000408 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Subota 31 augusta 1946 Zahvala maršalu Titu na spašavanju sina Peograd — Iticard Kasmol iz Skrantona u Pensilvaniji uputi) J Maršalu Titu pismo u kome mu se zahvaljuje na spašavanju sina u novembru 1944 Rodine Poručnik Kicard Rasmol iz 15 divizije ame-ričkog vazduhoplovstva u Italiji dobio je novembra 1944 godine za-datak da bombardira željezničku stanicu u Mariboru Tom prilikom avljon mu je bio pogodjen a on lako ranjen bio je primoran da sa ostalom posadom iskoči Roditelji su bili obavjesteni da im je sin isčeznuo vršeći svoju dužnost "Naš sin je — kaže se Uraedju ostalog u pismu — poslije iskakanja iz aviona došao u vezu Pa partizanima i zahvaljujući tomu on se je živ i zdrav povratio svojoj kući On nam je mnogo pri-čao o sjajnoj djelatnosti partiza-na i njezi koju su ukazali ameri-čkim avijatičarima Ja gajim pre-ma vama najveće simpatije kao vodji partizana i želim da vam se najiskrenije zahvalim sto ste spa-sili moga sina Želim da izrazim najbolje želje za uspjehe i sreću naroda Jugoslavije pod vašom vladom" Apel iz domovine na Mrkopaljce u iseljeništvu Vancouver — Narodni odbor u Mrkoplju je navodno poslao slije-deći apel na iseljene Mrkopaljce diljem Kanade i Sjedinjenih Dr-žava: ' MrkopalJ 29s — Na sjednici Narodnog odbora održanoj istog dana raspravljano je o svoti nov-ca kojeg su naša braća u USA Održali banket u počas! delegata Vancouver — Vijeće Južnih Slavena u ovom mjestu odr-žalo je banket na 7 augusta u počast drugova koji su kao de-legati naših ribara i šumara oti-šli u staru domovinu Uanket se održavao u HP Domu Prisu-stvovao je lijepi broj naroda da zaželi sretan put delegatima i preko njih izruči tople bratske po-zdrave našoj braći i sestrama u novoj Jugoslaviji Imali smo nekoliko govornika od strane naših organizacija Po-slije govora uručeni su darovi de-legatima od mjesnog Vijeća a zatim je drug Volarić primio po-sebni dar od svojih prijatelja iz otoka Krka a drug Kombol od ostalih Primoraca Slijedeći dan došao nas Je pri-ličan broj na stanicu da otprati-mo i zaželimo sretan put delega-tima M Dragičević im '' ' '' ''''' Od guvernante d® -- -- - ii maeefoe POVODOM DONOŠENJA J02A HORVAT: Zapitali jastreba koju životinju najviSe voli? — Zeca odgovori on — A Ježa ježa ne volite? — Ne njega ne volim Zapitali stoku koju ribicu naj-rad- je gleda? — Djeliću odgovori ona — A grgeča njega ne volite ? — Ne njega ne volim to je ogav-na riba Zapitali reakciju o kojoj Jugo-slaviji sanjari? — O staroj sva-kako odgovori ona — A Titovu novu Jugoslaviju ne volite? — Ne nikako to je strasno dijete To da smo mi strašno dijete za Me prekooceanske štuke i neugo-dni slučaj za transkontinentalne kopce sviju vrsta to je poznata tvar Već punih pet godina traje neprestani žamor medjunarodne reakcije oko tog našeg balkan-skog rato-rodilift- ta Ta buka koja ponekad prelazi svaku granicu stiša se tu i tamo da bi nam se u miru pokušalo objasniti kako ta čitava larma nije ništa drugo nego dobronamjerna briga profesional-nih babica koje žele znati samo to tko će konačno voditi brigu o naem odgoju No kada Je već riječ o odgoju onda na dnevni red obično dolaze guvernante a budući da je Engleska klasična zemlja tih gospodja nije nikakvo čudo sto je opće mišljenje da bi nam trebalo dodijeliti neku engle-sku guvernantu kojoj bi jedina briga bila da ovo jugoslavensko HfFfe-- Irtf _ jfsW''t"l' utČ Š ?" ' ' i- - J"lii if iSBt I1 ™ "Demokracija" pred hamillonskom gura štrajkaša u policijsku karu sakupili za pomoć ratom postra-dalo- g mjesta Mi znamo da je sakupljena pomoć naše braće u Americi namijenjena najvećoj si rotinji našeg mjesta ali potrebe su tako velike i goleme da nam niti iz daleka nije moguće podmi-riti najveće potrebe Da bi se plemenita akcija na-ših iseljenika u USA korisno upotrijebila i da bi bila vječita uspomena na njihov plemeniti rad mjesni odbor u kojem su zastupane sve mjesne organiza-cije zaključio je da bi se ova pomoć upotrijebila za podizanje općinske zgrade koju je okupa-tor zapalio dne 5IV 1944 godine Podignuta općinska zgrada slu-žiti će ujedno i za provodjenje prosvjetno kulturnog rada i rad-ničke sastanke Pa kako bi na ovaj način ovjekovječili uspome-nu naših darovatelja želimo da nam se pošalju njihova časna imena koja ćemo čuvati u ana-lima općinske zgrade Pošto se u savezničkoj zemlji Kanadi nalazi oko f0 naših ise-ljenika ovaj odbor zaključuje da se i na njih pošalje apel preko je-dnog od tamošnjih drugova te da po mogućnosti i oni nešto do-prinesu za podizanje naše i nji-hove općinske zgrade Ne sum-njamo da će se oni našoj molbi oglušiti pak im se unaprijed za-hvaljujemo na priloženoj pomoći Za Tita i republiku! Odbor: Iskra Nikola Crnić Lovro Budiselić Dozo Horaček i i i i i ODLUKE O TRSTU dijete nikada ne stupi — na lijevu u nogu Medjutim to društvo izgleda zaboravlja da u razvoju naroda nekada vrijedi svaka godina u ra-tu kao deset mirnodopskih i da ne može biti govora o djetetu jer i pred sobom imaju narod sa gole-mim političkim iskustvom koji je već odavna postao punoljetan i koji živi u državi organiziranoj do tog stepena kakva se uz njihove savjete ne bi izgradila ni za pe-deset godina Kad je tome tako i a mi smo ih eć u nekoliko na-vrata uvjerili da je zaista tako čemu ti neprestani pokušaji da nam stave guvernantu? Mi i bez njih znamo da ne možemo sami ne zbog toga što bi ml bili djeca nego zbog toga što djeca ne žive u pored nas No neka nam dozvole barem tu slobodu da svoje društvo prijatelje i saveznike potražimo prije svega u porodičnom krugu To nije nikakva slabost prema fa-milijarnim obavezama Cijeli svi-i- Vt nade da su danas baš slaven ski narodi i njihove države naj--' dosljedniji borci za mir najveći I prijatelji slobode I nezavisnosti drugih naroda i se Agenti Herstove štampe piska-rala koja dri ja ju cigarom gospodi- - i na Churchilla namaču svoja pera u sumnjivoj atomskoj utrobi "Djide" predbacuju nam da ne znamo osnovna pravila medjuna-rodne pristojnosti da bi nas tre- - j balo poslati u prvi razred najniže čeličnom tvornicom — Policajac Ivan Vujnović Petar Maravić Dušan Padović Ivan Starčević Josip Vujnović Rade Cuculić Anton Napomena Jakova Crnica: Sa-da stoji na nama drugovi i dru-garice da odlučimo što ćemo po-duzeti po ovoj stvari Ja se na-dam da ćemo se drugarski odaz-vati apelu naših drugova iz Mrko-plj- a Mi smo dosta rastreseni di-ljem ove prostrane zemlje no i us-prkos toga morat ćemo osnovati zajednički odbor koji će rukovo-diti ovom akcijom Moja Je pre-poruka da se odbor uspostavi u Port Arthuru ili Schumacheru Ont jer je u ta dva mjesta naj-više iseljenika iz našeg kraja Molim vas drugovi i prijatelji uzmite ovo u obzir pa da se do-govorimo gdje ćemo uspostaviti odbor i odmah otpočeti radom Ja bi predložio da se medju so- -' Schumachera i Vlado I'apić iz Port Arthura radi uspostave od-bora Drugarski vam pozdrav — Jakov Crnić 887 E Georgia St Vancouver RC U NEPOVRAT Kada je ono Vittorio kralj ve-likog naroda pošao na putovanje sreo ga je i neki znanac i zapitao: — Kamo veličanstvo? Na veek-end- ? — Nije to "veek-end- " već "end"! — odvratio je mališan tužno diplomatske škole i još tamo nas posjesti u magareću klupu Na konferencijama tobož lupamo ša-kama po stolu ne odgovaramo na diplomatske note pišemo drske članke u novinama a to sve radi-mo zbog toga jer smo demokraci-ju proglasili princem karnevala i objesili javno nasred Terazija ćemu s njima diskusirati o to-me? Mi smatramo da su žrtve koje su pojedini narodi pridonijeli borbi protiv fašizma najbolja svjedodžba njihove demokratično-sti Čitav pošteni svijet zna da su te naše žrtve više nego goleme U poslijeratno vrijeme probni ka-men za svaku demokraciju bilo je ostaje uništenje ostataka fašiz-ma i izgradnja trajnijeg mira Svi pošteni ljudi znaju da mi i taj posao obavljamo upravo kako treba U golemim naporima koje naši narodi ulažu za učvršćenje nove Jugoslavije mi nismo nikada nigdje povrijedili interese i os-jećaje časti demokratskih krugo-va ni engleskog ni američkog ni bilo koga drugog naroda Napro-tiv ml znamo da smo u demokrat-skoj javnosti naših zapadnih sa-veznika imali vjernog pomagača toku rata mi znamo da ga ima-mo i danas mi ćemo nastojati da taj saveznik bude i sutra još tješ-nje s nama povezan A što smo drski i lupamo šakom po stolu što se grozimo neprihvaćanjem mirovnog ugovora i t d zato se neka postidi netko drugi a ne mi Za slobodu i pravdu mi smo se borili oružjem u ruci pa šta? — zar bi sada trebali šutjeti kad nam ponovno pokušava osporiti I jedno i drugo U pitanju Trsta nama stručnjaci urezuju etničke linije u živo narodno tijelo dok ti isti ljudi smatraju meridijane paralele etničkim linijama svojih nacija Pa tko je onda tu drzak? Svakako sve ima svoju logiku Medjunarodna reakcija trudi se NOVOSTI STRANA 1 USTAŠA GUINI U VAL d9OEU Val d'Or Que Na 14 jula ma-ćekov- ei su ovdje priredili banket u počast Mačekovog izaslanika i poznatog klevetnika nove Jugo-slavije Guinia Pri otvaranju ban-keta predsjedatelj je napomenuo kako nitko ne treba postavljati pi-tanja (boje te pitanja) jer će biti sazvana skupština Predgovornici su bili razni zagriženjaci iz ovog i drugih mjesta Da pišem opšir-no što su sve govorili mislim da nije vrijedno trošiti dragocjenog prostora u novini Njihova politi čka plitkost je svakome poznata j a ono što govore ne dolazi iz nji hovog znanja nego iz dna njiho-ve reakcionarne duše koja mrsi sve što je napredno i novo Pava Kundar se ljutio da mu je nestalo sina kojeg da su ubili partizani Oko toga se vrtio i ne-koliko puta opetovao pa je ko-načno i predsjedatelju postao do-sadan opomenuvši ga da završi jednoć Neki Duralija iz Kirkland Lake je apelirao na njihove pri-staše u Val d'Oru neka ne budu strašljivi treba biti hrabar (vide junaka) jer se borimo protiv ko-munizma On je pozivao da treba na izborima glasati za "naše" ljude Neka sam djavo zna koji su to njegovi ljudi Svoj govor Du-ralija je završio tješenjem svojih prijatelja molivši ih ponovno ne-ka ne budu "strašivi" Treći je govorio Mavrinac takodjer iz Kirkland Lake On je priznao da je jedini Primorac koji slijedi iz-dajničku politiku Mačeka Kaže da je protiv toga što se zemlja daje seljacima u Hrvatskoj jer seljaci tamo "posjeduju" zemlju što se njega tiče kaže da on neće zemlje pa prema tome zaključuje da je ne treba ni drugome No pustimo te gluposti Zatim je najavljeno da će go-voriti ustaša Guinio Govorio je o predratnoj Jugoslaviji o Mačeku Krnjeviću izborima 1938 godine i sve to nakaradno i krivo opisao Za narodni ustanak od 27 marča 1941 godine rekao je da je to bio "najsramniji" dan za hrvatski na-rod Trojni pakt kaže ustaša Gui-nio "nije potpisao Maček nego princ Pavle Govoreći o stavu ko jeg je HSS zauzela za vrijeme fašističke invazije u Jugoslaviju Guinio je naglasio da su se pred-stavnici HSS savjetovali sa Ma-čeko- m što se ima raditi Maček im je rekao neka naoružaju se-ljačku zaštitu i pucaju kad netko dodje u hrvatska sela a kad do-dj- e Hitlerova vojska treba zako-pati oružje jer će kasnije tre bati Kada su fašisti došli u Za-greb Mačeku je bilo ponudjeno mjesto za poglavnika Hrvatske dok je Pavelić čekao u Karlovcu Maček je rekao fašističkim oku patorima da je "hiša jako prema-l- a za dva gospodara pa je odbio poglavničko mjesto" Sav irnvnr tvnir fietaa ! Ia prožet mržnjom i zlobom protiv I svim silama da umanji plodove pobjede nad fašizmom Ona na-stoji spriječiti razmah demokrat-skih snaga u oslobodjenim zem-ljama Ona sputava snage koje se giblju naprijed gdjegod može gu-ra točak historije unazad Ljeti 1941 godine medjunarod-n- i mračnjaci predlagali su nam da ne gasimo požar u rodjenoj kući nego da se oslonimo na pomoć s neba i da čekamo jesenske kiše Dok smo se mi tukli s okupato-rom oni su postali hoteljeri ju naše stare domovine na čelu sa maršalom Titom Na 16 jula održana je najavlje-na skupština Tored njihovih pri-staša skupštinu je posjetio i do-bar broj naših progresivnih Ise-ljenika Posjeta od progresivne stranke bila je ne zato da uveli-čaju skupštinu Guinia nego da mu dokažu na čijoj strani su iseljenici i da njega na skupštini prikažu kao običnog klevetnika iz tabora fašizma Na ovoj skupšti-ni su bila dozvoljena pitanja sa napomenom predsjedatelja da bu-demo "blagi i širokogrudni" Pita-nja su se redala: zašto je 27 mar-ča 1911 bio "sramotni" dan za hrvatski narod zašto je Maček utekao iz zemlje kad je navodno imao 95 posto hrvatskog naroda iza sebe zašto su u Jugoslaviji po režimu u kojem je bio i Maček uspostavljeni koncentracioni lo-gori zašto govori da HSS nije ubijala nikoga a ovdje govori kako je seljačka zaštita dobila naredjenje za prikupljanje oruž-ja tko je odgovoran za ubijstvo takvih ljudi kao što su bili Cesta- - rec Miškina Priča i mnogi dru-gi? Na ni jedno pitanje Guinio nije mogao odgovoriti I ono što je govorio utopilo se u galami i prekidanju njegovih riječi ćulo se samo kako je ustaša psovao i grdio Za vrijeme govora ustaša nije ni jedne riječi oslovio protiv Pavelića Mihajlovića ili kojeg drugog koljača Kad je jedan rad-nik pitao zašto nije osudio Pave-lića 1 Mihajlovića Guinio je izja vio da su oni "mali" ljurdi i da o njima nije potrebno govoriti ni voditi računa To je još više ogor-čilo prisutne radnike no vladado je ipak strpljenje a da toga nije bilo moglo je doći do nereda Naj-zad narod ga je izbukao kao što pripada svakog izdajnika i nepri-jatelja svog naroda F Petanjak T Jamić POSJETIO UPRAVU I UREDNIŠTVO Za svojih praznika F Jamičić posjetio je svoju braću i prijatelje u Chicagu gdje je ostao nekoliko dana sa braćom kojih nije vidio dulje vremena Na svome povratku iz Chicaga zaustavio se kod kuma Zorice u Windsoru i dalje u Ha-milto- nu kod Petice Oreškovića Svagdje je bio lijepo dočekan na čemu se svima najljepše zahvalju-je Na povratku u Toronto po prvi put posjetio je naš ured i štam-pariju Novosti te ujedno priložio u fond $500 Mi se drugu Franji najljepše zahvaljujemo na posjeti kao i prilogu želeći mu sretan povratak u Val d'Oor Uprava goslavenskih izdajica i bračni po-srednici kraljevskih mladoženja Dok je naše narode stezalo 77 ob-ruča u 7 krvavih ofenziva oni su kovali mračne planove za novo ropstvo Tako su radili jučer tako rade i danas Oni su i danas ho-teljeri ustaško-četnički- h zločinaca oni i danas šire laži o našoj zem-lji intrigiraju i podmeću nam klipove gdjegod mogu Zašto to rade? Zar možda zato što smo odbili guvernantu? Jesmo li samim time zaslužili maćehu? i Oi v-- 4 £ — jijk1B£7IBK v" i flBBt y % tIHTi šBT 'JMrTTPBl TfjM KIslShIHHk iJjIv w immBmrwm jfjfsisfs3 Itimroiiv&- -i W'&Mr-Mfii#- x M mmmšai mvl v Ti DiČna luaoRlaven&lra npvloster iHIHHHHMHHi IZBUKAM UEBEC "Pucali smo 1 još burno pucali" _ rekao je izdajnik Maček omla-dinsk- oj delegaciji koja je protestirala protiv pucanja na narod za vrijeme njegove vladavine Zorkin u Windsoru Ima tome mjesec i pol što objavi Guinio da će obić sva mjesta sve od ista pa do vesta što mislio to stvorio u Windsor se namirio Svi su redom pohitili predstavnika dab' vidili Puna hala već nas ima ide Zorkin Guinia Prate njega dva-t- ri momka i gledaju ispod oka Kako je hala dubkom puna da ne bude kaka buna? Prestavi ga Martin ćvarak ovo vam je Mačkov "znanac" Al podiže Zorkin brke neće biti nike zbrke Poslušajte braćo mila velika me dogna sila Kazat će vam moja viza da sam doša iz Pariza da se borim za "slobodu" hrvatskome narodu Kad to saču radna klasa nezna Zorkin da'j zabasa Nasta buka njemu muka kuda bi se sad 1 zvuka Svoje oko redom baci zar to nisu svi seljaci? Na sred bine na vidiku pa tu pade u nepriliku Zaista je žalosna činjenica da Ju-goslavija kao jedan od najdosljed-nijih boraca protiv fašizma i po-uzdan saveznik anti-hitlcrovsk- og bloka mora danas voditi ogorčenu borbu za svaki pedalj svoje zem-lje i za priznanje naših osnovnih prava čime da objasnimo činje-nicu da se nama ne vraća naše dunavsko brodovlje nego da nas se pokušava još njime ucjenjivati Zašto se netko uvijek petlja u naš unutrašnji život i na račun demokracije gura nam "krunske svjedoke" u korist izdajice Draže Mihailovića (premda je poznato da kod nas slabo kotira sve što je u vezi s krunom pa bili to i krun-ski svjedoci) a zaboravljaju da kod nas žive milijuni svjedoka o nedjelima ne samo Draže nego i onih ratnih zločinaca koji još da-nas šeću slobodni po anglo-ameri-čki- m okupiranim zonama Talijan-ski fašisti učinili su tolike štete i zločinstva u našoj zemlji i treba-ju platiti reparaciju a imade još takovih ljudi koji bi htjeli da mi platimo otštetu za račun Italije Po nekoj "etničkoj pravdi" 180- - 000 Jugoslavena ostavlja se izvan naših granica da bi se postigla' et nička ravnoteža prema 88000 Ta-lijana kao da svaki talijanski dr-žavljanin vrijedi skoro 2 i pol Ju-goslavena Nama se oduzima Trst Gorica i Kanalska dolina osporuju nam se područja na ko-jima su vjekovima živjeli naši pre-d- ji i ti isti krajevi dodjeljuju se agresoru — Italiji Zašto sve to? Odgovor je kra tak i jednostavan U zemljama naših zapadnih saveznika na od govornim mjestima joj ima dosta ljudi kojima nije stalo ni do mira ni do pravde Ti ljudi najteže gle daju na one narode i na one drža ve koje su odlučno pošle putem istinske demokracije i pune slo bode Oni bi htjeli i nas zaustaviti Svi kažemo ne za mito neka živi maršal Tito Govori mu Sudar Mile kaii Zorkin Giunie Kad si tako ludo zašal neka živi Tito maršal Na to Zorkin niš ne kaže policiju odmah traže Ode starac na ulicu da pozove policiju Al ga sreća kasno stigla još se raja nije digla Kad pred halu pandur do3a ništa slabo nije naša Zašto mene stari vuče nikog nema da se tuče što seljaka ovdje ima večeru bi dao svima jer su bili zavedeni vjerujte starcu meni Kad iz hale pošli van osta Zorkin potom sam Svi ostali tak nek rade neka Zorkin dobro znade Nek se mane pulitike i kruva bez motike Nek si bere tu prtljagu praši dalje za Chicagu I kaži mu svoje jadi u Windsoru što se radi na putu našeg razvoja oslabiti nas gdjegod mogu otkinuti nam što više mogu ne bi li nas pri-silili da zastanemo i da se vrati-mo natrag A kuda natrag? — Natrag u prošlost u staru Jugoslaviju Stara Jugoslavija bila je za njih dobra i plemenita krava koja je svoje oštre rogove okrenula na rodu a nabreklo vime tudjencu Tu plemenitu kravu muzaru me-djunaro- dni pljačkaši ne mogu za-boraviti Oni vide dobro da se kod nas sve izmijenilo U novoj Tito-voj Jugoslaviji i rogovi i mlijeko na pravoj su strani Narodi Jugo-slavije žive slobodni i nastoje da budu što dalje od interesnih sfera imperijalističkih grabežljivaca To nam dakako ne mogu oprostiti Krivo im je što nifmo kunići i ri-be bjelice Krivo Im je što smo se riješili domaćih izrabljivača što naša bogastva ne izručujemo na milost i nemilost medjunarodnim kapitalistima Zato nam pakoste gdje mogu premda vele da bi pod drugim uslovima mogli biti — do-bri prijatelji Vjerojatno je na ta-kove mislio naš narod kada je sa-stavio onu poslovicu: "Oslobodi me bože prijatelja a neprijate-lja ću se sam" Nepravedna odluka koja nam je donesena u pitanju Trsta ne će ipak ničim izmjeniti naš daljnji put Nema te smicalice koja bi nas mogla zaustaviti na putu iz-gradnje nae oslobodjene domovi-ne nema te sile na svijetu koja bi nas mogla umiriti dok pravdi ne bude zadovoljeno Možda će go-spodja guvernanta JoS koji put podignut na nas svoj odgojiteljki štapić i premetnuti se u maćehu — ništa zato danas ili sutra mi ćemo ipak dočekati dan kad slo-lio- da jednog naroda neće biti ni-kome trn u oku dan kada će sva naša braća imati pravo da žive za-jedno s nama u sretnoj domovini
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, August 31, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-08-31 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000856 |
Description
Title | 000408 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Subota 31 augusta 1946 Zahvala maršalu Titu na spašavanju sina Peograd — Iticard Kasmol iz Skrantona u Pensilvaniji uputi) J Maršalu Titu pismo u kome mu se zahvaljuje na spašavanju sina u novembru 1944 Rodine Poručnik Kicard Rasmol iz 15 divizije ame-ričkog vazduhoplovstva u Italiji dobio je novembra 1944 godine za-datak da bombardira željezničku stanicu u Mariboru Tom prilikom avljon mu je bio pogodjen a on lako ranjen bio je primoran da sa ostalom posadom iskoči Roditelji su bili obavjesteni da im je sin isčeznuo vršeći svoju dužnost "Naš sin je — kaže se Uraedju ostalog u pismu — poslije iskakanja iz aviona došao u vezu Pa partizanima i zahvaljujući tomu on se je živ i zdrav povratio svojoj kući On nam je mnogo pri-čao o sjajnoj djelatnosti partiza-na i njezi koju su ukazali ameri-čkim avijatičarima Ja gajim pre-ma vama najveće simpatije kao vodji partizana i želim da vam se najiskrenije zahvalim sto ste spa-sili moga sina Želim da izrazim najbolje želje za uspjehe i sreću naroda Jugoslavije pod vašom vladom" Apel iz domovine na Mrkopaljce u iseljeništvu Vancouver — Narodni odbor u Mrkoplju je navodno poslao slije-deći apel na iseljene Mrkopaljce diljem Kanade i Sjedinjenih Dr-žava: ' MrkopalJ 29s — Na sjednici Narodnog odbora održanoj istog dana raspravljano je o svoti nov-ca kojeg su naša braća u USA Održali banket u počas! delegata Vancouver — Vijeće Južnih Slavena u ovom mjestu odr-žalo je banket na 7 augusta u počast drugova koji su kao de-legati naših ribara i šumara oti-šli u staru domovinu Uanket se održavao u HP Domu Prisu-stvovao je lijepi broj naroda da zaželi sretan put delegatima i preko njih izruči tople bratske po-zdrave našoj braći i sestrama u novoj Jugoslaviji Imali smo nekoliko govornika od strane naših organizacija Po-slije govora uručeni su darovi de-legatima od mjesnog Vijeća a zatim je drug Volarić primio po-sebni dar od svojih prijatelja iz otoka Krka a drug Kombol od ostalih Primoraca Slijedeći dan došao nas Je pri-ličan broj na stanicu da otprati-mo i zaželimo sretan put delega-tima M Dragičević im '' ' '' ''''' Od guvernante d® -- -- - ii maeefoe POVODOM DONOŠENJA J02A HORVAT: Zapitali jastreba koju životinju najviSe voli? — Zeca odgovori on — A Ježa ježa ne volite? — Ne njega ne volim Zapitali stoku koju ribicu naj-rad- je gleda? — Djeliću odgovori ona — A grgeča njega ne volite ? — Ne njega ne volim to je ogav-na riba Zapitali reakciju o kojoj Jugo-slaviji sanjari? — O staroj sva-kako odgovori ona — A Titovu novu Jugoslaviju ne volite? — Ne nikako to je strasno dijete To da smo mi strašno dijete za Me prekooceanske štuke i neugo-dni slučaj za transkontinentalne kopce sviju vrsta to je poznata tvar Već punih pet godina traje neprestani žamor medjunarodne reakcije oko tog našeg balkan-skog rato-rodilift- ta Ta buka koja ponekad prelazi svaku granicu stiša se tu i tamo da bi nam se u miru pokušalo objasniti kako ta čitava larma nije ništa drugo nego dobronamjerna briga profesional-nih babica koje žele znati samo to tko će konačno voditi brigu o naem odgoju No kada Je već riječ o odgoju onda na dnevni red obično dolaze guvernante a budući da je Engleska klasična zemlja tih gospodja nije nikakvo čudo sto je opće mišljenje da bi nam trebalo dodijeliti neku engle-sku guvernantu kojoj bi jedina briga bila da ovo jugoslavensko HfFfe-- Irtf _ jfsW''t"l' utČ Š ?" ' ' i- - J"lii if iSBt I1 ™ "Demokracija" pred hamillonskom gura štrajkaša u policijsku karu sakupili za pomoć ratom postra-dalo- g mjesta Mi znamo da je sakupljena pomoć naše braće u Americi namijenjena najvećoj si rotinji našeg mjesta ali potrebe su tako velike i goleme da nam niti iz daleka nije moguće podmi-riti najveće potrebe Da bi se plemenita akcija na-ših iseljenika u USA korisno upotrijebila i da bi bila vječita uspomena na njihov plemeniti rad mjesni odbor u kojem su zastupane sve mjesne organiza-cije zaključio je da bi se ova pomoć upotrijebila za podizanje općinske zgrade koju je okupa-tor zapalio dne 5IV 1944 godine Podignuta općinska zgrada slu-žiti će ujedno i za provodjenje prosvjetno kulturnog rada i rad-ničke sastanke Pa kako bi na ovaj način ovjekovječili uspome-nu naših darovatelja želimo da nam se pošalju njihova časna imena koja ćemo čuvati u ana-lima općinske zgrade Pošto se u savezničkoj zemlji Kanadi nalazi oko f0 naših ise-ljenika ovaj odbor zaključuje da se i na njih pošalje apel preko je-dnog od tamošnjih drugova te da po mogućnosti i oni nešto do-prinesu za podizanje naše i nji-hove općinske zgrade Ne sum-njamo da će se oni našoj molbi oglušiti pak im se unaprijed za-hvaljujemo na priloženoj pomoći Za Tita i republiku! Odbor: Iskra Nikola Crnić Lovro Budiselić Dozo Horaček i i i i i ODLUKE O TRSTU dijete nikada ne stupi — na lijevu u nogu Medjutim to društvo izgleda zaboravlja da u razvoju naroda nekada vrijedi svaka godina u ra-tu kao deset mirnodopskih i da ne može biti govora o djetetu jer i pred sobom imaju narod sa gole-mim političkim iskustvom koji je već odavna postao punoljetan i koji živi u državi organiziranoj do tog stepena kakva se uz njihove savjete ne bi izgradila ni za pe-deset godina Kad je tome tako i a mi smo ih eć u nekoliko na-vrata uvjerili da je zaista tako čemu ti neprestani pokušaji da nam stave guvernantu? Mi i bez njih znamo da ne možemo sami ne zbog toga što bi ml bili djeca nego zbog toga što djeca ne žive u pored nas No neka nam dozvole barem tu slobodu da svoje društvo prijatelje i saveznike potražimo prije svega u porodičnom krugu To nije nikakva slabost prema fa-milijarnim obavezama Cijeli svi-i- Vt nade da su danas baš slaven ski narodi i njihove države naj--' dosljedniji borci za mir najveći I prijatelji slobode I nezavisnosti drugih naroda i se Agenti Herstove štampe piska-rala koja dri ja ju cigarom gospodi- - i na Churchilla namaču svoja pera u sumnjivoj atomskoj utrobi "Djide" predbacuju nam da ne znamo osnovna pravila medjuna-rodne pristojnosti da bi nas tre- - j balo poslati u prvi razred najniže čeličnom tvornicom — Policajac Ivan Vujnović Petar Maravić Dušan Padović Ivan Starčević Josip Vujnović Rade Cuculić Anton Napomena Jakova Crnica: Sa-da stoji na nama drugovi i dru-garice da odlučimo što ćemo po-duzeti po ovoj stvari Ja se na-dam da ćemo se drugarski odaz-vati apelu naših drugova iz Mrko-plj- a Mi smo dosta rastreseni di-ljem ove prostrane zemlje no i us-prkos toga morat ćemo osnovati zajednički odbor koji će rukovo-diti ovom akcijom Moja Je pre-poruka da se odbor uspostavi u Port Arthuru ili Schumacheru Ont jer je u ta dva mjesta naj-više iseljenika iz našeg kraja Molim vas drugovi i prijatelji uzmite ovo u obzir pa da se do-govorimo gdje ćemo uspostaviti odbor i odmah otpočeti radom Ja bi predložio da se medju so- -' Schumachera i Vlado I'apić iz Port Arthura radi uspostave od-bora Drugarski vam pozdrav — Jakov Crnić 887 E Georgia St Vancouver RC U NEPOVRAT Kada je ono Vittorio kralj ve-likog naroda pošao na putovanje sreo ga je i neki znanac i zapitao: — Kamo veličanstvo? Na veek-end- ? — Nije to "veek-end- " već "end"! — odvratio je mališan tužno diplomatske škole i još tamo nas posjesti u magareću klupu Na konferencijama tobož lupamo ša-kama po stolu ne odgovaramo na diplomatske note pišemo drske članke u novinama a to sve radi-mo zbog toga jer smo demokraci-ju proglasili princem karnevala i objesili javno nasred Terazija ćemu s njima diskusirati o to-me? Mi smatramo da su žrtve koje su pojedini narodi pridonijeli borbi protiv fašizma najbolja svjedodžba njihove demokratično-sti Čitav pošteni svijet zna da su te naše žrtve više nego goleme U poslijeratno vrijeme probni ka-men za svaku demokraciju bilo je ostaje uništenje ostataka fašiz-ma i izgradnja trajnijeg mira Svi pošteni ljudi znaju da mi i taj posao obavljamo upravo kako treba U golemim naporima koje naši narodi ulažu za učvršćenje nove Jugoslavije mi nismo nikada nigdje povrijedili interese i os-jećaje časti demokratskih krugo-va ni engleskog ni američkog ni bilo koga drugog naroda Napro-tiv ml znamo da smo u demokrat-skoj javnosti naših zapadnih sa-veznika imali vjernog pomagača toku rata mi znamo da ga ima-mo i danas mi ćemo nastojati da taj saveznik bude i sutra još tješ-nje s nama povezan A što smo drski i lupamo šakom po stolu što se grozimo neprihvaćanjem mirovnog ugovora i t d zato se neka postidi netko drugi a ne mi Za slobodu i pravdu mi smo se borili oružjem u ruci pa šta? — zar bi sada trebali šutjeti kad nam ponovno pokušava osporiti I jedno i drugo U pitanju Trsta nama stručnjaci urezuju etničke linije u živo narodno tijelo dok ti isti ljudi smatraju meridijane paralele etničkim linijama svojih nacija Pa tko je onda tu drzak? Svakako sve ima svoju logiku Medjunarodna reakcija trudi se NOVOSTI STRANA 1 USTAŠA GUINI U VAL d9OEU Val d'Or Que Na 14 jula ma-ćekov- ei su ovdje priredili banket u počast Mačekovog izaslanika i poznatog klevetnika nove Jugo-slavije Guinia Pri otvaranju ban-keta predsjedatelj je napomenuo kako nitko ne treba postavljati pi-tanja (boje te pitanja) jer će biti sazvana skupština Predgovornici su bili razni zagriženjaci iz ovog i drugih mjesta Da pišem opšir-no što su sve govorili mislim da nije vrijedno trošiti dragocjenog prostora u novini Njihova politi čka plitkost je svakome poznata j a ono što govore ne dolazi iz nji hovog znanja nego iz dna njiho-ve reakcionarne duše koja mrsi sve što je napredno i novo Pava Kundar se ljutio da mu je nestalo sina kojeg da su ubili partizani Oko toga se vrtio i ne-koliko puta opetovao pa je ko-načno i predsjedatelju postao do-sadan opomenuvši ga da završi jednoć Neki Duralija iz Kirkland Lake je apelirao na njihove pri-staše u Val d'Oru neka ne budu strašljivi treba biti hrabar (vide junaka) jer se borimo protiv ko-munizma On je pozivao da treba na izborima glasati za "naše" ljude Neka sam djavo zna koji su to njegovi ljudi Svoj govor Du-ralija je završio tješenjem svojih prijatelja molivši ih ponovno ne-ka ne budu "strašivi" Treći je govorio Mavrinac takodjer iz Kirkland Lake On je priznao da je jedini Primorac koji slijedi iz-dajničku politiku Mačeka Kaže da je protiv toga što se zemlja daje seljacima u Hrvatskoj jer seljaci tamo "posjeduju" zemlju što se njega tiče kaže da on neće zemlje pa prema tome zaključuje da je ne treba ni drugome No pustimo te gluposti Zatim je najavljeno da će go-voriti ustaša Guinio Govorio je o predratnoj Jugoslaviji o Mačeku Krnjeviću izborima 1938 godine i sve to nakaradno i krivo opisao Za narodni ustanak od 27 marča 1941 godine rekao je da je to bio "najsramniji" dan za hrvatski na-rod Trojni pakt kaže ustaša Gui-nio "nije potpisao Maček nego princ Pavle Govoreći o stavu ko jeg je HSS zauzela za vrijeme fašističke invazije u Jugoslaviju Guinio je naglasio da su se pred-stavnici HSS savjetovali sa Ma-čeko- m što se ima raditi Maček im je rekao neka naoružaju se-ljačku zaštitu i pucaju kad netko dodje u hrvatska sela a kad do-dj- e Hitlerova vojska treba zako-pati oružje jer će kasnije tre bati Kada su fašisti došli u Za-greb Mačeku je bilo ponudjeno mjesto za poglavnika Hrvatske dok je Pavelić čekao u Karlovcu Maček je rekao fašističkim oku patorima da je "hiša jako prema-l- a za dva gospodara pa je odbio poglavničko mjesto" Sav irnvnr tvnir fietaa ! Ia prožet mržnjom i zlobom protiv I svim silama da umanji plodove pobjede nad fašizmom Ona na-stoji spriječiti razmah demokrat-skih snaga u oslobodjenim zem-ljama Ona sputava snage koje se giblju naprijed gdjegod može gu-ra točak historije unazad Ljeti 1941 godine medjunarod-n- i mračnjaci predlagali su nam da ne gasimo požar u rodjenoj kući nego da se oslonimo na pomoć s neba i da čekamo jesenske kiše Dok smo se mi tukli s okupato-rom oni su postali hoteljeri ju naše stare domovine na čelu sa maršalom Titom Na 16 jula održana je najavlje-na skupština Tored njihovih pri-staša skupštinu je posjetio i do-bar broj naših progresivnih Ise-ljenika Posjeta od progresivne stranke bila je ne zato da uveli-čaju skupštinu Guinia nego da mu dokažu na čijoj strani su iseljenici i da njega na skupštini prikažu kao običnog klevetnika iz tabora fašizma Na ovoj skupšti-ni su bila dozvoljena pitanja sa napomenom predsjedatelja da bu-demo "blagi i širokogrudni" Pita-nja su se redala: zašto je 27 mar-ča 1911 bio "sramotni" dan za hrvatski narod zašto je Maček utekao iz zemlje kad je navodno imao 95 posto hrvatskog naroda iza sebe zašto su u Jugoslaviji po režimu u kojem je bio i Maček uspostavljeni koncentracioni lo-gori zašto govori da HSS nije ubijala nikoga a ovdje govori kako je seljačka zaštita dobila naredjenje za prikupljanje oruž-ja tko je odgovoran za ubijstvo takvih ljudi kao što su bili Cesta- - rec Miškina Priča i mnogi dru-gi? Na ni jedno pitanje Guinio nije mogao odgovoriti I ono što je govorio utopilo se u galami i prekidanju njegovih riječi ćulo se samo kako je ustaša psovao i grdio Za vrijeme govora ustaša nije ni jedne riječi oslovio protiv Pavelića Mihajlovića ili kojeg drugog koljača Kad je jedan rad-nik pitao zašto nije osudio Pave-lića 1 Mihajlovića Guinio je izja vio da su oni "mali" ljurdi i da o njima nije potrebno govoriti ni voditi računa To je još više ogor-čilo prisutne radnike no vladado je ipak strpljenje a da toga nije bilo moglo je doći do nereda Naj-zad narod ga je izbukao kao što pripada svakog izdajnika i nepri-jatelja svog naroda F Petanjak T Jamić POSJETIO UPRAVU I UREDNIŠTVO Za svojih praznika F Jamičić posjetio je svoju braću i prijatelje u Chicagu gdje je ostao nekoliko dana sa braćom kojih nije vidio dulje vremena Na svome povratku iz Chicaga zaustavio se kod kuma Zorice u Windsoru i dalje u Ha-milto- nu kod Petice Oreškovića Svagdje je bio lijepo dočekan na čemu se svima najljepše zahvalju-je Na povratku u Toronto po prvi put posjetio je naš ured i štam-pariju Novosti te ujedno priložio u fond $500 Mi se drugu Franji najljepše zahvaljujemo na posjeti kao i prilogu želeći mu sretan povratak u Val d'Oor Uprava goslavenskih izdajica i bračni po-srednici kraljevskih mladoženja Dok je naše narode stezalo 77 ob-ruča u 7 krvavih ofenziva oni su kovali mračne planove za novo ropstvo Tako su radili jučer tako rade i danas Oni su i danas ho-teljeri ustaško-četnički- h zločinaca oni i danas šire laži o našoj zem-lji intrigiraju i podmeću nam klipove gdjegod mogu Zašto to rade? Zar možda zato što smo odbili guvernantu? Jesmo li samim time zaslužili maćehu? i Oi v-- 4 £ — jijk1B£7IBK v" i flBBt y % tIHTi šBT 'JMrTTPBl TfjM KIslShIHHk iJjIv w immBmrwm jfjfsisfs3 Itimroiiv&- -i W'&Mr-Mfii#- x M mmmšai mvl v Ti DiČna luaoRlaven&lra npvloster iHIHHHHMHHi IZBUKAM UEBEC "Pucali smo 1 još burno pucali" _ rekao je izdajnik Maček omla-dinsk- oj delegaciji koja je protestirala protiv pucanja na narod za vrijeme njegove vladavine Zorkin u Windsoru Ima tome mjesec i pol što objavi Guinio da će obić sva mjesta sve od ista pa do vesta što mislio to stvorio u Windsor se namirio Svi su redom pohitili predstavnika dab' vidili Puna hala već nas ima ide Zorkin Guinia Prate njega dva-t- ri momka i gledaju ispod oka Kako je hala dubkom puna da ne bude kaka buna? Prestavi ga Martin ćvarak ovo vam je Mačkov "znanac" Al podiže Zorkin brke neće biti nike zbrke Poslušajte braćo mila velika me dogna sila Kazat će vam moja viza da sam doša iz Pariza da se borim za "slobodu" hrvatskome narodu Kad to saču radna klasa nezna Zorkin da'j zabasa Nasta buka njemu muka kuda bi se sad 1 zvuka Svoje oko redom baci zar to nisu svi seljaci? Na sred bine na vidiku pa tu pade u nepriliku Zaista je žalosna činjenica da Ju-goslavija kao jedan od najdosljed-nijih boraca protiv fašizma i po-uzdan saveznik anti-hitlcrovsk- og bloka mora danas voditi ogorčenu borbu za svaki pedalj svoje zem-lje i za priznanje naših osnovnih prava čime da objasnimo činje-nicu da se nama ne vraća naše dunavsko brodovlje nego da nas se pokušava još njime ucjenjivati Zašto se netko uvijek petlja u naš unutrašnji život i na račun demokracije gura nam "krunske svjedoke" u korist izdajice Draže Mihailovića (premda je poznato da kod nas slabo kotira sve što je u vezi s krunom pa bili to i krun-ski svjedoci) a zaboravljaju da kod nas žive milijuni svjedoka o nedjelima ne samo Draže nego i onih ratnih zločinaca koji još da-nas šeću slobodni po anglo-ameri-čki- m okupiranim zonama Talijan-ski fašisti učinili su tolike štete i zločinstva u našoj zemlji i treba-ju platiti reparaciju a imade još takovih ljudi koji bi htjeli da mi platimo otštetu za račun Italije Po nekoj "etničkoj pravdi" 180- - 000 Jugoslavena ostavlja se izvan naših granica da bi se postigla' et nička ravnoteža prema 88000 Ta-lijana kao da svaki talijanski dr-žavljanin vrijedi skoro 2 i pol Ju-goslavena Nama se oduzima Trst Gorica i Kanalska dolina osporuju nam se područja na ko-jima su vjekovima živjeli naši pre-d- ji i ti isti krajevi dodjeljuju se agresoru — Italiji Zašto sve to? Odgovor je kra tak i jednostavan U zemljama naših zapadnih saveznika na od govornim mjestima joj ima dosta ljudi kojima nije stalo ni do mira ni do pravde Ti ljudi najteže gle daju na one narode i na one drža ve koje su odlučno pošle putem istinske demokracije i pune slo bode Oni bi htjeli i nas zaustaviti Svi kažemo ne za mito neka živi maršal Tito Govori mu Sudar Mile kaii Zorkin Giunie Kad si tako ludo zašal neka živi Tito maršal Na to Zorkin niš ne kaže policiju odmah traže Ode starac na ulicu da pozove policiju Al ga sreća kasno stigla još se raja nije digla Kad pred halu pandur do3a ništa slabo nije naša Zašto mene stari vuče nikog nema da se tuče što seljaka ovdje ima večeru bi dao svima jer su bili zavedeni vjerujte starcu meni Kad iz hale pošli van osta Zorkin potom sam Svi ostali tak nek rade neka Zorkin dobro znade Nek se mane pulitike i kruva bez motike Nek si bere tu prtljagu praši dalje za Chicagu I kaži mu svoje jadi u Windsoru što se radi na putu našeg razvoja oslabiti nas gdjegod mogu otkinuti nam što više mogu ne bi li nas pri-silili da zastanemo i da se vrati-mo natrag A kuda natrag? — Natrag u prošlost u staru Jugoslaviju Stara Jugoslavija bila je za njih dobra i plemenita krava koja je svoje oštre rogove okrenula na rodu a nabreklo vime tudjencu Tu plemenitu kravu muzaru me-djunaro- dni pljačkaši ne mogu za-boraviti Oni vide dobro da se kod nas sve izmijenilo U novoj Tito-voj Jugoslaviji i rogovi i mlijeko na pravoj su strani Narodi Jugo-slavije žive slobodni i nastoje da budu što dalje od interesnih sfera imperijalističkih grabežljivaca To nam dakako ne mogu oprostiti Krivo im je što nifmo kunići i ri-be bjelice Krivo Im je što smo se riješili domaćih izrabljivača što naša bogastva ne izručujemo na milost i nemilost medjunarodnim kapitalistima Zato nam pakoste gdje mogu premda vele da bi pod drugim uslovima mogli biti — do-bri prijatelji Vjerojatno je na ta-kove mislio naš narod kada je sa-stavio onu poslovicu: "Oslobodi me bože prijatelja a neprijate-lja ću se sam" Nepravedna odluka koja nam je donesena u pitanju Trsta ne će ipak ničim izmjeniti naš daljnji put Nema te smicalice koja bi nas mogla zaustaviti na putu iz-gradnje nae oslobodjene domovi-ne nema te sile na svijetu koja bi nas mogla umiriti dok pravdi ne bude zadovoljeno Možda će go-spodja guvernanta JoS koji put podignut na nas svoj odgojiteljki štapić i premetnuti se u maćehu — ništa zato danas ili sutra mi ćemo ipak dočekati dan kad slo-lio- da jednog naroda neće biti ni-kome trn u oku dan kada će sva naša braća imati pravo da žive za-jedno s nama u sretnoj domovini |
Tags
Comments
Post a Comment for 000408