000025 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
удиг' yi.?ft Ш.Ж., n 1Ш' iMPv, Mir' i1%! €Ш§ ''54HWS 1 1НЖ&- - ft m w -- ft- X' '.? №., f'KJlTiSM 1ЧА5 IE U "Nasim novinama" od 24. ok-tob- ra 1985. pisali smo o gostova-nj- u Matije Beckovica na cemu nam je zamerio predsednik Srpske nacionalisticke akademi-je- , Nikola Pasic. U proslom broju pisali smo o "detnickom vaznom saopstenju" poseti Milovana Danojlica. On je zaista bio njihovgost i odrzao pre-davan- je po temi "Pisac i politika" a torn prilikom hvalio se pred cet-nici- ma i njihovim simpatizerima: "Nismo cutali kad je trebalo govo-rit- i. Napisacu i knjigu o nasem udruzenju i radu". Kasnije, kada je jedan iz publike cetnicki sim-patize- r, izviknuo: "Kad u Jugosla-vij- i nastane demokratija, kao ov-d- e, svi cemo se vratiti i za cas odu-zi- ti dugove", Danojlic je rekao: "Daj boze da vas oni pozovu i vi da dodete". U ovom izdanju naseg lista ne-mam- o prostora da se osvrnemo na izlaganja Milovana Danojlica (to cemo uciniti u sledecem izdanju) ali mozemo konstatovati da su "Bora Dragasevic, Sofija Skoric, Zivko Apic, Nikola Pasic i drugi clanovi "Srpske nacionalisticke akadamije" bili zaista zadovoljni sa Danojlicem. Kako i ne bi? Od svih dosadasnjih predavaca iz Ju-goslav- ije Danojlic je zaista maj-stors- ki pripremio "referat" (koji po prvi put cita) o "pomanjkanju slobode i demokratije u Jugosla-viji"- , o tome kako "ima i dobrih komunista-koj- i nam izlaze u su-sr- et i guraju i proturaju knjige za razliku od onih koji bi hteli da za-bra- ne nase radove, u izdavastvo". Sa Danojlovicem je ostvarena simbioza: srpski pesnik "disi-dent- " iz Jugoslavije i srpska ne-prijateljs- ka emigracija. Urednistvo "Nasih novina" do-bil- o je dva pisma odnosno dve ko-pi- je istog pisma, od Arsenija Jo-vanovica. Prva kopija bila je adre-siran- a na nasu staru adresu, na kojoj nismo vec cetiri godine, te je putovala dugo i na neki cudno-vat- i nacin dosla u ruke M. Pepe, saradnika Srpske nacionalisticke akademije. Jovanovic je pismo napisao 29. novembra 1985. u Beo-grad- u i poslao ga iz Jugoslavije. Druga kopija istog pisma dosla je iz Toronta. Reditelju i profesoru Jovanovicu stalo je, o6igledno da mu se pismo objavi u "Nasim no-vinama". Mi cemo udovoljiti zelji Arse-nija Jovanovica ne radi njega i njegovog simpatizerstva prema 6etnicima u Kanadi, nego radi yernije ilustracije onoga §to pi-бе- то o.gostima iz Jugoslavije koji se ni malo ne 6ude Sto na "kultur-- B аддгшшваа nim" priredbama, gde oni drze predavanja, nema ne samo diplo- - matskih predstavnika zemlje iz koje dolaze, vec ni ljudi koji su prijateljski raspolozeni prema toj zemlji. Da Jovanovici, Beckovici i drugi koji dolaze na poziv nepri-jateljs- ki raspolozenih prema Ju-goslav- iji pojedinaca i grupa nisu ni naivni ni neupuceni, pre neko-lik- o dana je posvedodio, Milovan Danojlic, kada je izlozio program pisaca i umetnika "koji ne prizna-vaju- ci nikakve ideologije usva-jaj- u program nastavljanja srpske tradicije", "zaboravljajuci", na-ravn- o, da kaze pravo ime: "nacio-nalisticke tradicije" koja je bila, i ostala u sluzbi narodnih neprija-telj- a. Ovih dana su dosli u Toronto i drugi gosti iz Jugoslavije. To su Slavko Janevski, pisac i pesnik, clan Makedonske akademije nau-k- a i umetnosti, Meto , Jovanovski, pisac i pesnik, predsednik Make-donsko- g PEN centra i Bozidar Zivkovic, knjizevnik i pesnik, clan Udruzenja knjizevnika Crne Go-re. Oni ce nastupati na knjizevnim vecerima u bibliotekama Toronta (vidi objavu na 12. strani), ali svoj dolazak i nastupe nisu objavlji-val- i na cetnickom radio-cas- u Bore Draskovica poput M. Becko-vica, A. Jovanovica, M. Danojlica. Istovremenq oni su gosti ne samo Crnogorcima i Makedoncima, ne-go i svim ostalim jugoslovenskim doseljenicima. Ne stide se da svrate ni u konzulat SFRJ u To-ronto! ZAPANJUJUCA INFORMACIJA UBECKOM "KURIERU" ALEXANDER LOEHR NA SPOMEN-PLOC- I! ВЕб, januar 1986. (Tanjug) — Ime zlofiinca i jednog od hitlerovskih ge-nerate Alexandera Loehra uklesano je na jednu spomen-ploc- u, koja je ot-krive- na prije petnaestak dana u bec-ko- j Vojnoj akademiji. Ovu zapanju-juc- u informaciju objavio je be6ki "Kurier", istakavsi u naslovu da je to izazvalo "uznemirenost u redovima armije". Prema pisanju "Kuriera", postavljanje spomen ploce s imenom Hitlerova generala, koji je, medu ostalim, --'predvodio bombardiranje JBeograda, inicirao je jedan privatni aero-klu- b. Alexander Loehr je na-vod- no bio osnivac pive jedinice au-strijsk- ih zrakoplovnih snaga 1934. go-din- e. Becki "Kurier" je podsjetio na bombardiranje Beograda, nazvavSi ga "teroristickim napadom", jer je iz-vr§e- no bez objave rata. Nad Alexan-dero- m Loehrom je 1947. godine izvr-sen- a smrtna kazna. YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPEk ESTABILISHED 1931 VOL. 55, NO. 3 (683) THURSDAY, JAN. 23, 1986 KOORDINACIJSKI BIRO NESVRSTANIH: Od 16. do 19. aprila u Indiji ce se odrzati sastanak Biroa na ministarskoj razini 'EVNIRED ZA NEWDELHI NEW YORK — Koordinacijski biro nesvrstanih je na sastanku u New Yorku prihvatio dnevni red za sastanak Koordinacijskog biroa na ministarskoj razini, koji ce se od-rzati od 16. do 19. juna u New Delhi- - ju. Dnevnim se redom predvida raz-matra- nje i procjena medunarodne politicke situacije i primjene od-lu- ka Sedmog sastanka na vrhu (u martu 1983. u New Delhiju), kao i odluka ministarske konferencije u Luandi i drugih sastanaka nesvrsta-nih zemalja. Posebna tocka dnev-no- g reda posvecena je jacanju uloge pokreta i politike nesvrstano: sti. Predvidena je takoder analiza i procjena svjetske ekonomske situa-cije, te jacanje napora nesvrstanih i drugih zemalja u razvoju na uspo-stavljan- ju novog medunarodnog ekonomskog poretka. Jedna od.zna-cajni- h to6aka dnevnog reda posve- - AMERICKI HELIKOPTER CONTRASIMA CIUDAD MEXICO — Situacija u Srednioi Americi na samom pocetku godine postaje sve teza i opasnija, po- - gotovo nakon odluke washingtona da niakragvanskim kontrarevoluciona- - rima isporu6i helikoptere koji se moeu koristiti i u ratne svrhe. Osim toga, prema pisanju organa S.andini- - sticke fronte "Barricade" antisandi-nist- i su primili dodatne kolicine pro- - jektila zemlja.-zra-k 6ime su te terori- - sticke grupe dobile vecu "vatrenu moc" nego bilo koja regularna vojska u torn podrucju. (Tanjug) BOJKOT "SHELLOVIH" PROIZVODA WASHINGTON — U sklopu kampa-nj- e za окопбапје stranih inveticija u Juznoafrickoj Republici najvece americke sindikalne organizacije i pokret za borbu protiv aparthajda "Slobodna juzna Afrika" objavili su bojkot proizvoda naftne kompanije "Shell" na ameri6kom trziStu. Ta mjera je, donijeta zbog "Shello-vog- " represivnog tretiranja crnackih radnika u Juznoafri6koj Republici i odbijanja te kompanije da poduzme akcije protiv aparthajda. (Reuters) ODGODA DUGOVA JANIERO (PL-PU- L) RIO DE — — Brazilski ministar financija Dilson Funaro putuje' u New York na prego-vor- e sa MMF oko odgode otplate dela duga. Brazil ce traziti odgadanje za sest mjeseci otplate kratkoro6nog kredita od 16,5milijardi dolara, koji dospjeva januara meseca. Bankari smatraju da su moguc4 pre-govo- ri i o glavnom dugu Brazila koji iznosi 105 milijardi dolara, ukoliko ta zemlja prihvati odredeni.ekonomski program koji precllaze MMF. (PL) cena je pripremama za osmu konfe-rencij- u sefova drzava ili vlada ne- svrstanih zemalja koja ce se odrzati pocetkom oktobra ove godine u glavnom gradu Zimbabvea, Hara-re- u. Govoreci u ime Jugoslavije, stalni predstavnik u Ujedinjenim naro-dim- a ambasador Ignac Golob ii pot-puno- sti je podrzao dnevni red isti-cu- ci da njegov sadrzaj odgovara po-treba- ma i vaznosti predstojeceg sa-stanka. On je takoder naglasio da ce se sastanak u New Delhiju od-rzati u vrijeme slozene meduna-rodne situacije i da — po svemu — predstavlja najznacajniji skup ne- svrstanih uo6i sastanka na vrhu u Harareu. Indijski ambasador Krisnan oba-vijest- io je o ponudi Gvajane da bude domacin specijalnog sastanka Koordinacijskog biroa o Latinskoj Americi i Karibima. Biro je pozdra-vi- o ponudu Georgetowna, odgodivSi odluku o datumu sastanka. jpi++mt Ш J SOCIJALISTICKA INTERNACIONALA KONGRES U LIMI LIMA — SocijalistiCka internacio-nal- a odlu6ila je odrzati svoj 17. kon-gre- s u Limi, sto bi ujedno bio prvi skup te organizacije na tlu Latinske Amerike. Potpredsjednik socijali-stiik- e internacionale, generalni se-kret- ar cileanske Radikalne stranke, Anselmo Sule, izjavio je u Limi, da ce skup — zakazan za juni ove godine — razmotriti pitanja razoruzanja, mira i prezaduzenosti zemalja u raz-voju. Ocekjuje se da ce na skupu su-djelov- ati vi§e od 100 voda politi6kih stranaka socijalistifikog i socijalde-mokratsko- g opredjeljenja iz Evrope, Latinske Amerike i Afrike, medu ko-ji ma mnogi u svojstvu Sefova drzava ili premijera. Prema rijecima Sulea, odrzavanje skupa u Limi predstavlja svojevrsnu podrSku internacionale novoj vladi peruanskog predsjednika Alana Gar-cij- e. (PL) DEMONSTRACIJE ZBOG BHOPALA TRAZE ZAPLJENU 'UNION CARBIDE A" t NEW DELHI — Vigeodtisucu ljudi demonstriralo je ispred indijskog Parlamenta trazeci zapljenu imovine ameridke muiltinacionalne korpora-cij-e "Union Carbide" i vecu pomoc zrtvama kemijske katstrofe u Bhopa-lu- . U pocetku decembra 1984. godine u indijskom gradu Bhopalu je iz pogona "Union Carbide" iscurio otrovni plin, od 6ega je umrlo viSe od 2000 ljudi, a cak oko 300.000 duze ili krace udisalo opasnu kemikaliju. Nedavno je "Union Carbide" saop-5i- o da je uzrok nesrece vjerojatno sa-bota- za, §to je izazvalo o§tra reagira-nj- a u Indiji, gdje se tvrdi da je rijec o evidentnom tehnoloSkom nemaru.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 20, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-01-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000281 |
Description
Title | 000025 |
OCR text | удиг' yi.?ft Ш.Ж., n 1Ш' iMPv, Mir' i1%! €Ш§ ''54HWS 1 1НЖ&- - ft m w -- ft- X' '.? №., f'KJlTiSM 1ЧА5 IE U "Nasim novinama" od 24. ok-tob- ra 1985. pisali smo o gostova-nj- u Matije Beckovica na cemu nam je zamerio predsednik Srpske nacionalisticke akademi-je- , Nikola Pasic. U proslom broju pisali smo o "detnickom vaznom saopstenju" poseti Milovana Danojlica. On je zaista bio njihovgost i odrzao pre-davan- je po temi "Pisac i politika" a torn prilikom hvalio se pred cet-nici- ma i njihovim simpatizerima: "Nismo cutali kad je trebalo govo-rit- i. Napisacu i knjigu o nasem udruzenju i radu". Kasnije, kada je jedan iz publike cetnicki sim-patize- r, izviknuo: "Kad u Jugosla-vij- i nastane demokratija, kao ov-d- e, svi cemo se vratiti i za cas odu-zi- ti dugove", Danojlic je rekao: "Daj boze da vas oni pozovu i vi da dodete". U ovom izdanju naseg lista ne-mam- o prostora da se osvrnemo na izlaganja Milovana Danojlica (to cemo uciniti u sledecem izdanju) ali mozemo konstatovati da su "Bora Dragasevic, Sofija Skoric, Zivko Apic, Nikola Pasic i drugi clanovi "Srpske nacionalisticke akadamije" bili zaista zadovoljni sa Danojlicem. Kako i ne bi? Od svih dosadasnjih predavaca iz Ju-goslav- ije Danojlic je zaista maj-stors- ki pripremio "referat" (koji po prvi put cita) o "pomanjkanju slobode i demokratije u Jugosla-viji"- , o tome kako "ima i dobrih komunista-koj- i nam izlaze u su-sr- et i guraju i proturaju knjige za razliku od onih koji bi hteli da za-bra- ne nase radove, u izdavastvo". Sa Danojlovicem je ostvarena simbioza: srpski pesnik "disi-dent- " iz Jugoslavije i srpska ne-prijateljs- ka emigracija. Urednistvo "Nasih novina" do-bil- o je dva pisma odnosno dve ko-pi- je istog pisma, od Arsenija Jo-vanovica. Prva kopija bila je adre-siran- a na nasu staru adresu, na kojoj nismo vec cetiri godine, te je putovala dugo i na neki cudno-vat- i nacin dosla u ruke M. Pepe, saradnika Srpske nacionalisticke akademije. Jovanovic je pismo napisao 29. novembra 1985. u Beo-grad- u i poslao ga iz Jugoslavije. Druga kopija istog pisma dosla je iz Toronta. Reditelju i profesoru Jovanovicu stalo je, o6igledno da mu se pismo objavi u "Nasim no-vinama". Mi cemo udovoljiti zelji Arse-nija Jovanovica ne radi njega i njegovog simpatizerstva prema 6etnicima u Kanadi, nego radi yernije ilustracije onoga §to pi-бе- то o.gostima iz Jugoslavije koji se ni malo ne 6ude Sto na "kultur-- B аддгшшваа nim" priredbama, gde oni drze predavanja, nema ne samo diplo- - matskih predstavnika zemlje iz koje dolaze, vec ni ljudi koji su prijateljski raspolozeni prema toj zemlji. Da Jovanovici, Beckovici i drugi koji dolaze na poziv nepri-jateljs- ki raspolozenih prema Ju-goslav- iji pojedinaca i grupa nisu ni naivni ni neupuceni, pre neko-lik- o dana je posvedodio, Milovan Danojlic, kada je izlozio program pisaca i umetnika "koji ne prizna-vaju- ci nikakve ideologije usva-jaj- u program nastavljanja srpske tradicije", "zaboravljajuci", na-ravn- o, da kaze pravo ime: "nacio-nalisticke tradicije" koja je bila, i ostala u sluzbi narodnih neprija-telj- a. Ovih dana su dosli u Toronto i drugi gosti iz Jugoslavije. To su Slavko Janevski, pisac i pesnik, clan Makedonske akademije nau-k- a i umetnosti, Meto , Jovanovski, pisac i pesnik, predsednik Make-donsko- g PEN centra i Bozidar Zivkovic, knjizevnik i pesnik, clan Udruzenja knjizevnika Crne Go-re. Oni ce nastupati na knjizevnim vecerima u bibliotekama Toronta (vidi objavu na 12. strani), ali svoj dolazak i nastupe nisu objavlji-val- i na cetnickom radio-cas- u Bore Draskovica poput M. Becko-vica, A. Jovanovica, M. Danojlica. Istovremenq oni su gosti ne samo Crnogorcima i Makedoncima, ne-go i svim ostalim jugoslovenskim doseljenicima. Ne stide se da svrate ni u konzulat SFRJ u To-ronto! ZAPANJUJUCA INFORMACIJA UBECKOM "KURIERU" ALEXANDER LOEHR NA SPOMEN-PLOC- I! ВЕб, januar 1986. (Tanjug) — Ime zlofiinca i jednog od hitlerovskih ge-nerate Alexandera Loehra uklesano je na jednu spomen-ploc- u, koja je ot-krive- na prije petnaestak dana u bec-ko- j Vojnoj akademiji. Ovu zapanju-juc- u informaciju objavio je be6ki "Kurier", istakavsi u naslovu da je to izazvalo "uznemirenost u redovima armije". Prema pisanju "Kuriera", postavljanje spomen ploce s imenom Hitlerova generala, koji je, medu ostalim, --'predvodio bombardiranje JBeograda, inicirao je jedan privatni aero-klu- b. Alexander Loehr je na-vod- no bio osnivac pive jedinice au-strijsk- ih zrakoplovnih snaga 1934. go-din- e. Becki "Kurier" je podsjetio na bombardiranje Beograda, nazvavSi ga "teroristickim napadom", jer je iz-vr§e- no bez objave rata. Nad Alexan-dero- m Loehrom je 1947. godine izvr-sen- a smrtna kazna. YUGOSLAV COMMUNITY NEWSPAPEk ESTABILISHED 1931 VOL. 55, NO. 3 (683) THURSDAY, JAN. 23, 1986 KOORDINACIJSKI BIRO NESVRSTANIH: Od 16. do 19. aprila u Indiji ce se odrzati sastanak Biroa na ministarskoj razini 'EVNIRED ZA NEWDELHI NEW YORK — Koordinacijski biro nesvrstanih je na sastanku u New Yorku prihvatio dnevni red za sastanak Koordinacijskog biroa na ministarskoj razini, koji ce se od-rzati od 16. do 19. juna u New Delhi- - ju. Dnevnim se redom predvida raz-matra- nje i procjena medunarodne politicke situacije i primjene od-lu- ka Sedmog sastanka na vrhu (u martu 1983. u New Delhiju), kao i odluka ministarske konferencije u Luandi i drugih sastanaka nesvrsta-nih zemalja. Posebna tocka dnev-no- g reda posvecena je jacanju uloge pokreta i politike nesvrstano: sti. Predvidena je takoder analiza i procjena svjetske ekonomske situa-cije, te jacanje napora nesvrstanih i drugih zemalja u razvoju na uspo-stavljan- ju novog medunarodnog ekonomskog poretka. Jedna od.zna-cajni- h to6aka dnevnog reda posve- - AMERICKI HELIKOPTER CONTRASIMA CIUDAD MEXICO — Situacija u Srednioi Americi na samom pocetku godine postaje sve teza i opasnija, po- - gotovo nakon odluke washingtona da niakragvanskim kontrarevoluciona- - rima isporu6i helikoptere koji se moeu koristiti i u ratne svrhe. Osim toga, prema pisanju organa S.andini- - sticke fronte "Barricade" antisandi-nist- i su primili dodatne kolicine pro- - jektila zemlja.-zra-k 6ime su te terori- - sticke grupe dobile vecu "vatrenu moc" nego bilo koja regularna vojska u torn podrucju. (Tanjug) BOJKOT "SHELLOVIH" PROIZVODA WASHINGTON — U sklopu kampa-nj- e za окопбапје stranih inveticija u Juznoafrickoj Republici najvece americke sindikalne organizacije i pokret za borbu protiv aparthajda "Slobodna juzna Afrika" objavili su bojkot proizvoda naftne kompanije "Shell" na ameri6kom trziStu. Ta mjera je, donijeta zbog "Shello-vog- " represivnog tretiranja crnackih radnika u Juznoafri6koj Republici i odbijanja te kompanije da poduzme akcije protiv aparthajda. (Reuters) ODGODA DUGOVA JANIERO (PL-PU- L) RIO DE — — Brazilski ministar financija Dilson Funaro putuje' u New York na prego-vor- e sa MMF oko odgode otplate dela duga. Brazil ce traziti odgadanje za sest mjeseci otplate kratkoro6nog kredita od 16,5milijardi dolara, koji dospjeva januara meseca. Bankari smatraju da su moguc4 pre-govo- ri i o glavnom dugu Brazila koji iznosi 105 milijardi dolara, ukoliko ta zemlja prihvati odredeni.ekonomski program koji precllaze MMF. (PL) cena je pripremama za osmu konfe-rencij- u sefova drzava ili vlada ne- svrstanih zemalja koja ce se odrzati pocetkom oktobra ove godine u glavnom gradu Zimbabvea, Hara-re- u. Govoreci u ime Jugoslavije, stalni predstavnik u Ujedinjenim naro-dim- a ambasador Ignac Golob ii pot-puno- sti je podrzao dnevni red isti-cu- ci da njegov sadrzaj odgovara po-treba- ma i vaznosti predstojeceg sa-stanka. On je takoder naglasio da ce se sastanak u New Delhiju od-rzati u vrijeme slozene meduna-rodne situacije i da — po svemu — predstavlja najznacajniji skup ne- svrstanih uo6i sastanka na vrhu u Harareu. Indijski ambasador Krisnan oba-vijest- io je o ponudi Gvajane da bude domacin specijalnog sastanka Koordinacijskog biroa o Latinskoj Americi i Karibima. Biro je pozdra-vi- o ponudu Georgetowna, odgodivSi odluku o datumu sastanka. jpi++mt Ш J SOCIJALISTICKA INTERNACIONALA KONGRES U LIMI LIMA — SocijalistiCka internacio-nal- a odlu6ila je odrzati svoj 17. kon-gre- s u Limi, sto bi ujedno bio prvi skup te organizacije na tlu Latinske Amerike. Potpredsjednik socijali-stiik- e internacionale, generalni se-kret- ar cileanske Radikalne stranke, Anselmo Sule, izjavio je u Limi, da ce skup — zakazan za juni ove godine — razmotriti pitanja razoruzanja, mira i prezaduzenosti zemalja u raz-voju. Ocekjuje se da ce na skupu su-djelov- ati vi§e od 100 voda politi6kih stranaka socijalistifikog i socijalde-mokratsko- g opredjeljenja iz Evrope, Latinske Amerike i Afrike, medu ko-ji ma mnogi u svojstvu Sefova drzava ili premijera. Prema rijecima Sulea, odrzavanje skupa u Limi predstavlja svojevrsnu podrSku internacionale novoj vladi peruanskog predsjednika Alana Gar-cij- e. (PL) DEMONSTRACIJE ZBOG BHOPALA TRAZE ZAPLJENU 'UNION CARBIDE A" t NEW DELHI — Vigeodtisucu ljudi demonstriralo je ispred indijskog Parlamenta trazeci zapljenu imovine ameridke muiltinacionalne korpora-cij-e "Union Carbide" i vecu pomoc zrtvama kemijske katstrofe u Bhopa-lu- . U pocetku decembra 1984. godine u indijskom gradu Bhopalu je iz pogona "Union Carbide" iscurio otrovni plin, od 6ega je umrlo viSe od 2000 ljudi, a cak oko 300.000 duze ili krace udisalo opasnu kemikaliju. Nedavno je "Union Carbide" saop-5i- o da je uzrok nesrece vjerojatno sa-bota- za, §to je izazvalo o§tra reagira-nj- a u Indiji, gdje se tvrdi da je rijec o evidentnom tehnoloSkom nemaru. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000025