Nase Novine, June 22, 1977

              w
iltЛjft
1
Ћ
ГЛ1
№
W?l m
mr
jauuiMMM4UUUHMllMtMMMIMIIHHIUIIlMlHM4IMlMAIMMHHMtiMlHltUII Mty 4, 1977
.1, v,r ' 40 godina od unistenja I Panorama
Svljet se ovih dana sjetio
zlocinafikog bombardiranja
Spanjolskog gradica Guerni-ca
po пјетабкЈт avionima.
Guernica je biia pretvorena u
ruSevine i viSe hiljada njezi-ni- h
stanovnika je ubijeno
(broj ubijenih nije mogao biti
ustanovljen po5to je u gra-d- u,
pored 7.000 stanovnika)
bilo i vise hiljada izbjeglica:
Ovaj zlofiin inspirisao je
Cuveno umjetni6ko djelo sla-vn- og
umjetnika Pabla Pica-sso-- a
"Guernica".
.milllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllin
"Guernica" (јоб) ne
Parlz (AFP) — Poznata Plcasso-v- a
sllka "Guernica" na kojoj je prl-kaza- no
bombardovanje istoimenog
baskljskog grada od strane njema-бк- е
naclstiCke avljacije, пебе bltl
prenljeta u Spanjolsku sve dok se u
ovoj zemljl ne uspostave sve javne
slobode.
Ovo je izjavlo francuski advokat
Roland Dumas kome je poznati
slikar Jos 1969. godlne povjerlo
brlgu o provodenju svoje Izrlilte
zelje u pogledu bududnostl ove
vellke slike.
LEGALIZACIJA POLITlCKIH
PARTIJA U MEKSIKU
Mekelko — ОбекиЈе se da 6e u
ovoj zemljl uskoro bltl dozvoljeno
legalno djelovanje svih politl6klh
partlja. Sada su, pored vladajuce
"Revolucioname institucionalne
partije", koja je na vlasti ve6 pola
vljeka, prlznatejoStrl politi6ke par-tije:
desnl£arska "Partlja naclonal-n- e
akclje", umjereno Ijevi6arska
"Narodna socljallstlfika partlja" I
"AutentlCna partlja mekslCke revo-lucije- ".
Ljevlcarske partije, medu
kojlma je пајЈаба KomunlstlCka,
dosad nisu priznate.
London — Amerifiki film-s- ki
glumac Marlon Brando
trazi stranu ротоб da bi
mogao snimiti televizijsku
seriju od 13 filmova, koja bi
u6inilazaameri6ke Indijance
ono §to su "Korljeni" u6inili
za ameri6ke Crnce. Brando
je iznio ovu svoju namjeru na
jednom sastanku s novlnarl-m- a
kojom prllikom je ponaj-vis- e
kritizirao Sjedinjene Dr-za-ve
— zbog nafiina na koji
tretiraju svoje Indijance.
Sjedokosi 53-godis- njl glu
1
1
-- riTMar-mrrtdlBl fraPn &:£" Ш
ИШ1г tee''! rile ж
moie u Guernicu
Plcaseovo remek-djel- o izlozeno
je na sllkarev zahtjev 1939. godine
u Muzeju modernih umjetnoeti u
New Yorku. Nedavno je u New York
stigao zahtjev grada Quernlce da se
slika preda gradu kome je namlje-njen- a.
Advokat Dumas tvrdi, nai-m- e,
da je slikar ostavlo plsmenl
zahtjev u kome se kale da "Guerni-ca"
prlpada Spanjolskoj Republlcl,
all da зе ne moze prenljetl u
Spanjolsku, sve dok se u ovoj
zemljl ne budu podtlvale javne
slobode.
VISE OD 600.000
LIBANACA
NAPUSTILOZEMUU
Bejrut — Vise od 600.000 Llba-nac- a
je napustilo zemlju za poaled-nj- e
dve godlne gradanskog rata,
8to predetavlja oko 20 procenata
ukupnog stanovnlfitva. Ovo je
objavljeno u studljl llbanske svet-8k- e
lige koja je podatke o emlgran-tlm- a
pokupila Iz evidenclje odelje-nj- a
za useljavanje u arapsklm I
drugirn zemljama.
mac je kritizirao predsjedni-k- a
Cartera zbog toga Sto
bazira svoju vanjsku politlku
na ljudskim pravima "dok
Indljanci neprekidno pate,
progoni ih se, siromaSni su I
gladni u najbogatijoj zemljl
na svljetu". On je takoder
optuzio Amnesty Internatio-nal
— druStvo za ljudska
prava sa sjediStem u Londo-n- u
— da Ignorira nevolju
Indljanaca zato Sto se isto
financira iz nekih ameriftkih
Sibirska
zagonetka
pred raspletom?
Kljev (TASS) — Radioaktivnl
ugljik kozmldkog porljekla mogao
bl da bude kljuC za rjeSenje eksplo-zlj- e
"nebeskog tijela" koje je 1908.
godlne eksplodlralo nad Slblrskom
tajgom.
PoSto je pala na povrSInu planeta
u obllku kozml6ke prafllne, ova
kozmlcka materija vec nekollko'
deeetljeda nije dozlvjela nlkakve
promjene. Zahvaljujucl tome, mo-gu- 6e
je kozmldku materiju prepo-zna- tl
uz ротоб spektralnlh, rent-gentsk- ih
I kemijsklh analiza.
Uskoro ce iz Kijeva u Slblr
otputovati nova ekipa znanstvenlka
koju 6e predvoditl sovjetskl bioke-mlC-ar
profeeor Emlen SobotovlC.
Znanetvenlcl pretpostavljaju da se
na terltorlju zahvadenom torn gl-gantsk- om
eksplozljom (2200 6etvo-rni- h
kllometara) nalazi oko 4000
tona rasute kozmlcke materije. Onl
6e utvrdlti rasprostranjenost бев-tlc- a
koje su stlgle Iz kosmosa. Na
osnovu б1пјеп1са kojlma raspolazu,
znanetvenlcl smatraju da se prije
70 godina u zemljlnu atmosferu
uplela glava komete, koja se zatlm
rasprela nad Slblrskom tajgom.
MARLON BRAND0-PRME- LJ
INDIJANACA
sredstava.
Ovaj glumac, koji je svoje-vreme- no
odblo da prlml
nagradu Oscar u znak prote-st- a
po indijanskom pitanju i
dao ve6i dlo svog imanja u
Los Angelesu na korlStenje
Indljanclma, optuzio je Wa-shington
da "ubija, mu£i i
gladu istrebljuje" Indijance.
On je JoS dodao da su
Sjedinjene Drzave jedna od
rijetkih zemalja koje nisu
ratiflcirale odredbu UJedinje-nl- h
naroda o genocldu.
Pokret "ienekog oslobodenja",
poznatljl pod imenom "femlnl-zam- ",
koji se pojavio pofietkom
Sezdesetih godina veka, kao Izraz
krlze modernog zapadnog drustva,
u raznovrenim obilclma izazova I
polemlka, danas pokazuje teznju
ka stvaranju praktldnlh alternative,
kao neka vrsta "paralelnog" sveta",
"druStva u druStvu", sa mrezom
organizacija, udruzenja I izdavad-ki- h
киба. Jedna od najpoznatljih I
poslovno najuspeSnljih Izdavackih
киба femlnlzma je петабка "Frau
In Offensive" ("2ena u ofanzivl"),
sa bogatlm katalogom naslova,
medu kojlma prlvla6i painju auto-blografs- kl
roman Ferene Stefan,
"Izmenjena koza", ve6 prodat u vise
od pedeset hiljada prlmeraka.
Medutlm, roman "Izmenjena ko-za"
zaeluZuje prevashodno painju
zbog svojih formalnlh I sadriajnih
odllka koje ga б1пе reprezentatlv-nl- m
za osnovne savremene napore
feminlsti6ke literature. U pitanju je
napordaee stvorl literature koja 6e
u svemu biti razll6lta od "тибке",
dakle na sirokom planu, od narativ-n- e
tehnlke, preko 2anrovske struk-tur- e,
sve do samog jezlka. Imamo
utieak da se ceo taj plan moze
8ve8ti na problem "spontanoatl",
te se teilSte pomera ka zadatku
prevladavanja "mufikog pisma" u
Ime "ienekog jezlka".
- Kao I vedlna novlh feminlstl6klh
romana, I roman "fzmenjena koza"
je autoblografeki, plsan u prvom
lieu jednlne. Naslov romana aludl-r- a
na drevnu metaforu 2ene, all
takode Izraiava sadrzaj, u znaku
putt junckinje ka "femlnletttkom
oeveS6enju". Na torn putu, "euko-b-e
koje earn зиобИа kao iena —
kale Ferena Stefan — nisu bill
eamo sa 8ek8lzmom 2lvota, ve6 1 sa
sekalzmom jezlka, sa njegovom
nedovoljnoS6u da 1брг1ба ilvot
zene, sa njegovom петодибпобби
da izrazl promene".
lekuienje femlnlzma
Problem jezlka виобауа i Erika
Jong, u takode autobiografskom
romanu "Ikarov kornpleks", koji vec
meeeclma ne sllazl sa lista anglo-8ak8on8kl- h,
francusklh i петабМп
besteelera, premda je sud zvanl6ne
("тибке") krltike potpuno negatl-va- n.
U naetojanju da svoj dozlvljaj
seksualno8ti 1врг1ба "hiperrealls-Ибкот- "
tehnlkom, Erika Jong se
suo6avala sa tvrdokornom otpor-noSc- u
teku6eg, "brutalnog i 2eno-mrzafiko- g"
jezlka. Ipak, ako je
ta6na opdta teza femlnlstklnja da
"muSkl rasizam" svodl 2enu na
pukl "predmet" seksualnog zado-voljenj- a,
onda je Jedina zasluga
romana Erike Jong Sto je taj rasi-zam
Izvrnula.
Ostaje da pomenemo joS jedno
"ipak", all ovog puta u ispovestl
Erike Jong, koje odaje IskuSenja
savremenog femlnlzma: "Njlhovl
umovl su tako zbrfikanl, all тибкаг-c- i
imaju predlvna tela. Ceo svoj
zlvot sam biia femlnlstklnja, all
kako se mo2e biti femlnlstklnja I
istovremeno 2udetl za mufiklm tell-m- a?
Njihove ideje su nepodnoSlji-ve- ,
all su njlhovl..." Dalje se ne
usudujemocltlratl, zbog "тибкод"
stlda koji Je nekad bio "2ensko"
evojetvo.
1пабе, etvaraladtvo Erike Jong
otkrlva zanlmljlvu 6lnjenlcu da su
femlnl8tkinje sklonije mu§kim an-tifeminist- lma
nego muSkarclma
koji podrtavaju pokret "2enakog
oslobodenja". Kale Erika Jong, u
JednoJ peaml: "Cuvaj se тибкагса
koji bira tvoje haljlne: ho6e da Ih on
noel. Cuvaj se тибкагса koji slavl
2ensko oslobodenje: namerava da
napuetl evoj poeao;'
Rehabilitacija ve§tica
Nasvetskoj mapl femlnlzma, Ita-llj- u
karakteride najllvlja I najrazno-vrsnij- a
aktivnost. KnJI2arskl uspeh
femlnlatldklh izdava6klh киба, na-ve-o
je i druge da se pojave na torn
novom trtiStu. Tako je velika ml Ian-s- ka
izdava6ka киба "Feltrlnell",
upravo Izdala studlju Lulze Mura-n- o,
"Gospoda Igre", istorlju veStl-c- a
Izmedu XV i XVIII veka. Lulza
Murano rehabilituje veStlce kao
primer pobune 2ena protlv repre-elvno- g
patrijarhata, kao avangardu,
savremenog femlnlzma. Teza Je
odmah паб1а mesta i na manifesti-ng,
рок11б1та feminlstklh mitin-g- a:
"Nek vas 2marci podilaze —
vedtlce dolazel"
Poznata izdava6ka киба "De
Donato", Izdala je studlju Kjare
Saradeno, pod naslovom "Anato-mlj- a
porodlce": u pitanju je doku-mentova- nl
pamflet protiv institucl-J- e
porodlce, kao osnovne mete fe-mlnlstid- kog
revolta, Izralenog u
poznatoj krllaticl: "Dosta i majke,
2ene, domadlce — unlStlmo poro-dlcel- ".
Копабпо, toj trcl vellklh
Izdava6a ka novom tiilStu, "Ujedi-nje- ni
izdava6l" pru2aju obimnu
anketu pod naslovom "Gorki aeks",
u kojoj viSe od trideset hiljada 2ena
odgovaraju na pitanja o probleml-m- a
seksualnog 2lvota, od materln-8tv- a,
preko orgazma, do abortusa.
Mo2e se zakljufilti da jo u pitanju
suodavanje ogromne panorama
problema I Ideja, all sa teiiStem na
dokumentarnom karakteru. Nalme,
za razliku od "mudklh" Istreilva6a,
8klonlh apstrahovanju, slntezama,
feminl3tl6kl i8tra2lva6l pokazuju
sklonost ka neposrednlm avedo-6anetvlm- af
osvetlJavaJu6l problems
"Iznutra".
"Posle potopa"
Da II ta ofanzlva femlnlzma nago-veSta-va
kretanje modernog zapad-nog
dru8tva ka novom matrljarha-tu- ?
Na to pltanje, Pol-And- re Le-eo- rt,
dakle тибкагас, u romanu
"Posle potopa", odgovara potvrd-no.'Sv- et
"posle potopa" Imaglnar-n- e
proSlosti III bududnostl je u
znaku matrljarhata, kako ga je u
ргоб1от veku oplsao IstorlCar
Johan Jakob Bahoven, dakle u
rasponu od 2enske pollgamlje do
obldaja da deca nose prezime
materlnske loze. Tom nizu glneko-kratskl- h
zakona I obl6aJa, Lesort
dodaje Јоб dva, all za roman
preeudna tabua: mufikarcima je
zabranjeno poznavanje i upotreba
"plsma" I vatre.
Roman prlpoveda o borbl glav-no- g
Junaka, po Imenu Homer,
protiv tih tabua, dakle o borbi za
znanje I energlju. Jasno je da
Lesort eliptlfikl pripoveda o moder-no- j
zapadnoj clvillzacljl koja se
pribll2ava sumraku kulture i дабе-nj- u
energlja u ambislma novog,
duhovnog "potopa", nastavljajudl
tradlclju ро1ет1бкод 2anra francus-klh
moral ista XVIII veka.
All, njegov roman treba posma- -
trati I u kontekstu francusklh
antiutopljsklh romana XX veka, kao
Ш su "letorlja 6etlrl godlne, 1997- -
-- 2001" Danljela Halevlja, III "Slava
caretva" Zana d'Omersona. Uzgred
гебепо, taj skoro zaboravljeni antl- -
utopijskl roman Danljela Halevlja,
objavljen 1803, vredelo bl danas
ponovo 6tampatl, da bl se posve- -
doClla tadnost njegovlh mraCnlh
elutnjl u pogledu bududnostl zapa- -
dne clvillzaclje, koja prevazllazl
Hakslljeve Hi Orvelove "uapehe" u
pogadaju negatlvnlh Ishodldta late
clvillzaclje. _U.K.
IMll МЦЦ1Н t
( 1 1 i % i ) i 4, 1 V t ' II HunihiHUHni i Mint i , v i i
I I I ( I I t I I I I 1 I I
i.
, , (Polltlka)