ontarfo
Teltpfcon: ADelcdde 1642
Dopisi b potpisa 00 d urrićuju — Rukopis e bi vraćaju
Staljin je rekao
Kad je već izgledalo da je traci svjetski rat neizbježiv
pojavio se na svjetskoj pozornici veliki Staljin da svijetu reče
da nema neposredne opasnosti od novog rata i da ratna his-terija
u glavnom podržavana po vojno-političk- oj tajnoj službi
ima za cilj
Prvo — da sa utvaranjem o ratu zastraši neke naivne po-litičare
na suprotnoj strani i s time pomogne svojim vladama
dobiti od suprotne strane £to više koncesija
Drugo — da za nekoje vrijeme spriječe snižavanje vojnog
budžeta njihovih zemalja
Treće — da zabremzaju demobilizaciju vojnika i ovako u
njihovim zemljama izbjegnu brzi porast besposlice
Staljinove riječi došle su kao dobar lijek teškom bolesniku
Svijet je odahnuo od ratne histerije Staljin ne vjeruje u nepo-srednu
opasnost rata štoviše on kaže da je usprkos ideolo-ških
razlika izmedju Sovjetskog Saveza i zapadne demokraci-je
prijateljska suradnja moguća
Ali Staljin je rekao i razloge zašto je ova ratna histerija
raspirivana I ti razlozi su toliko jaki toliko opipljivi u pogledu
na pravo stanje u zemlji i na vani da ih mi osjećamo u sva-kodnevnom
životu Kod kuće se ratni tereti ne skidaju s ledja
naroda i narod nosi teret rata kao da najžešće bijesni svo što
se više vojnika pušta iz vojne službe sve to više raste bespos
lica a na vani naši "diplomate" pokušavaju s novim ratom i
atomskom bombom zastrašiti druge zemlje i narode samo da
iznude što više koncesija — drugim riječima da ih podjarme
i politički i ekonomski
Pa iako su riječi velikog Staljina utjeha one trebaju biti
i dobra opomena Staljin je prstom pokazao na ono što svijetu
smeta da nije siguran miran i zadovoljan
"Duhovni" vodja mačekovaca
U najnovije vrijeme tamo od bijega Mačeka iz zemlje
zagrebački nadbiskup Stepinac počeo je sloviti kod mačeko-vaca
kao duhovni vodja Maček kažu da je politički a Stepi-nac
duhovni
Ova najnovija preorijentacija mačekovaca na "duhovno
i političko" vodstvo proizlazi iz koncesija koje su mačekovci
dali onom dijelu hrvatskog klera koji je ostao vjeran Paveliću
kod kojeg je Stepinac takodjer slovio kao "duhovni vodja"
Pavelićevci su dakle prihvatili Mačeka za "političkog" vo-dj- u
a mačekovci Stepinca za "duhovnog" Mačekovska štam-pa
iznosi i uveličava "zasluge" Stepinca a ustaška "velike
aasluge" Mačeka To jedinstvo organsko jedinstvo ustaša i
mačekovaca je tu Ono je potvrdjeno na nedavnom ustaško-tnačekovsko- m
kongresu u Chicagu i izborom zajedničkog vod-stva
U kratko izmedju pavelićevaca i mačekovaca stvarno ne-ma
idejne razlike Ona je nestala sa smrću vodje Hrvatske
Seljačke Stranke Radićem Od kad je Maček i njegova reak-cionarna
okolina preuzela vodstvo stranke stranka je slobod-no
zaplovila u reakcionarne vode u kojima se nalazio Pavelić
i ostala hrvatska i srpska reakcija Držanje vodstva stranke za
vrijeme oslobodilačke borbe suradnja njihova sa fašističkim
okupatorskim vlastima sa Pavelićem povezivanje njihovo sa
srpskom reakcijom predvodjenom po kralju Petru i Fotiću u
inosiranstvu njihova anti-narodn- a kampanja protiv Jugosla-vije
i njenog današnjeg vodstva prikupljanje pomoći za iz-bjegle
ustaše u Italiji i Austriji — sve su to jasni znaci saveza
tnačekovaca ustaša i srpskih obranaša 2a borbu protiv nove
Jugoslavije
Taj "duhovni" vodja ustaša i mačekovaca Stepinac na-šao
se ovih dana pred Vrhovnim sudom Narodne Republike
Hrvatske gdje će odgovarati za počinjene zločine prema na-rodu
Jugoslavije U optužnici se kaže da je nadbiskup Stepi-nac
bio onaj koji je svojim radom za vrijeme tz "nezavisne"
države Hrvatske i poslije oslobodjenja davao potstreka za kri-farsko-teroristi-čku
borbu protiv naroda Jugoslavije On je bio
taj koji je pružio pomoć ustaškim zločincima koji su se ilegal-no
prebacivali u zemlju da bi nastavili svojom terorističkom
akcijom Nadbiskupski dvor — kale se u optužnici — bio ie
najsigurnije sklonište ustaša i centar u kome su bile organizi-rane
terorističke akcije protiv narodne vlasti Stepinac je bic
uski prijatelj Pavelića i Mačeka Za vrijeme pavelićeve vlada-vine
Stepinac je upućivao njemu podčinjeni hrvatski kler da
bude na strani okupatorskih vlasti i u svemu lojalan njema-čkom
slugi Paveliću
Kad jednom počne istraga i Stepinac suočen nepobitnim
dokasima ne samo njegove suradnje sa fašističkim okupa
torskim vlastima i Pavelićem nego i dokazima gdje je on iz-ravno
umiješan u zločine i nasilno prekrštavanje Srba u hrvat-skim
krajevima gnjušati ćemo se nad zlodjelima tog "dušo-brižnika"
i tadanjeg duhovnog vodje svih ustaša i mačekovu
oa
S ovu stranu Oceana medju našim iseljenicima ustaško-maćekovsk- a
čeljad će pokušati prikazati "nevinost" Stepinca
Pokušat će se baciti blato na narodne vlasti u Jugoslaviji ka-ko
on tobože proganjaju hrvatski kler i katoličku vjeru Uči-niti
će svoje i sv otac papa pak će od Stepinca tog ustaškog
perjanice pokušati stvoriti i "mučenika" koji "strada" radi
katoličanstva "sveca" koji je "proganjan" po komunističkoj
-- ?&(&_ -- všš- -- sjeasisBPS'r -- "JlfcJ JJttftuaaKr
£ i-an- - yy--a-ti-v_j-ija-r?
j!iBj tr7T?rfMiBBBBBBBBgBMIBMBaMS:'X --tNJJfcMđBMBMBBM
NEPRIRODNA POJAVA NA MIROVNOJ KONFERENCIJI
Sirimo ideju prijateljstva i suradnje izmedju
američkog i slavenskog naroda
POZDRAVNI GOVOR LEO KRYZICKOG ZA VRIJEME OTVA-RANJ- A
TREĆEG KONGRESA AMERIČKIH SLAVENA
Niže donosimo važan govor Leo
Kryzickog predsjednika Američko
Slavenskog Kongresa kojeg je
održao pri otvaranju Trećeg Sla-venskog
Kongresa u Manhattan
Center New York 20 septembra:
Delegati prijatelji I gosti! Pri
je svega želim vas pozdraviti na
Trećoj konvenciji Američko Sla-venskog
Kongresa Pozdravljan
vas muškarce žene i omladinu sla
venskog porjekla sa naročitom po-nosom
sa tim ponosom što se na-še
jedinstvo za vrijeme rata poja-čalo
1 poraslo što nismo odstupali
u našoj borbi i što naše dužnosti
I odgovornosti Izvršavamo odano
i požrtvovno
Naročito me veseli I drago mi
Je što mogu pozdraviti počasne I
cijenjene goste koji se nalaze u
našoj sredini Oni su putovali hi-ljade
milja aeroplanima i brodovi-ma
da bi sudjelovali na ovom hi-storijskom
zasjedanju
Nas mnogo veseli što se vi na-lazite
medju nama Želim ovom
prilikom reći da nam je vrlo dra-go
i da smo ponosni time što su
danas sve slavenske zemlje i ono
zemlje koje su robovale pod faši-stičkim
jarmom oslobodjene
Drago nam je I to što se vi nala
zite s nama na našem prvom pos- -
ljeratnom zasjedanju kada je pi-tanje
jedinstva i prijateljstva iz-medju
velikog američkog naroda i
junačkih slavenskih naroda Euro
pe najvažnije pitanje o kojem ovi-si
budućnost sveg čovječanstva
Kadi toga pred nama i pred vama
stoji historijska misija da prona-djem- o
puteve za jedinstvo i prija-teljstvo
i pokažemo te puteve na-šim
velikim narodima Protivna
strana prijateljstvu I suradnji je
strašno razaranje i uništavanje
čovjeka i svega što je on postigao
Navršilo se točno dvije godine od
kada je održan naš Drugi Ameri
čko Slavenski Kongres u Pitss- -
burghu Želim ovdje istaći koliko
za nas toliko i za naše cijenjene
goste da su Slaveni bili medju
prvima u ovoj velikoj zemlji koji
u doprinašali sve što su mogli za
zajedničku pobjedu
Od dana svog postojanja Ame
ričko Slavenski Kongres okupio je
oko sebe milijune Amerikanaca
slavenskog porjekla I uložio naj-veće
napore za dobivanje rat Mi
Rad možemo sa ponosom reći da
mo doprinjeli naš umjereni ali
važni dki pobjedi kao istinski
američki patrioti Skoro jedan mi-lijun
slavenskih sinova stupilo je
Na proizvodnom frontu američki
Slaveni su požrtvovno radili i pn-izvo- dili
oružje Prema vladinim
brojkama više od 50 posto radni-ka
u teškoj industriji bili su Sla-veni
Sa istim elanom I odlučnošću ra-dili
smo na dostavljanju pomoći
našoj slavenskoj braći i sestrama
u Europi jer oni su snosili najve
ći teret naci-fašističk- og napada I
svojim junaštvom doprinjeli ogro-man
dio za pobjedu njihove i na
slobode
Promicali smo kampanje za da-vanje
krvi I kupovanje ratnih bon-do- va
U svim tim naporima okupi-li
smo se oko vodstva našeg veli-kog
i ljubljenog predsjednika
Franklin Delano Roosevelta Naše
jedinstvo Iza njegove pravilne li-nije
za pobjedu i jedinstvo velike
trojice na izgradnji trajnog narod-nog
mira bilo je važan doprinos
cijelom programu naše vlade Mno-gi
vodeći Amerikanci su pozdrav-ljali
naš patriotski pokret i na na-še
jedinstvo ukazivali kao na pri-mjer
Mi se možemo ponositi time
što se nas ovako pohvalno cijeni
Prijatelji i braćo delegati naš
sastanak se održava u ozbiljnoj i
mutnoj atmosferi zametanja po
novnog rata Izgleda da stanovite
sile u Sjedinjenim Državama 1 Dri-tani- ji
ponovno slijede put Minhe-n- a
Politika Roosevelta koja nas
je zajedno sa našim saveznicima
vodila u pobjedu napušta se i za- -
mijenjuje sa kobnom politikom
atomske diplomacije koja mož
dovesti jedino do atomskog rata
Ako netko dvoji u to evo mu
činjenice: američke baze ćete naći
po cijeloj kugli zemljinoj njih se
proširuje utvrdjuje l pojačava
Veliki broj američke vojske nalazi
se u 53 zemlje većinom zemlje na-ših
saveznika Američka industri
ja neprimjernom brzinom proizvo-di
atomske bombe Budžet za voj
sku 1 mornaricu je veći od polovice
nacionalnog budžeta Pomislite sa-mo
Sa više od polovice državno?
budžeta graditi će se ratni brodovi
aeroplani ratne baze I oružje što
ne znači izgradnja stanova bolni-ca
škola i središta za rehabilita-ciju
povraćenih vojnika Službeno
se govori čak i to da će se troško
vi još povećati u milijardama ds-lar- a
za vojsku i mornaricu sto
opet znači da ćemo to plaćati mi
koji plaćamo poreze
Iz ovoga je sasvim razumljivo
da ovakve ratne pripreme Sjedi
njenih Država ne mogu stvoriti
u oružane sile Sjedinjenih Država pouzdanja naroda u budućnost Mi
diktaturi itd Graknuti će ujedinjena jugoslavenska reakciju
jer sa Stepincem pada i njihova zadnja nada u zemlji njihova
zadnja linija sa koje su mislili boriti se protiv nove narodne
Jugoslavije
Vikali vi gospodo mačekovci "živio naš duhovni vodja
Stepinac" ili ne prijetili se vi ili ne narodnoj vlodi sanjali vi
o mogućnosti strane oružane intervencije ili ne — Stepinac je
u rukama narodne pravde Narod će njemu suditi: ni po babu
ni po stričevima već po pravdi narodnoj
radi toga pitamo: zašto sve ovo
zveketanje sabljama? Zašto ovak-va
vratolomna utrka za još većim
pojačanjem naše ratne moći? Od-govor
na to je kratak I jasan: rat-ne
pripreme se vrše za rat ne za
mir i sigurnost
A kad pregledamo stanje kakvo
vlada kod kuće što onda vidimo?
Sjećam se riječi koje je izustim
Koosevelt pred neke dvije godine
On je opomenuo da je naša zemlja
ugrožena "desničarskom reakci-jom"
1 nadodao da ako se "desni-čarska
reakcija" ne spriječi na
vrijeme "tada je sigurno da ćemo
i usprkos pobjede nad neprijate
ljem na fronti podleći fašističkom
duhu kod kuće"
Pogledajmo samo koliko smo se
odalečili od Rooseveltove domaće
politike i što se dogodilo s njego-vim
odredbama odnoseći se na
ekonomska prava Znamo vrlo do-bro
kako se snizio životni stupanj
Talijani Jugoslaveni
priključenje Jugoslaviji
U Pariz je nedavno stigla dele-gacija
radničkih sindikata seljaka
I Talijansko-slavensko- g Anti-faši-stičk- og Saveza Iz Tržića (Monfal-cone- )
Svrha njihovog dolaska je
da kod predstavnika 21 nacije na
Mirovnoj Konferenciji postave za-htjev
za priključenje Tržića i nje-gove
okolice Jugoslaviji
Nema dvojbe da delegacija iz-raz- uje
volju ogromne većine sta
novništva tog kraja U Tržiću i
njegovoj okolici održane su već ne
brojene demonstracije u kojima su
zajednički Talijani i Jugoslaveni
manifestirali svoju volju da u bu
duće žele živjeti u Jugoslaviji
Delegacija želi razgovarati sa
svim vodjama delegata Mirovne
Konferencije Do sada su održani
razgovori samo sa delegatima No-ve
Zelandije Indije Južne Afrike
i Norveške Vodje delegata ostalih
zemalja su Izjavili da I oni žele
u večer jedna grupa od
grčkih vojnika presvučena
žensko odijelo prešla je daleko u
albanski teritorij Radata i
izazvala sukob sa jednom
patrolom
Kada se povukla na svoj terito-rij
ova grupa je otvorila vatru
Njoj su se pridružile i obližnje gr-čke
pogranične straže koje su
cale iz lakih i teških mitraljeza
Albanska patrola je va
trom odgovarala Pucnjava je tra-jala
skoro tri sata
dana grčka
na straža kod Panaje otvorila Je
vatru iz mitraljeza na albansku
patrolu koja je obilazila granicu
Godine 1941 kad su Švabe i nuli 8 uhvaćenim Srbina Lud-- tase zauzeli čitaTi Jugoslaviju
dobio je vrhovnu vlast nad cijelom
Hrvatskom švapski sluga krvnik
Pavelić Prvo što je učinio bilo
je da je dao sve Židove žigosati
znakom da imadu poginuti Za
tim je dao i sve cigane likvidirati
jer da su oni narodna sramota pa
ih treba poubijati Tako su i učinili
te su Zidove i cigane odvukli u
Jasenovac i tamo ih poklali
Time su nastali crni dani i sa
ovdašnji naš kalnički srpski živalj
Jurnuli su ustaše žandari i povje-renici
u lov i pljačku na mukom
stečenu seljačku imovinu Jurnuli
su kao zvijeri na jagnjad Udarili
su puSkom mitraljezima i baju
netama na siromašan i miran srp-ski
narod na Kalniku koji je up-ravo
vršio svoje žito Navalili su
psovkama batinama udarali i is
prebijali ljude vikali puni mrž-nje
i psovali: "VI srpske psine
ovdje vama nema mjesta ovo je
ustaška država!" Siromašni srp-ski
narod na Kalniku počeo je
bježati na sve strane da se sakri-je
pred progonima i batinama
Hježao je Sume I polja ali ih je
tu dočekivala ustaška zasjeda
koja puca na njih i ubija siroma-šan
i nevin srpski narod Točelo je
zatim hvatanje najbogatijih Srba
koje su vezali u lance i odvukli
povicima: "Spremaj kola trpaj
djecu I starce ostavi meso mast
novce jer tebi to ne će trebati u
Srbiji" I tako su jednog dana kre- -
naroda od svršetka rata Na jed
noj strani radničke nadnice su sni
žene a na drugoj drastično se
smanjila vrijednost dolara radi po
višice cijene životu Ono ruglo od
zakona za kontrolu cijena kojeg je
uspostavio najreakcionarniji Kon-gres
u historiji stavilo je nadnicu
kako je rekao predsjednik CIO
Philip Murrar na milost nezasit
nog profita krupnih korporacija
Nije slučaj što su 43 korporacije
povii!e svoju imovinu na tcdam
milijardi dolara svaka
Dodajte ovome još linčovanje i
teror protiv crnačkih gradjani
ponovno oživljavanje Ku Klux
Klan i druge fašističke grupe i
onda sve veći antl-semitiza- m ne-snosno
stanbeno pitanje za vete-rane
napad krupnih interesa na
zanatske unije — pa ćete imati
sliku takvih prilika koje američki
narod pravedno 1 duboko zabrinju-(Preno- s
na str 4)
i za
razgovarati po pitanju Tržića ali
do sada nisu mogli to učiniti radi
velikog posla na konferenciji Zah-tjev
talijansko-jugoslavensk- e dele
gacije će za sigurno naići na puno
razumijevanje kod sovjetskih po-ljskih
i čehoslovačkih predstavni-ka
Oni su to već i do sada potvr-dili
svojim stanovništem prema
pravu Jugoslavije na Trst i cijelu
Julijsku Krajinu
U Tržiću 1 neposrednoj okolici
se nalazi oko 40000 stanovnika —
Talijana i Slovenaca Ovo mjesto
predstavlja naročitu važnost za
Jugoslaviju a najviše u tome što
se ono nalazi na jadranskoj obali
Prema izjavi vodje tal Ijanrko-jugoslavens- ke
delegacije oko 00 po-sto
stanovništva je za priključenje
Jugoslaviji Ovu činjenicu trebaju
svi delegati uzeti u obzir pri rje-šavanju
pitanja razgraničenja iz-medju
Jugoslavije i Italije
SUKOB NA ALBANSKO-GBČK- OJ GRANICI
IZAZOV JE DOŠAO SA STRANE GRČKIH MONARHO-FASIST- A
Tirana — Na 13 septembra trajala je oko 6 sati a poslije toga
oko 6 sati
pet u
kod
alban-skom
pu
takodjer
Slijedećeg pogranič
u-- 1 u
u
nastalo je prekidano pucanje sa
strane Grka
Komentirajući po ovim najnovi-jim
izazivanjima sa strane Grka
albanska novina "Haškim!" ističe
da je sada potpuno jasno kako gr-čki
monarhisti rade na planu ko-jem
je cilj poremetiti mir na Bal-kanu
Tu opasnost jasno je ozna-čio
ukrajinski ministar vanjskih
poslova Dmitar Manuilski u Vije-ću
Sigurnosti Grčki fašisti nastav-ljaju
sa izazivanjem na albanskoj
granici kako bi opravdali namje-ravali!
napad na Albaniju Medju-ti- m
naglašuje "Rasklmi" albanski
narod je spreman dati zasluženi
odgovor svima onima koji se usu--
Zestoka pucnjava sa obih strana de dirati u njegovu domovinu
breg Putem su Ih tukli i udarali
govoreći im: "Nikad vile u Hrvat-sku"
Siromašan je narod plakao og- ledavao se na svoje ' kućice 113
svoje sela i svoje njive na kraj
gdje se rodio a koji sad mora os- taviti Mora ostaviti sve svoj rod-ni
kraj svoju dragu domovinu sa
koju je toliko osjećao i volio Sad
i nju mora ostaviti Tu je on prvi
put ugledao božje svijetlo tu je
ostavio svu svoju muku Tu je sa-gradio
kućicu i podigao svoj dom
iskrčio šume i guščare Izorao rod
na polja i podigao bogate vinogra-de
Na zajedničkim pašnjacima
pasla su goveda konji svinje I
ovce Sada ga tudjin i ustaški Iz-dajnik
i koljač goni s njegova do-ma
i iz njegove domovine predaje
žito Švabama blago krave svinje
konje volove mast i meso — sve
poklanja Švabama pljačkašima na-ših
naroda Narod plačući odlazi
okreće oči prema Kalniku u suza-ma
ostavlja svoj voljeni dom i svoj
dragi kalnički kraj
Kada smo to vidjeli mi Hrvati
seljaci kad smo vidjeli što se ra-di
s braćom Srbima boljelo nas je
silno Plakali smo za našom bra
ćom Mi smo vidjeli-kak- o su ih tu-kli
gurali i tjerali kao zločince
A zašto ? Zato što su marljivo ob-radjiv- ali
polja i uzgajali blago -- -to
im je bila plaća i nagrada
Kad smo vidjeli što rade ustaš- -
i njihovi pomagači prokleli snu
i Pavelića i ustaše i njihove savez- nike Hitlera I Mussolinija Tada
nije bilo nigdje popa ni fratra ni
od kuda ih nije bilo da se žale I
mole Boga da se ne čini nepravda
pokolj pljačkanje I paljenje naših
seia m smo poslali pismo popo- vima neka idu k Paveliću neka
mu kažu da se tako ne postupa s
ljudima neka mu kažu da se lju- di ubijaju i s njima postupa kao
sa zvijerima ali oni nisu nikamo
išli niti su kome što kazali Mi
Hrvati imamo svoju braću nase- ljenu širom svijeta pa kako bi
bilo nama da nam tu našu braću
na ovakav način tjeraju s njihova
posjeda i iz njihovih kuća i ubija- ju ih? AH pomilovanja nema ni
od kuda nego samo još kazna za
onoga koji se zauzima
Tako je počeo lov I na nas Hr-vate
koji smo osudjivali ustaška
krvava nedjela Najprije su nas
bacili u zatvor a zatim u koncen-tracione
logore I tako sam i ja
pao u zatvor zato što sam prote- stirao I rekao da ustaše ne rado
dobro I da nema nikakvih razlogn
za takav progon Srba na Kalniku
Rekao sam im: "Vi ste iznikli ka- - vrganji u šumi kad padne kiša ali
kad zasije sunce vi ćete se svi slu-či- ti
I nestati Ovako se ne radi sa
svojim narodom Narodna poslovi
ca veli: "šuma vrijedi onoliko ko
liko ima stabala u njoj a držav
toliko koliko ima naroda" Za tf
riječi bio sam odvučen u zatvor
kao i mnogi drugi Kad sam došao
na slobodu vidio sam da je narod
dobro učio toliku nepravdu te se
sprema na ustanak čuli smo di
već ima partizana u Lici I Kordu-nu
Javljali su se već i prvi borci
pa je i kod nas počeo narodni "us- tanak Drugovi u šumi izdavali su
letake koje smo mi raznosili I
eto godine 1942 prvog partizan-skog
voda u Kalniku s nekolik
naših poznatih drugova junaka
kao što su Simun Rlažić Gabrijel
Santo nazvan "Kum" Stjepan
Ivić "Mali" Srpkinja Mileva Ce-tuš- ić
i drugi Sve su se više počele
skupljati četice partizana na Kal-niku
Došao je i jniručnik Boli
Lajner s par domobrana s puška
ma i s dosta municije Počinju i
borbe pa se tako započela prva
borba s ustašama u Kalniku koja
je trajala dva dana Ustašama je
zadan strah više nisu nekažnjeno
mogli pljačkati ušao im Je strah u
kosti pred partizanima i borcima
Kalnika koji su sada danomice na-valjivali
na ustaše Ustaše su u
svojoj nemoći sad još više počeli
paliti naša sela ubijati nevine se-ljake
i djecu ali svijest jedinstve-nog
naroda nisu mogli ubiti Na-ša
snaga je bila u ljubavi prema
braći Srbima koji su stradali i ta
nas je ljubav još više sjedinila te
nij bilo sile koja bi nas mogh
razdvojiti I tu na Kalniku sko-va- no je bratstvo I jedinstvo srp-skog
I hrvatskog naroda koju ć
tekovinu naš narod čuvati I braniti
kao zjenicu oka svoga Obnovit
ćemo zajednički naša sela I grado-ve
napunit ćemo opet naše ham-bar- e
staje koce i pivnice podići
ćemo naše tvornice Jer je vlast 1 rukama radnog naroda seljaka
radnika i poštene narodne inteli-gencije
Danas je djelo što su ga zapo-če- ll
neumrla braća Radili ostva-reno
Ostvario ga je najveći sin
i vodja jugoslavenskih naroda na
dragi maršal Josip Broz — Tito
Viktor Tot fljal
član Izvršnog odbora I1KSS
ISWJsiP!W u" iiii"