000013 |
Previous | 13 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
№ I ШжштШжшт ш, 1ПНННШ шжавјјшшшјвј 'I (i : iK;'г'f: W;-- :' Ј'%ИiИHм Ж;'wч"% "- - vai "h d, . шиаимшаншамнмшмнншмипанимшнпанпмш RASISTA U AUSTRALIJI Prvi ministar Malcolm Fra-s-er otpustlo je krajem godi-n- e novog mlnlstra kablneta, senatora Glen Sheila, zbog rasisti6kih tendenclja upe-renl- h protiv tamoSnjIh do-moroda- ca. To mu je dobro, all Јпабе, otkako je Fraser doSao na mjesto laburiste Whltlama, u Austral iji je o2ivib terorizam, naro6lto uperen protiv Jugo-slavlj- e, §to zna6l da se tamo nastavlja hladnl rat, naravno u opcem skiopu svjetsKin reakclonarnlh krugova. TEROR U IRSKOJ U ovoj zemljl I dalje se vodl neshvatljlvasvada, pod-me6- u se mine I рибкага se, hapsi i zatvara, all teror je Ipak umanjen, jer je minule godlne tamo ubijenp 110 osbba u poredenju sa 296 mrtvlh 1976. godlne. Kad ce jednom sve pres-ta- tl петодибе je predvldjetl, Iako 6itav slu6aj nallii na ne6to van ovbga svljeta. I POPOVI STRAJKUJU U Italijl je potkraj decem-br- a u jednom mjestu 100 kllometara Istodrio od Rima б1гајкоуа1о 50popqva, navo-dno radi odluke Vatlkana da spoji dvlje susjedne zupani-je- ,. dsfsmanji crkvenu admh nistracijultd. Роб1о sunajprije odbili da razgpvaraju sa vatikansklm poslanikdm, pbpovl su pres-tal- i. da obavljaju svoje redo-vit- e, syakodneyne duznosti, a talljanska Stampa рјбе da tu dolaze do izralaja stara rivalstva, borba'za polozaj I kruh, a svadaju se i dyije komune — Trevinto i Sul-ma- ha (u Abruciji). Ukratko, popovi su toliko ljuti da su odbili da prime tradiclonalnl papinski blagpslby! CUDOUBRAZILU Rio de Janeiro (Reuter) — U ovoj je zemlji копабпо, nakon 25 godina nastojanja, odobreno'zakonsko pravo na rastavu braka, бети se ugla-vnom oduplrala crkva. All I to pravo je ograniceno samo najednu, rastavu braka sva-kog pojedinca., Brazil je јпабе jedna pd najvecih Mmbkatoll6kih . ze- - malja u svijetu, pa je I ovo б№ je postlgnuto na6to kao 6udo. _J_ iiiniiiiiiiii i imiiiii mini гипттпттттт OSTAIV.K'.EUINDIJI - New Delhi (Reuter) — Se-da- m prista6a Indire Gandi dalb je ргоб1од tjedna bstavr ku u radnom odboru partlje Kongresa, u znak protesta zbog pfpu6tanja jedhog 61a-n- a odbora 'nedib rariije. Razvlkanl pregovorl. izme-d- u Eglptal lzraela,za гјебепје tamoSnje krlze pstali su samo farsa, jer susretom Sa-da- ta I Beglna 25. I 26. dece-mbr- a postlgnut je jedlno sporazum o proSlrenju pre-govara6k- og tijela s obje stra-n- e. Oslm toga, po Beglnovom "planu" za mir, izraelske bi trupe I dalje ostale na kljuc nim nnlozaiima u okuDira- - Istoj treba da Savez I kao nim arapsklm terltorljama. nlm Driavama nlje ni staio Tako бак od do stvamog mlra na mira, 6ime je arap- - Dok se na skim zemljama prijetio Sa-- nema nl§ta. Ina6e je tre- - da 6e I ova farsa da pregovorlma do na Ipak do6l NASILJEUTURSKOJ II mnl 7fimlll nntrwn ava- - kog dana desi se "jz politickih razloga", kaze ubljeno vrljeme Izbora. se priplsuju broj- - politl6klm ekstremlst!6- - grupama, a vlastl za sve to nlsu pronaSle гјебепје. U dodu6e, pollclja jutra pretrazl zbog I se de6avaju medu omladlnom. u Zenevi, a daju Sovjetski I Sjedinjene Drzave. Carter se je, medutlm, pozu-ri- o Sadata loptu рокибао zaob!6i Sijeg ибебба se problem ne ni separatnog nekog ostalim Bllskom istoku. raznim stranama Iznose miS-da- t, Ijenja dopri-bal- o se problem Bllskog nljeti kojlh Istoka rjeSava konferen- - ce u 2enevi. umorstvo nedavnlh Atentatl Ankarl, svakog navodno oruzja, koristeft rijeSiti. Tako je sve to jedan dokaz da Izraelu i Sjedinje- - AMERIKANCIVRACAJU luiuwuov. оисгми Iz Rima je javljeno da je stonca najzaa oaoDn-- rellkvlju madarskog na- - roda su u Amerlku u vrljeme drugog svjetskog madarskl faSlstl. Protiv vradanja krune u BudimpeS- - tu zalagali su se u nayra- - ta madarskl emigrant!, Ipak, nlje im робЈога rukom. Ovlm gestom u svakom sludaju ce se od- - nosl Izmedu crkve I drzave u Madarskoj. se u jednoj vijesti. Tako je u la" Sjedlnjenim Drzavama aa toku1977. stradalonatajna- - vrati Madarskoj krunu Sve-6in248oso- ba. od6eaale16 tog Stjepana. Ovu historij- - samo u lokalnlh nlm klm јоб nlkakvo 10,000 studenata, jer atentatl uglavnom cljl smjernlce PLO bez moze jos sveta sku dopremili rata vtee all, pobolj6at UN: 32. ZASJEDANJE GENERALNE SKUPSTINE Colonialism smashed in 100 lands since i917 Just under 100 countries (Kinshasa, since 1971 Zaire), have broken the fetters of im- - Mali, Madagascar, perialist colonial rule since the Mauritania, Niger, Nigeria, October Revolution in 1917. Upper Volta, Senegal, While irl 1919 over .1,200 mill- - Somalia, Togo, Chad, Central ion people lived in colonial and African Republic, Cyprus; semiolonial conditions the Also, 1961: Kuwait, Sierra figure has dropped to roughly Leone, Tanganyika (in 1964 12 million today. united with Zanzibar to form The accumulation of data Tanzania); 1962: .Algeria, has tremendous historical Burundi, Jamaica, Rwanda, significance, for the USSR Trinidad and Tobago, Uganda, played-- a direct and indirect Western Samoa; 1963: Kenya, role in their liberation. Zanzibar, Malaysia; 1964: The following countries won Malawi, Malta, Zambia; 1965: independence after 1945; 1945: Gambia, Maldive Islands, Sin-Indone- sia (since 1963 including gapore; 1966: Barbados, West Iran), Korea, Laos, Vie- - Botswana, Guyana, Lesotho; tham; 1946: Jordan, the Phil- - 1967: People's Democratic Ifppines; 1947: India (since Republic of Yemen; 1961 including Goa, Diu and Also, 1968: Equatorial Daman), Pakistan; 1948: Bur-- Guinea, Mauritius, Nauru, ma, Ceylon (since 1972 called Swaziland; 1970: Fiji, Tonga; Sri Lanka); 1949: Bhutan; 1971: Bahrain, Bangladesh, 1951: Libya, Nepal; Qata, Oman, United Arab Also,..1953: Cambodia; 1956: Emirates; 1973: Bahamas, Morocco, Sudan, Tunisia; Guinea-Bissa- u; 1974: Grena- - -- 1957: Ghana,, Malaysian Fed- - da; 1975: Angola, Cape Verde eration; 1958: Guinea; 1960: Islands, Mozambique, Sao Dahomey, Ivory Coast, Ga- - Tome and Principe, Surinam, bon, Cameroon, Congo (Braz-- Papua and New Guinea; 1976: zaville, since J969 People's Comoro islands, Seychelles. Republic of Congo), Congo ', Aitf-- A , 'Љ Ш V-ШШ- л- Шwш1mжШЖmшТш WA ШЖ- - mm mi mm. mm. ШШК SSSA J.W Ж ШК Ш ma КШ.% ш Ш£&& чшту- шшшт - Шк tAV.VA Шх№, mm ШЖ g LJUDSKA"PRAVA" UJU2NOJAFRICI s Na ovaj nafiin bijeli 1 Africi privode u zatvor ибеббе u gerilskom otpbru. j 1пабе, u Rodeziji je, i UPI, izmedu Bozi6a i Nove j osoba, gerilaca i civila, u Ne kaze se, medutim, rasisti u Rodeziji i Ju2noj dombrodce osumnjicene za j prema vijestima agencije godine ubijeno oko 70 sukobima sa vlastima. koliki je broj zrtava na j drugoj strani, ali prema razvoju dogadaja u zadnje j vrljeme moze se o6ekivati da tamo dode do opceg j rata i obra6una sa bijelim ugnjetava6ima. iniiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiil "Atomski" sporazum vefik uspjeh New York (Tanjug) — U Ujedinjenim narodlma u6i- - njen je do sada najve6i korak da se uvede red na podru6ju atomske energije i tehnolo-- gije. Proklamirano je da se ona mora staviti u sluzbu 6ovje6anstva, za dobro svih zemalja I njihovih nacional- - nih privreda. Proklamacijom se istodobno upozorava da to sve treba 6initi tako da se ne dopustl бјгепје posjedni-k- a nuklearnog oruzja. Taj je zaklju6ak rezultat иврјебпод , dijaloga grupe nesvrstanlh i zemalja u raz-voju s industrijski najrazvi-jeniji- m zemljama. O jednoj velikoj ekonomskoj temi da-пабпј- 1се i јоб vi6e budu6-nos- ti sporazum je postignut uz sudjelovanje zemalja Za-pa- da i Istoka kao partnera svileta u razvolu. Zbog toga Se prihva6anje' rezolucije Alzira, Argentine, Bangladeбa, Etiopije, Iraka, Nigerije, Pakistana, Perua i Jugoslavije koja sadrzl te stavove, ocjenjuje као jeano od naivebih rezultata 32. zasjedanja Generalne skup-бИп- е UN. Do6lo se do орбед kon-senzusa o tome da su atom-sk- a energija i tehnologija гпабајп! za ekonomski I druбtveni razvitak svih drza-va. Zatim, da sve drzave . Ш&;С''..'У#,::. WA :'.'''., ,:уЉ-Љ-- W:Z.'7!r. iW-,:;?- . ЏШ ШШ I .W'-tivkti- c Ш mt mz. Ж W№M: Wfflt. шт Ж Шmmш& imaju pravo razvijati svoje programe miroljubivog isko- - ri6tavanja nuklearne tehno- - logije i energije onako kako odgovara njihovim nacional- - nim potrebama, interesima i prioritetima. U tome je snaz-- no пад1абепо пабе1о suve- - rene jednakosti drzava. Proklamacija utvrduje i da svezemlje, bez diskriminaci- - je, treoaju imau aosiup шј tehnologlji, opremi i materi-- jalima. Prvi put se, dakle, na jed-nom ovakvom podru6ju od svjetskog interesa utvrduju i prava i medunarodne norme koje treba da vladaju u бЈгепји atomske tehnologije za privredne potrebe drzava. Novost ovog "atomskog" konsenzusa jest i u tome бк se precizno utvrduje na6elo kontrole nad ког1б1епјет atomske energije i tebnolo-- nwp ., mlrnnHnnske svrhfi. 0dnosno 6to se jedino puno-- Vaznom ozna6ava meduna- - rodna Kontrola ona do koje se dojazi sporazumno i bez ikakve diskriminacije. Time se sve drzave i meau- - narodna zajednica kao cjeli-n- a osposobljavaju da se obrane,od jednostranih res-4rikc- ija koje utjecajni posjed-ni- ci tehnologije i nuklearnih materijala u praksi ponekad патеби mimo medunarodno utvrdenlh normi. - .j.- - mvtmUwa. u-- -- d'l '.:-'дц2,,е- ' .--дабЗШ£& ммЛг ШМ1Ш1ШИ———ИИ— —i—mi i ii mum "
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 04, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-01-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000050 |
Description
Title | 000013 |
OCR text | № I ШжштШжшт ш, 1ПНННШ шжавјјшшшјвј 'I (i : iK;'г'f: W;-- :' Ј'%ИiИHм Ж;'wч"% "- - vai "h d, . шиаимшаншамнмшмнншмипанимшнпанпмш RASISTA U AUSTRALIJI Prvi ministar Malcolm Fra-s-er otpustlo je krajem godi-n- e novog mlnlstra kablneta, senatora Glen Sheila, zbog rasisti6kih tendenclja upe-renl- h protiv tamoSnjIh do-moroda- ca. To mu je dobro, all Јпабе, otkako je Fraser doSao na mjesto laburiste Whltlama, u Austral iji je o2ivib terorizam, naro6lto uperen protiv Jugo-slavlj- e, §to zna6l da se tamo nastavlja hladnl rat, naravno u opcem skiopu svjetsKin reakclonarnlh krugova. TEROR U IRSKOJ U ovoj zemljl I dalje se vodl neshvatljlvasvada, pod-me6- u se mine I рибкага se, hapsi i zatvara, all teror je Ipak umanjen, jer je minule godlne tamo ubijenp 110 osbba u poredenju sa 296 mrtvlh 1976. godlne. Kad ce jednom sve pres-ta- tl петодибе je predvldjetl, Iako 6itav slu6aj nallii na ne6to van ovbga svljeta. I POPOVI STRAJKUJU U Italijl je potkraj decem-br- a u jednom mjestu 100 kllometara Istodrio od Rima б1гајкоуа1о 50popqva, navo-dno radi odluke Vatlkana da spoji dvlje susjedne zupani-je- ,. dsfsmanji crkvenu admh nistracijultd. Роб1о sunajprije odbili da razgpvaraju sa vatikansklm poslanikdm, pbpovl su pres-tal- i. da obavljaju svoje redo-vit- e, syakodneyne duznosti, a talljanska Stampa рјбе da tu dolaze do izralaja stara rivalstva, borba'za polozaj I kruh, a svadaju se i dyije komune — Trevinto i Sul-ma- ha (u Abruciji). Ukratko, popovi su toliko ljuti da su odbili da prime tradiclonalnl papinski blagpslby! CUDOUBRAZILU Rio de Janeiro (Reuter) — U ovoj je zemlji копабпо, nakon 25 godina nastojanja, odobreno'zakonsko pravo na rastavu braka, бети se ugla-vnom oduplrala crkva. All I to pravo je ograniceno samo najednu, rastavu braka sva-kog pojedinca., Brazil je јпабе jedna pd najvecih Mmbkatoll6kih . ze- - malja u svijetu, pa je I ovo б№ je postlgnuto na6to kao 6udo. _J_ iiiniiiiiiiii i imiiiii mini гипттпттттт OSTAIV.K'.EUINDIJI - New Delhi (Reuter) — Se-da- m prista6a Indire Gandi dalb je ргоб1од tjedna bstavr ku u radnom odboru partlje Kongresa, u znak protesta zbog pfpu6tanja jedhog 61a-n- a odbora 'nedib rariije. Razvlkanl pregovorl. izme-d- u Eglptal lzraela,za гјебепје tamoSnje krlze pstali su samo farsa, jer susretom Sa-da- ta I Beglna 25. I 26. dece-mbr- a postlgnut je jedlno sporazum o proSlrenju pre-govara6k- og tijela s obje stra-n- e. Oslm toga, po Beglnovom "planu" za mir, izraelske bi trupe I dalje ostale na kljuc nim nnlozaiima u okuDira- - Istoj treba da Savez I kao nim arapsklm terltorljama. nlm Driavama nlje ni staio Tako бак od do stvamog mlra na mira, 6ime je arap- - Dok se na skim zemljama prijetio Sa-- nema nl§ta. Ina6e je tre- - da 6e I ova farsa da pregovorlma do na Ipak do6l NASILJEUTURSKOJ II mnl 7fimlll nntrwn ava- - kog dana desi se "jz politickih razloga", kaze ubljeno vrljeme Izbora. se priplsuju broj- - politl6klm ekstremlst!6- - grupama, a vlastl za sve to nlsu pronaSle гјебепје. U dodu6e, pollclja jutra pretrazl zbog I se de6avaju medu omladlnom. u Zenevi, a daju Sovjetski I Sjedinjene Drzave. Carter se je, medutlm, pozu-ri- o Sadata loptu рокибао zaob!6i Sijeg ибебба se problem ne ni separatnog nekog ostalim Bllskom istoku. raznim stranama Iznose miS-da- t, Ijenja dopri-bal- o se problem Bllskog nljeti kojlh Istoka rjeSava konferen- - ce u 2enevi. umorstvo nedavnlh Atentatl Ankarl, svakog navodno oruzja, koristeft rijeSiti. Tako je sve to jedan dokaz da Izraelu i Sjedinje- - AMERIKANCIVRACAJU luiuwuov. оисгми Iz Rima je javljeno da je stonca najzaa oaoDn-- rellkvlju madarskog na- - roda su u Amerlku u vrljeme drugog svjetskog madarskl faSlstl. Protiv vradanja krune u BudimpeS- - tu zalagali su se u nayra- - ta madarskl emigrant!, Ipak, nlje im робЈога rukom. Ovlm gestom u svakom sludaju ce se od- - nosl Izmedu crkve I drzave u Madarskoj. se u jednoj vijesti. Tako je u la" Sjedlnjenim Drzavama aa toku1977. stradalonatajna- - vrati Madarskoj krunu Sve-6in248oso- ba. od6eaale16 tog Stjepana. Ovu historij- - samo u lokalnlh nlm klm јоб nlkakvo 10,000 studenata, jer atentatl uglavnom cljl smjernlce PLO bez moze jos sveta sku dopremili rata vtee all, pobolj6at UN: 32. ZASJEDANJE GENERALNE SKUPSTINE Colonialism smashed in 100 lands since i917 Just under 100 countries (Kinshasa, since 1971 Zaire), have broken the fetters of im- - Mali, Madagascar, perialist colonial rule since the Mauritania, Niger, Nigeria, October Revolution in 1917. Upper Volta, Senegal, While irl 1919 over .1,200 mill- - Somalia, Togo, Chad, Central ion people lived in colonial and African Republic, Cyprus; semiolonial conditions the Also, 1961: Kuwait, Sierra figure has dropped to roughly Leone, Tanganyika (in 1964 12 million today. united with Zanzibar to form The accumulation of data Tanzania); 1962: .Algeria, has tremendous historical Burundi, Jamaica, Rwanda, significance, for the USSR Trinidad and Tobago, Uganda, played-- a direct and indirect Western Samoa; 1963: Kenya, role in their liberation. Zanzibar, Malaysia; 1964: The following countries won Malawi, Malta, Zambia; 1965: independence after 1945; 1945: Gambia, Maldive Islands, Sin-Indone- sia (since 1963 including gapore; 1966: Barbados, West Iran), Korea, Laos, Vie- - Botswana, Guyana, Lesotho; tham; 1946: Jordan, the Phil- - 1967: People's Democratic Ifppines; 1947: India (since Republic of Yemen; 1961 including Goa, Diu and Also, 1968: Equatorial Daman), Pakistan; 1948: Bur-- Guinea, Mauritius, Nauru, ma, Ceylon (since 1972 called Swaziland; 1970: Fiji, Tonga; Sri Lanka); 1949: Bhutan; 1971: Bahrain, Bangladesh, 1951: Libya, Nepal; Qata, Oman, United Arab Also,..1953: Cambodia; 1956: Emirates; 1973: Bahamas, Morocco, Sudan, Tunisia; Guinea-Bissa- u; 1974: Grena- - -- 1957: Ghana,, Malaysian Fed- - da; 1975: Angola, Cape Verde eration; 1958: Guinea; 1960: Islands, Mozambique, Sao Dahomey, Ivory Coast, Ga- - Tome and Principe, Surinam, bon, Cameroon, Congo (Braz-- Papua and New Guinea; 1976: zaville, since J969 People's Comoro islands, Seychelles. Republic of Congo), Congo ', Aitf-- A , 'Љ Ш V-ШШ- л- Шwш1mжШЖmшТш WA ШЖ- - mm mi mm. mm. ШШК SSSA J.W Ж ШК Ш ma КШ.% ш Ш£&& чшту- шшшт - Шк tAV.VA Шх№, mm ШЖ g LJUDSKA"PRAVA" UJU2NOJAFRICI s Na ovaj nafiin bijeli 1 Africi privode u zatvor ибеббе u gerilskom otpbru. j 1пабе, u Rodeziji je, i UPI, izmedu Bozi6a i Nove j osoba, gerilaca i civila, u Ne kaze se, medutim, rasisti u Rodeziji i Ju2noj dombrodce osumnjicene za j prema vijestima agencije godine ubijeno oko 70 sukobima sa vlastima. koliki je broj zrtava na j drugoj strani, ali prema razvoju dogadaja u zadnje j vrljeme moze se o6ekivati da tamo dode do opceg j rata i obra6una sa bijelim ugnjetava6ima. iniiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiil "Atomski" sporazum vefik uspjeh New York (Tanjug) — U Ujedinjenim narodlma u6i- - njen je do sada najve6i korak da se uvede red na podru6ju atomske energije i tehnolo-- gije. Proklamirano je da se ona mora staviti u sluzbu 6ovje6anstva, za dobro svih zemalja I njihovih nacional- - nih privreda. Proklamacijom se istodobno upozorava da to sve treba 6initi tako da se ne dopustl бјгепје posjedni-k- a nuklearnog oruzja. Taj je zaklju6ak rezultat иврјебпод , dijaloga grupe nesvrstanlh i zemalja u raz-voju s industrijski najrazvi-jeniji- m zemljama. O jednoj velikoj ekonomskoj temi da-пабпј- 1се i јоб vi6e budu6-nos- ti sporazum je postignut uz sudjelovanje zemalja Za-pa- da i Istoka kao partnera svileta u razvolu. Zbog toga Se prihva6anje' rezolucije Alzira, Argentine, Bangladeбa, Etiopije, Iraka, Nigerije, Pakistana, Perua i Jugoslavije koja sadrzl te stavove, ocjenjuje као jeano od naivebih rezultata 32. zasjedanja Generalne skup-бИп- е UN. Do6lo se do орбед kon-senzusa o tome da su atom-sk- a energija i tehnologija гпабајп! za ekonomski I druбtveni razvitak svih drza-va. Zatim, da sve drzave . Ш&;С''..'У#,::. WA :'.'''., ,:уЉ-Љ-- W:Z.'7!r. iW-,:;?- . ЏШ ШШ I .W'-tivkti- c Ш mt mz. Ж W№M: Wfflt. шт Ж Шmmш& imaju pravo razvijati svoje programe miroljubivog isko- - ri6tavanja nuklearne tehno- - logije i energije onako kako odgovara njihovim nacional- - nim potrebama, interesima i prioritetima. U tome je snaz-- no пад1абепо пабе1о suve- - rene jednakosti drzava. Proklamacija utvrduje i da svezemlje, bez diskriminaci- - je, treoaju imau aosiup шј tehnologlji, opremi i materi-- jalima. Prvi put se, dakle, na jed-nom ovakvom podru6ju od svjetskog interesa utvrduju i prava i medunarodne norme koje treba da vladaju u бЈгепји atomske tehnologije za privredne potrebe drzava. Novost ovog "atomskog" konsenzusa jest i u tome бк se precizno utvrduje na6elo kontrole nad ког1б1епјет atomske energije i tebnolo-- nwp ., mlrnnHnnske svrhfi. 0dnosno 6to se jedino puno-- Vaznom ozna6ava meduna- - rodna Kontrola ona do koje se dojazi sporazumno i bez ikakve diskriminacije. Time se sve drzave i meau- - narodna zajednica kao cjeli-n- a osposobljavaju da se obrane,od jednostranih res-4rikc- ija koje utjecajni posjed-ni- ci tehnologije i nuklearnih materijala u praksi ponekad патеби mimo medunarodno utvrdenlh normi. - .j.- - mvtmUwa. u-- -- d'l '.:-'дц2,,е- ' .--дабЗШ£& ммЛг ШМ1Ш1ШИ———ИИ— —i—mi i ii mum " |
Tags
Comments
Post a Comment for 000013