Novosti, April 12, 1947

              J±A
Sl
STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorizcd a Second Class MaiL Tost Office Department Ottawa
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Hegistered in the Registrv Office lor the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dva proglasa
Pred nama se nalaze dva proglasa upućena Zajedničari-ma
pred Sedmu konvenciju jedan kojeg su početkom ožujka
izdalj hrvatski ubtaše mačekovci prosvjetaši i ostali neprijatel-ji
progresa pod lozinkom "van sa komunizmom iz Zajednice"
i drugi kojeg su izdali poznati graditelji Zajednice napred-njaci
i demokrate na čelu sa 14 izvršnih i glavnih odbornika
urednika Zajedničara članova Glavne porote i Dječjeg Doma
pod lozinkom "Protiv blokova — za jedinstvo u našoj Hrvat-skoj
Bratskoj Zajednici"
Proglasi su to dviju suprotnih struja u Zajednici dviju po-gleda
na svijet i na Hrvatsku Bratsku Zajednicu To jasno isti-ču
sami proglasi
Ha jednoj se strani nalaze oni koji su protiv jake Zajedni-ce
oni koji su protiv jedinstva članstva Zajednice oni koji pu-tem
raznih blokova nastoje pocijepati Zajednicu i uvesti ti Za-jednici
"staru praksu" protiv koje je tako odlučno ustala veći-na
delegata na prošloj konvenciji oni koji su i u prošlosti ru
šili Zajednicu i radili na odcjepljenju kanadskog članstva oni
koji su protiv pomoći našem narodu u starom kraju koji su
protiv nove narodne Jugoslavije i njenog vodstva oni koji su
priželjkivali pobjedu fašističkog oružja i čije 6u organizacije
bile zabranjeno i štampa obustavljena za vrijeme prošlog ra-ta
oni koji su se združili sa propalom dinastijom Karadjordjo-vic- a
i ostalom ustaško-četničko- m izbjegličkom gospodom za
borbu protiv nove narodno Jugoslavije oni koji su se u ovim
zemljama povezali sa najokorjelijim neprijateljima radnika i
progresa u opće
Dovoljno je pročitati samo njihov proglas pak da se česti-ti
Zajedničar uvjeri o namjerama gornje grupe U tom progla
su nema niti jedne jedincate riječi o aktuelnim problemima Za-jednice
Obratno proglas vrvi šovinističkim i žučnim napadi-ma
na jedan ogroman dio članstva kojemu se donosioci pro-glasa
prijete izbacivanjem ako se to članstvo ne pokloni nji-hovim
ustaško-mačekovski- m smjernicama
Na drugoj strani imamo proglas Zajedničara graditelja
Zajednice na ćelu sa četmaestoricom izvršnih i glavnih odbor-nika
To je proglas pozitivnih odbornika i naprednog članstva
Zajednice To je proglas onih koji su i do sada sa svojim ra-dom
pokazali da im stvarno na srcu leži Zajednica i interesi
njenog članstva To je proglas onih koji su ostali vjerni zak-ljučcima
Šeste konvencijo i koji su po naš narod u kraju u teš-kim
časovima dali sve svojo slobodno vrijeme na prikupljanju
pomoći To je proglas onih Zajedničara koji su za vrijeme pro-šlog
rata predvodili kampanju za rasprodaju bondova dava-nje
krvi i mobiliziranju no samo članstva Zajednice nego i os-talih
naših iseljenika u Americi i Kanadi iza ratnih napsra
Amerike i saveznika To je proglas onih koji zagovaraju Za-jednicu
bez blokova jedinstvenu Zajednicu Zajednicu sa ko-jom
ustaške izbjeglice nebi igrale politički futbal iskorišćava- -
jući njen upliv i sredstva za širenje ustaško-mačekovsk- o pro-pagande
To je konačno proglas onih Zajedničara koji stoje
za bratsku slogu i jedinstvo svih hrvatskih srpskih ili sloven-skih
iseljenika u ovim zemljama i koji zajedno sa ostalim pro-gresivnim
Amerikancima stoje za Ameriku Lincolna Jefcrsona
i Rooscvelta
Drugim riječima to je stvarno proglas pozitivnih sla u
Zajednici U njihovom proglasu nema prijetnje niti sokačkih
napada kao u proglasu ustažko-mačekovsk- e grupe Njihov
proglas je pun konkretnih primjera rada i razvitka Zajednice
Oni govore sa faktima i brojkama i upozoruju članstvo da ne
nasjeda neprijateljima Zajednice Jcoji su se poput ostalih ne-prijatelja
naroda i narodnog uspinjanja sakrili iza "crvenog
strašila" kako bi se popeli na vodstvo Zajednice i ured Zajed-nice
pretvorili u novi američki Široki brijeg
Zajedničari bi zbilja morali pročitati jedan i drugi proglas
do se uvjere o razlici jednih i drugih Tek da se upoznaju sa
pozitivnoecu jednih i negativnoiću drugih zajednicarstvu jed-nih
i protu zajednicarstvu drugih
Medjutim sama pojava ovakvih proglasa najavljuje Sed-mu
konvenciju Zajednice I u prolloeli bilo je raznih proglasa
i agitacije sad za ovu sad za onu struju u Zajednici I u proš-losti
dijelila su se mišljenja i bila je borba izmedju progre-sivnih
sila koje vode Zajednicu pravcem nopredka i natraž-njački- h
koje su u velikoj Zajednici gledale opasnost po svoje
stranačke ili lične ciljeve Tako će biti i ove konvencije srmo
sa tom razlikom Što će ta borba biti žešća i prema tome sud-bonosni- ja
po Zajednicu
Zajedničari treba da su toga svijesni Oni treba da su
tvijesni činjenice da su razne mračne i ustaške sile došle u
ove zemlje ne da pomognu našem iseljeniku nego da oa
njega otrgnu njegovu stečevinu njegovu Zajednicu Otrg-nuti
Zajednicu od hrvatskog radnika privezati ju za ustaško-načekovsko-kraljevs-ka
politička kola i pretvoriti ju u rasadi
ste nesloge — to je cilj Butkovićevih blokaša
Toga treba da je svijesan svaki član Zajednice i za vrije-me
biranja delegata za Sedmu konvenciju budno pazi kome
će dati svoj glas i koga će poslati da brani njegove intsresc
ne konvenciji
Taj glas i to povjerenje svakako pripada onom kcii odo-brava
proglas pozitivne grupe Zajedničara On nikako ne pri-pada
ustašama i mačekovcima koji nisu nikada bili niti će
ikada biti dobri Zajedničari Oni koji no valjaju za našu braću
u staram kraju nemsgu valjati ni za nas ovdje
r
Cijepanje ili jedinstvo
Njemačke
Sadanje moskovsko zasjedanj
Savjeta ministara vanjskih pošlo
va saivano da se pozabavi pripre-manjem
mirovnog ugovora s Nje-mačkom
privlači sveopću pažnju
na njemački problem Duduci raz
vitak Njemačke njen preobražaj
u miroljubivu demokratsku drža-vu
likvidacija njenog ratno-ind- u-strijskog
potencijala njeno radi-kalno
čišćenje od fašističke ga
madi oblik njenog budućeg dr-žavnog
uredjenja — sva ta pitanja
živo interesiraju svjetsku javnos
Vlade raznih država koje su n3
sebi osjetile svu težinu njemačke
agresije uputile su Savjetu za-mjenika
ministara vanjskih poslo-va
memorandume u kojima su
predložile sve one mjere koje će
moći spriječiti restauraciju nje-mačkog
imperijalizma i novu nje-mačku
agresiju
U memorandumima vlada Polj-ske
ćehoslovačke i Jugoslavije po-dupire
se ideja političkog i eko- -
nomskog jedinstva Njemačke i
podvlači se da uniitenje jedinstva
Njemačke protivriječi onim cilje-vima
koje su sebi postavile države
koje su okupirale njemački terito-rij
Nije teško shvatiti da se pro-gram
političke i ekonomske reor-ganizacije
Njemačke usvojen na
llerlinskoj konferenciji trlju drža-va
može uspješno realizirati samo
tako ako Njemačka bude predstav-ljala
jedinstvenu cjelinu a ne ta-kozvane
"autonomne" države mc-djusob- no
razdvojene raznim vješ-tački- m
barijerama ili kako ih na
ziva "Humanite" brojanicama u
nizu malih srednjevjekovnih nje-mačkih
država koje stoje pod uti-caje- m
reakcije"
Jedinstvena politika koja se os-tvaruje
u interesu mira i demokra-cije
ne može se zamisliti pod ug-lovima
vještački naduvenog šepa
ratizma i ustavnih zakona namet-nutih
stanovništvu ove ili one nje
mačke pokrajine u upravnom pog-ledu
Medjutim baš protiv tog
preobražaja Njemačke u mirolju
bivu demokratsku državu uperene
su mjere preduzete u zapadnim
okupacionim zonama Njemačke
Još u novembru prošle godine u
američkoj okupacionoj zoni po
djeljenoj na pojedine upravne je-dinice
održani su izbori za mjesne
"landtage" a ujedno i referendu-mi
po pitanju ustava I izbori i re-ferendumi
izvršeni su na brzinu i
nisu imali ničeg zajedničkog sa
demokratskim redom i načinom
neophodnim za preduzimanje tak-vih
mjera Masa mjesnog stanov-ništva
nije bila uvučena u razra-djivanj- e
projekta ustava a svaka
diskusija o njima sprečavana je
mjerama upravnih vlasti
Ustavi u američkoj zoni namet-nuti
su mjesnom stanovništvu ras-cjepkanim
granicama koje su bile
povučene na karti okupacione zo-ne
pri tome se nije vodilo računa
o ma kakvim razumnim i oprav-danim
faktorima Kao rezultat
take žurbe stvoreno je stanje ko-je
se ne može smatrati trajnim i
zakonitim To se vidi i iz toga što
se utav na primjer Virtemberg
— Hadena ne može smatrat' važe-ćim
u onim djelovima Iladena i
Virtemberga koji se nalaze u sas-tavu
francuske okupacione zone
Na isti način i ustav Gros-hesen- a
ne može se smatrati kao zakon za
one zapadne i sjeverne rajone lit-se-na
koji se nalaze u sastavu fran-cuske
i britanske okupacione zone
Karakteristično je da u svima
tim ustavima nema nijedne riječi
Koruška pod udarom germanizacije
drugoj polovici XIX vijeka
XIX stoljeće donijelo je Koru-škim
Slovencima početak žestoke
borbe za nacionalni opstanak U
tom periodu njemački imperijali-zam
započeo Je provoditi u život
svoj plan ekspanzije u Jugoistoč-nu
Evropu i nailnog odstranjiva-nja
svih prepreka koje je nalazio
na tom putu
U prvoj polovici XIX stoljeća
njemački ekonomist Friedrich List
izradio je prvi projekt pangerman-sk- e
Srednje Evrope koja je tre-bala
obuhvatiti i slovenske narode
izmedju Baltičkog i Jadranskog
mora Suglasno s ovim planom
osnovna zadaća austrijskih Nije
maca bila je da ekonomski porobe
Istočnu Evropu i da osiguraju nje-mačke
pozicije na Jadranskom mo-ru
Po tom planu jugoslavenski
narodi bili su osudjeni na denacio-nalizaciju
To se najviše ticalo slo-venskog
naroda koji Je po geo-grafskom
smještaju bio prvi koji
je priječio put njemačkoj ekspan-ziji
prema Jadranskom moru Zato
je slovenski narod po planovima
njemačkog imperijalizma trebao
biti uništen kao nacija tj germa --
niciran
Sva politika Austrije u drugoj
polovici XIX stoljeća i u toku
dvaju prvih desetljeća XX stoljeća
NOVOSTI
o budućem državnom uredjenj'i
Njemačke l" niinia otsutuje te-za
o jedinstvu Njemačke U njima
se jasno vidi kurs koji teži za po-litičkim
i ekonomskim rakomada-vanje- m
Njemačke i organizira-njem
takvog poretka koji nema ni-čeg
zajedničkog sa načelima pro-gresa
i demokracije
Ista slika može se zapaziti i u
britanskoj okupacionoj zoni Ras-cjepkana
na sjevernu Rajnsko-Vestfalsk- u
oblast Donju Saksonl-j- u
Slezvig-Holštaj- n sa "slobod-nim
gradovima" Hamburgom i
Bremenom ona predstavlja po
mišljenju pristalica koji zastupaju
federalizaciju Njemačke obrazac
buduće Njemačke razdrobljene na
pojedine autonomne jedinice sa do
sta velikim pravima pa čak i sa
pravom ulaženja neposredno u Or-ganizaciju
ujedinjenih nacija kao
što je to predlagao feldmaršal
Smuts ili uključivanja u takozvi-n- u
"znpadno-europsk- u federaciju"
kao Sto se za to bori američki no-vinar
Valter Lipman
U federalizaciji Njemačke Lip-man
vidi mogućnost za zapadne
države da uspostave "hegemoniju
nad najsnažnijim i najbogatijim
dijelom europskog kontirenta"
Takva hegemonija stvorila bi ka-ko
to predvidja Lipman "situaci-ju
veoma nezgodnu za Sovjetski
Savez i omogućila bi da se koncen
trira "konstruktivna energija za
izvjestan pozitivni uticaj na Sov-jetski
Savez"
Tako je pisao Lipman na strani
cama lista "Nev York Herald Tri-bune"
još u junu prošle godine Od
tada pa na ovamo on se više puta
navraćao na tu temu On je prvi
aplaudirao Johnu Dalsu koji je
nedavno predložio da se čitava in-dustrija
Zapadne Njemačke pret-vori
u "jezgro zapadno-europsk- e
federacije"
Dals nije jedini S njim se nad-ikuj- e
i senator Vandenberg svo-jim
nedavnim istupom u Clevelan-d- u
Predsjednik senatske komisije
za vanjske poslove Sjedinjenih Dr
žava govorio je o "federaliziranim
državama" na koje treba da se
podijeli Njemačka i o tome da to
držae treba da postanu "gospo-dari
a ne sluge novog Berlina"
Takav razvoj stvari dostići će u
američkoj zoni po riječima Van-denber- ga
"očekivani progres"
Povezujući ta dva istupa — Dal-so- v
i Vandenbergov — Lipman
dolazi do zaključka da oni "pred-stavljaju
zaokrete koji imaju og-roman
značaj u vanjskoj politici
Sjedinjenih Država" Po riječima
Lipmana "republikanci teže da
uzmu u svoje ruke rukovodstvo
istupivši sa konstruktivnim pro-gramom
sredjivanja europskih
problema"
Takav "konstruktivni program"
koji povredjuje Berlinski spora-zum
nailazi na oduševljen prijem
medju učesnicima Churchillovog
akcionarskog društva "Sjedinjene
Držae Europe" Na njegovoj stra-ni
su svi reakcionarni elementi
Njemačke koji istupaju pod zasta-vom
separatističkih stranaka kao
i vatikanski krugovi koji ne mogu
da se odvoje od ideje organizira-nja
podunavske federacije katoli-čkih
država pod crno-žuto- m zasta-vom
Habsburga Tu na istom
frontu našli su se misionari "za-padnog
bloka" krupne njemačke
spahije i industrijalci prikriveni
nacisti Svi oni pjevaju u Jedan
glas i na iste note svi oni teže za
cijepanjem njemačke države da bi
u
l dokazuje da su vlada juće kliko
u Austriji obim rukama uhvatile
za Listov plan Nakon mnogih vje
kova postepene germanizacije slo-venskog
etničkog teritorija zah-valjujući
kojoj Je slovenski etni-čki
teritorij bio sveden na jednu
trećinu nastupio je period organi-ziranog
i planskog ekonomskog
kulturnog I političkog pritiska Ni-jemaca
Pod pritiskom germanizacije Ko-ruški
Slovenci gubili su postepeno
sva politička prava kao i pravo
da se služe svojim materinjim je-zikom
U toku XIX stoljeća više
od 100000 Koruških Slovenaca bilo
je bez Ijedne slovenske osnovne
škole a koncem austro-ugarsk- e
vlasti oni su s najvećom mukom
i borbom izvojevali pravo da otvo-re
svega tri svoje škole U dvo-jezičnim
njemačko-slovenski- m os-novnim
školama učitelji su samo
u početku poučavali slovensku dje-cu
i na lokalnom slovenskom dija-lektu
dok su kanije cijelu obuku
(osim vjeronauka) vršili na nje-mačkom
Jeziku U Koruškoj gotovo
nije ni bilo slovenskih činovnika
Slovensku inteligenciju rasmješta-val- i
su po drugim provincijama
Austro-Ugarsk- e U Koruškoj su
tako ostali sami slovenski seljaci
bar jednu njenu polovinu odvratili
od procesa preobražaranja Njema-čke
u demokratsku državu
Planovi o federalizaciji Njema-čke
odgovaraju namjerama engles-kih
i američkih monopola koji ra
čunaju da će im razdrobljena Nje-mačka
omogućiti da osnaže svoje
pozicije na Rajni da u isto vrije
me ojačaju njemačke monopole i
svojom pomoću ubrzaju proces
prodiranja dolara i funte sterlinga
u njemačku ekonomiku
Upravo s te točke gledišta treba
promatrati anglo-američ- ki spora-zum
o takozvanom ekonomskom
ujedinjenju dviju zapadnih okupa-cionih
zona Taj sporazum stvara
očigledne smetnje na putu politi
čkog i ekonomskog ujedinjenja
Njemačke On koristi samo onima
koji teže za cijepanjem Njemačke
na mnogobrojne dijelove za pod-rivanjem
najvažnijih odluka Ber-linske
konferencije i stvaranjem
nove federativne Njemačke u svoj-stvu
starog oslonca medjunarodne
reakcije
ćak i engleski časopis "Ekono-mist"
nalazi da nova struktura
ekonomske uprave u ujedinjenoj
anglo-američk- oj zoni "izaziva iz-vjesnu
kritiku" "Malo šta ukazu-je
na to — piše "Ekonomist" —
da je nova uprava izgradjena na
demokratskim principima Sama
činjenica tijesne povezanosti izme-dju
engleske i američke zone mo-že
ometati jedini put i način za
konačnu likvidaciju svih njema-čkih
zlodjela a naročito obnovu
punog političkog i ekonomskog je
dinstva Njemačke"
Planovi federalizacije Njemačke
ne nailaze na simpatije u krugovi-ma
napredne njemačke javnosti i u
redovima anti-fašističk- ih partija
koje u sovjetskoj okupacionoj zoni
istupaju pod zastavom demokrat-skog
jedinstva njemačke države
Proces preuredjenja društveno-političko- g
života njemačkog naro-da
u sovjetskoj okupacionoj zoni
jeste u isto vrijeme i proces okup-ljanja
demokratskih snaga koje
istupaju s programom jedinstva
Njemačke Parola državnog jedin
stva istaknuta je u programu Je-dinstvene
socijalističke partija
Njemačke Pod tom parolom razvi-jaju
svoju djelatnost pokrajinske
vlade Saksonije-Anhalt- a Tiringije
i Brandenburga
Pozadina planova o federalizaci-ji
Njemačke ne predstavlja tajnu
7a široke mase američkog naroda
Istupivši nedavno u Senatu sa ve-likim
govorom o vanjskoj politici
senator Pepper je oštro osudio tu
političku tendenciju u njemačkom
pitanju kojom je bio prožet go-vor
Dalsa Ukazavši na to da Dals
predlaže da se usvoji federativna
forma vladavine u Njemačkoj Pe-pper
je rekao: "Dals javno pred-laže
da se uništi duh i slovo Ber
linskog sporazuma Njegovi prijed-lozi
vratili bi Njemačkoj sposob-nost
da povede rat protiv Sjedi-njenih
Američkih Država i čitavog
svijeta i da zagospodari privredom
Zapadne i Istočne Europe a sve
to uz pomoć američkog kapitala"
Naivno je pretpostavljati kao
što to čine izvjesne dobronamjerno
zabludjele pristalice cijepanja Nje-mačke
na autonomne jedinice da
će upravo federativna forma dr-žavnog
uredjenja spriječiti obnav-ljanje
njemačke agresije Tu agre-siju
nije stvorilo državno jedinstvo
nego imperijalizam nju nije stvo-(Pren- os
na str 4)
i slobodni slovenski kulturni rad-nici
koji su bili prisiljeni da vode
ustrajnu borbu za osnovna životna
prava naroda
U provodjenju germanizacije us-poredo
s državnim i pokrajinskim
vlastima osobito su aktivno uče-stvovali
njemački feudalci Indu-strijalci
uprave željezničkih kom-panija
i druge njemačke kapitali-stičke
organizacije koje su ras-polaga- le
ogromnim kapitalima za
denacionalizaciju slovenske djece
i otkup zemljišta slovenskih se-ljaka
Hadnici i seljaci bili su pod
vrgnuti ekonomskom i političkom
ugnjetavanju Na izborima oni su
morali glasati za njemačke kan
didate Osobito jak pritisak nje-mački
imperijalisti vršili su na
gradove industrijske i turističke
centre gdje su njemački Imperija-listi
najlakše nametali svoju do-minaciju
No bez obzira na ovu plansku
i bezobzirnu germanizaciju sva
Jugoistočna Koruška s isključe-njem
nekoliko gradskih etnički po-miješanih
otoka ostala je do kon-ca
Austro-Ugarsk- e monarhije iz-razito
slovenska Prema podacima
biskupije Krka godine 1010 u Slo-venskoj
Koruškoj živjelo je više
od 100000 Slovenaca dok prema
Koga podupiru
Sjedinjene Države
Pile: K1IIOTT KOOSEVEIT
Još se nisu navršile ni pune di
je godine glavno vodstv o naše vla-de
je već najavilo novu vanjsku
politiku Sjedinjenih Država Dr-žavni
podtajnik Mr Acheson j#
na preslušavanju ired kongresnim
odborom tvrdio da bi komunističke
vlade u Grčkoj i Turskoj bile opa-sne
sigurnosti i budućnosti Sjedi-njenih
Država To znači da je
Sovjetski Savez u očima naše vla
de neprijateljska zemlja Ovakva
predpostavka je uzeta zato da se
protumači zašto je predsjednik
Truman zatražio zajam i vojnu po-moć
sadanjim vladama u Grčkoj i
Turskoj Iza tog predloga postoji
teorija da će se zajmom ojačati
vlade tih dviju zemalja i spriječiti
unutarnji revolt koji bi eventual-no
mogao dovesti do komunističkih
vlada
Ali pitajmo se kakve su ono vla-de
za koje se zauzimamo i koje
mislimo jačati? Je su li demokrat-ske?
ćak ni najreakcionarnlja
štampa u ovoj zemlji se no usudi
tvrditi da su vlade u Grčkoj i Tur-skoj
demokratske U stvari te
vlade su više diktatorske nego de-mokratske
Vrlo je malo slobode
govora u tim zemljama Tamo se
tlači manjina pa i većina to što
je nama poznato No ipak naša
vlada si je uzela za zadaću radje
podupirati te diktature nego doz-voliti
širenje komunizma
Zar se prošlog rata nismo za
ništa borili? Zar smo trebali našu
vojsku baciti na stranu Hitlera da
mu pomogne poraziti Sovjetski Sa-vez?
Izgleda vodje naše vlade misle
da komunizam ugrožava buduć-nost
demokracije u Sjedinjenim
Državama I da se stoga treba bo-riti
protiv komunizma u Grčkoj
čitao sam da je dosta malo vrlo
borbenih elemenata medju grčkim
stanovništvom koji su komunisti
Pa dobro ali zašto pomagati Tur-sku?
Nikad nisam čuo da su tamo
komunisti ugrožavali tursku vla-du
U stvari vrlo je teško razum
jeti kakvi nas Interesi zanimaju u
Turskoj ako ne da tursku vladu
potičemo na uznemirivanje Sovjet-skog
Saveza putem zametanja in-cidenata
na granici izmedju ovih
dviju zemalja što bi moglo prouz-ročiti
treći svjetski rat Zar je to
naš cilj?
U prošlom ratu Turska nije po- -
NEV VOKK — Torijevac
Churchill je ponovno progovorio
Ovaj puta kao i prije napao je na
Sovjetski Savez rekavši da su
"ambicije Sovjetskog Saveza veće
danas nego za vrijeme ruskog ca-rizm- a"
O ambicijama britanskih
torijevaca Churchill nije rekao ni
jedne riječi
SPRAVLJAMO
l' Novosti broj 101" od 3 ap-rila
u članku pod naslovom
"Proslave 27 marta" potkrala
nam se u govoru Pavla Lukina
otpravnika poslova I'NIl Jugo-slavije
u ()ttai pogreška koju
rado ispravljamo U Novostima
stoji: "Ne dopuštamo trustovi-ma
gulikožama i štetočmeima
da otimaju narodnu muku" Tre-ba
da stoji: "Ne dopuštamo
TRUTOVIMA gulikožama i
štetočincima da otimaju narod-nu
muku"
podacima slovenskog narodnog ka-tastra
bilo je Slovenaca više od
106000 U vrijeme Prvog svjet-skog
rata medju Koruškim Sloven-cima
razvio se jak narodni pokret
koji je težio za priključenjem Slo-venske
Koruške Jugoslaviji Ovaj
pokret suibile su austrijske vlasti
novim nasiljima i novim teškim
nesrećama koje su nanijele naroda
Koruške
Za cijelo vrijeme dok su austrij-ski
i njemački imperijalisti provo-dili
planku i bezobzirnu germani
zaciju Slovenske Koruške narod
ovog dijela slovenskog nacionalnog
tla pružao je germanizatorima naj-žešći
otpor
Upravo kad su njemački imperi-jalisti
započeli s planskim ger--
manizatorskim prodorom na jug I
jugoistok centar Koruške Celovac
postao je srediste cjelokupnog kul-turnog
života slovenskog naroda
U tom periodu u Celovcu je izla-zio
niz slovenskih literarnih i na-učni- h
časopisa oko kojih su se
okupili najbolji umovi Slovenije
Slovenski lingvist i gramatik An-tun
Janešić osnovao je u Celovcu
godine 1858 litarami časopis "Slo-venski
glasnik" u kojemu su su-radjiv- ali
najveći slovenski pisci i
pjesnici toga vremena kao na pr
Levstik Trdina Voljavec i drugi
Godine 1851 Janeiić i Einpiler
organizirali su poznatu Družbu
Sv Mohorja koja je odigrala hi
Subota 12 aprila 1947
kazala ni najmanje prijateljstva
na-- oj stvari sve dok nije bilo očito
da ćemo mi pobjediti Turska nije
unutra ugrožena komunizmom
Nju se danas ne može smatrati
slobodnom demokratskom zem-ljom
Pa zašto onda tražimo za- jam za Tursku?
Sto je Istina u galami o razvija-nju
posljeratne opasnosti od ko-munizma
u svijetu? Istina je to
da Sovjetski Savez nema stotine
milijuna dolara sa kojima bi Sirio
komunističku nauku po svijetu
Sovjetski Savez takodjer nije u
stanju izvoziti hiljade tona hrane
za pomoć gladnom narodu AH ko-munizam
se svejedno širi u mno- gim zemljama A zašto?
Po svršetku rata narodi Dalekog
Istoka Srednjeg Istoka i cijele
Europe sa divljenjem i gorućim
nadama su gledali na Sjedinjene
Države da će one dati vodstvo u
osnivanju slobodnih i istinski de-mokratskih
vlada u njihovim zem- ljama Gledali su na Sjedinjene
Države da će hrabro i odlučno po- dupirati doktrine Atlantske Pove-lje
Pa što su dobili? Nismo izus-tili
ni jedne riječi protesta kada su
europsko sile ponovno putem sile
uspostavljale svoja kolonijalna
carstva Nismo uspjeli predvoditi
u iskorjenjavanju nacizma u Nje-mačkoj
Doduše učestvovali smo
u UNHRI ali smo kasnije ubili tu
organizaciju i pomoć narodima po- stavili na političku bazu A sada
pomoć milijunima gladnih naroda
Europe u potrebi jujemo kao oružj
u rukama sve sa ciljem da ih pri-silimo
na podupiranje vlada koji-ma
mi odobravamo Zar je to de-mokratska
procedura? Nije ni ču-do
što se komunizam širi
Narodi Europe gledaju na nas
sa nepovjerenjem A narod na da-lekom
istoku stenje i žestok je
prema nama Znači mi nismo us-pjeli
predvoditi Mi nismo usposta-vili
ni jednog principa koji bi na-rodu
bio prihvatljiv Nismo dali ni
snage I efekta Ujedinjenim Naci-jama
Zapravo našim postupkom
prema Grčkoj i Turskoj otvoreno
smo povrijedili Ujedinjene Nacije
a možda potpisali I njihovu smrtnu
osudu
Akcije naših vodja se zasnivaju
na teoriji da ml nikada nećemo
biti u stanju srediti naše razlika
sa Sovjetskim Savezom Oni vje-ruju
da komunizam I demokracija
nemogu živjeti zajedno u miru Ja
se tom teorijom ne slažem U Ame-rici
moraju biti na državnom vod-stvu
ljudi sa hrabrošću I samostal-nošću
koji će srediti postojeće
razlike izmedju nas i Sovjetskog
Saveza i našoj zemlji donijeti čas-ni
mir
Ako vodje demokratske i repu-blikanske
partije proslijede sada-njo- m
vanjskom politikom rezultat
će biti podvojen svijet koji će se
ponovno naoružati za neizbježivl
sukob Ostati će ocromni voinl
budžeti u svijetu će nastati eko-nomska
nesreća a u Sjedinjenim
Državama nastati će za nekoliko
godina Ovo će slijediti razarački
i at koji će stanovništvo svijeta
sniziti u milijardama ne milijuni-ma
Po mojem uvjerenju najbolji od-govor
opasnosti od komunizma je
živuća i radna demokracija takva
demokracija kakva može biti naša
Ja se mnogo nadam da će narod
naše zemlje shvatiti da danas nije
samo njihov dolar kojeg se stavlja
u tu nemilu igru Ako uništimo
Ujedinjene Nacije posljedna pri-lika
za mir će iščeznuti
storijsku ulogu u prosvjećivanju
širokih masa slovenskog naroda
Tokom decenija Družba je izda-vala
i rasprostranjivala u cijeloj
Sloveniji literarna I naučno-popu-larn- a
djela Od godine 1800 do
1018 u Celovcu izdato je oko 19
milijuna slovenskih knjiga Godi-ne
1018 Družba sv Mohorja u ci-jeloj
Sloveniji imala je oko 00000
članova a u samoj Koruškoj u
Družbu bila je učlanjena svaka
četvrta porodica
1865 godine Einspiler je u Ce-lovcu
osnovao slovenski politički
list "Slovence" koji je tokom niza
godina bio najprogresivniji sloven-ski
list
Usporedo s tim razvijenim kul-turno-prosvjet-nim
pokretom Ko-ruški
Slovenci osnovali su i svoj--
gospodarske i političke organiza-cije
Uza sve to Sto je bila sa svih
strana pritješnjena rastućom sna-gom
njemačkog imperijalizma i
što je neposredno bila podvrgnuta
nacionalnom ugnjetavanju plan-skoj
germanizaciji i političkom te-roru
Slovenska Koruška zahva-ljujući
upravo svojoj slavnoj tra-diciji
visokoj svijesti I svojoj na-cionalnoj
kompaktnosti odigrala
vrlo važnu ulogu u stvaranju i
formiranju slovenske nacije kao
što je u VII vijeku bila kolijevka
slovenske državnosti i jezgro prv-dria- ve
Južnih Slavena — Karan-tanije
W -i--4-- ffls