Nase Novine, December 15, 1982

              2— NASE NOVINE, November 10, 1982.
U nedjelju 31. oktobra odrzana je
vrlo uspjeSna konferencija pretplat-nik- a
i fiitaoca "NaSih novina". Posjet
je bio jako dobar i diskusija je tekla
u najboljem redu. Bilo je mnogo
dobrih primjedbi, miSljenja i prijed-log- a
za vece aktivnosti 6itaoca u
Sirenju naSe Stampe medu demo-kratski- m
doseljenicima iz Jugoslavi-j- e
na ovom kontinetu.
Treba nam vise dobrovoljaca
Na konferenciji je vladalo jedno-duSn- o
miSljenje da se naSa Stampa
sama po sebi пебе modi razviti do
stupnja kojeg zelimo i za kojeg
postoje vrlo dobri uvjeti. Trebaju
nam dobrovoljci, kadrovi i odbori
posvuda gdje se nalazimo. U po6et-k- u
vaznu ulogu mogu odigrati
pojedinci na taj пабт ako stupe u
razgovor sa nekom drugom ili
tredom osobom, ugovoriti specijalni
sastanak i povesti razgovor Sto se
sve kolektivno moze uCiniti za naS
progresivni list. Nove pretplate,
obnova isteklih pretplata i prikuplja-nj- e
fonda putem nekih zabava,
sabirnih lista itd. Veza sa adminis-tracijo- m
je neophodno potrebna.
Trgovaeki oglasi
Poznato je vec odavna kako
uredniStvo i administracija naSe
Stampe svake godine sredinom de-- .
cembra objavljuju posebno izdanje
sa 20 i viSe stranica ispunjenih
brojnim trgova6kim oglasima i spe-cijalni- m
6lancima. U6init 6e se to i
ove godine. Nemamo mnogo vreme-n- a
pa je sada teSko svakonrrdati
detaljne informacije. Konferencija je
prihvatila prijedlog da Sto ve6i broj
ditaoca prikupljuje oglase kod trgo-vac- a
kod kojih se sluze u kupovanju
robe. Trgovcima se moze ponuditi
cijena oglasa najmanje od 10 dolara
pa naviSe. Prema dobivenoj cijeni
uredniStvo i administracija 6e odre-di- ti
prostor na'stranici.
Dopisnici iz pojedinih naselja
Konferencija бИаоса ustanovila je
OKO 14 MILIJUNA ZAPOSLENIH
JAPANKI
TOKIO (Kjodo) — Broj zaposlenih Jena u
Japanu porastao je profile godine za 2,7
posto u odnosu na 1980. Prema preciznim
statistifikim podacima profile godine u
Japanu je bilo ukupno oko 14 milijuna
zaposlenih zena.
U istom intervalu broj zaposlenih mufika-rac- a
je porastao za 1 ,1 posto, ali se razlika u
primanjimazena i mufikaraca i dalje poveca-v- a
u korist mufikog spola.
7T?ni
j99CSJ2
.wj?'?! ЛХзЈчЈ
da su "NaSe novine" vrlo kvalitetan
list obzirom na mogucnosti i prilike
u kojima se nalazimo. Postoje dva
faktora za poboljSanje — ve6a
suradnja бКаоса i viSe stranica.
Neka pomoc dolazi, kako vidimo, od
priloga pojedinih dopisnika sa
vecim ili manjim Clancima. Тобпо,
zelja se svima ne ispunjuje, jer
postoje razna miSljenja i zanimanja
nadruStvenom, ekonomskom, spor-tsko- m
i kulturnom polju. Mnogo
беда se ne moze objaviti, jer nema
dosta prostora. Svima nije lako
suradivati na prikupljanju novih
pretplata i oglasa, ali mnogi mogu
pisati o zivotnim prilikama u mjestu
ili gradu gdje se nalaze. To bi znatno
pomoglo za bolji ukus i bolju
kvalitetu naSeg progresivnog lista.
Jedan od najboljih prijatelja
Na konferenciji je bilo govora i
zakljudaka i o mnogim drugim
pitanjima, uklju6iv i prikupljanje
fonda za novi kompjuter. Sada se
treba prihvatiti posla. "NaSe novine"
su nam jedan od najboljih prijatelja
u Kanadi i SAD. One nam redovito
svakog tjedna dolaze u ku6u, savje-tuj- u,
upu6uju i donose vijesti izsvih
krajeva svijeta. Radimo na tome da
taj list dode u svaku naSu kucu.
S. B.
POKOLJ U ANGOLI
LUANDA(Tanjug) — ZloCin, koji
podsjeda na nedavni masakr u
Libanonu, dogodio se u angolskom
gradu Sinjama. Grupa pobunjenika
tzv. UNITE masakrirala je 300 muS-karac- a,
zena i djece.
Ovo malo mjesto u angolskoj
provinciji Huamba zavijeno je u
crno, a straviCna bilanca pokolja joS
nije копабпа, jer medu 140 ranjenih
osoba ima mnogo onih koji su u
teSkom stanju.
Pobunjenici UNITE oplja6kali su i
zapalili 300 киба i otjerali sa sobom
200 grla stoke. Prema sluzbenom
saopdenju, pripadnici Unite su u ovo
mjesto doSli da bi nasilno mobilizi-ra- li
stanovniStvo. PoSto su zitelji
Sinjame odbili da im se pridruze,
pobunjenici su u bijesu, prije povla-бепј- а,
pobili 300 osoba, ne poSted-jev- Si
ni starce, zene i djecu. U
izvjeStaju nacionalne agencije
Angop isti6e se da je hrabro drzanje
, stanovniSfva Sinjame "pokazalo da
usprkos svim teSko6ama narod vje-ru- je
u partiju MPLA i da nikada пебе
prihvatiti reakcionamu i tribalisti6ku
politiku "Unite"
ЖЖВ Гпцта№,,-'И"Д- ' ".ij.iiji?L''yi'i,4J";h..!i7s,.'n,gFV3
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubid, Vojin Grbid, Jcsip Kovadid, Stanko Muideka,
Mllena Bolid, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovid,
Rozallja Divjakovid, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmnnid, Bota Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, Du§an Stanar, Milijan
PeUovlc, Jchn Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanld, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko DmiUovit, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REOAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan MioSit (druSWeno-polltidk- a pltanja), Daniel Phlades (diuitvena pltanja I
knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), BoZko Mladonovlt, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago). Margaret Startevid (Los Angeles),
Soio Spa6ok (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos
(Rim, Italija), Dan'o Tapianjl (Pariz, Francuska), Lepa Taofinovl6 (Remscheid,
Zap.Nomadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Ptol. Vladislav Tomovid (nauka I drufctvo), Pro. Ivan
Dolanc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac
(reportaze I prl£e Iz Iseljenlckog zlvota).
DOPISNICI IZ JUG0SLAVUE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovld, Petar Kurtic,
Miloi Kordid, Aleksandar Ciric, Strahlnja Malatid, Novica Mllic.
FOTOREPORTERI: Srrfan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. IZ JUGOSLAVI-JE- :
M. Vasilievid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naio novine" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godlSnJe; pojedlnl
primjerak 50 cent). CJene oglasa na zahtjev. "NaSe novine" su nasljednlk.
"Jedlnstva", kome su prethodill listovl: "Novostl", "Srpskl Gla3nik", "Edinost",
"Slobodna Misao", "Pravda" I Dorha", 1цо I Niodnl Glasnik" i drugl napredni
listovl koji su ntu prethodill u Sjedlnjenlm Drzavaina.
ftedakclja odgovara za nopotplsano materljalo. Potplsani clanci Izraiavaju
mlSljenje autora. Dopisl se no vracaju.
SSESZSSS! ISSSumC
Г
Sedmog novembra narodi Sovjetskog Saveza proslavili su
65-godiSn- jicu Veiike oktobarske socijalisti6ke revolucije.
Taj veliki praznik — prekretnica u razvitku 6ovje6anstva —
slave i svi napredni ljudi svijeta. (Karikaturu je napravio
umjetnik Vadilj Kasijan.)
Iz Chicaga
JUGOSLOVENSKI KULTURNI
CENTAR
Ovih dana u Jugoslovenskom
kulturnom centru u Chicagu робеП
su sa izvodenjem obimnih radova na
potpunom uredenju ovog kulturnog
zdanja. Radovi treba da budu obav-Ije- ni
pre 29. Novembra kako bi se
mogla odrzati proslava ovog jugo-slovensk- og nacionalnog praznika
koji se u ovom gradu proslavlja
tradicionalno. U Chicagu бе se
povodom 29. Novembra odrzati pros-lav- a
verovatno na viSe mesta ali бе
se central na proslava odrzati u
Jugoslovenskom kulturnom centru,
gde бе verovatno prisustvovati broj-n- e
iseljenifike organizacije.
Drugovi u Centru su preduzeli
ozbiljne mere da Centar u ovoj novoj
sezoni radi punom parom u organi-zovanj- u kulturno zabavnog zivota za
iseljeniStvo. U torn cilju vrSi se
prikupljanje dobrovoljnog priloga
kao i pozajmice za dovrSenje zapo-Ceti- h
radova. Dobro bi bilo da se
svaki naS 6ovek ukljuCi u ovu akciju
pa makar i sa najmanjom svotom jer
ovi radovi koriste svim Jugosloveni-m- a
u Chicagu.
SKOLA"VUKKARAD2lC"
ODR2AVA REDOVNU NASTAVU
Etni6ka Skola pri Jugoslovenskom
kulturnom centru "Vuk Karadzi6" i
ove sezone otvorila je redovnu
nastavu za naSe maliSane koji zele
da ибе srpskohrvaski jezik. Skola
radi svake nedelje i veoma je dobro
ровебепа pa se i ove godine обекије
dobar uspeh od ибешка a Sto nam
garantuje naSa uiiteljska ekipa.
Dobro bi bilo da svi roditelji koji
svoju decu nisu joS upisali u Skoli
da to u6ine jer joS uvek nije kasno.
Skola radi prema programu koji
sastavljaju naSi u6itelji a koji je
veoma blizak metodima nastave u
jugoslovenskim Skolama. Va2no je
napomenuti da je uCiteljski kadar
kvalifikovan Sto nam garantuje
uspeh.
SVI RATNI
ZLOClNCI
TREBAJU I
DEPORTIR
ITI
i
нпђ
Vazna novost: "Amerikanski Srbo-bran"- se izjasnioza deportaciju — iz
Sjed. Drzava — svih ratnih zlodi-nac- a.
To je rekao u uvodniku pod
naslovom "Equal Treatment — For
All" (u svom engleskom dijelu).
"AS" je pozdravio odluku da se iz
Sjed. Drzava deportira rumunjski
episkop Valerijan Trifa, koji je u
proslom ratu predvodio fasistidku
"Gvozdenu gardu".
On pozdravlja americko ministar-stv- o
koje je poduzelo mjere protiv
Trite, kao i ameridki Kongres, koji je
1978. godine odlucio da uspostavi
posebno odjeljenje (Special Depar-tment),
koji treba da pronalazi i
kaznjava (deportira) ratne zlocince.
Zatim spominje ustaskog zlodinca
Andriju Artukovica, koji je rukovodio
ubijanjem 700.000 Srba.
Taj zahtjev je opravdan.
Artukovic zivi u Sjed. Drzavama
vise od trideset godina. Njegovo
izrucenje trazila je Jugoslavia. Ali
on, kaze "AS", jos uvijek "sjedi, jede
i spava — u slobodi i u slobodnoj
zemlji".
Kako to objasniti? Zasto jos nije
deportiran? Tko ga stiti? I zasto?
"AS" nema objasnjenja. On samo
izrazava nadu da ce ministarstvo
pravde s Artukovicem postupiti na
isti na&in kao s Trifom.
I da ce zajedno s njim deportirati i
"sve ostale toboznje ratne zlocince".
"Amerikanski Srbobran" je previse
blag za americke krugove koji stite
Artukovica i ostale ratne zlocince.
Mozda nije ni siguran tko sve spada
u kategoriju ratnih zlocinaca. Ono s
dime se. svi mozemo sloziti jeste
njegov zahtjev da svi ratni zlodinci
trebaju biti deportirani.
Mi smatramo da tako treba
postupiti i s onima koji se nalaze u
Kanadi.