000600 |
Previous | 11 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
OSKAR DAVICO: iL ZA KORU HLJEBA"
ЈГ%1 јгжв&ЈИј МЈМјјЧЈМЗм1ј са v _____ _
(NusUiviik su stntnc l))
vog identifikujuceg postojanja i ravno-pravno- g
trctmana. Optereccni isklju-civ- o
nacionalnim sluhom, zapravo slu-hovi- ma
mi smo postali gluvi jcclni za
drugc. Nc jerujem da jc Taras Ker-maun- er
najbolji slovenacki pisac, ali
on spada u dvojicu, trojicu koji su naj-vis- c
prevodcni sa slovenackog na hr-ats- ki
ill srpski Van Slovenije nc po-naje- mo
novc. mladc pcsnikc ill pro-aik- c.
Mi smo ji)s uvck kod citanja onih
1 manc "ravnopravnih" i manjc na-cisk- o
rcpublikansko samo.adovoljnih
vrcmcna. kada smo sc animali a
svaku jugoknjigu. U stvaralastu jc to
vanijc od bilo cega drugog i treceg.
Ncoslobodcna, pa jos i nepismcna
Srbija iz 1804. imala je vec tokom pr-vo- g
ustanka vclikc pisce i pcsnikc ka-ka- v
jc Vuk Karadzic, kakav je Sima
Milutinovic-Sarajlij- a, kakav jc prota
Matcja Nenadovic. Nitko od njih nijc
pohadao skole: "Nijc ih tad u Beograd-sko- m
pasaluku ni bilo". A ipak tesko
je naci u sфskoj literaturi jos jedan ta-ka- v
knjizevno znacajan trolist. Uosta-lom- ,
nije li i hrvatska knjizevnost izne-dril- a
jednog od najvecih sveljudskih pi-sa- ca
kakav je Krleza vec bio, u neslo-bodn- oj
jos Hrvatskoj kao jednoj od ze-mal- ja
ka-und-- ka habsburske krune, ali
isto neslobodnoj, ali i u monarhis-ticko- j
Eshaeziji. I nije li ta Hrvatska
dala jednog velikog Gorana Kovacica,
i to tokom same narodnooslobodilacke
borbe koja je bila i borba Hrvatske za
njeno oslobodenje od svakog zavoje-vanj- a.
Iako se govori da muzc cute in-ter
armas, tenijalni se pisci javljaju
uvek kad ih okolnosti stvore. A da to
nisu one nacionalne — vise je nego
izvesno. Literature i umetnosti ce biti
i kad nacije odumru i nestanu kao sto
ih je bilo i pre no sto su se etnicke
skupine formirale u nacije.
— Podela u UKS, koje broji vise od
700 clanova, ima raznih. One su licne,
grupne i nacionalisticke. Ove su po-sledn- je
privremene i nevazne, iako su
netrpeljivije od drugih. Bez obzira sto
predsednik UKS-a- , politizirajuci stvari
do ivica i preko njih, insistira toliko na
razlikama u shvatanjima izmedu po-druznice
pisaca sa Kosova i centrale
Udruzenja knjizevnika Srbije, piscima
su njihova staleska udruzenja najmanje
vazna, da ne kazem poslednja rupa na
sviralu. Udruzenja ne pisu ni pesmc ni
prozu. To cine pisci. Neznaci da je pred-sednik
knjizevnicke podruznice po-kraji- nc
Kosova Hasan Mekulli u pravu
kad blokira odluke svoje podruznice u
vcл s izlaskom cetrdesetak njcnih cla-nova
Ncalbanaca, ali i odluke Udruze-nja
Srbije i Saveza knjizevnika Jugosla-vij- e
kojem pripadaju i udruzenja, njih
sest, plus obe podruznice. Toj sc bloka-d- i,
koja je prvenstveno motivisana nek-njizevni- m
razlozima, Hasan Mekulli
valjda ucio vise kod politicara — repu-blikana- ca
svud po Jugoslaviji, i to kod
onih funkcionera kakav je onaj koji nas
je uveravao da jednoj i jedinstvenoj
Marxovoj radnickoj klasi nije potrebno
Vece udruzenog rada u jugoslovenskoj
narodnoj skupstini: "Nuzna su mu
samo ona republicka".
Ako M. Bulatovic ustajc protiv nele-po- g
ponasanja uprave Kosovskc pod-ruznice
pisaca, valjda nece da nas uve-rav- a
da je od toga lepse uclanjenje tri
svestena lica knjizevno potpuno bez-Пб- па
u njegovo UK Srbije? Ne mozc
se da uclani bilo ko u Drustvo pisaca
pre no sto je ista napisao i objavio,
uvcren u svom milosevicevskom sve-znalast- vu
da se postaje pisac na isti
_#- - '
jSk
nacin na koji i redovni profesor na
osnovu poziva bez nuznih naucnih
radova. Pri tome, valja reci da u Am-filohije- vc
zasluge, sem mantijc i epi-skops- ke
tijarc, za koju je prilikom ru-kopolaga- nja
za vladiku rekao da je
njemu poklonio jedan "cestiti Srbin",
spada valjda i mogucnost da ce posm-rtn- o,
na onom svetu, valjda, poceti da
pise knjizevna dela. U vezi s tim po
ovom se gradu uporno prica da je nei-menova- ni
"cestiti Srbin", koji je po-klonio
episkopu tijaru, u stvari potpred-sedni- k
Srpske akademije nauka i umet-nosti,
covek sa sest razreda predratne
gimnazije, ali sa ambicijama za deset
doktorata, inace nekadasnji student
Vise partijske skole, omladinski
rukovodilac i bivsi partizan, pa cak i
pisac nekoliko knjiga prica. Ne ulazim
u to je li to istina ili nije. Prodajem to
posto sam kupio. Licno ne verujem u
tu pricu. Karakteristicno je da kola vec
nekoliko meseci, izazivajuci na sve
strane svojevrsno zaprepascenje.
Nc znam o kakvim se igrama radi,
ali cinjenica je da se nasi renegati, u
nedostatku neceg boljeg i dostojnijeg,
obracaju crkvi i vracaju njenim decjim
pricama, pa Dilas, na primer, danas
govori da mu se jos na Sutjesci pri-vid- ao
licno plavobradi Isus. Dabome,
to je medugorska laz: na robiji kroz
koju smo pre rata zajedno prosli, takva
mu se prividenja nisu javljala, pa nijc
moguce da je postao uistinu pobozan.
Bar ne u onoj meri da halucinira i vidi
ono sto ne postoji.
Bilo sta bilo, ja to sve ne pricam bez
razloga: mislim da je vreme da pisci
izidu iz beogradskog, ali i ostalih re-gional- nih
republicko-nacionalni- h udru-zenja
i krenu ka stvaranju jednog dru-gog
saveza knjizevnika, neopterecenog
militantnim neliteraturnim, nacion-ski- m
ili slicnim prepucavanjima, vrlo
reakcioname podvrste. Bude li mi se
javilo pedesetak autcnticnijih pisaca iz
bilo kog kraja ove zemlje, nece biti
razloga da sc ne formira jedan alterna-tive
savcz pisaca lisenih potreba zapo-liticko- m
demagogijom, jedan savez
koji ce stititi prava pisaca koji pisu
knjigc obuzcte knjizevnim problcmima
"kako" i "sta", i savcz u kome ce,
ko to bude hteo, moci da diskutuje o
stvaralackim, a ne politikantskim preo-kupacijam- a.
One se nikad nisu javile
servirane u SOS-- u nacionalistickih lju-ti- na
i ljutnji. Jcr, ovaj savez knjizev-nika
koji ima, valjda, cctiri-p- et hiljada
clanova i clanica, nema nikakve vczc
sa mukama i radostima pisanja.
Radmilo STANKOVIC k
I! ШШ S
Г-- ј ! л .WSjai в "rfS 9Т1Л Г. V тг s i
The picture I enclose here for publication in "Na.se novine" is a reminder
of another generation of Yugoslav immigrants — economic immigrants who
came to these shores "za koru hljeba". They came to a life of struggle for
daily sustenance; to dig coal — and not tend sheep; to run blast furnaces
— and not walk behind the plow — they fought and some shed their blood
to make it better for us, their children. That generation got involved! They
helped to organize the miners at Ludlow, Colorado and were among those
organized union men in West Virginia, Pennsylvania and Ohio who worked
the bowels of the earth to make that crust of bread. They participated in the
movement for economic justice of the 30s when the automobile plants of
Detroit and Flint were unionized. They sat in when it was illegal to conduct
sit down strikes — but they did it nevertheless to make it better for us their
children, most of whom have never participated in a sit-do- wn or sit-i- n. They
were the generation who walked the streets in picket lines and demonstrations
and secret meetings during the 30's. And then they urged their sons (and
daughters) to join the armed forces of this country to defeat fascism during
World War II.
That generation of my father and mother did a good job in advancing
the cause of working people and so the cause of a better life for their children . The new generation of Yugoslav immigrants have had it easier in this
country due to the struggle of earlier immigrants. It is my fervant hope that
they too will find a way to participate in movements for progress, be they
civil rights, human rights, union struggles. Their participation is crucial to
insuring the future of their adopted land and of their children in a peaceful
world.
Margaret (RADULOVIC) FISHMAN
Detroit, Mi.
л. а.8ллггу. y . „ . „ . --. , i . . -- . mv.v.i . - . --. -
UMJESTO OPROSTAJNE PRIREDBE
ZA B0G0LJUBA (BOB-a- ) STEVANOVA
Poslije 56 godina zivota u Kanadi, 30. novembra o.g. otpu-tova- o
je u svoju rodnu domovinu nas odlican drug i prijatelj,
Bob. Slomljen zadnjih godina sreanim napadima, osamljen, je
doneo odluku da ode svojima. Mnogi znaju Bogoljuba po njego-vo- m
radu u naprednim iseljenickim drustvima gde je bio jedan
od rukovodioca od 1929. pa sve dok ga nije skrsila bolest.
Bogoljub je bio uporan borac za prijatelj stvo nove i stare
domovine, zalagao se za slogu medu nasim ljudima u Kanadi,
neustrasivo se borio za prava' radnicke klase i bas iz tih razloga
osim staracke penzije i jednog kofera sa sobom nije odneo nista.
I eto, umjesto oprostajne priredbe nasa je zelja da Bogoljubu
posaljemo poklon, da mu zazelimo srecan oporavak i boravak u
domovini, kao i srecnu novu godinu u krugu svoje familije.
Svi koji zele da posalju svoj prilog, mogu ga poslati na
urednistvo Nasih novina sa naglaskom: "za Bogoljuba, koje ce
u sporazumu sa inicijatorima poslati nasu zajednicku solidamost
i cestitku Bogoljubu, sa imenima priloznika.
Inicijatori "umjesto oprostajne priredbe":
Marjan KRUZIC
Vojin GRBIC
Branko MIHIC
,i
1
k
L4
. ЛС 1 . г
. . .
Svim Citaocima i prijateljima "Na-sih
ovina" zele sve najlepse u Novoj
1986. godini citaoci:
Bosko Mladenovic
Slavica Dugar
Peko Dmitrovic
Lepa Rajnovic
Josip Suljic
Pcpica Klostrancc
Jelena Gavrilovic
Mirjana Sarkotic
Pew Kovaccvic
Milica Miuchin
Ivo Kovad
Srdan Bodic
Anka Nozinic
Bozidar Pavkovic
Milenko Popovic
Sofija Babic
Vladislav Gacic
Vojin Grbic
Draginja Nozinic
Dmitrije Grbic
Bata Batric
Adda Roki
Milena i Mico Bozic
И
И
H
.'
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, March 07, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-12-19 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000278 |
Description
| Title | 000600 |
| OCR text | OSKAR DAVICO: iL ZA KORU HLJEBA" ЈГ%1 јгжв&ЈИј МЈМјјЧЈМЗм1ј са v _____ _ (NusUiviik su stntnc l)) vog identifikujuceg postojanja i ravno-pravno- g trctmana. Optereccni isklju-civ- o nacionalnim sluhom, zapravo slu-hovi- ma mi smo postali gluvi jcclni za drugc. Nc jerujem da jc Taras Ker-maun- er najbolji slovenacki pisac, ali on spada u dvojicu, trojicu koji su naj-vis- c prevodcni sa slovenackog na hr-ats- ki ill srpski Van Slovenije nc po-naje- mo novc. mladc pcsnikc ill pro-aik- c. Mi smo ji)s uvck kod citanja onih 1 manc "ravnopravnih" i manjc na-cisk- o rcpublikansko samo.adovoljnih vrcmcna. kada smo sc animali a svaku jugoknjigu. U stvaralastu jc to vanijc od bilo cega drugog i treceg. Ncoslobodcna, pa jos i nepismcna Srbija iz 1804. imala je vec tokom pr-vo- g ustanka vclikc pisce i pcsnikc ka-ka- v jc Vuk Karadzic, kakav je Sima Milutinovic-Sarajlij- a, kakav jc prota Matcja Nenadovic. Nitko od njih nijc pohadao skole: "Nijc ih tad u Beograd-sko- m pasaluku ni bilo". A ipak tesko je naci u sфskoj literaturi jos jedan ta-ka- v knjizevno znacajan trolist. Uosta-lom- , nije li i hrvatska knjizevnost izne-dril- a jednog od najvecih sveljudskih pi-sa- ca kakav je Krleza vec bio, u neslo-bodn- oj jos Hrvatskoj kao jednoj od ze-mal- ja ka-und-- ka habsburske krune, ali isto neslobodnoj, ali i u monarhis-ticko- j Eshaeziji. I nije li ta Hrvatska dala jednog velikog Gorana Kovacica, i to tokom same narodnooslobodilacke borbe koja je bila i borba Hrvatske za njeno oslobodenje od svakog zavoje-vanj- a. Iako se govori da muzc cute in-ter armas, tenijalni se pisci javljaju uvek kad ih okolnosti stvore. A da to nisu one nacionalne — vise je nego izvesno. Literature i umetnosti ce biti i kad nacije odumru i nestanu kao sto ih je bilo i pre no sto su se etnicke skupine formirale u nacije. — Podela u UKS, koje broji vise od 700 clanova, ima raznih. One su licne, grupne i nacionalisticke. Ove su po-sledn- je privremene i nevazne, iako su netrpeljivije od drugih. Bez obzira sto predsednik UKS-a- , politizirajuci stvari do ivica i preko njih, insistira toliko na razlikama u shvatanjima izmedu po-druznice pisaca sa Kosova i centrale Udruzenja knjizevnika Srbije, piscima su njihova staleska udruzenja najmanje vazna, da ne kazem poslednja rupa na sviralu. Udruzenja ne pisu ni pesmc ni prozu. To cine pisci. Neznaci da je pred-sednik knjizevnicke podruznice po-kraji- nc Kosova Hasan Mekulli u pravu kad blokira odluke svoje podruznice u vcл s izlaskom cetrdesetak njcnih cla-nova Ncalbanaca, ali i odluke Udruze-nja Srbije i Saveza knjizevnika Jugosla-vij- e kojem pripadaju i udruzenja, njih sest, plus obe podruznice. Toj sc bloka-d- i, koja je prvenstveno motivisana nek-njizevni- m razlozima, Hasan Mekulli valjda ucio vise kod politicara — repu-blikana- ca svud po Jugoslaviji, i to kod onih funkcionera kakav je onaj koji nas je uveravao da jednoj i jedinstvenoj Marxovoj radnickoj klasi nije potrebno Vece udruzenog rada u jugoslovenskoj narodnoj skupstini: "Nuzna su mu samo ona republicka". Ako M. Bulatovic ustajc protiv nele-po- g ponasanja uprave Kosovskc pod-ruznice pisaca, valjda nece da nas uve-rav- a da je od toga lepse uclanjenje tri svestena lica knjizevno potpuno bez-Пб- па u njegovo UK Srbije? Ne mozc se da uclani bilo ko u Drustvo pisaca pre no sto je ista napisao i objavio, uvcren u svom milosevicevskom sve-znalast- vu da se postaje pisac na isti _#- - ' jSk nacin na koji i redovni profesor na osnovu poziva bez nuznih naucnih radova. Pri tome, valja reci da u Am-filohije- vc zasluge, sem mantijc i epi-skops- ke tijarc, za koju je prilikom ru-kopolaga- nja za vladiku rekao da je njemu poklonio jedan "cestiti Srbin", spada valjda i mogucnost da ce posm-rtn- o, na onom svetu, valjda, poceti da pise knjizevna dela. U vezi s tim po ovom se gradu uporno prica da je nei-menova- ni "cestiti Srbin", koji je po-klonio episkopu tijaru, u stvari potpred-sedni- k Srpske akademije nauka i umet-nosti, covek sa sest razreda predratne gimnazije, ali sa ambicijama za deset doktorata, inace nekadasnji student Vise partijske skole, omladinski rukovodilac i bivsi partizan, pa cak i pisac nekoliko knjiga prica. Ne ulazim u to je li to istina ili nije. Prodajem to posto sam kupio. Licno ne verujem u tu pricu. Karakteristicno je da kola vec nekoliko meseci, izazivajuci na sve strane svojevrsno zaprepascenje. Nc znam o kakvim se igrama radi, ali cinjenica je da se nasi renegati, u nedostatku neceg boljeg i dostojnijeg, obracaju crkvi i vracaju njenim decjim pricama, pa Dilas, na primer, danas govori da mu se jos na Sutjesci pri-vid- ao licno plavobradi Isus. Dabome, to je medugorska laz: na robiji kroz koju smo pre rata zajedno prosli, takva mu se prividenja nisu javljala, pa nijc moguce da je postao uistinu pobozan. Bar ne u onoj meri da halucinira i vidi ono sto ne postoji. Bilo sta bilo, ja to sve ne pricam bez razloga: mislim da je vreme da pisci izidu iz beogradskog, ali i ostalih re-gional- nih republicko-nacionalni- h udru-zenja i krenu ka stvaranju jednog dru-gog saveza knjizevnika, neopterecenog militantnim neliteraturnim, nacion-ski- m ili slicnim prepucavanjima, vrlo reakcioname podvrste. Bude li mi se javilo pedesetak autcnticnijih pisaca iz bilo kog kraja ove zemlje, nece biti razloga da sc ne formira jedan alterna-tive savcz pisaca lisenih potreba zapo-liticko- m demagogijom, jedan savez koji ce stititi prava pisaca koji pisu knjigc obuzcte knjizevnim problcmima "kako" i "sta", i savcz u kome ce, ko to bude hteo, moci da diskutuje o stvaralackim, a ne politikantskim preo-kupacijam- a. One se nikad nisu javile servirane u SOS-- u nacionalistickih lju-ti- na i ljutnji. Jcr, ovaj savez knjizev-nika koji ima, valjda, cctiri-p- et hiljada clanova i clanica, nema nikakve vczc sa mukama i radostima pisanja. Radmilo STANKOVIC k I! ШШ S Г-- ј ! л .WSjai в "rfS 9Т1Л Г. V тг s i The picture I enclose here for publication in "Na.se novine" is a reminder of another generation of Yugoslav immigrants — economic immigrants who came to these shores "za koru hljeba". They came to a life of struggle for daily sustenance; to dig coal — and not tend sheep; to run blast furnaces — and not walk behind the plow — they fought and some shed their blood to make it better for us, their children. That generation got involved! They helped to organize the miners at Ludlow, Colorado and were among those organized union men in West Virginia, Pennsylvania and Ohio who worked the bowels of the earth to make that crust of bread. They participated in the movement for economic justice of the 30s when the automobile plants of Detroit and Flint were unionized. They sat in when it was illegal to conduct sit down strikes — but they did it nevertheless to make it better for us their children, most of whom have never participated in a sit-do- wn or sit-i- n. They were the generation who walked the streets in picket lines and demonstrations and secret meetings during the 30's. And then they urged their sons (and daughters) to join the armed forces of this country to defeat fascism during World War II. That generation of my father and mother did a good job in advancing the cause of working people and so the cause of a better life for their children . The new generation of Yugoslav immigrants have had it easier in this country due to the struggle of earlier immigrants. It is my fervant hope that they too will find a way to participate in movements for progress, be they civil rights, human rights, union struggles. Their participation is crucial to insuring the future of their adopted land and of their children in a peaceful world. Margaret (RADULOVIC) FISHMAN Detroit, Mi. л. а.8ллггу. y . „ . „ . --. , i . . -- . mv.v.i . - . --. - UMJESTO OPROSTAJNE PRIREDBE ZA B0G0LJUBA (BOB-a- ) STEVANOVA Poslije 56 godina zivota u Kanadi, 30. novembra o.g. otpu-tova- o je u svoju rodnu domovinu nas odlican drug i prijatelj, Bob. Slomljen zadnjih godina sreanim napadima, osamljen, je doneo odluku da ode svojima. Mnogi znaju Bogoljuba po njego-vo- m radu u naprednim iseljenickim drustvima gde je bio jedan od rukovodioca od 1929. pa sve dok ga nije skrsila bolest. Bogoljub je bio uporan borac za prijatelj stvo nove i stare domovine, zalagao se za slogu medu nasim ljudima u Kanadi, neustrasivo se borio za prava' radnicke klase i bas iz tih razloga osim staracke penzije i jednog kofera sa sobom nije odneo nista. I eto, umjesto oprostajne priredbe nasa je zelja da Bogoljubu posaljemo poklon, da mu zazelimo srecan oporavak i boravak u domovini, kao i srecnu novu godinu u krugu svoje familije. Svi koji zele da posalju svoj prilog, mogu ga poslati na urednistvo Nasih novina sa naglaskom: "za Bogoljuba, koje ce u sporazumu sa inicijatorima poslati nasu zajednicku solidamost i cestitku Bogoljubu, sa imenima priloznika. Inicijatori "umjesto oprostajne priredbe": Marjan KRUZIC Vojin GRBIC Branko MIHIC ,i 1 k L4 . ЛС 1 . г . . . Svim Citaocima i prijateljima "Na-sih ovina" zele sve najlepse u Novoj 1986. godini citaoci: Bosko Mladenovic Slavica Dugar Peko Dmitrovic Lepa Rajnovic Josip Suljic Pcpica Klostrancc Jelena Gavrilovic Mirjana Sarkotic Pew Kovaccvic Milica Miuchin Ivo Kovad Srdan Bodic Anka Nozinic Bozidar Pavkovic Milenko Popovic Sofija Babic Vladislav Gacic Vojin Grbic Draginja Nozinic Dmitrije Grbic Bata Batric Adda Roki Milena i Mico Bozic И И H .' |
Tags
Comments
Post a Comment for 000600
