Nase Novine, March 31, 1982

              2— NASE NOVINE, February 3, 1982.
STRAHINJA MALETlC
1 i шш Ш ш gg ЗД
E3
(Nastavak 6)
MALOIUKRATKOO
POJEDINIM LICNOSTIMA
IZU.O.
Luj Adami6 i Zlatko Balo-kovic,
za svoj politi6ki i
humanitarni rad, za vreme II
Svetskog rata, u prilog nove
Jugoslavije, zasluzuje veliko
priznanje. To kao istorijsku
cinjenicu, niko ne moze
osporiti.
Medutim, ne sme se zabo-ravit- i,
da su L. Adamic i Z.
Balokovic u raznim pretstav-kam- a,
upu6enim politi6kim
faktorima i атепбкот jav-no- m
mnjenju, naglaSavali,
da govore u ime "Ujedinje-no- g
odbora juznoslovenskih
Amerikanaca", odnosno u
ime "Komiteta od jednog
miliona Jugoslovena, koje
mi predstavljamo", a to je
imalo svoju posebnu politic-k- u
tezinu i daleko znaCajni-je- g
efekta, nego da su
govorili samo u svoje ime.
Tu 6injenicu potvrduje i
Stjepan Lojen, kada konkret-n- o
govori o aktivnosti L.Ada-mic- a
kao predsednika U.O. i
kaze da je time: ..."njegova
usmena i pisana геб bila
daleko јаба i efikasnija (vidi
brosuru S.Lojena "Uspome-n-e
jednog iseljenika" - stra-n- a
249.).
Ni u kom slu6aju, to
Balokovicu i Adami6u ne
umanjuje njihove zasluge,
Sta viSe, one su time jo§
vede, jer su u SAD, za vreme
minulog rata, organizovano
rad i I i i dejstvovali kao pred-stavni- ci
vise od milion ame-ri6ki- h
gradana.
I da je to sve tako, namece
se pitanje: za§to se na
primer L.Adami6u, pripisuje
ono Sto on stvamo nije
u6inio, niti je mogao a niti je
bilo potrebno da ucini? ZaS-t- o
se tako postupa, kome je
to potrebo i 6emu to vodi?
Na primer: Bozidar Zece-vicu6asopisu"NI- N"
br1609
od 1.11.1981. godine, od
naslovom "Istina pobeduje"
tvrdi da je L. Adamic "osno-va- o
i odbor za pomoc u
Jugoslaviji, koji je smestio
na aveniji Lexington u New
Yorku". To je besmislica i
pravi nonsens! Zamislite:
jedan, sam, 6ovek, kao pri-vat- no
lice, za vreme rata, u
velikoj Americi, a u korist
jedne drzave - saveznice u
ratu, konkretno Jugoslavije,
"osniva odbor za ротоб" toj
savezniCkoj zemlji! To je, ne
samo nonsens, nego i ap-sur- d.
Daje AdamiCziv, on bi
- to mogu re6i, jer ga Мбпо
dobro poznajem, za takve
"istine", odnosno izmisljoti-n- e,
od B.Zecevica i njemu
sliCnih, najblaze гебепо,
energicno zahtevao, da nje-gov- o
ime ne zloupotrebljava-j- u
i da se sa njime ne
manipuliSe.
I dok se, s jedne strane,
preteruje sa iskonstruisa-ni- m
"istinama", izmiSIja i
piSe o svemu i sva6emu, sa
druge strane, kada se pise o
politifikom radu, za vreme
rata u jugoslovenskom ise-Ijenist- vu
u SAD, nigde ni
pomena o Mirku Markovicu,
kao da nije ni postojao, iako
se vrlo dobro zna da je on bio
glavni urednik lista " Slobod-пагеб- "
u Pittsburghu, glavni
rukovodilac "Srpskog napre-dno- g
pokreta", sekretar Ju-goslovens- kog
partijskog bi-r- oa
u SAD i kao takav bio
zaduzen, kako za osnivanje,
tako i za rad Ujedinjenog
odbora.
Moja namera nije da govo-ri- m
o partijskom radu M.Ma-rkovic- a,
jer tada (a nikada ni
posle) nisam bio 6lan Parti-j- e.
Kao nepartijac, ja sam
respektovao M.Markovida
kao glavnog srpskog i jugos-lovensk- og
partijskog rukovo-dioc- a
- i ta6ka! Takav moj
stav, nije uvek nailazio na
rezumevanje i zato bi se, i u
mom slufcaju, mogla prime-ni- ti
ona poznata izreka: "Gi- -
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
PUBLISHERS INC., 185 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5T
2C4
IZDAVACK! SAVET: MiloS Grubid, Vojin Grbii, Josip Kovadid,
Stanko Mutdeka, MUena Boiii. Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnovid, Borislav NeSkovii, Rozallja Divakavid, Duro Maljkovid, Ivan
Prlbanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavletid,
Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovi6, John
Severinski, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid,
.Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gaci6 (Glavni I odgovorni
u'ednik), Stjepan MtoSid (druStveno-politiik- a pitanja), Daniel Pixiades
(drustena pitanja I knjiievnost), Katarina Kostid (poezija I aktuelne
teme), Jelena Gavrilovid (literature i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Noiinii.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevid
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publlcistika u Americi),
Anton Kostelac (reportaie i pride iz useljeniKog zlvota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurtit.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze srljedom. Pretplata iznosl $20.00 godlsnje;
pojedinl prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev.
"Na5e novine" su nasljodnlk "Jedlnstva", kome su prethodill llstovl
"Novostr, "Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" i drugih naprednlh llstova koji su
mu prethodill u Sjedlnjenim Driavama.
belini kazu da sam za Gvelfe,
a Gvelfi da sam za Gibe-line!..- ."
Markovic je imao zna6ajan
uticaj na L. Adamica. To je za
sve nas u IzvrSnom odboru
U.O. biloocigledno. Tako na
primer, Adamic je zahtevao
da se M. Markovic najmanje
jednom mesecno, pozove na
sastanak IzvrSnog odbora,
narocito, kada je bilo, ozbi-Ijni- h
politidkih problema. A
takvih problema je bilo dos-t- a.
Ucinio bih veliku neprav-d- u, ako ovom prilikom ne bih
napisao nekoliko reci o poro-di- ci
Balokovic.
0 velikim zaslugama Zlat-k- a
Balokovica za novu Jugo-slavij- u
vec sam rekao. Medu-ti- m,
o njemu, kao coveku i
njegovoj supruzi Joyce, mo-gu
reci, da su oni, za mene,
bili i ostali jedni od najple-menitij- ih
ljudi, koje sam u
zivotu upoznao.
Joyce Balokovid, rodena
Borden, vodila je poreklo od
poznatih u ameridkoj istoriji
"Six hundred Mayflower fa-milies"
i pripadala je najvi-se- m
ameridkom druStvu' Za
nju nije predstavljalo neku
narocitu teskocu da uprili6i
za nas (bilo nas je 7-- 8) jedan
intiman шбак sa gospodom
Eleonorom Roosevelt, sup-rugo- m
predsednika USA F.
D.Roosevelt-a- , a to je bilo
rano u prolece, 1945. godi-ne,
kada je na§ "Fond ratne
pomoci Amerikanaca juzno-slovensk- og
porekla" imao
problema, da obezbedi brod,
za otpremu materijala u Ju- -
goslaviju, o 6emu nas je
gospoda Roosevelt, stvarno
i pomogla.
Brodovlasnik Frane Petri-novi- c,
vlasnik jugosloven-sko- g
Lloyd-- a u Jugoslaviji,
kao i veci broj trgovackih
prekookeanskih brodova, bio
je businessman najviSe kla-s- e,
covek praktican, vredan i
vrlo sposoban, On je znao
re6i:"Nikada, ni u snu nisam
mogao sanjati, da cu ja, u
jednom odboru, sedeti Zaje-dno
sa komunistima. Ali,
kada Roosevelt i Churchill, u
ratu protiv Osovine saraduje
sa Staljivom, mogu i ja sa
komunistom Mirkom Marko-vicem- ".
Frane Petrinovic je
umro 1956. godine u Santia-go,
Cile a sahranjen je u
njegovom mauzoleju u Supe-tr- u
na Вгаби. Taj mauzolej je
izradio 1927. godine 6uveni
vajar Tomo Rosandic.
Tome da dodam i sledece:
po§to je Toni Majneric, kao
glavni urednik lista "Narodni
glasnik" bio prezauzet pos-lovi- ma
u Pittsburgh-u- , ume-st- o
njega je bio ovIaScen, da
na sastancima U.O. u ime
"Vijeca ameri6kih Hrvata",
uzme aktivnog ибебса Harry
Justiz, poznati advokat iz
New Yorka.
Bilo bi interesantno, da se
osim pomenutih opSirnije
piSe i o drugim uglednim
6lanovima U.O., kao o fabri-kant- u
Martinu Bogdanovicu,
vlasniku tvornice sardina iz
San Pedro, Calif; industrijal-c- u
Nicku Bez--u iz Seatle,
Wash., Пбпот prijatelju pre-dsednika
Harry Truman-a- ;
Joe Martincu, vlasniku bro- -
Hrvatska bratska zajednica je
uspjela u proSloj godini dazaustavi
opadanje 6lanstva: dobila je 174
6lana vi§e nego ih je umrlo i
otpalo. Nije mnogo, ali je гпабај-n- o.
"O tome su slufbenici sanjali
od prilike 1966. godine", pi§e
glavni predsjednik Bernard M. Lu-keti- ch
u "Zajedni6aru" 13. januara.
HBZ na kraju 1981. godine imala
je 86.296 6lanova, uklju6iv 20.000
u Podmlatku, sa 110.642 certifika-ta- .
U 87 godini kako postoji
isplatila je 6lanstvu 53 milijuna
dolara osmrtnine, a ta svota je
jednaka sumi koju HBZ danas
posjeduje. Oko 13 i pol milijuna
isplatila je na габип dividenda.
Luketich kaze da joS nije zavrSen
izvjeStaj o financijskom poslovanju
proSle godine, i postoji mogu6nost
da u izvjestaju bude promjena, ali
je jasno da "Zajednica napreduje u
svim fazama poslovanja i da je
6vrsta institucija koja svojim osi-guravaju6- im
programima za§ti6uje
svoje 6lanove".
Luketich dalje kaze da je prosla
godina "bila godina u kojoj smo
l .
dogradilista iz Seattle, Wash,
i drugima, koji su u II
svetskom ratu, kao ugledne
licnosti атепбкод drustva
ucestvovali u politi6kom ra-du
jugoslovenskog'iseljenis-tv- a
i dali veliki doprinos
ostvarenju politickog progra-m- a
U.O. a time i pobedi
NOB-- a u Jugoslaviji.
A ponajvise i najopsirnije
bi trebalo pisati i onim
nasim "garavim radnicima",
politickim, antifasisti6kim
aktivistima, bez kojih ne bi
bilo ni Ujedinjenog odbora, a
niti drugih progresivnih or-ganiza- cija
i brojnih politi6kih
kongresa.
To sve zahteva opSirnu
studiju, potkrepljenu doku-mentacijo- m,
koja je, negde,
u arhivama pohranjena, a na
koju, nazalost, pada sve
deblja prasina.
I da zaklju6imo:
Ujedinjeni odbor juznoslo-venskih
Amerikanaca, orga-nizov- an
je i konstituisan 7.
avgusta, 1943. godine u
Cleveland-u- , Ohio i to, od
predstavnika antifasisti6kih
kongresa progresivnih iselje-nika
Hrvata, Srba, Slovena-ca- ,
Makedonaca i Bugara.
Njegova baza je bila radni6ka
klasa juznoslovenskog ise-Ijenist- va
u SAD. Prema to-me,
Ujedinjeni odbor nije
osnovan od pojedinaca na
"ad hoc" bazi, kao neka
izolovana grupa jugosloven-ski- h
patriota, nego su njego-v- i
koreni poticali iz dugogo-disnj- e
klasne borbe progre-sivno- g
juznoslovenskog ise-IjeniSt- va
u SAD јоб od
vremena pre I svetskog rata.
(Kraj)
potpuno preuredili glavni ured.
uspostavili profesionalne agente,
promicali sve naSe sportske aktiv-nosti,
odrzali godiSnji TamburaSki
festival u lijepom Zagrebu, glav-no- m
gradu Hrvatske, odrzali mno-g- e
seminare na kojima smo pred-stavlj- ali
nova osiguranja, anuitete i
IRA programe, da ne spominjemo
proslave koje su odsjeci odrzali...
Vrhunac naSih postignu6a je bio
kada smo u Novoj 1982. godini
predstavili novi izgled "Zajedni-бага- ".
(Ovaj list sada izlazi u
manjem obliku na 16 do 20
stranica).
Luketich na kraju 6estita 6lan-stV- u "na odli6no izvrsenom pos-lu- "
u proSloj godini i poziva na "joS
ve6a postignu6a u 1982. godini".
Michael Stivoric, glavni prvi
potpredsjednik u svom 6lanku
iznosi vda je proSle godine u
6lanskoj kampanji sudjelovalo 718
u6esnika. Dvadesetdva su dobila
glavnu nagradu i 25. januara otpu-tova- la
su na Havaje gdje бе ostati
do 31. januara.