Jedinstvo, December 29, 1961

              IPF4
4
STRANA 3
I
i
wi
I
f
1
Pregled dogadjaja u 1961 g
J a n u a r
0 19G1. je poc-el-a sa dobiim nadama u pobo
Ijienjo medjunarodne Mtuacije. Najveca nada
potegana je u novog ameriekog predejednika
Kennedya, ali on je nastavio politiku Einho.
vraim i Trumana — politiku ameriekih raoaopo-l- a
koji node da zagoapodare svijetom.
9 17. januara ubijen je kongoanski preorfjei
Pmtria Lumumba. Taj zlocin iivrfio j Mois
Combe (elulnik belgijskih, britanakih i franeua-ki- h
iraperijalista) us pomoc predajednfta Ka-asvrab- u,
koji stoji u eluabi ameriekih imperija-liat- a,
a as znanjem i odobrenjem general)
sakretara UN Hammarakjokia. НаЈшпагакјоМо-v- a
poUtika u Kongu zavrsila j tragieoo i sa
njega tamoga.
O Pokivinom januara u Kanadi je b3o (M.-00- 0
neaapoelenih. Koncem januara bio je mar
nesapoatenih na Ottawu; traiene iu ee-ergiea- ij
vtadlne mjere.
9 U Waahingtonu potpiaan атегШсо-каши!-s- ki
ugovor o koriltenju vodene snage rijeke Co-lombia.
Ugovor je veoma itetan 2a Kanadii i
borba oko njegove ratifikacije se jo uvijek
vedl.
O U&ijene ви prijetnje nesapoeleaim red-nkdr- oa
koji niau porta li kanedski gradjani da
ec bit! tkportlranl ako budu trazili rolif (po-me).
O Premijer Diefenbaker izjavio da se Kina
m male dalje driati u stanju izetecij. Kratko
vrijeme zatim najavljena je prva klneaka m-mdif- ea
Site u Kanadi u iinoeu od 00 гаШЈева
dotara. Kaanije eu doele nove klneake патаШ
u ekupnoj vrijednosti od 422 milljuna dolarm.
F e b r u a r
O Jaki porast proneutralletiekog sentiments
u Kanadi i protivljenja nuklearnom n&o-rui- a
nju.
O U Britanskoj Kolumblji uevoj aafcon ko-ji
ogranieara prava radnidkih unija.
9 Potonuo ribarski brod "Northview" sje-vern- o
od Vaneouvera, utopilo ae 7 naiih ribara.
M a r t
ф Objavljen apel 720 nautenjaka iz 38
malja d ве obustavl miklearno naoruianje.
© Broj neaaposkmih u Kanadi ienoai 719.000.
9 ССГ predloiila u parlamentu da so Kane-d- a
povuee i2 NATO.
O 27. marta u Ottawu doputovao jgo#k-vensk- i
mlnisUr anjeMh poakva Koea Popov!
rmdi poboljlanja kanadako-jugoslavenski- h odno;
April
O 12. aprila — Gagarinov let u svttslr,
"najvainiji naufei uspjeh u historljr (isjava
brftanakog ufenjaka).
0 Pocelo udjenje ratnom aloSneu AdlfB
likh)wnnu. (Smrtna kaana lrtna mu je e
(jtaetwbru.)
O 17. aprila poleo naped na Kubu, kojea
je erfanisirela i amerika vlada. Nakon роииа
a Waefeingtonu je objavljena "Kennedyeva dok-trte-a"
o "ргато" Sjed. Drlara da interveeMhi
u evakoj Ecmlji ejeverne i juine Amerfke, gdje
se, po misljonju anienike vlade, pojavi "komu- -
"Ubojica iz Oradoura"
slobodno zivi u
Dusseldorfu
Bonn. — BivSi komandant
naclstiCke dlvizije "Das Re-ich",
"ubojica od Oradoura",
SS-gene- ral Heinz Lammer-dln- g
zlvl kao "uglednl gradja-nin- "
u Dusseldorfu. Premda
Je joS 1957. godine u Francu-sk- oj
osudjen u odsutnostl na
smrt za teSke zlocine izvrSne
u vrljeme hitlerovske okuj l-c- ije,
Lammerding se nalazl
slobodl 1 zauzima ugledno
mjesto u prlvredi kao lmucnl
gradjevlnskl poduzetnlk.
Paznja Javnosti na taj slu-б- ај
skrenuta Je posto Je disel-dorfs- ka
policija uhapsila dvo-Jic- u
francuskih novlnara u
blizini Lammerdingove vile,
misled da su u pitanju rodja-c- i
njegovlh zrtava ill "drugc
osobe", koje su namjeravale
lzvrSitl atentat na blvSeg SS-genera- la.
Onl su oslobodjenl
tek poslije dva sata preslusa-vanj- a,
poSto su dokazall da Je
njihovo lnteresiranje za nacl-stiCk- og
ratnog zlofilnca Isk-lJuCI- vo
novlnarske prirode.
Lammerding Je 10. Juna
1944. godine, kao komandant
SS-ovs- ke dlvizije "Das Re-ich"
naredio IzvrSenJe Jednog
od naJstraSnlJih naclstlcklh
zlofilna za vrljeme hitlerovske
okupaclje u FrancuskoJ, kao
"mjeru odmazde" protiv akcl-J- e
francuskih partlzana. Po
njegovom naredjenju oko 600
stanovnlka grada Oradour,
nedaleko do Llmogesa, me-dj- u
njlma 1 191 dljete, zatvo-ren- o
Je u crkvu koja je zatim
zapaljena. Svl su naSli smrt
u plamenu ill su ubljenl prl
bijegu.
SAVFZNISTVO
Francuskl desnlCarskl na-rod- nl
poslanik 2an Datlst Bl-a- 61
izjavio Je Jednom zapad-nonjemaCk- om novlnaru:
"Spreman sam da poglnem za
Berlin, all pod jednlm uslo-vo- m
— da 1 vl zapadnl NJem-- cl
budete spremnl da poglne-t- e
za Alzir".
U IDUCEM broju poCinJe
Izlazlt "Atcntator Mojslje" od
Augusta Cesarca.
2)
KomlsIJi Je bilo tesko da
dobije preclzne informaclje o
okolnostima pod kojlma su
zatvorenlcl napustlll garnl-zo- n
u Tisvllu. Jedlno obavje-sten- je
do koga Je komislja
dosla dao Je jedan novinar
koji sam nlje bio ocevidac
dogadjaja. Njegovo svjedofie-nj- e
glasi:
Jedan predstavnik kongoan-sk- e
sluzbe sigurnostl, koga je
poslao Nendeka, dlrektor si-gurnostl
u Leopoldvilu, stigao
Je u tisvilskl vojni logor 17.
Januara I obavljestio Lumu-mb- u
1 njegove prljatelje da Je
u Leopoldvilu doslo do drzav-no- g
udara, da su predsjednlk
Kasavubu, pukovnik Mobutu,
Bomboko 1 Ileo (Kasavubuov
premljer) u zatvoru I da Je
Lumumba potreban u Leopol-dvilu
da bl formlrao novu
vladu. Lumumba koji je bio
uvjeren da de pobjedonosno
izail iz krlze, oClto nlje posu-mnj- ao
u namjere njegovog
posjetloca 1 slozio se da na-pusti
garnlzon. Iz Tlsvila Je
prebaCen na aerodrom Luka-l- a
gdje je bio ubaCen u Jedan
mall avion koji prlpada bel-gljsk- oj
kompanlji "Er-Brus- ".
S njlm su bill Okito 1 Hpolo
kao 1 predstavnik kongoan-sk- e
sigurnostl. Avion Je odle-tl- o
u Maondu — malo mjesto
na atlantskoj oball. Odatle
Cetlrl putnika prebaCena su u
DC-- 4 koji Je prlpadao kom-panlji
"Air-Congo- "# 1 kojim
je pilotirao jedan Belgljanac
po lmenu Bovens. Za vrljeme
dok su bill u avionu zatvore-nlcl
su bill tuCenl. Svjedok Je
Izjavio s tim u vezl da su
"prema pricanju g. Bovcnsa,
"Sabenlnog" pllota, sva trojl-c- a
bill vezanl jedan za dru- -
.gog I tuCenl za sve vrljeme
putovanja od Moande do Ell-zabetvi- la".
Bovens Je izjavio
"da su bill tako zestoko tufe- -
Alr-Con- go Je zapravo bel-gljs- ka
kompanija Sabena.
n.zam" (сЛлј pokret za lt.nsku nezavisnost).
ф U svom noom govoru poshje razbijanja
inten-er.cij- e Castro proglasio da je kubansk
revolucija prerasla u ocijalistidku.
9 24. aprila pohod 1.000 neaapoelenih na
OtUwu.
© Vojni udar u Allira; mobiliaacija rwroda
aprije£ila udr na aamu Prancuiku.
M a j
©Okondan apor izmedju kanadekih ieljeani-dar- a
(110.000) i kompanija, radnici dobili po
viik.
O Pofela ienevaka konferendja o Lftoeu.
O 1оеео velikl itrajk gradjevinartkih rad-nik- a
u Torontu.
J u n i
9 U Deeu odraen saetaaak Kwiivedye i
Hru&ova; iEmjenili mx poglede o Berliau i Nje
raafkoj.
O Diefenbakerova vlada satraiita oetavku
guvernera driavne banke Jamea Coyne, optuia-jud- i
ga sa protivljenje vkadinoj financijakoj po-litk- l.
U borbi koja je zatim uelijedila pokaza-l- o
se da je vladi ametalo Coyne-ov- o glediite
o ekonoroskom osamostavljivanju Kanade. Vlada
doiivila teiak poraz kad je nenat izglasao po-vjere- nje
Coyne-u- .
O Kennetiy doputoveo u --Ottawu; poetavio
zahtjev Kanadi da prbtupi u Organitaciju a-meri- &ih
driava.
J u I i
O 1. jula kanadaki ncionalni p-razai- k; nap-red- ni
kanedski Ukrajind u Torontu prwlavfli
100-godiInji- cu amrti Taraa Serfenka.
O Jugoelavenski mlniitar ranjaldh poakva
Koia I'opovic doputovao u Moekvu (8. jula).
Q Zapadne driave zauzimlju ave ratoborniji
etav u pitanju Zp. Ilerlina.
O Kandski Slaventki Komitet u Torontu
objavio proglas da se prijefl Zapadnu NJe-nrnd- ku
da zajwene tri vjeUkl rat.
O Francuaki p.apsd na Tunis abotf zahtjeva da
napusti lliicrtu. Franeutka vojeka itvraiia uia
san pokolj. August
9 7. aprila let Germans Titova oko Zendje.
O Objavljen apel 61anov Mine-Mi- ll unije u
Sudbury za obranu lokala 59S od napadaja IWera
United Steelworkers unije i njihovih agenata.
O Njemadka Demokratrka Hepublika donijela
odluku da oeigura svoje granice cd provokacija
podizanjem zida u llerlinu.
Q Hrazileki predajednik Quad roe podnio oetav-k- u
pod pritiskom domade i atrane (Washington)
reakdje. Propali pokuiaji da ae prijefi podprwd
ajwlnika Cioularta da pmizrne predajdnidku dul-no#- t.
Brazil naatavlja neaavienu politiku, o femu
narodito upadno govori odluka o obnovi odnoaa
se SSSI{4m.
9 Dr. Hugh Keenleyakle izjavio da "Berlin
nlje -- rijedna jednog kanadakog iivota '. Sep tcrabar
O Zbog vojnih prijotnji Ziada u Berlinu Sov-jeta- kl
Save donio odluku da obnovi mtkkame
probo. U toku ovih proba ekaplodirana je i bomha
od 50 megatona.
ТШ01 шга
UN za
nl da se to belgijskoj posadl
smuCilo pa se zatvorlla u pre-dn- ju
kablnu aviona".
Mada Je izjavu, koja se od-no- sl
na uzrok koji Je natjerao
Lumumbu da napusti Tisvll,
ponovila JoS Jedna osoba, ko-mislja
ne uzlma da su to pro-vjere- ne
dinjenice. S druge
strane, dinjenica da su zatvo
renlcl tudeni za vrljeme lete-n- ja
dobro Je zasnovana роб-t- o
se i u IzvJeStaJu vojnlka
UJedlnJenih naroda staclonl-ranl- h
na ae-rodro- mu
takodjer kaze da su
zatvorenlcl kada su stlgll na
aerodrom bill u Jadnom sta-nju.
Dolazak zatvorenlka u Ell-zabet- vll
oplsao Je I. E. Be-rends- en,
predstavnik OUNK
(skradenica za
ujedlnjenih naroda u Kongu)
u Ellzabetvllu kada se poja-vl- o
pred komlsljom. Je iz-javio:
"Prvl put sam doznao za
dolazak g. Lumumbe, g. Mpo-l- a
I g. Oklta u Ellzabetvil 17.
Januara navede, svega sat ill
dva po njlhovom dolasku.
Specijalnl avion doveo je
ljude na ellzabetvllskl aerod-rom
oko koga su prlmljedene
znadajne mjere sigurnostl.
Tri osobe, nalme Lumumba 1
njegova dva suradnika iskr-ca- nc
su Iz tog aviona u pri-sust- vu
vlSe strazara UN.
"NeSto prije nego Sto sam
doblo raport tlh strazara duo
sam drug! IzvJeStaJ o incide-nts
all sam lidno ispltlvao vr-l- o
pazljlvo spomenute strazare
da blh doblo tadne podatke o
sludaju. Prije svega, vellki
broj katan§klh vojnlka i poll-caja- ca,
njih vlSe od stotlnu,
bill su stlgll da prlhvate avion
koji Je bio odvuden na poseb-- ni
vojni prostor na aerodro-m-u.
Oko aviona bio Je postav-lje- n
kordon da sprljedi sve,
ukljudujudi i §est strazara
OUN koji su bill na daljlnl od
50—100 metara, da se prlblize
avionu. Kada su se vrata ot-vor- lla,
jedan Hjepo obuden
dovjek IzaSao Je, a iza njega
O Pocelo zasjedanje gcnera'ne skuptine UN.
Ovo zasjedanje je pokazalo slabljenje ameridke
glusacke marine, ali ona se lpak pokazala dovolj-n- o
jakom da job jednom sprijedi primanje N.R.
Kine. Poetignut je porazum o privremenom ge-neralno- m
aekretaru U.N. (U Tant) i obnovi pre
govora o razoruianju. Zaajedanje je prekinuto
21. decembra, naatavit ce se 16. januara.
O Sporazum izmedju Leopoklville i Stanley-vHI- e
doveo do sastanka kongoanakog parlamentu
i formiranja vlade Sirila Adule. Ali u Leopokl-ville
i dalje glavnu rijef ima anveri! ambaaader
(otad pokuSaji izmirenja Adule i Oombe i orga
nrairanja vojnog pohoda na Stanleyville protiv
Gitenge.)
O Ubijen generalni sekretar UN Dag Ham-marakjol- d.
O Uzbuna u Kanadi zbog vladma stava u pi-tanju
nuklearnog naoruianja i Perlina. Diefen-bake- r
primio preko 10.000 proteetnih piaama.
9 Ueogradaka konferendja neangaairanih ze-mal- ja
izjaanila se za mir i razoruianje, protiv
kolonijalisma. Veliko razodaranje u Waahingtonu
napadaj na Jugoelaviju. Kennedy najavio
amoricke politike prema Jugoalaviji.
Kaanije je doJslo do otvorenog ameridkog pritiaka
na Jugoelaviju i odbijanja narudibi zita. Time je
prekinuto poslije jugoalavenakih proteata i aa-tank- a
Tita, Naaera i Nehru u Kairu.
O k t o b a r 9 Pobuna u Siriji razotkrila pagrenot Nai
serove politike u ujedinjavanju Arape.
U Torontu odrfana (7. i 8.) Oama konren-dj- a
Sareza Kanadjana i u#rojn
apel da se bore a
mir.
© Odrian XXII. kongree KomunUUeke parti je
Sovj. Saesa; uavojen 20-godii- nji program iz-grad- nje
komuniatidkog druatva.
O 2. novembra navriila ae SO godina ielaienja
napredne jugoelaveneke radnifke Stampe ц Ka-nadi.
O llaplenje Iazara Vrafarica u Zap. Njema-Jko- j
zbog toga ito se borio protiv пјетаШћ oku-pator- a.
O Finaka poduzinma mjere da se ogradi od
uvlafenje u vojne avanture NATO i njemaScih
militariata. I'redsjednik Kekkonen poejetio SSSII,
u Pinakoj raspisani izbori.
Q Antijugoslavenski izgredi u Torontu, palje-n- a
jugoalavenska zattava. Savez
Kanadjana zatralio da se izgrednici kazne i da
se Kanada izvinc Jugoalaviji.
Q Vojne operacije u Katangi ugrozile Com
bein reiim; uzbuna u Londonu i Parizu. Wa-shington
posreduje i organizira saatanek Contbe
i premijera Adule. Sovjetakl deiegat u UN Zorin
oitro oaudio ameridko mijeianje u Kongu.
9 Grupa profeaora optuiila da Diefenfeakero-v- a
vlada vodi Kanadu u rat.
O Prekinuti odnoai izmedju Sovjetakog Savaaa
i AHxmije.
Q Licemjeme izjave o "miru na awnljl" 1
"krWanekoj ljubavi" prigodom Iloiioa.
Iz izvj'cstaja komisijc ispitivanjc okolnosti
ubistva kongoansUog premijera
ellzabetvllskom
OrganizacIJu
On
ove
"pre-iapitivanj- e"
Jugoalovenakih
November
Jugoslavenakih
su se pojavile trl osobe, sa za-vezan- lm rukama 1 odlrna, ko-je
su gurall desetak do pet-naest- ak metara od stepenlca
aviona do Jednog dzlpa. U to-ku
tog guranja zadall su im
vlSe udaraca kundaclma puS-k- e,
udaraca za koje su Sveds-- ki
strazari rekll da su bill ze-sto- ki
i dak brutalnl. Stavill su
Ih u dzlp koji Je brzo odjurio
duz piste prema prostoru
gdje normalno nema prllaza
aerodromu. Vjerojatno da su
postojala mala vrata Hi je na
ogradi prosjeden prolaz tako
da Je konvoj napustlo aero-drom
i Svedskl vojnlcl izgu-bl- li
su o njemu svakl daljnjl
trag."
Svjedok Je izjavio da Je sli-Jede- deg dana prije nego Sto Je
primio IzvJeStaJ Svedsklh
strazara vldio Combea u vezl
s jednlm druglm pltanjem i
da Je iskoristlo prlllku da s
njlm razgovara o vljestlma
da su Lumumba i njegova
dva prljatelja prebadena u
Katangu. Svjedok je Izjavio
da Je izrazio miSljenje, u po-vo- du
toga, da ako Je istlna da
se katanSka vlada slozlla da
preuzme tri zatvorenlka "ona
Je sebe slgurno izlozila broj-nl- m
potencljalnlm poteSko-dama- ".
Svjedok je dalje oba-vljestio
komlslju da je Combe
prlznao da Je katanSka vlada
prlhvatlla spomenute osobe.
Combe je izjavio da su vec
mjesecima leopoldvllske vlas-- tl
trazlle od katanSklh vlasti
da prlhvate Lumumbu, all da
Je katanSka vlada, dobro u-vjer- ena
u poteSkode koje bi
proIzaSle iz toga, stalno od-blj- ala
ovaj zahtjev. Combe Je
dodao da su leopoldvllske vla-sti
preko Delvoa, ministra u
lleovoj vladl. ponovo zatrazl-l- e
od vlasti Katange da priml
Lumumbu i da Je torn prlll-ko- m
vlada Katange prlstala
da trazenje razmotri. Combe
Je takodjer izjavio da je lidno
vldio Lumumbu i njegove prl-jatelje
navede 17. Januara 1
da su oni zbog toga Sto su tu
odinl
Jugoalovenima-Kanadjanim- a
UBOJICA
deni u avionu bill "u tu2nom
stanju'", kao i da Je Lumum-ba,
dije Je lice bllo sve napu-hnut- o, traiio od njega zaSti-t- u.
Dvevetnaestog Januara
1961. generalni sekretar UN
uputio je Combeu Jedno pls-m- o
u povodu loSeg postupa-nj- a
prema Patrisu Lumumbl.
U odgovoru na to plsmo Co-mbe
Je poslao generalnom se-kret- aru
poruku, primljenu 1.
februara, u kojoj Je, Izmedju
ostalog redeno:
"Prebacivanje g. Lumumbe
u Katangu doSlo je na lnlcl-jativ- u
I na trazenje predsjed-nlk- a
Republlka Konga, nje-gove
ekscelenclje g. 2ozefa
Kasavubua 1 J a sam veoma
zadudjen zbog brige koju UN
pokazuju prema Jednom blv-Se- m
premijeru . . .S obzlrom
na nesretne reperkuslje koje
su Lumumblne zapalllve iz-jave
uvljek prouzrokovale. za
sada, u lnteresu uspostavlja- -
nja opdeg mlra Lumumba
nede lmatl kontakte s vanjs-kl- m
svijetom".
(Nastavlt de se)
Iz Sjcd. Drzava
USA. — Stovani prijatelji,
moja pretplata na "Jedinst-vo-"
izlazl 24. januara 19G2.
godine, pa smatram da ml Je
duznost obnovlti prije nego
Sto ml poSalJete opomenu. Ja
znam svoju duznost 1 od rad-nldk- og
ureda nlje potrebno
prlmati opomene. U listu pri-laze- m
dek od $10.00 I to je za
moju obnovu, kalendar I $2.00
za pomod novlni. Kalendar mi
poSalJete odmah Jer ga zelj-n- o
odekujem. Unapred se za-hvaljuj- em.
J. M. в.
KUBANGI I WASHINGTON
Pisi : Jfsus Soto Diu:,
sckntar Iimlnivhu fnh raciji Kiibc
U svom intcrvjuu "Izvje-stijam- a"
predsjednik Ken-nedy
se dotakao i Kube.
Mi Kubancl snio sc privi-k- li
na licemjerne i farizej-sk- c
izjave amcrifkih lidera
o naSoj zcmlji, ali predsjed-nikov- a
Ivrdnja da kubanski
"narod ncma slobodc" i da
je on za "progrcs naroda"
me je ogordila.
Njegova izjava se nc mo-i- e smatrati drukdije nego
kao mijcSanje u unutraS-nj- e
poslove druge zemlje.
Kakvo pravo ima predsjed-nik
Sjed. Drzava da odlu-duj- e
Sto mi Kubanci treba
da radimo i kako? Zar on
ncma drugog posla? Bilo je
vrljeme kad je kubanska
vlada bila obavczana da
"konsultujc" americkog
ambasadora u Havani prije
nego poduzmc bilo kakvu
akciju. Ali to je vrijeme
proSIo i predsjednik Sjed.
Driava bi to trebao znatl.
Bijela Kuda nijc pokazi-val- a
"zabrinutosti" za ku-banski
narod prije narodnc
revclucljc. I to usprkos to-ga
Sto su za viSe od 40 go-dina
kubanske vlade dola-zil- e
na vlast putem puda i
krirotvorcnih i nedemo-kralski- h
izbora. Kombina-cijo- m
tcrora i prcvarant-skl- h
izbora oncmogudavan
jc stvarni izraz narodne vo-Ij- e.
Sjcd. Drzave su takodjer
dutalc kad je Kuba stcnjala
pod krvavom diktaturom
Batiste, koji je odgovoran
za smrt hiljada patriota.
Sjcd. Drzave r.lsu izrazava-l- e
nikakvu sumnju ti zako-nito- st
Batistina rczima,
iako je uspostavljcn putcm
vojnog puda krScnjcm usta-v- a
od 11)10., koji je potpuno
poniStcn 1952. Da, Batista
je odriavao Izborc, all opo-zlcio- ne
partlje su bile za-branje- ne, gradjanska pra-va
uniStcna, carovao jc po-llcljs- ki
tcror. Pod takvim
okolnostima, samo 20 pos-to
birada izaSIo jc na blra-liSt- e
1954., a jo5 manji po-stot- ak
1958.
Pa lpak nitko u Washing-ton- u
nlje bio uznemiren Iz
jednostavnoff razloga Slo su
ove nczakonltc vlade, uklju-di- v
Batistln rciim. uspos-tavljcn- c
uz Izravnu potpo-r- u
Sjcd. Driava 1 sa Jcdl-nl- m
clljcm da sc kubanski
narod odrii u pokornostl,
kako bl mogao bit! Izrabljl-va- n
po amcrldkim monopo-lim- a
1 njihovlm kubansklm
agentima.
Tek poslije pobjede rcvo-lucl- jc
narodu su povradena
njegova prava I slobodc.
Vlada Fidcla Castra je u
stalnom kontaktu sa naro-do- m,
njcgovlm ilvotom I
potrcbama. U provodjenju
svojih drutvcnlh I cko-nomsk- lh
reform!, revoluclo-narn- a
vlada jc vodjena slo-bodno
Izraicnom voljom
naroda. I ona uliva njcgovu
ncogranldcnu potporu, Sto
jc bilo ncpoznato I neostva-riv- o
pod ranljim vladama.
Nijc II Opda narodna
skupltina kubanskog naro-da,
koja je prlhvatlla Ha-vans- ku
dcklaraciju, pred-stavlja- la
slobodnl Izraz na-rodnc
volje? On ne postojl
u Sjcd. Driavama 1 nccc
j postojatl tako dugo dok
budc postojalo kapitalisli-dk- o
ropstvo 1 izrabljlvanje.
Revolucija je naScm naro-du
donijela slobodu i dc-mokrac- iju,
I ml Kubanci ie
limo da vlada nastavi pu-tcm
kojega smo izabrali
bcz traienja dozvole ill su-glasn- osti
amcridkog impe-rljalizm- a.
Izbori za koje je
OSNIVAXJC MASINSKIII
STANICA NA KUBI
Havana. — Kuba de u Idu-d- oj
godinl raspolagatl s pre-ko
200 maSinskih stanlca diji
de glavnl zadatak — kako se
Istlde — bltl u tome da svo-Jo- m
opremom pruzaju pomod
lndlvldualnlm posjednlcima
zemlje u unapredjenju I raz- -
vljanju poljoprlvrcdne proiz- -
vodnle.
Obrazovanje maSinskih sta-nlca,
diji se park popunjava
uvozom traktora I drugih po-ljoprlvre- dnih
strojeva Iz socl-Jallstldk- lh
zemalja, uslljedllo
Je uskoro poslije lnlcljatlve
premijera Castra za ukljudl-vanj- e
lndlvldualnlh posjednl-k- a
u "druStva poljoprlvrcdne
prolzvodnje". Rljed Je o vla-dln- oj
podrScl za dalje poste-pen- o
Jadanje zadruznog sek-to- ra
u kubanskoj poljoprlvre-d- i.
Kennedy zabrinut odriat
de se kad ml sami nadjemo
za shodno i potrebno. U
medjuvrcmenu vaznije je
branlti rcvoluciju od nasr-taj- a
amcridkog impcrijall-zm- a.
Uostalom, najupadni-j- a
potvrda naSe slobodc je-s- tc
dinjenica da je vlada
dala narodu oruijc da bra-- ni rcvolucionarna postig-nud- a.
I kad imperialist! I nji-ho- vi sluznici medju kuba-nski- m
kontrarcvolucione-rim- a
izrazavaju zabrinu-to- st
za bududnost naroda,
ml se sjecamo kako je na
amcridkoj bazi Guantana-m- o jedan kubanski radnik
mufen do smrtl zato Sto jc
odbio da sudjclujc u zlodi-nadk- oj aktivnosti kontra-rcvolucione- ra.
Samo prije
nckoliko dana u Esramb- -
ray plauinama u provinci- - { ji Las Vilas, impcrijalistid-k- i
agent! su mudili I obje-si- ll
scljaka Pcdra Lantlqua
1 15-godiSn- jeg Mamela As-cun- sc
Domencch, koji je
doSao da ga udi ditati i pi-sa- ti.
U Kubi ncma slobode za
takva zlodinstva. Narodna
vlada sudi i kaznjava tak-v- c
zlodincc. Ncma slobodc
za izrabljlvanje naroda i }
pljadkanjc bogatstva. I nl- -
kad nede Sjed. Drzave tisp-jc- ti
da nam namctnu tak-v- u
"slobodu".
"Progrcs za narod" — sa-mo
on! koj! vole da Ignori-S- u
ncugodnc dinjenice mo-g- u
tvrditi da nc postoji.
U tri godine narodnc
vlasti, zcmlja je prcdana
scljacima, i samim tim po-dlgn- ut
je iivotnl standard
vi§c od 400.000 Ijudl. Nacl-onalizira- nc
su vclikc tvor-nlc- c,
vclinom ameridke.
Nczaposlcnost jc smanjena
na polovicu — za vise od
300.000 ljudl nadjeno ie
zaposlcnjc. U ove trl godi-ne
nacinnalni dohodak jc
porastao za 1,300 milljuna
pesosa a realnl dohodak
trudbcnlka za 500 milljuna
pesosa. Prosvjctni sislcm
je polpuno izmjenjen u
skladu sa naclonalnim pot-rcbama
1 tradicijama. Ot-vorc- no
jc 10.000 Skola I
stvorcno 50.000 stipendija
za Skolovanjc na koicdil-m- a
i unhcrzitetima. Ncpl-smeno- st
jc skoro polpuno
odstranjena.
Kuba ima dlplomatske I
trgovinskc odnosc sa mno-gi- m
zcmljama, prljc svega
socljalistickim, sa kojlma
nam Sjed. Drzave ranlje
nisu dozvoljavalc vcze.
Sve ovo bilo bi ncmogu-d- c
pod takozvanim sistem
"rcprezcntatlvnc demokra-cljc- ",
koja omogudava a-mcrid- kom
imperijallzmu
da pljadka takvc "demok- -
ralskc" zemlje kao Sto su
Venezuela, Kolumblja, Pe-ru
i druge. To je "demok-racija- "
koju icle nametnut
u Domlnikanskoj Rcpubll-c- l,
jer pogodujc amcridklm
monopolima, omogudava-jud- l
im da zagospodare bo-gatslv- om
drugih zemalja.
All ona nijc pogodovala }
kubanskom narodu, a vje-ruje- m,
da ne pogoduje na-rodi- ma
drugih zemalja.
Ml znademo, naravno, da J
propaganda o toboinjem
ncdostatku slobodc i prog-rcs- a
u Kubl treba da opra-vd- a
impcrijalistldke pla- -
nove za napadaj na naSu j
zcmlju. AH ml smo uvje-rc- nl
da nikakve klcvcte ne
mogu sakriti od svljeta Is-tl- nu
da je kubanska revo-lucija
narodu donijela do-bro.
IJila bi kalastrofa
Mrs. Elenor Roosevelt Je Iz-jav- lla
da bl "bllo katastrofal-n- o
dati nuklearno oruzje Zap.
NjemadkoJ". Ona Je dalje re-k- la
da su Sjed. Drzave napra-vil-e
Zap. Njemadku "ekonom-s- ki
Jakom" i 80 posto njezlnlh
sluzbenlka da su bivSi nacisti.
Socijalisti UniRvaja
podrzavaju Castra
Montevideo. — Socljallstld- -
ka partlja Urugvaja objavila
Je saopdenje u kome potvr-dju- je
svoju podrSku kubans-koj
revoluclji.
Socljalistidka partlja Uru-gvaja
optuiila" Je u saopdenju
vladu SAD da prlprema nov
napad na revoluclonarnu Ku-bu.