Nase Novine, January 04, 1978

              i Borba s uqlievnm barumma
Hi Hi шШл 1И_ HI Еш И еВ ЕИ IHi I fHfiH HI Н нШ ЕН HI HflHl IHI ficBn fH Вп VI пБлВТм РИ §4 gffif"1" SUDOVINASTRANI
UGLJOVLASNIKA
'
-
.-
-.,. naravno.bilo bi korisnije za kom- -
ROdarska solidarnost ujedinila. panije. , je artteri6ke ugljokbpa6e koji StraJ- - Kako зе бије iz unijskih izvora,
kuju u bbrbi s Uclrugom ylasnika rudari posvebuju najve6u paznju
rudnika mekog uglja (Bituminous valjanom rijeSenju zdravstvene osi- -
Coal Operators Association) koja guracije. Pitanje izravne poviSice
ukiju6uje 130 najve6lh ugljevnih pla6e izgleda da nije tako sporno
kompanija u Sjedlnjenim Drzava- - kao Sto je pitanje prava ograniCe- -
Jedlnstvo ugijokopaca,.clano- - nog lokalnog strajkovanja i zdrav- -
va United Mine Workers Union,
bilo je bez dvojbe glavni razlog koji
je kompanije uvjerio da usprkos
unutraSnJih trzavica medu odbor-nicim- a,
rudari stoje solidno za
izvoJStenje svojih zahtjeva.
Predstavnici ugijovlasni6ke u- -
druge zatezali pregovorima za nekojih kompanija
novi ugovorsvedokse nisu uvjerili neunijske radnike,
da imaju posla odlu6nim ljudima,
gotovim izdrzati sve nevolje da
izvojSte svoje zahtjeve.
Pored znatne poviSice p!a6e,
rudari traze obnovjjenje iscrpljene
Zdravstvene i Mirovinske Zaklade i
priznanje ogranicenog prava Straj-kovanja
pojedinih unijskih lokala,
odobrenog ve6inom glasova njiho-vi- h
Clanova. Ugljovlasnici pak
odiu6no odbijaju svaku pomisao
na pravo Strajkovanja i traze garan-cij- u
da unija пебе dozvoliti obusta-v- u
rada rudnicima.
Sto se tide Zdravstvene i Miro-vinske
zaklade, ugljovlasnici pred-laz- u
da se program zdravstvene
njege koji je rudarima i njihovim
obiteljima pruzao potpunu boln!6-k-u
i ИјебпЈбки osiguraciju od
rodenja do groba, preda trgova6-ki- m
osiguravaju6im kompanijama.
To bi po njihovom miSljenju
smanjilo zdravstvenu potporu i,
(Nastavak sa st. 1)
posto i s tim stupamo u
Novu godinu, dok je organi-ziran- o
radniStvo nagovijes-til- o
јоб teze za mnoge,
ali i borbu za pravo na rad i
za ekonomsku bezbjednost
svih Kanadana.
U Sjedlnjenim Drzavama
situacija je sl!6na, s torn raz--
bfl9 вРЈН Н
ma.
stvene zaklade. To je 6vor kojeg јоб
treba rasje6i.
.Kao Sto je оМбајпо slufiaj kad
su radnici prisiljeni iza6i na Strajk
da bl izvoj Still neke svoje zahtjeve,
i u ovom slu6aju doSlo je do zabra--
ne plketiranja po sudovima. Na
su s poziv koje upos- -
luju sudci se
s
u
dane
Н
odazvaSe i objaviSe zabrane ill
"injunctions". Takve zabrane Izda-t- e
su u dvima kotarima Pennsyl'va-nij- e
kao i u ugljevnim podru6jlma
nekoliko druglh drzava.
Strajkuju6i rudari nastoje na
mirni na6ln zatvoriti neunijske rud-nik- e.
U tome su imali uspjeha i
neuspjeha. Policija je obi6ajno na
strani neunijskilj kompanija i ske-bov- a.
Lokalna Stampa takoder stoji
na strani ugljovlasnika. Zakoni su
tako udeSeni da pogoduju kompa-nijama,
a sucl su isto tako nastro-jen- i.
Citav drzavni aparat sluzl izra-bljiva6- koj
klasi I brani njezine in-tere- se.
Solidarnost I odlu6nost rudara
prisilila je i nekoje okruzne unljske
6asnike koji su vodiii kaygu s pred-sjednlko- m
unije Arnoldom Mille-ro- m,
da bar za vrijeme Strajka pres-tan- u
sa zadjevicama. U jednoj vije-s- ti
iz Charlestona u West Virginiji, Na Uraju godine
likom Sto se sluzbeno tvrdi
da u zemlji ima nekih 8 mili-jun- a
besposlenih, a u radni-6ki- m
publikacijama se navo-d- e
cifre od 12 ill 15 milijuna,
Sto je vjerojatnije. Tamo je,
pored ovoga, opci zaklju6ak
da novi predsjednik Carter
nije ispunio niti ozivotvorio
ni jedno od obedanja Sto ih
%+ + џ+ игл. ♦. mt f
у ЏШф 44v W- - # M n V Sj "' "
+ w#-- 44 4Vtt v~ K-- & jtfi
fty.tf'' ' " t Д 'TKL. " M --t f w Л+ +ш ,, џ£ 'AH '- - Г
' ♦. . %w #♦, mm ♦ r pC M f9 Ш -
. ии t¥ % t Г ft - ШЗЧ'Ш I i
ч ' ' 1
'Naovaj su nafilh IzraiavdIJ avoje nzadovoljatvo.farmeri u
Kaneas Cityju, drzava Missouri.
dopisnik New York Timesa spomi-nj- e
Casnike 17. Distrikta unlje koji
su bill nezadovoljni s predsjedni-ko- m
Millerom i proSlog Ijeta trazili
njegovu ostavku natom polozaju, a
sada izjaviSe da su svoje razmirice
s njim stavill na stranu i podupiru
rtjegova nastojanja za novi kon-trak- t.
Jedan od njih, okruzni
potpredsjednik Cecil E. Roberts,
Jr. kazao je da su zdravstvene po-godno- sti
glavno pitanje za prosje-бпо-д
rudara.
Jedan drugi kavgadzija iz istog
distrikta koji je bio pokrenuo kam-pan- ju
za opoziv Mi Hera kao pred-sjednik- a,
pozvao je sve 6lanove
unije da solidno stoje s njim do
pobjede. Sakupljanje potpisa za
njegov opoziv, obustavljeno je,
kako .гебе, barem privremeno.
Okruzni predsjednik Jack Perry,
citiran je po potpredsjedniku Robe-rts- u
da se je izjavlo spremnim
podupirati predsjednika Miilera sve
dok bude izgledalo da se u
Washingtonu bori za bolji kontrakt.
Kad je dopisnik doSao u vezu s
Millerom u Washingtonu i kazao
mu Sto je био u Charlestonu o
novom stanoviStu u uniji, Miller
je kazao: "They are eating a little
crow. I have eaten a lot of it". „ Miller je izjavio da je unija zatra-zil- a
poviSenje dnevnice do $114 sa
sadanjih $65, ali da pitanje pla6e
nije glavni spor u pregovorima.
Riidare viSe zanima obnovljenje
njihova zdravstvehog fonda koji je
proSlog Ijeta bio smanjen i prouz-ro6i- o
deset tjedno nesmotreno
Strajkovanje u fietiri drzave.
Radnik
je dao ameridkom narodu
prilikom kandidature za pre-dsjednika,
i da je, Sto se tice
obedanja, posebno razo6a-ra- o
mlade ljude, crnO stano-vnlStv- o
i radniStvo opdenito.
Minula godina je bila prozeta
nizotn Strajkova u Sjedlnje-nim
Drzavama — od kojlh su
neki zapoceli joS pretproSle
godine — a najnoviji je bio
Strajk farmera cijele zemlje
na samom Izmaku godine.
( Predsjednik Carter je pod-bac- io
i u којебеггш drugom,
narofiito po. pitanju socijal-no- g
osiguranja, ljudskih pra-va
itd., pa se ni u ovoj zemlji,
na osnovu svega Sto se zbilo
ili nagovijestilo, ne обекије
poboljSanje ve6 pogorSanje
situacije.
Drugdje u svijetu ekonom-sk- o
stanje je takoder kata-strofaln- o,
posebno u Africi,
zatim Juznoj Amerlci, Aziji i
zapadnoj Evropi. U zapadnoj
Evropi posebno je ppgoden
mladl riaraS'taj, a ve'6iha za-padnoevrop- skih
zemalja bile
su pptresane nlzom masov-ni- h
radnicklh Strajkova, pa
se I tamp heppvoljna situaci-ja
prenosl u narednu godinu
I teSkp je predvidjetl. rieko
rjeSenje kad Je sve to rezul-- .
tat recesije — prezasi6enos-t- i
svjetskog trziSta, nabijanja
cijena, inflacije i odbijanja
razvijenih zemalja da stvarno
na neki na6in pomognu zem-Ija- ma
u razvoju kao i onlma u
zastoju. . Po pitanju razoruzanja i
rnira u svijetu stvari takoder
bstaju, nesrerJene, u nape
torn stanju. Sovjetskj Savez
je strogo upozorlb Sjedinje- -
ne Drzave na eventual ne pos-Ijedi- ce
pravljenja neutron-sk- e
bombe, kao i kritizirao
neke ameri6ke krugove Sto
se protive pregovorima o
razoruzanju. Na afri6kom
jugu stvari sve viSe vriju I
moze se o6ekivati kojeSta.
NaBlfskom istoku vodi se
separatna igra koja je u
stvari smiSljen manevar da
se odgodi realno rjeSenje
situacije. U mnogim drugim
ze mljama zapadnog svijeta
caruju militarizam i anarhi-za- m,
krSe se ljudska prava —
posebno u Cileu i Argentini.
A neke zemlje Evrope, kao
Francuska i Portugal, nalaze
se pred izborima ili biranja
vlade od ishoda kojih бе za-vis-iti
kojeSta po pitanju bu-dudno- sti.
Nekoiiko svijetlih doga-daj-a
u protekloj godini bill
su proslava 60-godiSn- jice
Oktobarske revolucije, izbori
u GrCkoj, poCetak stabilizi-ranj- a
situacije u NR Kini,
veli6anstvena proslava Prvog
maja u Japan u, a sve je to
pozitivno i od znacaja. Pri
ovome valja napomenuti I
Beogradsku konferenciju,
zavrSnicu HelsinSkog dogo-vor- a,
rad koje je zbog praz-nik- a
prekinut do sredine
januara, i od koje se mnogo
обекије barem Sto se ti6e
slgumosti u Evropi.
Sve u svemu, svijet pre-la- zi
iz jedne godine u drugu
optere6en problemima, na-6eti- m
i nena6etim, ali tako-der
i s nizom upozorenja i
predznaka da je krajnje vr-ijeme
da se prede na realisti-бп- о
rjeSavanje tih problema,
da se svi napori usmjere ka
uspostavljanju ravnopravnih
odnosa izmedu zemalja i
naroda, na suradnju — eko-nomsku,
kulturnu i паибпи
— na stvarno poStovanje
ljudskih prava, na napore za
op6i mir — jer to je u danaS-nj- e
vrijeme jedina alternati-v- a.
A. K.
GLASOVITO
UEKOVITO BIUE
-- CAJ izbugarske
Urine-regulati- ng Tea No. 107 - Ovai eai pomao
r'pguhrali mokradu. smanUC inlaciju
LipOV CVijet No. 114 - Ublaiuic prchladu. KaSalj.
sijat iku. icumatifike i bubreine bolovc
Camomile Flower Tea No. 113 - Cai od kamomi- -
linog cvtjeda ublaiuje bolove u ielucu. uboboliu
Chest-easin- g Tea No. 111 - ubiafava kaSai.
olakfiava disanjo.
Soothing Tea No. 112 - Ovaj ta kniepi i umiruie
iivce.
Kutija svakog od ovih cajeva stoji $2.00.
Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutija. "
Kod porudlvanja navcdite ime ili broj 6aia kop trebate
Imamo i druge vrste tajeva.
PISile po cijenik.
Narudibc i novae 5aljlto na:
BALKAN IMTORTS
212Spadina Road, Toronto, Ontario M5R 2V1
Tel. 921-858- 7
mШ
m4
ft
1
n
зЋ