Nase Novine, December 15, 1982

              VOL 51, N0.43(527)
Kmww-w-Hm.wyL'uwmwi- L дич-тЈИ,Ј.ддмп'В!"-
л
MPl lljffPi Л$ћ PH РИ $? ;? pi pa Ж £W ST4 рчЧ 2N R 1 рш рч
Amerikanci opominju Reagana,
tra2e bolja гјебепја
Drugog novembra ameriCki glasaci su izabrali dlanove Predstavni6kog
doma, 33 senatora i 36 gunernera drzava. Demokrati (opozicija Reaganu) su
ројабаМ svoje pozicije u Predstavni6kom domu za 26 (sada imaju 267) i izabrali 27 guvernera (8 vise). Pozicije u senatu ostale su iste (54 za
republikance, 46 za demokrate).
Reaganovci su dosad pobjedivali zahvaljujuci desnifiarskim senatori-ma- . Kazu da 6e novi Kongres biti liberalniji i da ce Reagan biti prisiljen da
pravi kompromise.
sada Nizanoovsaik1a0v.4ishpoodston!a)jvViSaezajne fdajkeltoovr ajoe ei ksotrnaohmoskdi Rzeaastgoajno(vnoezgapsorlsjlaennjoastu nuklearno naoruzanje, koje moze da dovede do nuklearnog rata.
NUKLEARNOORU2JE
Za zamrzavanje nuklearnog oruzja
glasali su-- .
stanovnici drzava Massachusetts,
Michigan, Montana, New Jersey,
North Dakota, Oregon, i Rhade
s and, zatim District of u driavj New
yiaviii yiau vvaoi hi iyiv--м ) , yidUUVl
4 Chicago, Philadelphia, Denver, New
Haven i joS 25 manjih gradova i
op6ina (counties). Wisconsin je
ranije odglasao za. U drzavi Massa-chusetts
za je glasalo 74 posto
stanovnika. U Kaliforniji 53 posto.
Prijedlog je odba6en samo u Arizoni
i dvije male opcine u Arkansasu i
Coloradu.
Cetrnaest gradova se
vec izjasnilo za smanjivanje trke u
naoruzanju, a danas (ponedjeljak 8.
novembra) o tome glasaju stanovni-ci
80 gradova i opcina u provinciji
Ontario. JoS pedesb kanadskih
gradova i opcina ce glasati o oruzju.
U vecini slu6ajeva gradske i
opdinske uprave su to pitanje stavile
na glasanje pod pritiskom gradana
koji su zabrinuti mjerama koje
poduzima Reaganova vlada, prisilja-vaju- ci
Sovjetski Savez da poduzima
protuobranu.
Tridesetog oktobra u Ottawi, To-ront- u, Montrealu, Vancouveru i dru-gi- m gradovima gradani su demon-strira- li
protiv isprobavanja americ-ko- g
raketno-nuklearno- g oruzja (Cru-ise
missile) u Alberti. Na demon-straci- ji
u Ottawi bilo je viSe od
15.000 ljudi.
Za zabranu tog isprobavanja bilo
je govora i na konferenciji liberalne
partije u Ottawi. Bila je podnijeta i
rezolucija. AN premijer Trudeau je
istupio protiv. Za rezoluciju su ipak
glasala 103 delegate, a protiv 320.
Trudeau je kazao da Sjed. Drzave
trebaju Cruise missile zato da prisile
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, NOVEMBER 10, 1982.
U ovim drzavama i gradovima zivi
6etvrtina ameridkog stanovniStva.
Prije ovog glasanja, 275 gradskih
vije6a i 12 drzava je usvojilo rezolu-cij- u
za zamrzavanie. Rezoluciie su
Columbia nuasvojene i na 446 opcinskih skupSti- -
kanadskih
Ra6una se da je sada za zamrzava
nje i vecina Predstavni6kog doma.
Taj dom je o zamrzavanju glasao u
augustu ove godine — za su bila
202 clana Predstavnickog doma,
protiv 204.
Обекије se da ce Predstavni5ki
dom o zamrzavanju opet glasati u
(Nastavak na st. 10)
Sovjetski Savez da pregovara o
razoruzanju. To zvuii neuvjerljivo
kad se zna kako se drze Sjed. Drzave
i Sovjetski Savez.
Trudeau je rekao da treb'a postici
da dvije velesile smanje naoruzanje.
Zatim je dodao da se Kanada protivi
jednostranom razoruzanju Sjed.
Drzava.
On je takoder priznao da Sovjetski
Savez "nece rat niti da nas
napadne".
Ljudi se pitaju nece li Reaganova
vlada napasti Sovjetski Savez? ZaSto
setako rapidno naoruzava? ZaSto ne
pristaje na smanjivanje naoruzanja?
ProSle subote Sjed. Drzave su
porinule u more joS jednu (6etvrtu
po redu) Trident podmomicu, koje
imaju 24 rakete s nuklearnim glava-m- a. Tom prilikom admiral Wadkins
je kazao da su nuklearni rat moze
dobiti i da je to bolje od alternative.
To nije samo njegovo stanoviSte vec
i Reaganove vlade.
U vidu svega toga, mnogi Kanada-n- i
se nadaju da ce premijer Trudeau
temeljitije razmislit o amerifikom
naoruzavanju. I da ce Kanada pres-ta- ti da to podupire, jer je bremenita
mnogim i velikim opasnostima.
ЕтЛГГЧј мЈпмиДД il-f- a шЛЧквјј£+1[љш"'мШЛиУ Шг£лШ11тштммт ДЈ"ПмИц?јд?рлј-ј,,г.,1,.-Д1Д!Г- ?
_ ' " — w—wWpllwtm.1;n 'ттп1киш1тлтчш,јтјтШјгШ Predsjednik Palestinske oslobodilafike organizacije Jaser Arafat posjetio
Jugoslaviju i vodio razgovore jugoslavenskim rukovodiocima. Jugoslavenski
predstavnici izrazili simpatije i punu solidarnost s palestinskim
narodom i njegovom borbom fielu PLO. Re6eno narodi i narodnosti
Jugoslavije, koji sami preSII put oslobodilafike borbe i revolucije, duboko
saosje6aju s torn borbom i daju joj stalnu i punu podrSku.
Na slici: Jaser Arafat razgovara predsjednikom PredsjedniStva SFRJ
Petrom Stamboli6em.
..,,„
Vrhovni sud provincije Ontario je
naredio da se nacistiCki ratni zloCi-na- c
Albert Helmut Rauca deportira.
On je optuzen za ubijstvo 11.584
osobe jevrejske narodnosti u gradu
Kaunas (Kovno), Lithunija.
Izrucenje trazi Zap. NjemaCka.
Njegovi pravni branioci nisu spd-ri- li
tofinost optuzbe. Njihov argume-na- t
je bio da Rauca ne moze biti
deportiran zato Sto je kanadski
drzavljanin, novo usvojena Povelja
o ljudskim pravima navodno ne
dozvoljava deportaciju drzavljana.
Vrhovni sud nije prihvatio taj argu-men- at.
Ocekuje se da 6e Rauca apelirati,
a to znaci da ce uzeti јоб godinu
dana, mozda i dulje, dok se donese
konacna odluka.
ZaStoStrajkuju
Chryslerovi radnici u
Kanadi?
ProSlog petka робео je Strajk
10.000 Chryslerovih radnika u
Kanadi.
Njihov je glavni zahtjev da im se
izjedna6e place sa placama automo-bilski- h radnika kod Forda i General
Motors. Razlike iznose $2.75 i $3.00
sat. Chryslerovi radnici vec tri
godine rade za istu placu.
Ra6una se da 6e Strajk u Kanadi
pogoditi i Chryslerove radnike u
Sjed. Drzavama i da ce 6.000 njih biti
otpuSteno.
Chryslerovi radnici u Sjed. Drza-vama
su pristali da odgode svoje
pregovore sa kompanijom do janua-r-a.
Chryslerovi radnici u Kanadi kazu
da su se dosta zrtvovali za kompa-nij- u.
Novine piSu da je konzervativna
ontarijska vlada spremna da Strajk
zabrani i radnicima nametne kompa-nijsk- e
uvjete, ali ontarijski minister
rada Russell Ramsay kaie da 6e s
tim poCekati nekoliko dana.
Mjgoslav Wfeekly
A Community
INLwsfxper
Established1931
50 CENTS PER COPY
ПВВ1ГЈГ.КМ.Ч.ЧП.чттт1џ. P., HJ'H'.l и;,.иЈ.Ј.,ЛТД!Дг.Г.Ц.таЗД11а.У.'Ј!М
M
je
sa
su najve6e
na sa je da
su
sa
,Wi,„v.
a
na
u
..HI.!,, ..I, JJI-- W. awuiisisr.
тд
BEOGRAD (Tanjug) — Savezno
izvrsno vijece dalo je sa sjednice
odrzane u detvrtak slijedece saopce-nje- :
"Polazeci od drustvenih opredjelje-nj- a
o vodenju aktivne politike real-no- g
tecaja dinara, kao jednog od
bitnih faktora ostvarivanja programa
ekonomske stabilizacije, a imajuci u
vidu znatno zaostajanje konkurentne
sposobnosti nase privrede, zbog
brzeg rasta domacih cijena od rasta
cijena na inozemnim trzistima, Sa-vezno
izvrsno vijece je na sjednici od
21. oktobra ove godine donijelo
odluku o devalvaciji dinara za 20
posto.
Promjena tedaja dinara je jedna od
mjera koje su poduzete i koje se
pripremaju radi stvaranja povoljnijih
uvjeta za povocanje proizvodnje,
izvoza, racionalnijeg privredivanja,
poboljsanja platne i devizne biiance
zemlje i njene vanjske likvidnosti.
Da bi se osigurao sto potpuniji
efekat promjene tedaja dinara, Sa-vezno
izvrsno vijede 6e odlu6no
djelovati da se dosijedno provede
utvrdena politika i donesene mjere
za svodenje svih vidova potrosnje:
izvesticione, osobne, opce i zajed-nick- e
u okviru materijalnih mogu6-nost- i.
Ove mjere zahtijevaju konkretne
akcije u organizacijama udruzenog
rada i njihovo sire udruzivanje i
povezivanje radi povecanja izvoza,
povecanja proizvodnje, produktiv-nos- ti
rada i efikasnijeg i kvalitetni-je- g
privredivanja".
Koliko je 1 7 milijardi
dolara
Raduna se da je 17 milijardi dolara
dovoljno da se osigura, za godinu
dana, dovoljna kolidina hrane, sta-nov- i,
odjeta i Skolovanje 6itavog
ljudskog roda.
Sedamnaest milijardi dolara je
ogromna kolidina novca... iznosi
toliko koliko se za dva tjedna pottos' i.
na naoruzanje.