Nase Novine, January 04, 1978

              ШВ8&ШШШШШаШШШШШШШШШШ№Шт£Ш
CHICAGO --juto, " Лј
--. ""' , . ШШ VIJESTI I
вт вжа hi EHtL_ иш ehi nnutiiBi ки-апж- а енл i ич rma 1шн hh n шм вмн _ пн мл" bmtssm niAMii m
' Nedavno je proSlo godlnu dana
od smrti gradona6elnika Chicaga,
RlchardaJ. Daleya. Povodom godi-Snji- ce
njegove smrti, 20. decembra
proSle godine u Gradskoj vijednici
je priredena izlozba fotografije iz
njegovog zivota. Toga dana su sve
zastave grada Chicaga bile izvje-5en- e
na pola koplja.
0 danaSnjem Chicagu ne moze
se govoritl a da se ne spomene
donedavnog gradonacelnika Rich-ard- a
J. Daleya. Njemu se s pravom
priplsuju sve zasluge za prosperi-te- t
u nasem grad'u. Zaista, nijedan
drugi grad u S.A.D. nije Imao gra-donafieln- ika
koji je toliko puno u6i-ni- o
za svoj grad. Richard J. Daley
je naprosto 2ivio sa svojim gra-do- m.
Za 21 godlnu sluzboyanja,
Daley je uvijek bio blizak svima,
posebno radniStvu. Tamo gdje
nitko viSe nije mogao pomoci,
Daley je pomogao. Svojim suzdrza-ni- m
temperamentom i "akcijama
na vrijeme" on je rjeSavao sve
sukobe, pa cak i one u nnjviSem
Skolstvu. Zahvaljujuci Daleyu. Chi-cago
je urbanisti6ki postao "najvi-S- i
grad" na svijetu sa 6ak tri najviSa
nebodera. Izgradnja najprometni-je- g
aerodroma "O'Hare" takoder se
pripisuje nedavnom gradonafielni-ku- .
BivSi gradona6elnik je bio vrlo
druStven 6ovjek s kojim su novina-r- i
moral! paziti kako govore. Njegov
humor Cesto je dominirao ameri6-ko- m
scenom.' Daley je bio i'
Sesegreg
skolama
Ako se po пебети moze'obelezitl 1977.
godina, onda je to bez sumnje i borba za
desegregaciju u ChicaSkim drzavnim Sko-lama.
Odlukom opStine Chicago da se
sprovede dezintegracija drzavnih §kola,
pofiinje i borba za desegregaciju u navede-ni- m
Skolama. Ova odluka je naiSIa na otpor
kod konzervativnog dela stanovniStva,
odnosno kod jednog dela roditelja, pa su
tako i povedene demonstraclje protiv pri-sust- va
crnafike dece u Skolama Chicaga.
Citava stvar je u tome, Sto su сгпабка deca
do sada bifa odvojena od bele dece, a Sto
je ustvari omogucavao stari zakon po kome
su drzavne Skole bile podeijene po dlstrik-tim- a.
Novim zakonom sve su Skole otvo-ren- e
za svu decu bez obzira iz kojeg su
distrikta te je na taj nadln omoguceno i
ЂМИНШ1ШШ2!!ШШ1ШШ
1 1
strastveni navijad 6ikaSkih timova i
iskreni zagovornik novog sport-sko- g
stadiona. Na pojedinim sta-dioni- ma
njegovo sjediSte gotovo
nikada nije ostalo prazno. Richard
J. Daley bio je porijeklom Irac, all
mu to nije smetalo da se prikljuci i
slavljima ostalih etnidkih skupina u
Chicagu. On je obavezno vldan i u
prigodnim proslavama jugoslaven-ski- h
etniCkih skupina.
Nov! gradonaCelnik Chicaga,
gospodin Michael A. Bilandic, koji
je Ina6e hrvatskog porijekla, nasli-jedi- o
je ogromne obaveze. BivSi
gradonafielnik je naprosto drzao u
svojim rukama sve konce demo-kratsko- g
aparata u Chicagu. Zahva-Ijuju- 6i
Daleyu, Chicago nije proziv-Ijava- o
kritifine trenutke koje je
prozivljavao New York. Ipak, i godi-n- u
dana nakon smrti Richarda J.
Daleya u Chicagu se nije gotovo
niSta izmijenilo. Zahvaljuju6i 6vrs-ti- m
osnovama i do'broj organizaciji
poslovanja, Chicago je i danas
onaj grad od prije godinu dana.
BivSi gradonacelnik Richard J.
Daley uzivao je veliki ugled dok je
bio ziv — taj ugled je joS viSe pora-sta- o
nakon njegove smrti. Pprastu
tog ugleda sfgurno doprinosi I1 vrlo
pazljiva poslovna politika novog
gradonafcelnika, gospodina Bilan-di6- a
i njegovo poStovanje ostavSti-n- e
donedavnog gradonafielnika.
Uredivacki odbor
u Chicagu
acna ucvieKa asl "
crnackoj dec) da pohadaju bolje Skole koje
su mahom do sada pohadala uglavnom
samo deca bellh. Prvi dolazak crnafike
dece nije protekao bez demonstracija, koje
su organizovall konzervativni roditelji bele
dece. Za pohvalu je fivrsta odluka
ChicaSkih rukovodioca da ustraju do kraja
u borbl za desegregaciju medu ucenicima.
U ovim demonstracijama i policija je imala
dosta posla u zaStiti crnafike dece. Sof
ChicaSke policije je izjavio da ce postaviti
u svakoj uClonici policajca ako treba da bl
se odluke o segregaciji u potpunosti ostva- -
rile. Lepe zasluge za ovaj progresivni akt se
mogu pripisati gradonacelniku Chicaga
naSem zemljaku, gospodinu M. Bilandicu,
koji je ostao dosledan demokratskim prin- -
cipima do kraja u sprovodenju odlu:;a o
desegregaciji. D. D. Putnik
LYONS, ILLINOIS 60534 U.S.A. (312) 442-653- 0
NUDI VAM NAJVECl BROJ REDOVNIH I CARTER LETOVA ZA STARI
KRAJ.
NASA U2A SPECIJALIZACIJA JE PLANIRANJE VASlH ODMORA U
AMERICI I INOSTRANSTVU.
PUTNE ISPRAVE, GARANCIJE I DRUGE DOKUMENTE SREOUJEMO
ZAVAS. B"
OBRATITE SE SVOME ZEfvlLJAKU NA VASEM JEZIKU.
Шжпжтптшттпптш
n.„jf'№ л)-..-.- ,.. ibp и.лч а.јгвдкч,, jygivffrn? 'оутажгаш? " m' T
Izmedu 28. decembra i 7. februara u
Chicagu je temperature bila 22 dana ispod
0 Farenheitovih stupnjeva (Hi -- 18 Celsiuso-vih)- ;
cak 43 dana temperatura se nikad nije
dizala Iznad 32 F. (ill 0 C.) - bila je to naj-hladn- lja
zima u Chicagu otkad se pocela
bil'jeziti temperatura! U Ijeto 1977. godine
temperatura je vrlo desto bila 100 F. (ill 35
C). Jeseni nije uopce bilo u Chicagu
proSle godinel
Najveca saobra6ajna nesreda u centru
Chicaga — 11 mrtvih i 200 povrijedenih,
medu kojima i pjeSaci koji su prolazili
ispod zeljeznidkog nadvoznjaka u trenutku
kada su vagonl pali na plodnike.
Izlozbu od 55 predmeta koji su
pronadenl u grobnici kralja Tuta (Tutanka-mona- )
vidjelo je u Chicagu 1 ,350.000 po-sjetlla- ca
— ovo je otprllike jedna trecina
stanovniStva koje je zivjelo u Egiptu kada
je djecak i kralj Tutankamon umro prije tri
tisuce i tristo pedeset godina.
VOLJENA MOJA
Iz ljubavi prema Tebi,
postadu tuzan pesnik,
pesnik koji jutro docekuje
i dan isprada s pesmom o Tebi,
lepotice moja...
Kada mesec zaplovi nad
daiekim Chicagom,
secam se prekrasnih dana
provedenih u Tvom zagrljaju.
O, kako su dlvna Tvoja nedra:
pomenuvSi Tvoje ime,
krv brze pote6e u svakoj zili,
a srce — a srce ispuni luda nada
da cu Te modi voleti kao pre.
Hvala ovoj velikoj i bogatoj zemlji
za sve Sto mi dade,
аГ nek mi ne zameri
Sto volim onu
koja je daleko od oclju
a srcu uvek draga — moju Jugu,
moju najvecu radost — i bol.
Prekrasna moja Jugo,
odacu Ti jednu tajnu:
nekad sam Te volela,
danas Te obozavam...
Voljena moja, o najlepSa dugo...
RozaHja Divjakovic
Kralke sale
4 OkrenuvSi se za jednom plavu-So- m,
buco Pajo se zaustavi pred
novom kapijom pa ce sam sebi:
— Joj, Marko Kraljevi6u, §to je
ova gradena...
Cu to mail Nikica pa ce iz dvo-ri§t- a:
— Zbilja? Јоб samo jedna daska
fali...
OBAVIJEST
citaocima"NN" j
Chicagu
U subotu, 14. januara 1978. godine
odrzat ce se proSirena sjednica Z-- ,:
talaca "NN" na podrudju Chicaga. ; Sjednica 6e po6eti u 4:00 sata pos- - Ш
lije podne na2445 N. Spaulding (1
block sievemo od Fullertona, 1 I
block istofino od Kimballa).
Gospodin Michael A. Bilandid je bio ;
izabran za gradonacelnika Chicaga i tako ;'g
postao prvi gradanin naSeg etnickog ;
jekla kojemu je ta funkcija povjerena u $
ovom gradu. Gospodin Bilandid u druStvu
sa Smoljanom, urednikom "Matice".
¥A 'лШ oшгмтш&шшт штшвшшш1шшш1штш1лшшшшвашшашк%&
Navratio llija u gostionicu.
Navalio gostioniCar pa mu nudi
stolicu:
— Sjedi, ilija; odmori se...
. — Uh, ne mogu — bole me
noge...
Dva prijatelja razgovaraju nakon
polaganja ispita U'vecernjoj Skoli:
— Sto je, Jozo? IzgledaS kiseo
ko da si sav kiseli kupus u Bosni
pojeo. Sto tije?
(1c!
— NiSta, ama baS niSta — od- -
vrati Jozo.
— A ja ve6 pomislio da si i ti,
dobio jedinicu. NiSta mi nema gore
od jedinice...
Ovdje se Jozo росебе iza uha pa
uzdahne:
— Eh, da je to — аГ ja opet
dobio dvojke...
NIJKSAVHHMHNA
- Uli, iiianut Jo pot ispusiilu posu- -
- Joj, t J Jstfto od men! Nikud m
nodi nnvlM na rcvolvorsko puonjc j
Hvojoj sopstvoiioj hul--U
" — war? _W. .4.rtt"j . JTVhf tl i л, ~n ЧЈ-..- -. , i. л f_ . „ . . _., ..wtoWiWM8№B~!mg ™ д-s- .. ciftsswtraBfeatai asfSyfH&xyl-£- i w'yiHe; """ ' ii 1 1 in ii - n.- - :
.
: — "l
;Ш
i
I
u
pori- -
Ivom
sam
a