Jedinstvo, December 29, 1961

              4 1
$u t#Jlklfi № -- ?1-' 44fc гСШшЈЛ . ilMifefefeitiJaaaM8EJiMia8iafLtii)_. „
5TXANA 4
Sportslse isovostl
NOGOMCTNI CUP JUGOSL.WIJE
Osmine finala
Beograd: OFK Beograd — Bududnost 10:0 (0:0)
Sarajevo: Sarajevo — Novl Sad 2:0 (1:0)
Varazdin: Varteks — Spartak 0:2 (0:0)
Sesnacstine finala:
BitolJ : Pellster — Dinamo 1:4 (1:1)
'"CRVENA ZVEZDA" U IIUENOS AIRESU
Buenos Aires, 21. dec. — Beogradska "Crvena zvezda"
je danas ovdje pobijedila vlSestrukog nogometnog prvaka
Argentine "River Platu" sa 1:0 (1:0). Jedinl gol na utak-mi- cl
postigao Je desni pomagac Maravld iz Jedanaesterce u
44 mlnutl lgre.
Buenos Aires, 23. dec. — Agenclja "Associated press"
Javlja da je sinoc u Buenos Airesu nogometna momcad
"Crvene zvezde" igrajudi protiv domace momcadi "Boca
Juniors" izgubila sa 4:0 (2:0). Utakmica Je odigrana pod
elektridnlm osvjetljenjem pred oko 30.000 gledalaca.
"KEOGRAD" — RLTREZENTACIJA 1ST. BERLINA 3:1
Berlin, 25. dec. — U prvoj utakmici na gostovanju u
Istocnoj NjemadkoJ nogometaSi "Beograda" savladall re- -
prezentaciju Istocnog Berlina sa 3:1 (1:1).
"DINAMO" — "BARCELONA" 2:2
Zagreb, 21. dec. — U uzvratnoj utakmici za cup sa-Jams- kih
gradova "Dinamo" Je igrao sa "Barcelonom" sa
rezultatom 2:2 (1:1). U prvom susretu pobijedila Je "Bar-celona".
"PENAKOL" — "FERENCZVAROS" 1:0
Montevideo, 21. dec. — Nogometni prvak Urugvaja"
Penarol" pobijedio Je slnoc u prijateljskoj utakmici ma-djars- ku
momdad "Ferenczvaros" sa 1:0 (1:0). Jedinl gol
postignut Je u 44 mlnutl igre.
SPASKI KOVI SAIIOVSKI PRVAK SSSR
Baku. — U posljednjem kolu Samplonata SSSR, Spaskl
Je remizlrao sa Vasjukovom vec u 15. potezu, a Polugajev-sk- l
sa Keresom u 20. potezu. Tako Je velemajstor Boris
Spaskl postao novl sampion SSSR sa 14ij bodova, dok Je
velemajstor Lev Polugajevskl zauzeo drugo mjesto sa 14
bodova.
IIALKANSKI KOSARASKI CUP
Skoplje, 24. dec. — Trecl balkanskl kosarkaSki cup u
kome su udestvovale reprezentaclje Jugoslavije, Bugarske,
Rumunjske 1 Turske veceras Je zavrSen nakon trodnevnih
dlnamlcnih borbl lspunjcnih vrlo desto dramaticnim situ-acija- ma
1 preokretima. Jug. reprezentaclja Je zauzela 1.
mjesto 1 time osvojila najvedl trofej — 3. balkanskl kosar-kaSki
cup. Pobjeda Je u svakom pogledu zasluzena. NaSa
Je momcad prlkazala borbenost 1 vlsoko tehnldko znanje 1
zbog toga bila srdadno pozdravljena od svlh 5000 gledala-ca,
koliko lh je veceras prlsustvovalo zavrSnim lgrama.
Drugo mjesto pripalo Je dosadasnjem dvostrukom osvajacu
cupa rcprezentacljl Bugarske, trede Rumunjlma, a poslje-dnj- e
Turskoj.
U Jugoslaviji osudjcn
hitlcrovac Kohl
Titovo Uiice, 23. dec. — Po-sli- je
detvorodnevnog sudjenja
pred vljecem Okruznog suda
u Tltovom Uzicu, kome Je
predsjedao DordJc Curie, da-nas
je lzrecena kazna Hansu
Kohlu njemackom drzavlja-nin- u,
sluzbenlku flrme "Sje-ma- g"
iz Munchena.
Optuzeni Hans Kohl odnos-n- o
"Ivan Kolld", kako se zvao
za vrljcme rata, osudjcn Je
na 11 godlna strogog zatvora.
Kazna tece od 24. marta ove
godlne. Optuzeni Je kaznjen 1
s konfiskacijom imovine.
Hans Kohl proglaSen Je kri-vi- m
Sto je kao prlpadnlk nje-madk- ih
oruzanlh snaga 1942.
1 1943., krSccl pravila medju-narodn- og
prava, sudjelovao u
vrSenJu ubljstava, mudenja,
pljadke, zastrasivanja, tukao
vlSe osoba 1 prisiljavao ih na
vrSenje sluzbe u njemackoj
obavjestajnoj sluzbl, dime Je
udinlo ratnl zlocln protiv cl-vlln- og
stanovnistva po clanu
125 krlvldnog zakona.
USKORO PKOCES
STRUCNJAKU" TLIN- -
SKIII KOMORA
Bed. — Pored vedeg broja
blvSlh Eichmannovih surad-nlk- a
kojl su otkrlvenl poslje-dnjl- h
mjeseel, u Austriji se u-S- lo
u trag 1 Jednom od glav-nl- h
"truenjaka" az zgradnju
pllnskih komora 1 sredstava za
masovno unlStavanJe u nacls-tldkl- m
koncentraclonlm logo-rim- a.
Na osnovu novog dokaznog
materijala otkriven Je 1 glav-- nl
projektant I gradltelj plin-sk- ih
komora 1 uredjaja za
spaljlvanje logoraSa u Oswi-eclm- u,
Walter Dejaco kojl Je
posllje rata zivlo slobodno
kao gradltelj u Innsburcku,
uskoro pocetl proces pred au-strijs- kim
sudom.
Schumacher: Sjcdnica
SJK
Ogranak Saveza Jugosla-vcn&ki- h
Kanadjana u Por-cupine
Camp odriava svoju
redovitu sjednieu na 8. ja-nua- ra
u 7.30 sati uvefcr u
savcznim prostorijama u
Schumachcru.
ODKOR.
llllllllllllllllllltllKIIIlliltllllllllllllltll
TRIGLAV GARAGE
2G4 No. 8 Highway,
Tel. NO. 2-2- 341
Stoney Creek, Ont.
TRIGLAV TELEVISION
52 King St. N..
Tel. NO 4-4- 542
Stoney Creek, Ont.
Sales and Service
All work guaranteed
PosluZite se kod svojlh ljudl.
Illlllllllllllllliillllliimiillllllllllllllll
POI'ULARNOST
Lider brltanske Konzerva-tlyn- e
stranke I mlnlstar ko-lon- ija Maclaud lzjavlo je:
"Popularnost je naJloSiJa
mjera, koja se moze zamlsll-t- i,
za kvalitet Jedne vlade".
С1ТЛЈТЕ I SIRITE
RADMCKU STAMPUI
479 Queen St. West,
Toronto 2-- B, Ontario.
Saljem Money Ordor
Novu □ obnovu □
1ME
ADRESA
MJESTO
ix
PRVI GLOBUS MJESECA
Prije nekoliko dana mosko
vska tvornica za prolzvodnju
uClla "Priroda J Skola" pustila
Je u prodaju prvl kontlngent
Mjesedevog globusa. Taj glo
bus — Jedinstven na svljetu
— izradjen Je u Naudno-lst-razivadko- m
instltutu za geo-dezi- ju
1 kartograflju 1 u su-rad- njl
s Drzavnim astronom-ski- m
lnstltutom Sovjetskog
Saveza.
Globus prlka?uje oslm vl-dji- ve
strane MJeseca 1 onu
drugu koja je tek nedavno
prvl puta posredno otkrlvena
ljudskom oku. Za lzradu glo-busa
obilno su koriStenl re-zult- atl
naucnih dostlgnuda
suvremene astronautike. Ka
Pulovanjc u sredistc
zemlje
Profesor I. Krasov pise u
"KomsomolskoJ pravdi" da de
uskoro biti mogude problja-nj- e
zemljine kore pomocu ra-ke- ta
slidnih onima koje su lz-bac- ile
u orbltu Gagarlna 1 TI-tov- a.
Zemljina kora Ima pre-Cn- lk
od 12 do 70 kllometara,
a ove rakete bl mogle da pro-dr- u
25G0 kllometara u dublnu,
do teCnog Jezgra. U medjuv-remen- u
izvr§ena su mnoga
buSenja izmedju 13 1 18 kllo
metara dublne, naroclto bll-z- u
Jezera Aral-So- r, sjevernd
od Kaspijskog mora. Ispod
pijeska Uzbeklstana otkrlve-n- o
Je tako podzemno more
tople vode koje obuvada
12.000 kvadratnih kllometara,
a u zapadnom Siblru pravl
kljucali ocean od 160.000 kva-dratnih
kllometara. Ove pod-zem- ne
vode sada grlju dvile
siblrske varoSIce 1 pokrecu
prve geotermlcku elektrlfinu
centralu.
Istovremeno su sovjetskl
botanlcari 1 drug! naucnlcl,
mnogo blize zemljlnoj povr§I-- ni
1 na ntoj samoj. u predje-lim- a
zemlje Franje Joslfa 1 na
otocima Novog Sibira otkrlll
fosile 1 druge tragove vanre-dn- o
rijetkih blljaka, lz vre-me- na
od prlje 100 milijuna
godina kad su tropske Sume
nokrivale SJcvernl pol. Nekl
otisci odgovaraju otiscima bl-ljaka
koje se danas mogu je-dinl
loS nad u Japanu 1 Juz-nojLJK- lnl.
Ovl nalazi potvr-djuj- u
teoriju, koja viSe 1 nl-J- e
tako nova, da su tokom
dupe historlje zemHlne kugle
polovl mllenjali mjesto 1 da
Je nekadasnji vrell nolas o-buhv- acao
prcdiele danaiSnJe
najvede hladnode.
NEOBICAN OTOK U
ТШОЛ1 OCEANU
Grupa sovjetskih istrazlva-C- a
otkrlla je u vodama Tihog
oceana otok kojl Je zapravo
vellka vulkanska planlna 51-ro- ka
u osnovl vise od 30 kllo-metara
1 toliko visoka da JoJ
Je vrh samo tlsucu metara
pod vodenom povrSlnom. O-t- ok
Je okruzen koraljnlm
sprur'ovlma.
Sovjetska oceanografska e-kspe- dicija
koja Je otkrlla taj
neobiCni otok plovl vodama
Tihog oceana vec tri mjese-ca
neprekldno. NJen je brod
dosad prokrstarlo oko 10 tlsu-c- a
kllometara, a otkrlvenl o-t- ok
nlje samo zanlmljlvost
nego 1 vrlo vazno naucno otk-rl- de
koje 6e omogudltl nova
saznanja o nekadaSnJem 21-v- otu
u Tihom oceanu.
od $ za
God.Q Polgod. Q
TROW
KUPON ZA QBNOVU PRETPLATE
KaJ tm Istelne prttflata, posluiili
se ov'tm kuponom.
JRDINSTVO
Zanimlgivosfi nauke
ko J e poznato, u oktobru go-di- ne
1959. sovjetskl su ude-nja- ci
izvell grandloznl ekspe-rime- nt
lansiranja automats-k-e
medjuplanetarne stanice
koja Je snlmlla nevldljlvu
stranu Mjeseca 1 televizijskim
putem poslala na Zemlju fo-to- se.
Na temelju tlh fotograflja
sastavljena Je karta tamne
Mj esedeve strane, na kojoj su
odredjene koordlnate, prou-de- nl
1 naudno opisanl objek-t- i,
Sto su sovjetskl udenjacl
korlstili 1 prl lzradl globusa.
Na globusu Je uneseno oko
400 objekata kojl nikad nisu
bill vldjenl sa Zemlje.
ELEKTRONSKI BOZIC
Jedna velika robna kuda u
New Yorku installrala Je le-ktron- sku maSlnu koja poma-z- e
kupcima kojl ne znaju sta
da kupe za poklon svojim bli-znji- ma
1 prijateljima. Kupac
treba samo da prltisne dug-m- e
koje se odnosl na godine
Ilea kome Je namjenjen pok-lon,
dalje dugme koje se od-nosl
na pol, pslholoSke kara-kterlstl- ke,
vlslnu, ukus 1 boju
kose 1 odlju. MaSina zatim sve
to "pomlJeSa" I na osnovu to-ga
vrSl izbor poklona, ved pre-m- a
suml novca koju daroda-va- c
nam J era va da potroSl.
CBC Radio & TV
xa 0 je, 0
m;MM".'I ШМШШШШШЉ
АЗ 4S tjrt f"fa~
Stanley Rurice je stari dopisnik
Canadian Uroadcasting Corpora-tion
kod Ujedinjenih Nacija u
New Yorku. On redovito IzvjeSta-v- a
o vainljim dogadjajima u UN
a svake eubote daje tjodni preg-le- d
dogadjaja.
PALM PLAZA
Restaurant
svadbe,
TORONTO
Knjizcvnik pobjcgao
iz Zapadnc Njcmackc
Kako pise francuska sta-mp- a, nedavno je iz Zapad-n-e
Njcmafkc pobjegao u
Francusku mladi, all vco-m- a
poznat zapadnonjemad-k- i
katolidki pisac Krauze.
Krauze je uspjeo da emi-grir- a
neposredno pred hap-senj- e,
za koje je ve6 bio
izdat nalog. Njemu je кон-fiskova- na
cjelokupna into-vin-a
i zabranjeno je dalje
objavljicanje dje-l-a
u Zapadnoj Njcmaikoj.
je ovo itiinjeno zbog
Krauzeovog stava prema
zaposljavanju it bonskom
sudskom aparatu bivSih
nacistickih ilnovnika i su-dac- a.
Krauze je posljed-njih
godina podnio oko o-samd- eset
prijedloga koji-m- a
je zahtijevao kainja-vanj- e
bivsih nacisliikih su-da- ca
i spreiavanje njiho-vo- g
zaposljavanja u zapa-dnonjcmac'ko- m
pravosu-dju- .
Svi njvgovi prljcdlozi
bill su kategoridki odbade-n-i.
HiS
TRAGOVI 2IVOTA
NA METEORITIMA NE
DOKZUJU 2IVOT U
SVEMIEU
Dva njujorska udenjaka lz
javila su nedavno da su otk-rlll
tragove zlvota u neklm
meteoritima. Onl su lznljell,
da su prilikom mrvljenja ovih
komada naiSll na neke orga-nsk- e
elemente kojl lide na fo-sll- ne
ostatke mlkroskopskih
oblika zlvota. Od pet tipova
organskih materlja, koliko su
ih pronaSH , detlrl su prema
njlhovim rljedima vrlo slidna
lstlm tipovma na Zemljl. To
su najprimltivnljl — Jednode-UJs- ki
organlzml, kakvl zive 1
na Zemljl, 1 to samo u mor-sk- oj
1 Jezerskoj vodi, all ne ln-dentl- dnl.
Dva su udenjaka ispltlvala
dva meteorlta od kojih je Je-d- an
pao u Juznoj FrancuskoJ
1864., a drugl negdje u cen-traln- oj
Africl 1938. Za oba Je
da su na zraku 1
zemljl bill svega sat-dv- a pos-llje
dega su sklonjeni, tako da
ne postojl sumnja da su se ovl
organlzml priljubili uz njlh
tek poSto su pall na Zemlju.
Njlhova otkrlda, medjutlm,
ne mogu uvjerltl o postojanju
zivota 1 na drugim planeta-m- a,
Jer po mlSljenJu neklh u-denj- aka
ovo mo2e svjedodlti
tek o tome, da su se nekad,
u vrlo davna vremena, kad Je
1 na Zemljl postojao Slvot sa-mo
u najprimltlvnijlm oblicl-m- a,
od nje otkldali komadl 1
vlSe mljuna godna kruzlli sve-miro- m
prlje nego Sto su opet
pall na nju kao meteoriti.
СЛЈ U JUGOSLAVIJI
Posljednjih godina vrSe- - su
u Istri 1 CrnoJ Gorl pokusl s
uzgojem kvalltetnog daja.
Prema dosadanjlm rezultatl-m- a
moze se zakljuditl da su
prlmorskl krajevl Crne Gore
1 Istre povoljnl za uzgoj ove
kulture. Anallza prvog uroda
daja u Crnogorskom prlmor-J- u
pokazala Je da su blljke
neobidno kvalltetne Jer sadr-z- e
3,6 posto telna, dakle toli-ko
koliko sadrze 1 najkvall-tetnlj- e
vrste lnozemnog daja.
Raduna se da bl proizvodnja
daja bila neobidno rentabllna,
Jer se s hektara plantaie daja
moze ostvarltl dlstl prlhod od
pribllzno pola milijuna dina-r- a.
5-45- 40
Pogodno mjesto za trgovadke mltlnge,
prlvatne 1 razne druge priredbe
M. P. G. W I A T It
89 Ronccsralcs Ave. — LE.
njegovih
Sve
utvrdjeno
Anegdote
NEMOGUcE
O Jednom vaznom dogadja-J- u
vredilo Je Cutl misljenje
lstaknutog naudnika X. Y.
Zato Je "brzl" dopisnik od-m- ah
okrenuo broj telefona
njegove ustanove.
Dopisnik: — Halo, dajte ml
vezu sa gospodinom H.Y.-o- m.
Glas sa drugog kraja zice:
— To Je nemogude.
Dopisnik (uporno): — AH,
gospodjlce, neophodna ml Je
njegova lzjava povodom ovog
dogadjaja. Mogu 11 ga nadl
sutra?
Glas: — I to Je nemogude.
Dopisnik: — Pobogu, zaS-to- ?
Glas: — Umro Je proSle go-dlne.
ONOMATOREJA
Jedan Juznoamerldki novl-na- r,
posllje svega nekoliko da-na
boravka u Beogradu, nav-ra- tl
ujutru u "Kafe-Terazl-Je- ".
Prllazl kelner 1 uplta ga
Sta Sell. Juznoamerldki novl-na- r,
kojl nije znao rijec "be-lu- ",
zamlsll se 1 rede:
— Jedan kafa sa— muuuuu!
t0 0 џ~0 0-0- аг
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
0 0&0T0 0 0 J0 0 I
Posudjena rcportaza
"STO SAM PROzlVIO U ORANU"
Pariski tjednik "France Observateur" objavio
je pod tim naslovom pricanje jednog Francuza koj'i
je kao potomak pete gcneracij'e dosclj'cnika done-davn- o
zivio u Oranu. Progonj'en zbog svojih "libe-ralni- h" shvacanja, on je, izbjcRnuvsi pukom sre-co- rn nekoliko uzastopnih atcn(ata, na kraj'u morao
otici iz svog rod nog mjesta i preseliti sc u Francu-sku- .
"Liberal u Aliiru to jc "poWov-jek- "
— da se posluiim nacistii-ki- m
terminom za Zidove. No, Zi-do- vi
su makar — zbijeni u geta,
postrojoni prod puikama ill baJfe-n- i
u plineke komore — patili i u-mir- ali
zajedno. Liberal je izoliran,
sam, i od te samoie nekl su na
najboljem putu da polude. Arapi
ih ignoriraju, ultraii ih mrze, ali
oni ostaju i bez pravog dmlira 8
drugim liberalima.
Liberal je "izdajnik"; njegovo
"kriviino djelo" sastoji se u tome
Sto ima vlastito miSljenje, a to je
kainjivo smrdu. Evo nekoliko ob-razloie-nja
za napade platiinim
minama, kako ih je donio jedan
letak OAS:
P. . . — Beekompromieni pri-sta- ia
aliirskog Aliira.
V. . . — Progresivni krieanin.
OlakSava neprijatelju demoraliza-cij- u
naJih redova.
R. . . — Nastavnik, Item anti-nacionaln- og
sindikata.
F. . . — Nije sc u Aliirskoj
skupStini pridruzio nijednoj rezo-luci- ji
francusfcog Aliira.
P. . . — Notorni mason.
Socijalistifka partija — IJez ko-mentara- (!)
To je sve. I letak dodaje da su
"neki od gore spomenutih pravo-moc°n- o
osudjeni na smrt od voj-no- g
tribunala OAS. Napad eksplo-zivo- m
samo je izraz te osude. Sta-noTiiet- vo
trelxj da izolira i izoji-c- i
iz francuske zajeduice individue
koje je OAS oznaftla sramnim ii-jjo-m".
StanoTiiltvo to doista i 6ini i,
kao u svakom druitvu, "legalnim"
se sankcijama pridruiuju one £i
roke sveobuhvatne sankcije javnog
mnljenja. Nakon pn-o-g napada
koji Je oputoio moj stan 1 goto-v- o
ubio moju djecu stanovit brj
mojih "prijatelja" preetao me pri-ma- ti.
Nakon drugog napada uza-lu- d
sam pozdravljao znance n--a j-li- ci.
Izoliran, liberal nije u moguc-nos- tl
da djeluje nl da se brani. Za
vrijeme nereda proSlog Hstopada
izbjegavao sam ulice gdje se "ne-st- o
dogadjalo". Stidim se, all hra-nila- c
earn svoje obitelji. Jedan
zamjenik driavnog tuiioca umije-ia- o
se da bi sprijecio lindovanjc
nekog Arapa: oetavljen je na uli-c- i,
Jer su mielili da je mrtav. N'e
ki advokat primjecen je kako za-pisu- je
broj evropskih kola koja su
davala ultraJke zviifne signale;
rulja te cxlmah bacila na njegta.
Sutradan se u bolnici — gdje je
leJao polomljenih udova — uvuk-l- a
udarna grupa OAS da ga "do-vrii- "
sa tri bombe.
Stoga se literal povlatf du£ zi
dova, okrec"e se kad c4ije korake
iza Ielja. Vrada se kuci prije mra-ka- ,
zakljufava se i ne javlja n
ma koliko zvonce na vratima zvo-nil- o.
Poneki put se oglasi telefon,
diie shiialicu i fuje samo neciji
dah. Taj "netko" ieli provjeriti je
H kod kude. Pni put sam, nakon
takvog poziva ckao jedan sat iza
ulaznih vrata a revolverom u ruci
1 kom na kljueanici. Posllje sam
na takve pozive jednostaTio spu- -
itao siuSalicu.
Liberal ne vidja svoje istomiS-Ijenik- e
— ili su vec napustili Al-i- ir
ili se boje da jedni druge no
kompromitiraju. Oak je i od jed-no- g
provjerenog akthista, koji me
pozvao da provedem vikend u nje-gov- oj
kucici na obali, OAS u po-nedelj- ak zatraiila obja?njenje.
Ako je trgovac ili lijecnik li-beral
ostaje bez svojih klijenata;
ako je nastavnik, mora stavitl lo
kot na Uita. Kako u Aliiru treti-rat- i
program gradjanskog odgoja
u viiim razredimaJ N-- ki direktori
jednostavno su i jasno zabranili
svojim profesorima da predaju taj
propisani predmet . . "kako bi
im priJtcdjell neugodnosti"!
Tonekad, da bi izbjegao tu sa
mocu, liberal se upuJta u djetinja
rije, Poznavao sam drojicu koji
su, iz nemocnog bijesa, pokrenu
li Izmilljeni pokret DAA (Aliir-sk- e
antifa.istike brigade). Posla-1- 1
su nekoliko pismenih "upozore-nja- "
notornim ultraJima, a da,
nararno, nisu imali ni namjere ni
sredstava da doista stupe u akei
ju. To ih je zabavljalo nekoliko
dana, a uskoro zatim doiivjeli su
cak I zadovoljetvo da preko oran-sko- g
radija cuju vrlo ozbiljan ko-ment- ar
o svojem "pokretu".
Ali zalto se onda taj prezreni
i bezopasni "potcovjek" progcnl 1
napada? Zalto se nastoje uniStitl
njegov stan, njegove kola, njego-va
obitelj, njegov iivot? Zato itJ
je "anti-Franou- ". . .
£vn ta t-aT- tif 9ram fr1iirvif i na.
fcilje nastapaju u ime Francuske
. . . iako vecina tih aliirskih
"Francuza" pravu Francusku nije
ni vidjela niti je poznaje. Mnogi
najeketremniji ultrasi nemaju ni
francuske pretke.
Prije, dok jo5 metropola nije
bila "izdala Aliir", "Francuz iz
Francuakc" predstavljao je osobi-t- u
rijcdnost u Aliiro: va su mu
Tata bila otvorena, bila je fast
kad bi zaprosio neku domacu dje-vojk- u.
Danas je on uzrok svega
zla. Kad neki vojnik redovnih je-din- ica
daje na cesti znak da bi se
povesao "auto-stopom- ", vozac us-po- ri
tek toliko da bi imao vreme-na
da mu ucini neki nepristojni
get. Jedna od glavnih zamjerki
na moj габип u Oranu glasila je:
suvife sc кгесе u druitvu "me-tropolitarw- ca".
. .
Tako su u Aliiru u ime Fran-cuske
protiv Francuske; u ime
bratstva proganjaju i zlostavljaju
Arape; u ime zapadne civilizacijo
iele uspostaviti faiisticku diktatu-ru- ;
u ime razuma spremni su da
se svakog trenutka bace u najbes-misleni- je
avanture."
Phillipe Hernandez
X 0-- 0 0 0 0 0 0 00 00 000 04
l Tahia el Dzezair!
Koliko put su 8
rljcdl ove Ћ
zvudalc krsom
visokih gora
Atlasa plava
% Sto cvo ved
setlam godina
grmi buktinjom
mrinjc
koja odjckujc
vrhom i dolom
Aliira — 5
7cmljc ч
clja su scla,
gradovi, polja
stradala 8
od ruke 8
kolonizatora,
koji njihova
prava
slobodu
1 8
gazl.
Al planu Ђ
ft iskra ћ
slobodc Ц
Slrom fHt
Afrikc crne.
Iz Konga,
Tunisa
1 sa Istoka
5 vstlijgclscti spurvc:
"Nczavlsnost
Africl,
cijclom
kolonij.xlnom
svljetu!
Ustanitc
brado, drugovl!
Uboj $
za slobodu
2 ч
PuSka
sVctu!"
pude. I
s Ccte partlzana
stvorlSte
armlju jaku 8
u spomen
Abdula
Kodcra. Ћч U planinama
odjekuju rljedl
mnogoput
dute pjesme:
"U boj, u boj
za nczavlsnost,
nltko nas
pobljcdit ne dc!"
J Tahia el Diezalr!
k Na juri§,
m daleki druie! ,
Nek viSe nikad
u zemljl vaSoj,
ne bude
patnjl stradanja
1 gorkih suza.
Pojuri
smjcio naprijed
jer dltavl
svljet
ruku ti
pruia. n
S. niaietin J
Tahia el Dzezair! - 2lvloi
Alzir!
Abdul Koder — borac zai
nezavlsnost Alzlra 1830. g.
Јд 0 0ГГ0-- 0 0JT00V0 0V0