Novosti, December 13, 1945

              11
TRANA 2
ut NOVOSTI Četvrtak 13 decembra 1945 NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Lsnguage
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4S052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St V Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Patnje naroda Jugoslavije
u brojkama
Iz domovinske štampe prenosimo detaljne podatke o stra-hovitim
žrtvama koje su naši junački naredi podnijeli u toku
ćetvero-godišnje- g rata Neopisive žrtve naših otaca i braće na
očinskom domu izražene u golim i surovim brojkama treba-le
bi nož narod u Kanadi još jednoć podsjetiti na naše svete
obaveze prema njima One bi trebale krenuti one koji su još
i'vjek opsjenjeni političkim rasnim ili ideološkim predrasuda-ma
Te užasne brojke bi trebale biti još jedan apel na svu
cemokratsku javnost za daljnju sistematsku i neprekidnu po-moć
našim junačkim narodima
Iz izvještaja državne komisije za ratnu štetu vadimo sli-jedeće
podatke:
Velike su i neizmjerne štete što su ih narodi Jugoslavije
podnijeli u 4-godiš-njem
oslobodilačkom ratu protiv njemačko-fašistički- h
okupatora i njihovih satelita i pomagača Njemačxa
vojska talijanska madžarska i bugarska fašistička vojska i nji-hove
okupatorske vlasti izvršujući u potpunosti zločinačka
naredjenja svojih zločinačkih vlada i vrhovnog komandira-nja
nemilice su pljačkali i harali po našoj zemlji ubijali ne-dužno
civilno stanovištvo rušili palili i pljačkali sela i grado-ve
uništavali narodnu privredu pljačkali i uništavali kultur-ne
umjetničke i historijske spomenike i naučne tekovine Ru-šili
su oskvrnjivali crkve i škole nemilosrdno pljačkali uniš-tavali
i pustošili trgovinu skladišta industrijska i rudarska
poduzeća saobraćajna sredstva bolnice zdravstveno-higi-jensk- e
ustanove Opustošena su seljačka gospodarstva i liše-na
stoke i inventara šume devastirane i poremećeni planovi ra-cionalnog
gospodarstva voćnjaci i vinogradi upropašćeni i
posječeni Svuda gdje god su stizali fašistički zločinci su ubi-jali
razarali palili i pljačkali sistematski i planski — Sve je
to radjeno protivno principima medjunarodnog prava Faši-stički
vojnik bio je svugdje samo okorjeli ubojica i razbojnik
koji je sijao smrt i pustoš iza sebe
Jugoslavija je pred rat imala 16 milijuna stanovnika Od
tega je 8250000 bilo aktivno uposleno u privredi i to: u poljo-privredi
i šumarstvu 6000000 u industriji i zanatstvu 1100000
u trgovini kreditu i saobraćaju 480000 u javnim službama i
slobodnim zanimanjima 360 hiljada i u raznim drugim služba-ma
310 hiljada Ukupni nacionalni dohodak kretao se od 100
do 110 miljardi dinara (prema cijenama iz 1933 g) Imovina
svih poljoprivrednih domaćinstava (u razdoblju 1935-194- 0 g)
i nosila je 266 milijardi dinara Ukupna obradjena površina
zemlje bila 146 milijardi hektara od čega 303000 hektara
pod voćkama (742 milijuna raznih rodnih voćaka) i 223000
hektara pod vinogradima Površina šume iznosila je 7200000
hektara s ukupnom dubećom masom od 825 milijuna 380400
kubičnih metara i prosječnom godišnjom sječom od 22000000
kubičnih metara U Jugoslaviji je bilo 1300000 konja 4300000
goveda 10 milijuni i 700 hiljada ovaca i koza 3 milijuna i
600000 svinja 23200000 pernate živine 792807 košnica 185-28- 8
magaraca mazgi i bivola Jugoslavija je raspolagala sa
7 700 industrijskih i rudarskih poduzeća (od kojih 3200 podu-zeća
osnovne drvne industrije) 220000 zanatskih radionica
170000 trgovačkih radnji i 12000 zadruga Ukupna dužina že-keznič-kih
pruga iznosila je 14200 km Pomorsko brodarstvo
raspolagalo je sa 77 parobroda duge plovidbe s tonažom od
326 450 tona 14 parobroda velike obalne plovidbe i 90 paro-broda
male obalne plovidbe Putna mreža Jugoslavije iznosila
je 43610 km saveznih i zemaljskih puteva 5453 mosta u
ukupnoj dužini od 1278 km (bez željezničkih mostova i mos-tova
preko melioracionih kanala) Njemačko-fašističk- i oku-patori
tokom neizazvanog napada na Jugoslaviju i četiri-godi-šn- e
neprekidne borbe naroda Jugoslavije na strani ujedinje-nih
naroda lišili su života 1685000 jugoslavenskih gradjana
s prosječnom starošću od 22 godine Potpuno ili djelomično je
onesposobljeno za rad 4250CC ljudi otjerano u neprijateljske
zarobljeničke logore 175 tisuća ljudi internirano 320000 od-vedeno
na rad 270000 prisilno raseljeno 530000 i prisilno
mobilizirano 320 hiljada — Ukupno: 3700000 stanovnika ili
23 posto ukupnog broja stanovnika
Oni su uništili ili teže oštetili: 6630 zgrada javnih ustanova
v gradovima) 59810 stambenih zgrada u gradovima i 327-66- 0
seoskih zgrada U to je 55000 zgrada nekoliko puta ruše--o
i popravljano tokom rata Svega je uništeno i oštećeno
504 160 zgrada ili 20 posto ukupnog broja zgrada u Jugosla-v- m
što znači da je 33 milijuna stanovnika ostalo bez krova
Neprijatelj je uništio ili oštetio: 237 rudnika 251 električnu
centralu 3433 raznih industrijskih poduzeća uništio ili oplja-čkao
skladišta 140 hiljada trgovačkih hotelijerskih i posred
ničkih radnji i zadruga mašine alat sirovine i gotovu obu
29 000 zanatskih radnji On je uništio 6871 km željezničke
pruge 68000 km puteva 3573 mosta uništio ili odveo 56
brodova duge velike obalne plovidbe motorna vozila i leta-čki
materijal zrakoplovstva Neprijatelj je uništio 289000 seo-skih
gospodarstva 17900000 voćaka 84495 hektara vinogra-da
cpljcčkao ili uništio 1900 000 vagona žitarica pcvrtlarskih
drugih poljoprivrednih proizvoda preko 3000000 komada
krupne stoke oko 9 milijena komada sitne stoke 12000000
komada pernate živine Sva ova zločinačka pljačkanja ruše-nje
i paljevine izvodjeni su po uneprijed utvrdjenom planu i
po direktivama fašističkih vlada i naredjenjima višeg fašisti-čkog
komandiranja koja su okupatorska vojska i vlasti pot-puno
izvršivali sa svom okrutnešću i brutalnošću
Iz mnogobrojnih dokumenata koji se odnese na okupator-ske
zločine nad narodima Jugoslavije navodimo naredbu ge-neral-feldmc-ršala
ven Keitela od 18 ožujka 19 $3 u kojoj se
redju ostalog naredjuje: 3) U naročito podmuklim postup--
cima "djelatnostima" bandita i njihovih pomagača koman
danti u rangu najmanjeg komandante divizije opunomoćeni j 'atelfu
Jedan Historijski Proglas
Ilijdanski ustanak macedon-sko- g
naroda 1903 godine bio je
borba za nacionalno oslobodjenje
macedonskog naroda Ujedno to
je bio ustanak za socijalno oslo-bodjenje
Širokih raacedonakih
za ostvarenje socijalne i zajednički Za vrijeme
ekonomske pravde za sve nacio
nalnosti koje naseljivaju Macedo-nij- u
Za ostvarenje tih zadataka
da se ujedine u sastav-zajedničk- oj
borbi Ijena od sa po
sti Veliki strateg I predstavnika manjina
revolucionarnog pokreta i apostol ! Macedonije To
macedonske slobode Goce Delčev
svakoj prilici propovjedao je da
sve grupe Macedonije
treba da u ljubavi i da vode
zajedničku borbu zajedni
čkog neprijatelja Taj neprijatelj
je u to vrijeme polu-feudal- na Turska koja je eksplotisala ne
macedonski narod i os- -
1 i
Pred Vojnim vijećem suda
otpočelo je 13 o mj
34-ori- ci viših oficira
su u dvi-je
grupe Manji dio od-govarao
je za krivična djela izda-je
domovine a pored kri-vičnih
djela prema i do-movini
je i za brojna
ratna zajed-no
našim naro-dom
klupi našlo se
16 generala 13 i 5
sve samih biv-še
vojske koji su u
slomu prešli neprija
telju i stupili u vojsku
u kojoj su za svoj
i borbu
vojske za zvjerske pokolje i
naJih
dobili visoke činove i
podli izdajnici naše
zemlje su organi i rukovodio
tale narode pa i same
Turske
revolucionarni pok-ret
rjeiio je suprot-nosti
i svoju aktivnost uperio u
pravcu borbe jer su i
masa i interesi
u
protiv
narodu
s
oficira
ivruevsKe KepuoiiKe Koja je za
vrijeme Ilijdanskog ustanka tra-jala
petnaest dana privremena
potrebno je bilo vlada Macedonije bila je
sve nacionalno- - Šest ministara dva
macedonskog nacionalnih
su bili Cincari
nacionalne
žive
bila
samo već
7 generala viših
na
De-mokratske
Federativne Jugoslavi-je
sudjenje
Pavelićevih
Optuženi bili podijeljeni
optuženih
veći dio
odgovarao
zločinstva počinjena
okupatorom nad
Na optuženičkoj
pukovnika pot-pukovnika
jugoslavenske
Jugoslavije
Pave'ićevu
izdajnički rad
protiv narodno-oslobodil- a-čke
sistematsko istrebljivanje
naroda od-likovanja
Ovi
bili
Macedonije
Macedonski
bio nacionalne
zajedničke
Dimu Vangslo i Georgi Gaće a
zatim Teodor Netkov Hristo Cur-cije- v
Dimitar Sekulov i Nikola
Balju Ujedinjene nacionalnosti
Kruševa koje su predstavljali
Nikola Karev Toma Mitrov i An-tihog- en
Hadzor pozvali su tada i
turski narod da pristupi ustanku i
da zajedno sa svim narodima Ma
ci borbe protiv narodno-oslobodi-lać- ke
vojske i partizanskih odre-da
Oni su dobrovoljno prišli Ni-jemcima
sudjelovali u krvavom
uspostavljanju ustaške vlasti
učestvovali u velikim i malim ne-prijateljskim
ofenzivama prisust-vovali
masovnim strijeljanjima
zarobljenih narodnih boraca i ma-sovnim
pokoljima golorukog sta-novništva
Optuženi ustaški gen
Gruić putovao je u Hitlerov glav-ni
stan da utanači plan o likvida-ciji
NOV-- e General Tomislav
Scrtić pobjegao ja još u vrijeme
bivše Jugoslavije u inostranstvo
k ustaškim rukovodiocima vratio
se 8 okupatorom u zemlju orga-nizirao
ustašku vojnicu i rukovo
dio borbom protiv NOV-- e a pored
svih zločinstava na sudu se oprav-davao
da je pristaša — panslaviz-ma
General Slavko Skoliber bra
nio je jasenovački logor od parti-zanskog
napadaja dok su ustaše
vršile pokolje nad internircima
su narediti da se nitko ne zaboravlja tj da se zarobljenici
i stanovništvo na području borbe strijeljaju Bez naročitog
naredjenja rukuje mjesni komandant na svoju odgovornost"
General-lajtnan- t Neidbold u svom naredjenju trupama u
Bosni i Hercegovini (divizijska naredba broj 121 od 11-1- 2
1944 broj 260-4- 4) kaže: "Mjesta Zagnezde i Udvoz imadu se
uništiti Muško stanovništvo tih mjesta poviješati a žensko
3tanoviništvo i djecu sprovesti u Stolac"
Državna komisija za ratnu štetu detaljno je ispitavala ve-ličinu
ratnih razaranja i pustošenja za-vojevača
u Jugoslaviji Prema pojedinačnim prijavama seos-sko- g
i gradskog stanovništva predstavnika privrednih podu-zeća
mjesnih kotarskih i zemaljskih narodnih vlasti u surad
nji sa mnogobrojnim stručnjacima i naučnim radnicima pro-cijenila
je materijalnu štetu koju su narodi Jugoslavije pre-trpjeli
tokom rata i okupacije na 4022 milijarde dinara ili 91
milijardi američkih dolara prema cijenama iz 1938 g I prema
kursu 1 dolar jednako 44 din — Od toga otpada na Njemačku
7120099045 dolara na Italiju 1449353381 dolara na Ma-džarsku
451 milijuna 919055 dolara na Bugarsku 123407070
dolara U ovu sumu nije uračunat gubitak nacionalnog do-hotka
ratni rashodi niti ikakva naknada za privredni gubi-tak
zbog lišenja mnogobrojnih života i HŠenja slobode koju
je Jugoslavija dala za stvar slobode i mira u svijetu
Ranije objavljena suma od 61 milijardu dolara obuhva-tila
je štetu na bazi cijena od 1941 g (135 milijardi gubitak
nacionalnog bogatstva 9 milijardi gubitak nacionalnog do-hotka
27 milijardi naknada za privredni gubitak zbog lišenja
žvota i slobode te 115 milijardi ratni rashodi)
Poslije ovog općeg prikaza štete komisija iznosi u saop-ćenju
detaljne dokumentirane podatke o pljački koju je fa-šizam
vršio u pojedinim granama naše narodne imovine i za-ključuje:
okupatori i njihovi sateliti kao inici-jeto- ri
organizatori i izvršioci svih ovih uništavanja rušenja
paleža pljački kao ubojice naših najboljih sinova i kao bru-talni
mučitelji naših naroda dužni su da do maksimalnih gra-nica
mogućnosti plate ratne repara e Jugoslavija je kao što
se iz iznijetih podataka vidi neosporno jedna od izuzetno oš-tećenih
zemalja zemlja koja je uložiij napo-re
za pobjedu Ujedinjenih naroda jedna od europskih zema-lja
koja je dala najveće ljudske i materijalne žrtve za mir i
siobodu svoju i svih miroljubivih nacija Zbog toga narodi
Jugoslavije s punim pravom traže da naša zemlja bude treti-rana
kao izuzetno oitecenrr zemlja prilikom dodjeljivanja re-paracio- nih kvota i da joj se dade odšteta razmjerno njenim
naporima i žrtvama u ovom ratu razmjerno odnosno materi
jalnih oštećenja prema narodnom bogatstvu zemlje i imajući
u vidu nemogućnost obnove Jugoslavije iz vlastitih izvora i
sredstava Dalje narodi Jugoslavije traže da joj se što prije
odredi reparaciona kvota kako bi što prije mogla pristupiti
efikasnoj obnovi zemlje podići narodnu privredu i saobraćaj
podići krov onima koji su ostali bez njega i osigurati ishranu
narodu koji je iz rata izašao iscrpljen i izgladnio' Konačno
narodi Jugoslavije traže da im se što prije odobre prethodne
isporuke najnužnijeg materijala iz Njemačke i da se jugosla-venski
predstavnici pozovu prilikom rješavanja o svim pita-njima
koja se odnose na naknadu ratne štete
Narodi Jugoslavije vjerni i borbeni saveznici u ratu oda-ni
graditelji medjunerodne solidarnosti u miru očekuju da
c velike savezničke sile pokazati onu istu blagonaklonost i
pravdu prema rušoi epustošenoj zemlji kakvo su divljenje i
pažnju polazivc' i ratu presa narodu koji je goloruk i žrt-vujući
sve prv_j c asovnim ustankom dao muški otpor repri- -
cedonije povedu borbu protiv no-sioca
feudalne Turske Taj pro-glas
glasi:
"Braćo zemljaci i mili susjedi
Mi vaši vječni susjedi i poznani-ci
iz lijepog Kruševa i njegovih
kitnjastih sela bez razlike na
vjeru i narodnost ne želeći vile
da trpimo tiraniju koja i nas i vas
namjerava otjerati u propast i
nas i vas da dotjera do prosjačkog
stapa i naia mila zemlja da pos-tane
pustinja podigli smo danas
glave i odlučili sa puškama u ruci
da se branimo protiv naih i vaiih
dušmanina i da zadobijemo slobo-du
Vi vrlo dobro znate da mi ni-smo
rdjavi i razumit čete da smo
zbog muka stavili svoje glave u
torbu da bismo započeli život kao
ljudi ili da umremo junački
Budući da smo još od djedova i
pradjedova živjeli kao braća u
J v Divse
Pavelićeve vojske osudjeno smrt
njemačko-fašistički- h
Njemačko-fašistič- ki
nadčovječanske
icira
Sa svojim zdrugom izvršio je na
Psunju masovne pokolje i za to
bio unaprijedjen i odlikovan Neki
od optuženika komandirali su "hr-vatskom
legijom" Optuženi Frano
Džaj nosi sedam njemačkih 1 Pa
velićevih odlikovanja za revnosno
mitraljiranje i bombardiranje ne-zaštićenog
pučanstva na istočnom
bojištu Zvonimir Stimaković ra-dio
je na povezivanju četnika i
ustaša Miroslav šplaher bio je
glavni obavještajni organ koji je
vezivio Nedićevu i Pavelićevu voj-sku
Ovi izdajice i zločinci stavili
su narodna skladišta i vojne ma-gazine
na raspoloženje okupatoru
da se opskrbljuje u borbi protiv
NOV-- e Po nalogu okupatora for-mirali
su mješovite vojničke od-rede
kaznene ekspedicije i SS
formacije Anton šuh bio je u Ber-linu
delegat zrakoplovstva koje
je nemilice kosilo živote naših
boraca i nevina stanovništva Ko-mandant
žandarmerijskog puka
bivše Jugoslavije Dragutin čalić
nastavio je u Pavelićevoj vojsci
svoju zločinačku žandarmerijsku
službu Pukovnik šaić bio je član
ratnog suda koji je izricao samo
smrtne kazne General Josip šolc
istakao se na Kozari Baniji i
Žumberku svojim akcijama protiv
NOV-- e Oni oficiri k°ji Eu zauzi-mali
visoke vojničko-administr- a-tivne
položaje upravljali su iz j
svojih kancelarija pokoljima hap-šenjima
odvodjenjem rodoljuba u
Jasenovac i potpisivali smrtne
osude Svi su oni znali za popa-ljena
sela za grozna ubistva i
zvjerstva nad civilnim pučan-stvom
i za strahovitu pljačku na-rodne
imovine koju je vršio ne
prijatelj
22 o mj u 9 sati prije podne
Vojno vijeće Vrhovnog suda De-mokratske
Federativne Jugoslavi-je
u Beogradu izreklo je presudu
nad izdajicama i zločincima iz biv-še
Pavelićeve vojske
Na kaznu smrti trajan gubitak
političkih i drugih prava i konfis
kaciju cjelokupne imovine osudje
ni su:
Artur Gustović pukovnik bivše
jugoslavenske vojske i general
NDH
Djuro Gruić general bivše ju-goslavenske
vojske i general
NDH
Mirko Gregorić pukovnik bivše
jugoslavenske vojske i general
NDH
Tomislav Sertić potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske gene
ral NDH ustaški pukovnik
Slatko SKolibar potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske i ge-neral
NDH
Julije Friz potpukovnik bivk
jugoslavenske vojske i general
NDH
Ivan Tomašević potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske i gene-ral
NDH
Vladimir Metikoš potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske gene-ral
NDH i ustaški pukovnik
Ivan Markuli pukovnik bivše
jugoslavenske vojske general
NDH i ustaški pukovnik
Franjo Dial major bivše jugo-slavenske
vojske i pukovnik NDH
Vladimir Majer rezervni poruč-nik
bivše jugoslavenske vojske i
ustaški potpukovnik
Miroslav štaher potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske i pu-kovnik
NDH
Muhamed Hromić kapetan boj-nog
broda bivše jugoslavenske
vojske I general NDH
Bogdan Jiteić potpukovnik
bivše jugoslavenske vojske i ge-neral
NDH
Ivan Severovie potpukovnik
bivie jugoslavenske vojske i pu
kovnik NDH
Anton Nardeli potpukovnik biv
še jugoslavenske vojske I general
NDH
(KastaTtk na ttr 3)
ovoj zemlji mi vas smatramo svo-jim
i želimo da do kraja ostanemo
svoji
Mi nismo podignuli puške pro-tiv
vas jer to bi biia sramota za
nas Mi nismo podignuli puške
protiv jednog trudoljubivog naro-da
koji se isto kao i mi prehra-njuje
krvavim znojem Vi ste naša
braća i sa vama smo živjeli i sada
želimo da živemo Mi se nismo di-gli
da koljemo i da palimo da
krademo i pljačkamo Dosta je bi-lo
zuluma bezbožnih silnika naše
sirote i okrvavljene Macedonije
Mj nismo pljačkaši već revolucio- -
neri koji su dali kletvu da umiru
za pravdu i slobodu Mi se bunimo
protiv tiranije i protiv uzorpatora
naše časti i protiv onih koji šiša-ju
naš znoj i eksploatišu naš na-rod
Od nas i od naših sela nemoj-te
se plašiti nikome štetu nećemo
učiniti
Mi vas žalimo kao braću svoju
pošto znamo da ste vi robovi kao
i mi: robovi efendija i pasa robo-vi
zulumćara koji su carevinu za-palili
sa sve četiri strane i koji
nas primoraše da dignemo glavu
za pravo slobodu i dostojan život
Pozivamo vas da i vi stupite u
zajedničku borbu Dodjite braćo
muslimani da se borimo protiv
vaših i naših dušmana! Dodjite
pod zastavu autonomne Macedoni-je!
Macedonija je naša zajednička
majka i zove vas u pomoć! Dodji-te
da prekinemo lance ropstva
da se spasimo muka i stradanja!
Dodjite k nama braćo da spojimo
Amerika Balkan
KAKO TREBA DA KADIMO 7
Već nekoliko mjeseci zapravo
od prvog dana svršetka rata reak-cija
svih boja hoće da spriječi na
rode u ostvarenju prava za koja
su se tako požrtvovano bonli i
ginuli protiv fašizma Reakcija
pobjedničkih zemalja išla je u rat
jednim odredjenim ciljem da uni-šti
svog protivnika koji se je bio
isprsio da joj oduzme i sebi pri-svoji
revlast u svijetu Narodi
su išli u rat i dobili ga da odbrane
unaprede i potom sačuvaju demo-kratske
tekovine Dakle reakcija
i narod zajednički su vodili rat
rat protiv jednog dijela svjetskog
fašizma u potpuno oprečne svrhe
Iz toga naravno proističe današ-nji
sukob koji je negdje poprimio
forme krvavog obračunavanja kao
u Indoneziji Grčkoj Indo-Ki-ni
Kini itd a negdje taj sukob ima
formu obračunavanja kroz izbore
1 slične ustanove ukratko demo-kratske
metode Gdjegod je narod
svojom snagom uspio da nametne
reakciji demokratske metode bor-be
tu reakcija gubi svoje pozicije
Gdje je pak reakcija uspjela da
narodu nametne krvavu borbu na-rod
hrabro brani svoja prava uz
cijenu najvećih žrtava
Sile reakcije su uprle sve u nji-hovoj
moći da oduzmu narodima
Balkana tekovine njihove oslobo-dilačke
borbe Oslobodilačka bor-ba
naroda Balkana uništila je sve
zapreke koje su u prošlosti para-lizirale
opasnu — po interese
reakcije — stvarnost Ta je stvar-nost
složan rad i bratstvo balkan
skih naroda U prošlosti je reak-cija
bestidno upirala prstom na
balkanske narode kao izazivače
ratnih sukoba koje su se u stvari
zametali izvana onda kada su to
interesi reakcije tražili Sada ka-da
su narodi Balkana odlučno uze-li
u svoje ruke vlast da je više ne
ispuste tada složna reakcija tra-ži
povratak na staro negirajući
sve principe demokracije
Osiguranje vladavine naroda na
Balkanu značj osiguranje jednog
čvrstog uporišta svjetskom miru
Po tome pitanje da li će balkanski
narodi provesti u djelo principe
za koje su se svi narodi svijeta
borili ili će pak diskreditirane
reakcionarne klike ponovno biti
eksponenti suprotnih interesa na
Balkanu poprima internacionalno
značenje Degadjaji poslijednih
mjeseci pokazuju ono što smo ml
uvijek naglašavali — da je mir
jedan i jedinstven za cio svijet
Zato i sile koje se bore za održa-nje
mira moraju biti povezane do
takvog stepena da se njihov uti- -
caj osjeti gdjegod bi mir mogao
da bude ugrožen
Neprijatelji slobode naroda ti
neprijatelji mira nastavljaju svo
ju paklenu rabotu protiv balkan
skih naroda Sada se služe drugim
sredstvima: lažnim prikazivanjem
prilika na Balkanu da time stvore
jaz izmedju balkanskih naroda i
ostalih miroljubivih naroda svije-ta
NaJa je dužnost da toj besram
noj raboti suprostavimo ono oruž
je koje nas je dovelo do pobjede
nad razbojničkim fašizmom — sa-brat- om
povampirene reakcije To
oružje je istina
Ujedinjeni odbor južno-slave- n
duše i srca i da se spasimo i da
tako naša djeca žive u miru i to-kojst-vu da rade I napreduju mili
naši susjedi Mi znamo da vi Tur-ci
Arnauti i muslimani mislite da
je carstvo vaše i da vi niste robo-vi
zato sto na carskoj zastavi ne-ma
križa već mjesec Da nije ta-ko
i da ste na pogrešnom putu vi
će te se brzo sjetiti i razumjeti
Mj ćemo se boriti i za vas i za
nas pa ako je potrebno umrijeti
ćemo do posljednjeg pod zastavom
naše i vaše slobode Sloboda ili
smrt stoji na našim čelima i naša
krvava zastava neće se saviti Ako
nas vi smatrate za svoju braću i
želite nam dobro ako mislite da
živete opet s nama i ako ste do-stojni
sinovi majke Macedonije
možete nam pomoći i ta će pomoć
biti velika Nemojte se ujediniti
sa dušmaninom protiv nas i činiti
zla!
Neka je blagoslovljena naša sve-ta
zemlja! živjeli borci za pravo i
slobodu i svi pošteni macedonski
sinovi! Živjela autonomna Mace-donija!"
U tadašnjim uslovima nije doš-lo
do toga da se Turci prisajedine
ustanicima ali danas četrdeset i
dvije godine poslije llindanskog
ustanka principi koji su bili pos-tavljeni
u to vrijeme primjenjeni
su Danas sve nacionalnosti Mace-donije
uživaju ravnopravnost To
je garancija za srećnu budućnost
mlade macedonske federalne dr-žave
u sastavu Titove demokrat-ske
federativne Jugoslavije
Iz Borbe
i
seca decembra svog redovitog bu-leti- na obradio je u zgodnim član-cima
razne probleme Balkana U
tom izdanju izneseni su svi sko-rašnji
dogadjaji kao: značenje iz-bora
u Jugoslaviji uzroke anti-Titov- e
propagande u (nekoj) ame-ričkoj
štampi tragediju Grčke
preporod Bugarske napori Jugo-slavena
Bugara Albanaca za re-konstrukciju
njihovih zemalja
pregled razvitka prilika u Albani-ji
pitanje Trsta rad UNRRA-- e u
Jugoslaviji itd itd Našim javnim
radnicima a posebno svakom na-šem
čovjeku i svakom Amerikan-cu
kome demokracija nije prazna
riječ doći će osobito dobro članak
našeg uvaženog autora Louisa
Adamiča "Why the Anti-Tit- o
Propaganda in the American
Press?" U tom članku Louis Ada--
mič je potpuno raskrinkao laži i
paklene namjere reakcije
Cio ovaj materijal koji obuhva
ća 24 stranice poslužiti će svim
našim organizacijama novinari-ma
dopisnicima i funkcionerima
da mogu prema lokalnim prilika-ma
pobijati laži reakcionara sas-tavljati
svoje govore za skupštine
i priredbe i svakom prilikom kada
to bude potrebno ušutkati svoje
protivnike Pored toga materijal
je dan tako zgodno i skraćeno da
može služiti svakom našem aktivi-sti
za vršenje propagande u korist
demokracije i pravednog mira
Napominjemo da su članci osim
Adamičevog iz pera autora koji
nisu južno-s!aven&k- og porijekla
Neki su čak uzeti iz takovih kon-zervativnih
publikacija kao što je
londonski "Economist" ćak ni ta
revija nije mogla da predje preko
nepravde koja se nanaša Jugosla-viji
dođi jeljiva njem savezničke
pomoći
Ovaj broj buletina UOJSA tre-ba
da svakj nai čovjek ima uvijek
uza se Da ga čita i ponovno čita
Da svugdje u krugu svojih prijate-lja
bili oni južno-slavensk- og ili
kojeg drugog porijekla zametne
diskusiju i širi istinu
Jer interesi američkog naroda
traže da se sačuva mir i prema
tome američki narod treba da doz-na
istinu naime da su balkanski
narodi branitelji mira onog istog
mira za koji se bori američki na-rod
Sudbina balkanskih naroda
usko je povezana sa sudbinom
američkog naroda Kad bi reak-ciji
uspjelo da zametne klanje na
Balkanu ponovno će američki si-novi
i kćeri morati da ginu na boj-nim
poljima Europe
Ovaj broj buletina pada Istovre
meno sa svršetkom godine godine
vrlo plodnog rada na koji svaki
nai čovjek svaka naia organiza-cija
može ponosom da pokaže
Ljudi na čelu odbora zaslužuju
posebnu pohvalu sto su taj rad
mogli da provedu s nevjerovatno
ograničenim sredstvima Budući
rad odbora biti će daleko zamaii-ti- ji
Nai narod I njegove organi-zacije
treba da porade na tome
da Ujedinjeni odbor dobij sred-stva
za svoj rad jer Ujedinjeni
odbor radi i raspolaže samo onim
sredstvima koje dobije od naroda
Zato moramo zbiti svoje redove
i nastaviti do konačne pobjede
Jer smo iirili i branili istinu po-bijedili
smo u ratu
Istina je oružje kojim ćemo po--
skih Amerikmaca u Izdanju mje-- j bijediti u miru A I
I I