Novosti, August 31, 1946

              STRANA 2
NOVOSTI
r
?ul8fed every TumhdiTj Tauradav emd Ssturda b he Sr
Novuttti Publihing Companr
b Croatian Language
4nthritrJ SemJ li VUU
Ulcci svaki utorok čomtak
Pont Office D-tis- eil Ottw
1 Bubotu u hrrtzkoin Jeziku
Begiateted in the Ragistrv Office lor tbe Cir? af Torontc
on th 24th day of October 1941
No 46052 CP
ADRESA: 2US Adelcdde St W Toronto 1 Octario
Tclephone: ADclcride 1642
D©tM te potpisa i ae uvrfićuju — Rukopirf m n TTaćcju
Labor Day
Ovogodišnji Labor Day pada u danima kad radnička
klasa u kapitalističkim zemljama vodi ogorčenu borbu za ve
će plače kraće radno vrijeme i sigurnost sindikalnog pokreta
Pada u danima kad su narodi u kolonijalnim i polu-koloni-Jclni- m
zemljama zaokupljeni oslobodilačkim pokretima i kad
čovječanstvo uopće napreže svoje demokratske snage da
spriječi daljnje ratove i utare put stalnom miru progresu i
sigurnosti u svijetu
Labor Day u godinama rata protiv fašističko-impenjali-stič- ke
osovine slavili smo u znaku mobilizacije radne snage
u savezničkim zemljama za što veću proizvodnju ratnog ma-terijala
i narodnih potreba za pobjedu nad fašističkim ne
prijateljem Labor Day poslije pobjede nad oružanim silama
fašizma slavi se dakle ne samo u duhu učvršćenja načela
radi kojih smo vodili rat već i u duhu mobilizacije radničke
Hase i ostalih demokratskih slojeva naroda za bolje život-ne
pogodnosti koje su ponovno ugrožene po sebičnim inte-resima
krupnih kapitalista
Tek je prošla godina dana da su oružane sile fašističke
osovine poražene i već se na obzorju pojavljuju drugi još
crniji ratni oblaci Stvarno borba još ni prestala nije U Kini
Indiji Indoneziji na Srednjem Istoku u Africi i drugdje vlada
ratno stanje Narodi tih zemalja još uvjek su u borbi za svoje
oslobodjenje i svoju nezavisnost Situacija je napeta i ona se
vrlo lako može pretvoriti u ponovnu katastrofu ne bude li
vile budnosti radničke klase i ostalih demokratskih slojeva
svijeta
Medjunarodna reakcija ponovno je počela jurišem na
slobodu i nezavisnost pojedinih zemalja Držeći u rukama no-vo
osvajačko oružje — atomsku bombu — prijeti slobodi po-jedinih
naroda izaziva sukobe i prijeti novim krvoprolićima
Provokacije na jugoslavenskoj granici u Kini na Srednjem
Istoku u Indiji na Balkanu i drugdje nisu slučajne One su
proračunate One imaju za cilj razvijanje ratne histerije me-dj- u
narodima Pomoću takvih slučajeva medjunarodni impe-rijalistički
krugovi postavljaju temelje novim ratovima —
osvajačkim ratovima Pomoću "crvenog strašila" i drugih
metoda borbe medjunarodna reakcija ispipava bilo i stvara
neprijateljstvo medju narodima
Oštrica borbe medjunarodnih imperijalističkih krugova
u glavnom uperena je protiv Sovjetskog Saveza i zemalja
Istočne Europe Zašto? Zar recimo Kanadi Sjedinjenim D-ržavama
ili Engleskoj prijeti opasnost od Sovjetskog Saveza
Ili zar Poljska ćehoslovačka Jugoslavija i ostale istočno-Eiiropsk- e
zemlje sačinjavaju neprijateljsku koaliciju protiv
rapadno-Europski- h zemalja Ne i po sto puta ne Sovjetski
Savez je bio naš najvjerniji i najbolji saveznik u borbi pro-tiv
fašističke osovine koja je imala za cilj da vlada nad ci-jelim
svijetom Sovjetski Savez je u toj borbi dao preko 20
milijuna svojih najboljih sinova i kćeri Njegova je kuća uni-štena
da bi naša mogla ostati cijela Njegova je zemlja na-topljena
krvlju da bi naša bila suha I danas kada taj Sov-Uf- Vl
Sve traii siaurnost za sebe i svoje susjede sigurnost
da njegova ni njegovih susjeda zemlja nebi bila poprište
naravnih ratova: siaurnost da više ratova nikako i nikada
nebude već da si svaki narod uredjuje kuću po svojoj volji
— oni kojima nije stalo do takvog mira ni do takvog kućnog
reda pokazuju prstom na Sovjetski Savez i druge zemlje koje
su se oslobodile domaće i strane reakcije tokom ovog rata
da su one krive i da one izazivlju sukobe
Kod kuće zateći će ovogodišnji Labor Day više od
50000 radnika na štrajkaškim stražama zateci će nepresta-no
skakanje cijena nestašicu stanova djelomičnu besposli-cu
Uopće zateći će jednu nezdravu situaciju u našem naci-onalnom
životu prouzročenu nesposobnoiću i nemarnošću
vlade koja se radje stavila u službu krupnih interesa nego
širokih slojeva i potreba naroda
Zbog takve medjunarodne situacije i zbog što većeg po-sljeratn- og
osiguranja kod kuće većih plaća i kraćeg radnog
vremena ovogodišnji Labor Day je vašan dan Toga dana
tftarširati će aajedno radnici dviju zanatsko unijskih središta
po ulicama naših gradova i manifestirati solidarnost sindi-kalnog
pokreta u borbi za dostojniji posljeratni život protivu
novih ratnih zapletaja i protiv napuštanja noeela radi kojih
su naši sinovi ginuli u prošlom ratu
"Odlučujuće pitanje s kojim smo danas suočeni je na-prijed
ili natrag Mi nemofemo stojati mirno Monopolisti na-stoje
da zavedu predratno stanje i ljudi kao vi i ja trebamo
odlučiti kakvu posljeratnu Kanadu Selimo Da li se želimo
vratiti natrag u staro stanje bijede nestašice nesigurnosti i
rata ili ćemo krenuti naprijed u stanje obilja sigurnosti i
mira za mnoge generacije" — rekao je nacionalni vodja Ra-dničke
Progresivne Partije u svom radio govoru prošle sri-jede
Demokratske sile svijeta dobile su rat Na demokratskim
silama svijeta je da osiguraju i mir
HrPfT'
Iz govora Tim Bucka nacionalnog
odje Radničke Progresivne Par
tije
Prošle srijede na večer nacio
nalni vodja Radničke Progresivne
Partije Tim Bifck održao je va
žan radio govor koji je preko
CBC brodkestovan po cijeloj zem
lji Mr Buck je istakao kako je
na osnovu ogromnih industrijskih
i prirodnih bogatstva u Kanadi
motruće uspostaviti takav život za
kojim teži ogromna većina kanad
skog naroda
U toku rata vlasti su objavlji
vale velike planove o posljerat-no- i
rekonstrukciji i svakom Ka- -
nadijancu obećavale siguran ži
vot Sve potrebne prilike za to
postoje Kanada ima takve mo-gućnosti
da je u stanju podići ži
votni stupanj svog naroda do
neizmjerne visine Za vrijeme ra-ta
često se govorilo da će se to
učiniti Premijer King kaže Mr
Buck je govorio kako će njego
va vlada uzeti preko sebe svu
odgovornost za povećanje socijal-nog
i ekonomskog života Slične
izjave davali su i drugi vladini
ministri Na prvom mjestu vlada
je obećavala program za podrža
vanje punog uposlenja dovoljno
dohodka radnicima i farmerima
socijalnu sigurnost za sve Kana-dijanc- e
pogodnu zdravstvenu po
slugu za liječenje i spriječavanje
bolesti nove stanove bolje rad
ničke zakone itd itd
Sve bi to bilo moguće kaže
Tim Buck Ta obećanja mogla bi
se danas ostvariti kad bi sveopći
pritisak naroda prisilio vlasti na
promjenu današnje politike Ova-ko
se danas nalazimo u situaciji
gdje ne samo što nije ispunjen
vladin program o rekonstrukciji
netro nas današnja vladina politi
ka vodi u takve prilike u kojima
će se sve jednog dana završiti sa
masovnom besposlicom i sveop-ćom
bijedom
Mr Buck je zatim govorio ka-ko
je industrijski monopol za vri-jeme
rata nagomilao ogromne
profite pa nastoji i sada da po-moću
vladine politike te profite
još i poveća Federalna vlada pre-mijera
Kinga se upravo natječe
sa torijevcima tko će dati veće
privilegije i što više udovoljiti in-dustrijalis-tima
Torijevci izjavljuju kaže Tim
Buck da treba kontrolu nad cije-nama
sasvim ukinuti a Kingova
vlada čini to bez ikakvog oklije
vanja Tako cijene robi sva
kog dana skaču dok kupovna sna-ga
naroda pada Sve prilike po-kazuju
da vlada namjerava dozvo-liti
povišenje cijene robi na onaj
stupanj kako je danas u Sjedinje-nim
Državama Politika povišenja
cijena i sniženja kupovne snage
naroda vodi Kanadu u ozbiljnu
krizu
Govoreći o radu parlamentar-nog
odbora za industrijske odno-se
i njegovom izvještaju pred
parlamentom Mr Buck je rekao
da taj odbor nije ni imao namje-re
da istraži istinsko stanje rad-ničkih
nadnica pa prema tome
nije ni dao odgovarajućih pre-poruka
Umjesto toga odbor se
držao Gordonove linije da će po
višica iznad 10 centi po satu "pro-uzročiti"
inflaciju "Parlamentar-ni
odbor nije tražio dokaze koji
bi potkrijepili navode ministra
Gordona" — kaže Mr Buck Da
je vlada u formi poreza više uzi-mala
od masnih profita i manje
posudjivala od banaka danas bi
u kanadskoj ekonomiji imali ma-nji
izgled za inflaciju Govoriti
da su zahtjevi radnika za veće
plaće i dostojniji život uzroci in
flacije znači pogrešno prikazi-vanje
nacionalnih problema Par-lamentarni
odbor nije izvjestio o
stvarnim razlozima današnjih in-dustrijskih
nemira Za današnje
štrajkove nisu odgovorni radnici
nego pohlepa za novim profitima
i vladina politika koja brani po-višicu
iznad 10 centi po satu
Parlamentarni odbor je bio sa-stavljen
od predstavnika svih par-tija
u parlamentu Pa ipak se
medju njima nije našlo osim jed-nog
ili dvojice koji bi se protivili
izvještaju i preporukama odbora
Mr Buck zatim prelazi na opi-sivanje
slijedećih činjenica: Vri-jednost
nacionalne proizvodnje se
podvostručila Za tu vrijednost
danas treba platiti dva puta više
dolara nego za vrijeme rata Eko-nomska
aktivnost i prema tome
uposlenje sasvim ovisi o tome ka-kva
je kupovna snaga naroda A
kakva je kupovna snaga to se
najjasnije vidi u sve većoj razlici
izmedju dohodka naroda i profita
industrijalaca Najnovije brojke
koje je objavila vlada pokazuju
da 45 posto od onih koji ovise o
' nadnici još uvjek zaslužuje ma-- I
nje od 20 dolara tjedno Je li to
piiii mm m T s "lp
NOVOSTI Subota 31 augusta
In
ono zašto smo se borili u ratu?
— pita Mr Buck Sasvim je ra-zumljivo
da naš nacionalni pro-speritet
ovisi samo o odgovaraju-ćoj
povišici radničkih nadnica
većoj kupovnoj snazi
Donašajući ovako jednu činje
nicu za drugom i razloge koji su
odgovorni za štrajkove u industri-ji
Mr Buck predlaže da se u
Kanadi uvedu novi i progresivni
socijalni zakoni za zaštitu intere-sa
naroda Ti zakoni moraju obu-hvatiti
sve što se odnosi na eko-nomsku
sigurnost počam od
zdravstvenog osiguranja i veće
mirovine starcima pa do uvadja-nj- a
ponovne kontrole nad cijena-ma
i izjednačenja radničkih nad-nica
sa troškovima na život Vla-da
ima sve mogućnosti za provo- -
djenje svog programa na osnovu
progresivnih zakonskih reforma
Ako je u pitanju novac za finan-ciranje
takvog programa vlada
se treba obratiti narodu za zajam
kao i za vrijeme rata Kad bi vla-da
dovoljno oporezovala masne
profite nebi joj ni trebalo zajma
od naroda jer bi imala dovoljno
financije od samog poreza na pro-fite
Ali vodje torijevske i liberalne
partije su protiv takvog progra-ma
— kaže Mr Buck Oni se boje
da će to pojačati snage socijaliz-ma
Radi toga oni hoće sasvim
obratno I baš u tome je cijelo
pitanje To pitanje suočuje svakog
Kanadijanca jer se na njega tra-ži
odgovor: hoćemo naprijed ili
natrag 0 tome se odlučiti mora
na mjestu se ne može stojati Mo-nopolisti
nastoje uvesti predratnu
politiku a narod želi progres
Stoji dakle na nama da odlučimo
da li naprijed u prosperitet sa
nolitikom koja će nam zajamčiti
mir i sigurnost ili natrag u stanje i
Prikazivati Franca kao isključi-vo
tiranina jedne nacije prikazi-vati
ga u svijetlu nekog samo špa-njolskog
unutranjo-političko- g pi-tanja
značilo bi ne dati tom zli-kovcu
onu važnost koju u stvari
danas zaslužuje Franco je prije
svega tiranin i krvnik španjolskog
naroda to je izvan svake sumnje
Zato je njegovo uništenje potreb-no
radi spasa demokracije u špa-ni- ji
radi spasa herojskog španjol-skog
naroda Ali je Franco što je
mnogo značajnije tiranin većeg
svjetskog tipa danas najjači pred-stavnik
fašističke Ideje i prakse
eksponent i miljenik cjelokupne
svietske reakcije I zato ga treba
uništiti ne samo radi španskog na
roda nego i radi mira i demokra-cije
uopće
Čitav niz nepobitnih dokumena-ta
(koji nama u pogledu Franca
nisu ni potrebni — već ih iznosi-mo
radi one gospode koji "ne vi-de"
da Franco ugrožava mir) ja-sno
pred cijelim svijetom govore
o najogavnijem 1 najodvratnijem
tipu zločinaca koji je oko sebe o-ku- pio
krvnike i ubice svih naroda
i rasa Za Francov režim u Spa-ni- ji
ne može se niti se ikada mo-glo
kazati bilo što drugo nego da
Prema vijestima koje stižu iz
Tokia japanski se militaristi na-daju
da će sretno prebroditi ovo
po njih opasno razdoblje Po sve-mu
izgleda da im postupak ame
ričkih okupacionih vlasti ulijeva
takve nade i ohrabruje ih na stva-ranje
novih osvajačkih planova
Tokijski dopisnik američkog ii-s- ta
"Baltimor Sun" javlja da su
SJIJ Httt Kakav
Ovdje larma 8imaMdtu!
TIM BACK
nesigurnosti gdje će glavnu riječ
imati oni koji žele ponovni rat
Govoreći zatim o potrebi pro-mjene
kanadske domaće i vanj-ske
politike politike koja će osi-gurati
stabilan mir blagostanje i
bolje odnose sa savezničkim zem-ljama
na prvom mjestu sa So-vjetskim
Savezom Mr Buck je
završio svoj govor slijedećim rije-čima:
"Pošto sam uvjeren da Je sve
ovo što sam rekao od naročite
važnosti za Kanadu apeliram na
vas slušatelje da poduprete pred-lo- g
Radničke Progresivne Partije
za koaliciju svih progresivnih si-la:
zanatskih unija farmerskih
organizacija i antl-monopolistič- kih
partija Još uvjek ima dovoljno
vremena a takva narodna koali-cija
može Kanadu voditi u istin-ski
progres i sreću"
je otvoreno fašistički Preko 170-00- 0
ljudi mora svakodnevno da se
javlja Francovim vlastima a sa-mo
u madridskim zatvorima čami
preko 25000 republikanaca osudje-ni- h
na smrt Franco danomice u-bi- ja
najbolje sinove španskog na-roda
te herojske borce za demo-kraciju
i slobodu Spanske fašis-tičke
naoružane snage narasle su
od 10000 ljudi iz 1931 godine na
preko 840000 u današnje vrijeme
U nedavno predatom memorandu-mu
koje je privremena španjolska
vlada predala Ujedinjenim nacija-ma
navodi se da Franco danas
raspolaže najmoćnijom vojnom si-lom
u zapadnoj Evropi
Ove brojke govore nam dovolj-no:
krvnik ne želi ostati miran u
svojem brlogu on želi novi svjet-ski
rat
šta je do dana3 učinjeno kon-kretno
i realno da ga se u tome
spriječi? Dok sve demokratske
snage u svijetu bojkotirajući
Francov režim i pozivajući na bor-bu
protiv njega a za mir i demo
kraciju svim snagama žele sru-jši- ti
ovu najjaču fašističku tvrdja- -
vu dok radnici u cijelom svijetu
I štrajkuju u znak solidarnosti sa
1 španjolskim narodom dok junački
japanski militaristi sakrili veće
količine hrane oružja a takodjer
i velike svote novaca Dopisnik
navodi da raspolaže tajnim doku-mentom
u kome jedan predstav-nik
japanskog militarizma daje
instrukciju članovima t zv "Aso-cijacije
Istočne Azije" i proriče
da će se okupacija završiti tokom
deset godina poslije čega će se
M
itabt Kakav gencralt
Dovidrtifa ta dettt godina
RASADNIK IMPERIJALIZMA
"Budite čuvari slavnih
tradicija naše mornarice" -- Tito
KOMANDA JUGOSLAVENSKE RATNE MORNARICE PRIRE-DILA
IE SVEČAN PRIJEM U ČAST MARŠALA
Splu — Odgovarajući na po-zđ- ra
knntra admirala Josipa
Cernija maršal Tito obraćajući
se oficirima i mornarima održao
je govor u kome je izmedju osta-log
rekao:
Na'-- a mornarica je jedan od
najmladjih rodova naše vojske
I ona je stvarana u procesu velike
N O borbe kao što su u tom vre-menu
stvarani i ostali rodovi pje-šadija
artilerija avijacija i dru-gi"
Maršal Tito je zatim potsjetio
na godinu 1942 kada su u Glamo-č- u
u Bosni vodjeni prvi razgovori
o stvaranju mornarice
"Vjerovali smo tada da će ova
naša prva mornarica koja se je
sastojala samo od ljud i drvenih
čanaca od ljudi čelična srca da
će ta mornarica uspjeti da savla-da
sve zadatke koji su se stavljali
pred nju u onom periodu i da će
zatim iz te mornarice izrasti jedna
snažna mornarica onakva kakva
odgovara našoj novoj FNRJ
"Danaj mi imamo ljudi ali još
uvjek imamo samo jedan mali dio
onoga što pretstavlja pomorsku
silu jedne države Ali najvažnije
su ipak ljudi nesalomljive volje i
čelična srca spremni da ulože sve
svoje napore u radu na stvaranju
takve mornarice koja odgovara
zemlji kao što je naša nova Jugo-slavija
Naše su obale veoma ve
guerilci i najbolji sinovi svoje
zemlje liju krv po sunčanim br-dima
Spanije gospoda koja mje-re
dividende i profite i koja po-vlače
nitima svjetske reakcije da-t- u
punu stvarnu i materijalnu
pomoć ovom zločincu I danas kad
se navršava deset godina od po-četka
rata koje je započela šaka
fašističkih izroda u Spaniji pot-pomognuta
od Mussolinija i Hit-ler- a
danas se Franco šepiri po
Madridu a čuva ga Jedna dobro
opremljena i dobro naoružana
(Made in England) banda zlikova-ca
izdajica španjolskog naroda
fašista i bandita svih zemalja me-dju
kojima i 80000 nacističkih
razbojnika To je današnja stvar-nost
španlje
Punu odgovornost za sve to no-se
isključivo oni krugovi u svijetu
koji danas često sa odgovornih
položaja i često iz zemalja koje su
vodile rat protiv Hitlera govore
o "nemiješanju" u španjolsko pi-tanje
ili "ne vide" opasnosti po
mir Danas im nitko više ne vje- -
-- - rtnt x'XAa nTvfianftaf nn mir I UJCt V111 iviv vjw-- f~
tali oni žele rat oni se miješaju
u pitanje Spanije ali na strani
Franca na strani fašizma na
'strani diktature tiranije i mraka
U interesu mira demokracije
Franco mora hiti uništen
Maskiranje japanskog imperijalizma
"ostvariti moralno jedinstvo Ja-pana
Koreje i Kine" Dokumenat
sadrži instrukcije upućene člano- -
vima "Asocijacije" o stvaranju
ilegalnih organizacija
Razvijajući ove instrukcije mi-litaristi
su stvorili cijelu mrežu
"organizacija za pružanje pomo-ći
l poboljšanja ivotnog stanja"
koje faktički predstavljaju vezu
izmedju pojedinih vojnih grupa
Ured za pružanje pomoći vojnim
licima koji se nalazi u Tokiu
sprovodi svoj rad preko 7 rajon-ski- h
inspektorskih grupa a tako- - I
djer preko odjela koji postaje u '
4C prefektura Ured raspolaže
dvije milijarde jena koje su to
bože predvidjene za pomoć rat-nim
zarobljenicima U stvari on
se sredstva iskorišćavaju za fi-nanciranje
konspirativnog rada
militarista
Jedna od metoda maskiranja
ove organizacije j#u tako zv
"kooperativne farme" Takovu
"farmu" uredila je na pr bivta
japanska artiljerijska škola Ona
je dobila fi0()0 ar zemlje u selu
Simasidzu u blizini Ciba Perso-nal
ove "farme" sastoji se od: 3
bivša general-major- a 17 pukov
1946
like veoma duge Tu je granici
I tu granicu treba u prvom redu
da čuvate ' mornari
"Mi se nalazimo na velikoj his-torijskoj
prekretnici kada smo
takoreći završili jednu džinovsku
borbu koja je koštala ogromne
ljudske žrtve i već se nalazimo
pred novim ogromnim zadaćama
pred izgradnjom naše zemlje — u
stvaranju nečeg boljeg nego ito
smo do sada imali
"Ja tražim od vas da budete ču-vari
onih slavnih tradicija naše
mornarice naših mornara koji su
skoro goloruki nasrtali na oklopne
čelične neprijateljske ladje i da
ih prenosite na buduće generacije
na mladje naraštaje koji dolaze
"Ovo što mi hoćemo da se učvr-stimo
da se naoružamo nije upe-reno
ni protiv koga to je sve za
dobro naših naroda a ni protiv
čije slobode ni protiv čije sreće
To je samo za sreću i dobro našeg
naroda i za učrvšćenje mira u
svijetu za učvršćenje mira baš
ovdje na Jadranu koji je uvjek
bio poprište osvajačkih težnji na-ših
susjeda koji su Jadransko mo-re
smatrali svojim jezerom Ja-dransko
more je naše onoliko ko-liko
to odgovara veličini i snazi
naše zemlje toliko će biti naše i
toliko je naše Mi ničije tudje
nećemo ali mi — kao što uvjek
govorimo — ni svoje ne damo"
Oružana borba protiv Franco-vo- g
režima nije nikad prestajala u
španiji pa ni poslije prestanka
organizirane borbe španske na-rodne
armije u ožujku 1939 godi-ne
U prvom periodu guerilske
borbe protiv Francovog režima od
prilike u doba izmedju 1939 do
1941 godine borba se uglavnom
vodila za održanje manjih grupa
po planinama Asturije i Estrama-dur- e
koje su imale za zadatak da
se opskrbe oružjem i hranom AH
s porastom nadiranja njemačkih
stručnjaka agenata gestapoa I
Hitlerovih izaslanika u Spaniju
karakter borbe se mijenja: po-staje
sve ofenzivniji i guerilski
pokret uživa sve veću podršku na-roda
seljaka u provinciji i rad-nika
u velikim gradovima
Pri kraju 1945 borba je dostigla
stupanj koji — kako kaže list
"Daily Worker" može da se uspo-redi
8 položajem snaga otpora u
Francuskoj prije invazije Fran-co
je bio primoran da neke zone
u južno špansklm provincijama
proglasi "opasnima" uslijed svo
snažnije borbe španskih patriota
U tim zonama "Guarda civil"
(žandarmerija) dobila je pojača-(Pren- o
na str 4)
nika 12 podpukovnika 99 majora
48 lajtnanta 15 starješina 2 ser-žan- ta
107 podoficira 281 Vojnik
i 142 gradjanske osobe koje su
bile još prije povezane s armijom
U posljednje vrijeme pojavilo
se mnogo sličnih "farmi" Ovdje
daleko od tudjih očiju japanski
militarizam priprema se na noe
razbojničke avanture Američka
okupaciona vlast gleda kroz prs-te
na ovaj konspirativni rad mili-tarističkih
organizacija Po rije-čima
dopisnika novine "I M" je-dan
od predstavnika štaba Muc
A rthura rekao je nedavno da ne
smatra opasnim ove organizacije
jer je militarizam izgubio svoj
prestiž u očima naroda
Sasvim drukčije gledaju na to
japanski militaristi Tako je na
pr general-Iajtna- nt Rjukki Tana
ka koji se pretvorio u "farmera"
iija vio:
Ja sam se povukao za 10 godi-na
na farmu sa svojini ljudima
ali ja ću se jVdnom vratiti u Tkio
i ponono ću preuzeti svoje poli
ti#ke obaveme"
Zar već nije dWo vrijeme da
se jednom sauvjek ukkmi moguć-nost
ostvarivanja ličnih namje-ra!