000348 |
Previous | 4 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Junel, 1977
In Memoriam
'B
w
I Iff
111
ч
i
to
' -- "".
i
a
ЖfX—SВлтrв+iфљZИ'РiИZк.ГSШr JтBгSгS&m"ifScfLi.,rKZ®
% %A ' 4jt f a --JUiiik. "
i mill hit iiihi liiiih i
Na 3-- ci maja 1977. umro je
Stevo PleSe, takoder poznat
kao Steve Mirokovid, u 89-t- oj
godini zivota. Umro je u
Domu umirovljenika, u Spli-t- u,
Jugoslavija. Sahranjen je
na splitskom groblju Lovri-na- c.
Stevo Ple5e je roden u
selu Cedanj, Brod na Kupi,
Gorski Kotar. DoSao je u
Ameriku kao mlad momak.
Kao i vedina doseljenika
Stevo se odmah zaposlio u
teSkoj industriji. Pored te§-ko- g
dnevnog rada on je
nalazio vremena vecerima da
u6i, da se osposobi, i dobro
je naucio engleski jezik. On
je takoder odmah naSao
svoje mjesto medu radniSt-vo- m,
koje se je borllo za boljl
Zivot. I ne samo da je ostao
obiCan radnik, ve6 je stupio
u napredni radniCki pokret i
postao jedan od voda.
Ovoj borbi i pokretu pos-veti- o
je cio svoj zivot. Bio je
organizator, ufiitelj, i dugo
godina je bio jedan od
urednika "Narodnog glasni-ka- ".
Stevo Plese je zbog
U SPOMEN
progresivnog rada bio
progonjen, zatvaran i pod
prijetnjom deportacije. No,
usprkos svih ovih poteSkoca
on je ostao — neustraSiv,
aktivan i odan.
U Americi je u starosti
od skromnih primanja
socijalnog osiguranja. Ali
bilo mu je teSko da zivi od
takvog prihoda u sve vecoj
skupocl i otiSao je u Jugo-slavij- u.
Nastanio se je u
Domu umirovljenika gdje je
bio poStovan, zivio udobno i
medu prijateljima. Svaki put
kad bi ga posjetili zanimalo
ga je da бије o svojim broj-ni- m
prijateljima u Americi i
uvijek je svima slao pozdra-v- e.
Stevo Plese se je osjedao
zadovoljan I ponosan sa
napredkom Jugoslavije, ce-g- a
je I sam bio svjedok i
uzivao taj napredak. Ostat ce
nezaboravan i poStovan po
mnogima kako u Americi,
tako i u Jugoslav!]!.
Slava mu.
Tom Cuca
New York, N.Y.
A. Sardocha
U spomen mojeg supruga Armanije Sardoch.
Na 1 5. juna navrSava se druga godina od
si nas za uvijek ostavio. Dragl moj Milija, ostalo Je
sve prazno I tuzno bez tebe. A Sto dalje, to je sve
teze. Neka te se sjete tvoji drugovl i prijatelji, jer si
sve volio. TeSko je izgublti svoga druga u stare
dane.
U spomen tebi prilaiem 10 dolara u fond
"NaSih novina".
Pocivaj u miru. Ostajem tuzna,
Tvoja supruga Ida
i sinovi Emll I Charles
Sardoch
U spomen
svog
zivio
kako
Georgea Yuga
Juna 23-ce- g navrSit ce se pet bolnih godina
od smrtl moga dragog I nikada neprezaljenog
supruga Georgea Yuga. Tesko je povjerovati da je
proSlo toliko godina, jer je rana u mom srcu Jos'
uvijek toliko svjeza.
Srda6na hvala svima koji ga se sjecaju.
U njegov spomen prilaiem u fond novina
$20.00.
Paulina Yug
Cleveland, Ohio
Krajem maja u starom kraju je
umro poznati revolucioner, prvo-bor- ac
i vijecnik na Prvom i Dru-go- m
zasjedanju AVNOJ-- a Pavao
Krce, legendarna liCnost iz Sinj-sk- e
krajine, o cemu zagrebacki
"Vjesnik" donosi slijedede:
Cestitam tl na ovom nezaborav-no- m
govoru — rekao je drug Tito
prilazeci prvom sudioniku u prvoj
parlamentarnoj raspravl u novo]
Jugoslaviji, Pavlu Krcl, na Prvom
zasjedanju Avnoja 27. studenoga
1942. godine u Bihacu.
DokumentI o zasjedanju govoreda
se prvi za rijec javio drug Pavao
Krce, teiak iz Jabuke kod Sinja,
bivSi narodni zastupnik Hrvatske
seljacke stranke, a o6evidac je za-biljei- lo: temeljit Covjek, teSkih,
oStrih crta, postojana pogleda, s dal-matinsk- om
crvenom kapicom na vrh
glave. Govorio je ikavskl:
. . . Ali do51o je, drugovi, jedno
veliko reseto, koje ce 'prihvatiti 6i-t- av
narod u cilom svitu, a iza re-Se- ta
doci ce i sito koje ce odrediti
Tito . . . sve Sto bude sitno, jadno,
ргорабсе kroz to sito...
Bio je to nedvosmisleni, IzraZajni,
figurativni rjeCnik Cetinske krajine
i naroda, generacije koja je joS uvi-jek
iskljucrvo usmeno saobracala.
Ista ova figura o reSetu i situ na-5- 1a
se neSto kasnije i kod pjesnika
Vladimira Nazora, zbog cega je Pa-vao
Krce, njegov prijalelj, suborac
i suputnik kroz golgotu i epopeju
fcetvrte i pete ofenzive (za jedno s
drom Ivanom Ribarom, Veselinom
MasleSom, Simom MiloSevicem i Nu-rijo- m
Pozdercem) Cesto zadirkivao
— vedri humor bila je Pavlova oso-bi- na
i u najte&im trenucima — a
stari pjesnik se ljutio. Rijecju pla-gij- at Pavao Krce, naravno, nije se
posluiio vec onom jednom drugom,
mnogo jasnijom.
Govor u Bihacu, na kojem mu je
Tito cestitao, bila je obpriLike i fi-zif- ika razmeda Pavlova zivotaj od
dana rodenja pa do smrti koja je
jucer nastupila u rodnoj Jabuci u
88-- oj godini zivota. Medutim, govor
u Biha6u zna&io je ne§to mnogo,
mnogo viSe i vece. Bila je to prava
iivotna prekretnica, ali ne tako ne-nada- na.
Istaknuti tribun buntovnog sinj-sk- og
seljaStva, njegov prkos i za-stupnik
u prijeratnom vremenu, bio
je I kao istaknuti prvak Hrvatske
seljacke stranke, zapravo, daleko od
svih macekovskih gradanskih i ma-logradans- kih shvacanja i Spekulaci-j- a. Tako da je sudbonosne 1941. od-luC- ni razlaz Pavla Krce s Macekom
i mafiekovStinom bio — logiCan.
Njegovo ilvotno uvjerenje, sooijalni
bunt, vodili su ga prema revoluciji,
Partiji, Tltu.
UstaSki zloCinci, koji su — da bl
zadobill Pavlovu naklonost, a znall
su Sto je Pavao za Krajinu znaoio
— donijell su za Pavla specijalnu
poruku svog vrhovnog zlocinca Pa-veli- ca.
TeSko da su, se usudili do-slov- no
prenijetl odgov'or, jer je bio
i promptan i takvog sadrzaja koji
se obidno javno i ne objavljuje.
Idlte 1 vi i va5 Pavelic u . . .
NEPRILIKE U OHAJU
List "Plain Dealer" donosi
slijedece o iskljuclvanju pii-n- a
i elektricne struje u broj-ni- m domacinstvlma u Ohaju:
"Ponovo su ukljuCeni plin
I elektriCna struja mnogima
od 15,000 mu§terija u sjeve-ro-isto6no- m
Ohaju, kojima
je to iskljuceno zbog nepla-бапј- а
габипа, izjavili su
predstavnlcl East Ohio Gas
Co., I Cleveland Electric
Illuminating Co.
CEI kaieda je8619 njlho-vi- h
muSterija ostalo bez
struje od 21 . marta do sada,
ali oko polovini je struja
ponovo ukljucena nakon Sto
su plat i I i 5 dolara za ukljuCe-nj- e, kao i dio ili sav
zaostatak. Ova kompanija
posluzuje strujom nekih
650,000 doma6instava.
East Ohio kompanija je
iskljucila plin u 6,650 kuca
od 11. aprlla do sredine
maja. Broj onih kojima je
ponovo ukljucen plin nije
poznat. East Ohio posluZuje
plinom 920,000 domacinsta-va- .
Onaj tko zell da mu se
ponovo uklju6i plin mora
najprije uplatiti kauciju od
130 posto prosjecnog mjese-6no- g
габипа, kao i zaosta-tak".
Toliko o tome kaiu ame-riCk- e
novlne, a mi cemo јоб
napomenuti da je kompanl- -
Pavao Krce odmah se povezao s
mladom generacijom predvodenom
komunistom inzenjerom Vitom Ca-b- o,
i nosilac je Spomenice 1941.
Nakon glasovitog odgovora na Pa-velice- vu poruku ustaSki zloCinci su
tako izmrcvarili Pavla Krcu i oca
pokojnog inzenjera Vite, Duju, da
ih nisu odmah ubili samo zato jer
su smatrali da tako i tako ne mogu
prezivjeti. Kremena fizidka konsti-tuci- ja je izdriala, i poslije oporavka
put je Pavla Krcu odveo u Bihac,
na Prvo zasjedanje kao vijecnLka.
I dalje.
Na torn putu Pavao nikada nije
posustao. Rije£ pokolebao 5e ne
moie se ni upotrijebiti kad je Pa-vao
u pitanju. Imao je neograniceno
povjerenje u druga Tita, najvedeg
vodu i prijatelja naSih naroda, svog
osobnog prijatelja. I tu su anegdote
neodvojdve od licnosti Pavla Krce.
Kada je ljeti 1944. na Vis dosao dr
Ivan SubaSi6, kraljevski ' minister i
biv§i ban bivSe Banovine Hrvatske,
najprije se za miSljenje o situacdjd
obratio bivSem zastupniku Hrvatske
selja&ke stranke Pavlu Krci, tada
predsjedniku Jedinstvene narodno
--oslobodilaSke fronte za Dalmaciju.
MiSljenje je, kao i uvijek, bilo krat-k-o.
Vi, gospodo, ovdje nemate Sto traiiti — narpd i vojeka sve je uz
Tita, a vi ste zemlju izdali.
Pavao Krce niti se razumio u dd-ploma- tske suptilnosti, niti mu jebilo
stalo do toga.
U toku revolucije sve je dao, i ono
najvise. Dva poginula sina bila je
nepreboljena, ali i nepokazivana bol.
Ivan, istaknuti odbornik i Dujo,
asamnaestogodiSnji polititki kome-sa- r, obadva su pali 1943. godine.
Vijecnik Prvog i Drugog zasjedanja
AVNOJ-- a, stalno Wran u SkupStinu
sve do odlaska u mirovinu, Pavao
Krce posljednje godine svog iivota
proveo je u svojoj Jabuci, skromno
jednostavno, medu svojim Jjudima.
Povremeni kratkl susretl s drugom
Tltom zna&ili suxmu — sve.
Znali smo svaki detalj tih su-sre- ta, ispripovjedan neponovljivom
zivopisnofidu i rjecnikom narodnog
covjeka. Posebno mu je bilo drago
osobno pismo druga Tita s proslave
u Jajcu prlje nekoliko godina,
Pavlov mukotrpnl, svijetll iivot
ugaslo se u 'ponedjeljak onog dana
neSto prije nego je Tito po tre6i
put proglaSen narodnim herojem.
Taj dogadaj, kojemu bi se neizmjer-n- o radovao, Pavao Krce nije doce-ka- o.
jama bilo zabranjeno da vr§e
ova iskljucivanja u toku
zime. Ljudi pak ne mogu
placati габипе naprosto iz
razloga §to su previsoki, a
nafiin da se tome stane na
kraj zasad ne postoji. Sas-tanc- i,
govori i protest! gra-dan- a, naroCito u Clevelandu,
nisu urodili nikakvim plo-do- m, ve6 je, naprotlv, 6im je
otoplilo, nahiljade domacin-stav- a ostalo bez struje i pli-n- a.
MESTOZAMOZAK
Francuskl knjlievnlk Remi de
Gurgon kaze u jednoj polemic):
"Mozak clvlllzaclje to je muzej
protivurecnih Istina".
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 20, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-06-01 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000022 |
Description
| Title | 000348 |
| OCR text | Junel, 1977 In Memoriam 'B w I Iff 111 ч i to ' -- "". i a ЖfX—SВлтrв+iфљZИ'РiИZк.ГSШr JтBгSгS&m"ifScfLi.,rKZ® % %A ' 4jt f a --JUiiik. " i mill hit iiihi liiiih i Na 3-- ci maja 1977. umro je Stevo PleSe, takoder poznat kao Steve Mirokovid, u 89-t- oj godini zivota. Umro je u Domu umirovljenika, u Spli-t- u, Jugoslavija. Sahranjen je na splitskom groblju Lovri-na- c. Stevo Ple5e je roden u selu Cedanj, Brod na Kupi, Gorski Kotar. DoSao je u Ameriku kao mlad momak. Kao i vedina doseljenika Stevo se odmah zaposlio u teSkoj industriji. Pored te§-ko- g dnevnog rada on je nalazio vremena vecerima da u6i, da se osposobi, i dobro je naucio engleski jezik. On je takoder odmah naSao svoje mjesto medu radniSt-vo- m, koje se je borllo za boljl Zivot. I ne samo da je ostao obiCan radnik, ve6 je stupio u napredni radniCki pokret i postao jedan od voda. Ovoj borbi i pokretu pos-veti- o je cio svoj zivot. Bio je organizator, ufiitelj, i dugo godina je bio jedan od urednika "Narodnog glasni-ka- ". Stevo Plese je zbog U SPOMEN progresivnog rada bio progonjen, zatvaran i pod prijetnjom deportacije. No, usprkos svih ovih poteSkoca on je ostao — neustraSiv, aktivan i odan. U Americi je u starosti od skromnih primanja socijalnog osiguranja. Ali bilo mu je teSko da zivi od takvog prihoda u sve vecoj skupocl i otiSao je u Jugo-slavij- u. Nastanio se je u Domu umirovljenika gdje je bio poStovan, zivio udobno i medu prijateljima. Svaki put kad bi ga posjetili zanimalo ga je da бије o svojim broj-ni- m prijateljima u Americi i uvijek je svima slao pozdra-v- e. Stevo Plese se je osjedao zadovoljan I ponosan sa napredkom Jugoslavije, ce-g- a je I sam bio svjedok i uzivao taj napredak. Ostat ce nezaboravan i poStovan po mnogima kako u Americi, tako i u Jugoslav!]!. Slava mu. Tom Cuca New York, N.Y. A. Sardocha U spomen mojeg supruga Armanije Sardoch. Na 1 5. juna navrSava se druga godina od si nas za uvijek ostavio. Dragl moj Milija, ostalo Je sve prazno I tuzno bez tebe. A Sto dalje, to je sve teze. Neka te se sjete tvoji drugovl i prijatelji, jer si sve volio. TeSko je izgublti svoga druga u stare dane. U spomen tebi prilaiem 10 dolara u fond "NaSih novina". Pocivaj u miru. Ostajem tuzna, Tvoja supruga Ida i sinovi Emll I Charles Sardoch U spomen svog zivio kako Georgea Yuga Juna 23-ce- g navrSit ce se pet bolnih godina od smrtl moga dragog I nikada neprezaljenog supruga Georgea Yuga. Tesko je povjerovati da je proSlo toliko godina, jer je rana u mom srcu Jos' uvijek toliko svjeza. Srda6na hvala svima koji ga se sjecaju. U njegov spomen prilaiem u fond novina $20.00. Paulina Yug Cleveland, Ohio Krajem maja u starom kraju je umro poznati revolucioner, prvo-bor- ac i vijecnik na Prvom i Dru-go- m zasjedanju AVNOJ-- a Pavao Krce, legendarna liCnost iz Sinj-sk- e krajine, o cemu zagrebacki "Vjesnik" donosi slijedede: Cestitam tl na ovom nezaborav-no- m govoru — rekao je drug Tito prilazeci prvom sudioniku u prvoj parlamentarnoj raspravl u novo] Jugoslaviji, Pavlu Krcl, na Prvom zasjedanju Avnoja 27. studenoga 1942. godine u Bihacu. DokumentI o zasjedanju govoreda se prvi za rijec javio drug Pavao Krce, teiak iz Jabuke kod Sinja, bivSi narodni zastupnik Hrvatske seljacke stranke, a o6evidac je za-biljei- lo: temeljit Covjek, teSkih, oStrih crta, postojana pogleda, s dal-matinsk- om crvenom kapicom na vrh glave. Govorio je ikavskl: . . . Ali do51o je, drugovi, jedno veliko reseto, koje ce 'prihvatiti 6i-t- av narod u cilom svitu, a iza re-Se- ta doci ce i sito koje ce odrediti Tito . . . sve Sto bude sitno, jadno, ргорабсе kroz to sito... Bio je to nedvosmisleni, IzraZajni, figurativni rjeCnik Cetinske krajine i naroda, generacije koja je joS uvi-jek iskljucrvo usmeno saobracala. Ista ova figura o reSetu i situ na-5- 1a se neSto kasnije i kod pjesnika Vladimira Nazora, zbog cega je Pa-vao Krce, njegov prijalelj, suborac i suputnik kroz golgotu i epopeju fcetvrte i pete ofenzive (za jedno s drom Ivanom Ribarom, Veselinom MasleSom, Simom MiloSevicem i Nu-rijo- m Pozdercem) Cesto zadirkivao — vedri humor bila je Pavlova oso-bi- na i u najte&im trenucima — a stari pjesnik se ljutio. Rijecju pla-gij- at Pavao Krce, naravno, nije se posluiio vec onom jednom drugom, mnogo jasnijom. Govor u Bihacu, na kojem mu je Tito cestitao, bila je obpriLike i fi-zif- ika razmeda Pavlova zivotaj od dana rodenja pa do smrti koja je jucer nastupila u rodnoj Jabuci u 88-- oj godini zivota. Medutim, govor u Biha6u zna&io je ne§to mnogo, mnogo viSe i vece. Bila je to prava iivotna prekretnica, ali ne tako ne-nada- na. Istaknuti tribun buntovnog sinj-sk- og seljaStva, njegov prkos i za-stupnik u prijeratnom vremenu, bio je I kao istaknuti prvak Hrvatske seljacke stranke, zapravo, daleko od svih macekovskih gradanskih i ma-logradans- kih shvacanja i Spekulaci-j- a. Tako da je sudbonosne 1941. od-luC- ni razlaz Pavla Krce s Macekom i mafiekovStinom bio — logiCan. Njegovo ilvotno uvjerenje, sooijalni bunt, vodili su ga prema revoluciji, Partiji, Tltu. UstaSki zloCinci, koji su — da bl zadobill Pavlovu naklonost, a znall su Sto je Pavao za Krajinu znaoio — donijell su za Pavla specijalnu poruku svog vrhovnog zlocinca Pa-veli- ca. TeSko da su, se usudili do-slov- no prenijetl odgov'or, jer je bio i promptan i takvog sadrzaja koji se obidno javno i ne objavljuje. Idlte 1 vi i va5 Pavelic u . . . NEPRILIKE U OHAJU List "Plain Dealer" donosi slijedece o iskljuclvanju pii-n- a i elektricne struje u broj-ni- m domacinstvlma u Ohaju: "Ponovo su ukljuCeni plin I elektriCna struja mnogima od 15,000 mu§terija u sjeve-ro-isto6no- m Ohaju, kojima je to iskljuceno zbog nepla-бапј- а габипа, izjavili su predstavnlcl East Ohio Gas Co., I Cleveland Electric Illuminating Co. CEI kaieda je8619 njlho-vi- h muSterija ostalo bez struje od 21 . marta do sada, ali oko polovini je struja ponovo ukljucena nakon Sto su plat i I i 5 dolara za ukljuCe-nj- e, kao i dio ili sav zaostatak. Ova kompanija posluzuje strujom nekih 650,000 doma6instava. East Ohio kompanija je iskljucila plin u 6,650 kuca od 11. aprlla do sredine maja. Broj onih kojima je ponovo ukljucen plin nije poznat. East Ohio posluZuje plinom 920,000 domacinsta-va- . Onaj tko zell da mu se ponovo uklju6i plin mora najprije uplatiti kauciju od 130 posto prosjecnog mjese-6no- g габипа, kao i zaosta-tak". Toliko o tome kaiu ame-riCk- e novlne, a mi cemo јоб napomenuti da je kompanl- - Pavao Krce odmah se povezao s mladom generacijom predvodenom komunistom inzenjerom Vitom Ca-b- o, i nosilac je Spomenice 1941. Nakon glasovitog odgovora na Pa-velice- vu poruku ustaSki zloCinci su tako izmrcvarili Pavla Krcu i oca pokojnog inzenjera Vite, Duju, da ih nisu odmah ubili samo zato jer su smatrali da tako i tako ne mogu prezivjeti. Kremena fizidka konsti-tuci- ja je izdriala, i poslije oporavka put je Pavla Krcu odveo u Bihac, na Prvo zasjedanje kao vijecnLka. I dalje. Na torn putu Pavao nikada nije posustao. Rije£ pokolebao 5e ne moie se ni upotrijebiti kad je Pa-vao u pitanju. Imao je neograniceno povjerenje u druga Tita, najvedeg vodu i prijatelja naSih naroda, svog osobnog prijatelja. I tu su anegdote neodvojdve od licnosti Pavla Krce. Kada je ljeti 1944. na Vis dosao dr Ivan SubaSi6, kraljevski ' minister i biv§i ban bivSe Banovine Hrvatske, najprije se za miSljenje o situacdjd obratio bivSem zastupniku Hrvatske selja&ke stranke Pavlu Krci, tada predsjedniku Jedinstvene narodno --oslobodilaSke fronte za Dalmaciju. MiSljenje je, kao i uvijek, bilo krat-k-o. Vi, gospodo, ovdje nemate Sto traiiti — narpd i vojeka sve je uz Tita, a vi ste zemlju izdali. Pavao Krce niti se razumio u dd-ploma- tske suptilnosti, niti mu jebilo stalo do toga. U toku revolucije sve je dao, i ono najvise. Dva poginula sina bila je nepreboljena, ali i nepokazivana bol. Ivan, istaknuti odbornik i Dujo, asamnaestogodiSnji polititki kome-sa- r, obadva su pali 1943. godine. Vijecnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-- a, stalno Wran u SkupStinu sve do odlaska u mirovinu, Pavao Krce posljednje godine svog iivota proveo je u svojoj Jabuci, skromno jednostavno, medu svojim Jjudima. Povremeni kratkl susretl s drugom Tltom zna&ili suxmu — sve. Znali smo svaki detalj tih su-sre- ta, ispripovjedan neponovljivom zivopisnofidu i rjecnikom narodnog covjeka. Posebno mu je bilo drago osobno pismo druga Tita s proslave u Jajcu prlje nekoliko godina, Pavlov mukotrpnl, svijetll iivot ugaslo se u 'ponedjeljak onog dana neSto prije nego je Tito po tre6i put proglaSen narodnim herojem. Taj dogadaj, kojemu bi se neizmjer-n- o radovao, Pavao Krce nije doce-ka- o. jama bilo zabranjeno da vr§e ova iskljucivanja u toku zime. Ljudi pak ne mogu placati габипе naprosto iz razloga §to su previsoki, a nafiin da se tome stane na kraj zasad ne postoji. Sas-tanc- i, govori i protest! gra-dan- a, naroCito u Clevelandu, nisu urodili nikakvim plo-do- m, ve6 je, naprotlv, 6im je otoplilo, nahiljade domacin-stav- a ostalo bez struje i pli-n- a. MESTOZAMOZAK Francuskl knjlievnlk Remi de Gurgon kaze u jednoj polemic): "Mozak clvlllzaclje to je muzej protivurecnih Istina". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000348
