Nase Novine, March 31, 1982

              "l 111' --, 1 'i , Г1 ' I 1 "%.'.- - f I i.l Ij ,u &
" 1
6- - NASE NOVINE, February 3, 1982.
Henry Kissinger, koji je za
vrijeme vladavine Richarda Nixona
i Jerry Forda vodio njihovu vanjsku
politiku, smatrao je nedavno nuz-ni- m
upozoriti vladajuce krugove i
njihove politicare, da je stanje u
Atlantskom Savezu (NATO) jako
nevaljalo (deeply wrong).
Kissingera duboko zabrmjava
Sto zapadno-evropsk- e kapatalistic-k- e
zemlje oklijevaju slijediti i
izvrSavati naredbe koje im se daju
iz Pentagona i Bijele Kuce u
Washingtonu. 0 tome je nedavno
odrzao predavanje pred jednom
ustanovom vladajucih krugova, u
kojem je izrazio ovdje navedene
misli.
Za vjernog slugu preminulog
milijunera Nelsona Rockefellera i
dirigenta Nixonove vanjske politi-k- e,
teSko je pomiriti se s 6injeni-co- m
da je zapadno-evropski- m na-rodi- ma
dojadila sluzinska uloga
njihovih politi6ara americkim im-perijalisti- ma.
Njega zabrinjava jav-n- a
debata o opasnostima nuklear-no- g
naoruzanja, koja se vodi Sirom
zapadne Evrope. JoS viSe ga zabri-njava
pojava masovnih demonstra-cij- a
kako гебе: "all over Europe",
kojima se izrazava zelja za mir i,
tvrdnje da su "Sjedinjene Drzave
tome smetnja".
"I tu je", veli, "odviSe vlada, koje
iako ne odobravaju te demonstra-cij- e
nastoje povuci svoje zube
usvajanjem barem dila njihovih
programa i pretpostavki". Dalje
jadikuje:
"Covjek se ne mora sloziti sa
svakom zadnjom kretnjom admini-stracij- e
(пјеб je o Bijeloj kuci, n.p.)
da bi se uvjerio da je neSto veoma
nevaljalo u Atlantskoj Alijansi
(naglasak p.).
"Tu je kroz dve decenije postoja-l- o
opiranje da se postupi sa
sigurnosnim stvarnostima. Neiz-bjezi- va
posljedica je razilazenje o
naravi lsto6no-Zapadni- h odnosa,
koje se izrazava narodito o svrsi i
opseznosti pregovora za kontroli-ranj- e
oruzja. Tu je Siroko razilaze-nje
o pitanju Sto je duznost
saveznika izvan ugovomog podru6-j- a
a katkada i unutar njega.
"Ove prepirke razdirale su svaku
administraciju (пјеб je o vladi
Sjedinjenih Ameri6kih Drzava, n.p.
od 1960-ti- h godina. JoS jedan
decenij izbjegavanja glavnih pita-nj- a
pretvorit ce Atlantski Savez u
bezvrijednu ljusku (hollow shell)".
Kissinger zatim nabraja argume-nt-e
kojise iznose po saveznicima,
zaSto se ne moze traziti rijeSenje
bitnih pitanja. Takoder se zali na
domacu opoziciju nuklearnog nao-ruzavan- ju. 0 tome je pisao kako
slijedi
"Cak i kad se Savez periodicno
suglasi o zajednidkim izjavama, on
nema zajedni6ke filozof ije niti zaje-dniC- ke
platforme s koje bi se
mogao odupirati sovjetskim laska-njim- a
(blandishments) Mi pritiscn
ma od svojih vlasititih bira6a
(constituents). UmiSljati druga6ije
samo garantira ubrzavanje sadaS-nje- g
pogorSavanja".
Kissinger se straSno ljuti Sto
svijet sumnja u izjave ameridkog
predsjednika kad kaze da se "nika-kv-o
oruzje NATO pakta, bilo nukle-arn- o
Hi obicajno, nikad пебе
upotrebiti u Evropi osim kao
odgovor na napadaj". Njega se,
kaze, "ignoriSe ili ismijehava", a
kad on potvrdi NATO doktrinu da
bismo trebali nastojati stati i
razmisliti prije nego sko6imo u
nuklearni pozar, suzdrzavanjem od
automati6ke eskalacije nakon pr-v- og
sudara, "njega se optuzuje da
je ratni huskac akoprem je isto
misljenje bilo izrazeno po svakom
predsjedniku od Eisenhowera".
Ali, napominje Kissinger, kad
Breznjev dade intervju, to je popri-mljen- o
kao dosljednja izjava, u
smislu da ako se jedno nuklearno
oruzje upotrebi, "onda ce sukob
neizbjezivo poprimiti globalni kara-kter- ".
Zatim-postavlj- a pitanje: "Ko-ja
je doktrina opasnija?"
Razumni ljudi nisu tako djetinja-st- i
da ne bi bili na 6su tko prijeti
svijetu nuklearnim pozarom.
Kissinger srlja dalje pa kaze:
"Ako je mir jedini cilj naSe zemlje
ili Atlantskog Saveza, svijet ce biti
preuzet po onima koji su spremnf
zaprijetiti ratom".
"Sadanja debata", upozorava K-issinger,
"stvaraveliku opasnost da
6e se Atlantske zemlje same
razoruzati i u strategiji i u diploma-ciji- ".
Da bi potkrijepio svoje upozore-nj- e,
Kissinger citira profesora Art-hu- ra
Burns, sadanjeg ambasadora
SAD u Britaniji, koji je u jednom
govoru o ameri6ko-njema6ki- m od-nosi- ma
prikazao sadanju politiku
amerifikih vladajucih krugova kao
"bitku za duSu Evrope u kojoj ce
Zapad ili ponovo potvrditi svoje
zajedni6ke ciljeve ili ce se Amerika
okrenuti na sebe a Evropa ce
postati ovisna na dobru volju
Sovjeta".
Kissinger kaze da on odludno
podrzava primjedbe profesora Bur-ns- a
i onda pridodaje tome svoje
miSljenje kako slijedi:
"Ako je amerifiki strateSki arse-nal
zasnovan da izbjegava svaku
sposobnost protuotporne snage;
ako se Evropljani odupiru pojmu
ogranicenog nuklearnog rata za
podrucnu (regional) obranu i ako
obadvije strane Atlantika (rijefi je o
Sjedinjenim Drzavama i evropskim
saveznicima, op. p.) odbijaju po-ved- ati
obi6ajnu (conventional) ob-ranu
koja bi mogla biti zamjena,
kako cemo onda izbjeci ucjenu i
demoralizaciju.
"Prije ili kasnije netko 6e posta-vi- ti
pitanje zaSto moramo imati
naSu najvedu vojnu snagu u podru-6j- u
koje ne vjeruje u lokalnu
obranu, i zaSto ne mozemo imati
lokalne snage u podrufijima koja
vjeruju u lokalnu obranu, ili barem
gdje je lokalna obrana bitna, kao
na primjer Perzijski zaljev li druga
ugrozena podru6ja".
Silne proturatne demonstracije u
zemljama zapadne Evrope razjarile
su plja6ka§ke protunarodne i anti-socijalistif- ike
krugove u Sjedinje-nim
Ameri6kim Drzavama. Ki53sin-g- er
samo odrazava njihove namje-r- e.
Zapadnoevropski narodi dali su
im znati da ne zele postati zrtve za
izvojStenje njihovih pljadkaSkih ci-Ije- va.
Bilo je dosta obmanjivanja
da sovjetski Savez predstavlja opa-snost
narodima Zapadne Evrope.
Sve veci broj ljudi shvaca da se radi
o potkapanju i razaranju Socijalis-ti6k- e
zajednice.
N.M.
.( VhtttS3№RM№Hi — И j(ft. ITHVtMt i. 4!W V . . Ч?ЈтЖЛ. .Zt iP . 'TTi- - I HIA тт ш ?
"IZBJEGLICE"UFLORIDI
Nikaragvanski kontrarevolucioneri vrSe vojne vjezbe u
Floridi; pripremaju se za rusenje popularne narodne vlade
(Sliku je objavila americka agencija UPI). Ц11 B B н S
NEW YORK — Politi6ki komitet
Generalne skupStine UN usvojio je
deklaraciju koja sve6ano proklami-r- a
da nijedna drzava niti grupa
drzava nema pravo da intervenira i
da se mijeSa u bilo kom obliku i iz
bilo kog razloga u unutraSnje
poslove drugih drzava.
Medu pravima drzava, deklaraci-j- a
na prvom mjestu istifie suvereni-te- t,
politidku nezavisnost, teritori-jal- ni
integritet i pravo na slobodno
odlucivanje o vlastitom politi6kom
i privrednom sistemu i razvoju.
Medu duznostima drzava prije
svega se naglaSava njihova obave-z- a
da se uzdrzavaju od upotrebe
sile, naruSavanja medunarodno
priznatih granica i od ruSenja i
mijenjanja politiCkih sistema dru-gih
drzava i njihovih vlada.
Za deklaraciju se izjasnilo 90
zemalja, 21 zemlja je glasala
ттчшшлдшдш
2EO koja ubija .
MEKSIKO (Tanjug) — Oko 18
milijuna osoba, u glavnom djece,
umire godiSnje zbog nedostatka
vode za pi6e i neophodnih sanitar-ni- h
uredaja, navodi se u upravo
' objavljenom dokumentu meksi6ke
filijale Svjetske zdravstvene organi-zacij- e.
Dodaje se da viSe od 790
milijuna stanovnika zemalja u raz-voju
pate od raznih oboljenja
izazvanih nedostatkom vode.
2&3xE&2
TALIJANSKIH
SALERNO (AP) - Politidari,
ekonomisti i razni drugi strudnjaci
uglavnom su ve6 obavijestili svoje
sunarodnjake Sto mogu odekivati u
ovoj godini. Svoja pretkazanja za
1982. godinu sada su saopdili i
najpoznatiji talijanski "proroci".
Prema njihovu videnju bududnosti
ova be godina biti "tmurna" za
mnoge svjetske lidere, a nede
donijeti mnogo radosti ni ostalim,
obidnim smrtnicima. Iranski vjerski
voda Homeini umrijet 6e od raka,
"sjaj" pukovnika Gadafija zasjenit
6e jedan mladi libijski oficir, a
ameridki predsjednik Reagan ostat
protiv, dok se osam uzdrzalo.
Delegati vi§e od 30 zemalja nisu
se za vrijeme glasanja nalazili u
sali. Protiv deklaracije su glasale
uglavnom zapadne zemlje.
lsto6noevropske zemlje glasale
su za deklaraciju ocjenjujuci da je
ona u osnovi pozitivan dokument
iako spominjanje "blokovske kon-frontacij- e",
smatraju neadekvat-nim- ,
optuzuju6i Zapad da je
inicirao vojne saveze i njihovu
ekspanziju.
Rezolucija zahtijeva od svih ze-man- ja,
a prije svega velikih sila, da
ибте sve za sprefiavanje daljnjeg
родогбапја svjetske situacije. Poti-6u- ci
stvaranje zona mira u raznim
dijelovima svijeta, rezolucija po-seb- no
trazi daljnju akciju za pretva-ranjeSredozemljauzo- nu
mira, kao
i ulaganje napora za uspjeh mad-ridsko- g
sastanka KESS-- a.
liTil!IK-- f' Ji "— J1 итилдм.мич!
FRANCUSKA POTPISALA
UGOVORSASSSR
PARIS — Francuska je potpisala
ugovor sa Sovjetskim Savezom o
isporuci prirodnog gasa (plina),
iako je атепбка vlada trazila da od
toga odustane.
Sovjetski Savez ce Francuskoj
godi§nje isporu6iti 280 milijardi
kubi6nih stopa prirodnog plina iz
Sibira. Isporuke бе po6eti 1984. i
trajati ce 25 godina.
TMURNA PRETKAZIVANJA
"PROROKA"
411iiMMU.iHML4J.
6e neozlijeden u novom atentatu,
kazu ti eksperti za gledanje u karte,
zvijezde, staklene kugle i ostale
naprave. Politidki strudnjaci medu
njima najavljuju da 6e ove godine
Velika Britanija napustiti EZ, da te
talijanski premijer Spadolini sidi s
vlasti. Talijani ipak mogu biti
zadovoljni jer 6e u blizini Sicilije
biti otkrivena velika nalazita nafte,
a nezadovoljni jer ih u toku cijele
godine odekuje loSe vrijeme. Navi-ja- di
"Juventusa" treba da budu
spokojni jer 6e njihovi ljubimci
osvojiti slijedede nogometno pr-venst- vo.
Pa, tko ho6e, neka izvoli
da vjeruje u ova pretkazanja.
E3BB
t-- o c
1