Nase Novine, March 09, 1983

              2-- NASE NOVINE, January 12, 1983.
MOSKVA, Tanjug — Na zajedniC-ko- j
i svedano] sjednici CK KPSS i
vrhovnih sovjeta SSSR i RSFSR
posve6enoj 60. godiSnici osnivanja
Sovjetskog Saveza govorio je i 6lan
PredsjedniStva SFRJ i Sef jugosla-vensk- e
delegacije Lazar KoliSevski.
U svom govoru KoliSevski je prvo
izrazio zadovoljstvo da moze u ime
SFRJ i SKJ, u ime radnih ljudi,
naroda i narodnosti пабе zemlje,
pozdraviti najviSe predstavnike
KPSS i sovjetske vlasti i da radnim
ljudima, narodima i narodnostima
Sovjetskog Saveza srdafino cestita
jubilej — 60. godiSnjicu nastanka
SSSR-a- .
Velikom oktobarskom socijalis-ticko- m
revolucijom — rekao je
KoliSevski — робе1а je nova historij-sk- a
epoha revolucionarnih preobra-zaj- a
i oslobodilackih borbi u svijetu
i time je otvoren put razvoja socija-lizm- a
kao svjetskog procesa, a prva
drzava radnika i seljaka postala je
nada i poticaj porobljenim i ugnje-teni- m narodima u borbi za vlastito
oslobodenje.
I jugoslavenska socijalisti6ka
revolucija — naglasio je KoliSevski
— nadahnjivala se idejama Lenjino-vo- g
Oktobra.
Sovjetski Savez — rekao je Koli-
Sevski — postigao je za proteklih 60
godina takve uspjehe u izgradnji
socijalizma, koji su ga od zaostale
zemlje svrstali medu najrazvijenije
zemlje svijeta.
Radnifika klasa i narodi Jugoslavi-j- e
— naglasio je KoliSevski —
predvodeni Komunisti6kom parti-jo- m
i Titom.svojom oslobodilackom
borbom socijalisti6kom revolucijom
koju su poceli u Ijeto 1941 . godine u
srcu okupirane Evrope, izvojevali su
slobodu i nezavisnost i ujedinili se u
zajednicu ravnopravnih naroda i
narodnosti — Socijalistifiku Fede-rativn- u
Republiku Jugoslaviju.
"Za nepunih 40 godina socijalis-tiCko- g
razvoja, radni6ka klasa i radni
ljudi Jugoslavije izgradili su snaznu
materijalnu osnovu druStva, razvija-ju- ci
socijalistiCki samoupravni dru-tveno-ekono- mski
i politiCki sistem.
To osigurava vladajudi polozaj rad-niC- ke klase i radnih ljudi u vrSenju
funkcije vlasti i upravljanja druS-tvo- m.
; Prijateljstvo naroda SFRJ I SSSR
— nastavio je KoliSevski — iskova-n-o
je u zajedni6koj borbi protiv
faSizma u drugom svjetskom ratu. U
najtezim trenucima te borbe naSi
narodi bili su zajedno, svjesni da se
bore za slobodu i ljudski napredak.
Danas se jugoslavensko-sovjets- ki
odnosi uspjeSno razvijaju u svim
oblastima na principima nezavis-nost- i,
ravnopravnosti, nemijeSanja i
uzajamnog povjerenja koji su utvr-de-ni
u Beogradskoj deklaraciji 1955.
godine i Moskovskoj izjavi godinu
dana kasnije i u drugim jugoslavensko-sov-jetski
m dokumentima. Obo-stran- o
zalaganje za ove principe
omogucuje uspjeSan razvoj naSih
odnosa, svestranu i stabilnu jugo-slavensko-sovjet- sku
suradnju i ja-can- je
prijateljstva i povjerenja izme-d- u
naSih dviju zemalja, partija i
naroda.
Razvoj odnosa na tim osnovama
ima principijelan znacaj ne samo za
naSe dvije zemlje i partije, nego za
јабапје ravnopravne medunarodne
suradnje, za komunistl6ki i radnifcki
pokrei i borbu progresivnih snaga za
mir i socijalizam".
,,llw... i,.[.,., Vlii .ml, iii . .;i.„.i,„ .I... i .ЦЦ.Л_јЦаВЈ!ДК;
(Cestitke Sovjetskom Savezu povo-do- m
60-godiSn- jice uputili su predsjed-ni- k
PredsjedniStva SFRJ Petar Stambo-lid- ,
predsjednik PredsjedniStva CK SKJ
Mitja RibiCiC, predsjednik SIV-- a Milka
Planinc i ministar vanjskih poslova
Lazar Mojsov.)
"Socijalistifika i nesvrstana Jugo-slavia
— nastavio je KoliSevski — u
pripremama za Sedmu konferenciju
Sefova drzava Hi vlada nesvrstanih
zemalja i dalje 6e ulagati napore da
Siroki pokret nesvrstanosti, koji je
MOSKVA — Babrak Karmal izrazio je u
ponedjeljak sumnju u to da ima bilo kakvih
izgleda da Sovjetski Savez u 1983. godini
гаробпе s djelomldnim povlafienjem svojlh
vojnih trupa iz Afganistana. Set afganistan-sko- g
rezina izjavio je to u Moskvi, na
Konferenciji za strane I domace novinare.
"Neophodnost" prlsustva "ograniCenog
kontingenta" sovjetskih vojnih snaga u
Afganistanu, Karmal je obrazlozio razlozima
"neobjavljenog rata", kojeg amerlCkl imperi-jaliza- m
vodi protiv reiima u Kabulu. Sovjet-sk- a
vojska Stiti afganistansku revoluciju —
nastavio je Karmal — i nece se povuci tako
dugo dok bude razloga zbog kojih je uSIa u
Afganistan, dok ne bude Cvrstih garancija
nemijeSanja americkog imperijalizma u unu-traSn- je
stvari Afganistana.
Set afganistanskog reiima izjavio je zatim
da "s ponosom" moze saopclti kako sada
njegove vojne i milicijske snage "samostal-no- "
vode borbu protiv "kontrarevolucionar-ni- h
snaga", a da sovjetski ogranifieni vojni
kontingent ima sada samo ulogu "rezervnlh
snaga", za slu6aj "јабед mijeSanja i ve6ih
akcija snaga imperijalizma".
Moskovski susret novinara s Babrakom
Karmalom trajao je пеоШбпо dugo — бак
150 mlnuta. Bila je to prilika da se Sefu
rezlma u Afganistanu postavl ргШбап broj
pitanja i dobije podosta odgovora. I sam
Babrak Karmal potvrdlo je posredno da
otpor "kontrarevolucionarnlh snaga" I "ban-dit- a"
njegovu rezlmu traje i da sukobl I dalje
nanose veliku Stetu, da "bandit!" ruSe
mostove, privredne objekte, Skole. Dolaze,
nastavio je Karmal, iz Irana i Pakistana a
naoruzanl su amerifikim i ruskim oruzjem,
koje doblvaju od Egipta. "Kontrarevolucio- -
Еитттттл n mm утм m тнвЧЈИ' 2SS
postao znafcajan faktor u suvreme-ni- m
medunarodnim odnosima, pru-z- a
nove doprinose borbi za mir i
prog res, za zaustavljanje trke u
naoruzanju, za slobodu, јабапје
nezavisnosti svih naroda i drzava u
svijetu, za medunarodnu suradnju i
stvaranje novog medunarodnog eko-nomsk- 6g
poretka".
Na kraju svog govora, 6lan Pred-sjedniStva
SFRJ je u ime SFRJ i CK
SKJ izrazio zelju za daljni svestrani
napredak SSSR, za uspjeSnu i
prijateljsku suradnju izmedu Jugo-slavije
i Sovjetskog Saveza, za
razvijanje njihovih odnosa u svim
oblastima.
narne snage" raspolazu lakim i teSkim
oruzjem a raspolazu i oruzjem za protuzra6-n- u
obradu.
Istup pred stranim novinarima akreditira-ni-m
u Moskvi Babrak Karmal iskoristio je I
za to da demantira zapadne izvore, koji tvrde
da Sovjetski Savez u Afganistanu koristi
kemijsko oruzje za slamanje otpora "kontra-revolucionam- ih
snaga".
NajviSezanimanja stranl novinari pokazali
su za mogudnost uspostavljanja dijaloga
izmedi Afganistana I Pakistana i mirnog
rjeSavanja afganistanskog problema. Upitan
ima li Izgleda da u dogledno vrijeme
Afganistan i Pakistan sjednu za pregovarac-k- i
stol, Babrak Karmal je izjavio da je njegov
rezim bio i ostaje spreman za takve
pregovore, all da to Pakistan ne zeli,
odnosno da o tome odlu6uju vaSingtonska
administracija, jer .Pakistan "nije samosta-lan- "
u odlufcivanju. "Ml ne zurimo, ali treba
znati da I vrijeme radl svoje, i da je ono na
naSoj stranl", izjavio je Karmal I ujedno
potvrdio da je generalni sekretar Ujedinjenih
naroda otvorio put koji bi mogao voditl
pregovorlma.
U zakljufiku konferencije, Babrak Karmal
zamolio je strane novinare da budu "dzentl-meni- ",
da piSu o Afganistanu istinu, a da,
kad je rijec o njemu, vode габипа da on nije
doSao na vlast na бе1и neke vojne hunte, nltl
prevratom. Svoj istup pred novinarima
karmal je iskoristio da iznese i podatke o
postepenom ekonomskom I kultumom rastu
I razvoju u Afganistanu, u бети je posebno
Istakao ulogu i svestranu ротоб Sovjet-skog
Saveza.
(Skraden izvjeStaj
dopisnika "Vjesnika")
-r4r- -K-}f~v'.iSSt r—t nr'w'AntKrt'r
Published overv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spedina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubid, Vojin Groc, Jcslp Kova6l6, Stanko МиШка,
Mllena BoZli, hrlca Jurl&l6, , Ana Durovi6, Lapa Ralnovid, Borislav NeSkovl6,
Rozallia Dlvjakovic, Dura Mallkovli, Ivan Prlbanli, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Bola Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Vikior Atat, Du&an Stanar, MHijan
Petrovlc, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul
КибШб, Ivan Boban, Peko Dmitrovi6, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacld
Stlopan Mloili (druStveno-politldk- a pitanja), Daniol Pixlades (druStvena pitanja I
knjliovnoet), Kstarina Kostld (poezlja I aktuelne feme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), Bo&ko Mladenovli, Anka Nozlnlt.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Stariavli (Los Angeles),
Bolo Зрабек (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos
(Rim, I talij a), Dario Tap&anjl (Parte, Francuska), Lepa Taotanovld (Remscheid,
Zapr.Nema6ka).
SPECUALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Prot. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publlclstika u Americl), Anton Kostelac
(reportaie i price iz Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
Mlloi Kordid, Aleksandar Chic, Strahlnja Maletld, Novica Mllic.
FOTOREPORTERt: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljovli — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"NaSo novine" Iziaze srijedom. Pretptata Iznosl $25.00 godisnje; pojedlnl
primjerak 50 ceittl. Cjene ogiasa na zahtjev. "Na£e novine" su nasljednik,
"Jedlnstva", kome su prothodlll Ustovi: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i Dorbu", l(o I "Ntoodni Glasnik" i drug! naprednl
Ustovi koji su mu prethodili u SJadinjenlm Drzavama.
flodakclja odgovara za nepotpisane mater IJale. Potpiaani £lancl izraiavaju
mISIJenje autora. Dopisl se ne vracaju.
I
OSUDA NEISTINE
PARIZ - List KP "L'Humanite"
objavljuje preko cijele stranice veli-ko- g formata proglas Politbiroa, pod
naslovom: "Oslobodite informa-cije- ".
Razlog za taj korak partijsko
rukovodstvo nalazi u praksi velikih
medija, radija i televizije, za koje se
kaze da "truju" i "falsificiraju",
umjesto da objektivno informiraju.
Navodi se nekoliko svjezih sludaje-va- :
radio i TV objavili su da "100
tisuda sovjetskih robijaSa gradi pli-novo- d",
a nisu objavili sovjetske
protudokaze, nitu su prihvatili poziv
da dodu na lice mjesta; objavljeno je
da su "Bugari pokuSali ubiti Papu" i
pokazana fotografija na kojoj se
w toboze nalazi uhapSeni Bugar, a
ustvari jedan ameridki turist; objav-ljeno
je da je "Papa rekao drzavnom
sekretaru Schultzu da je KGB bio
umijeSan" u atentat, Sto je demanti-ra- o
i Amerikanac; radio i TV javili su
da je KGB oteo zenu sovjetskog
disidenta Zinovojeva, a ona je Otis' la
s ljubavnikom; javljeno je da sindi-ka- ti
"sabotiraju proizvodnju u 'Cit-roen
u!"...
"Iskrivljuje se stvarnost, cenzurira-j-u se neugodne informacije. Sva su
sredstva dobra da bi se, iznutra,
karikirala politika KP, da bi se
obeshrabrila volja za promjenama i
da bi se, vani, izopadila, realnost
zemalja koje se ne oslanjaju na
Amerikance", tvrdi Politbiro. "To je
teSko, teSko za demokraciju".
Nakon §to se izjaSnjava za "pravo
na plural izam", za "izraiavanje razli-6iti- h тШјепја", Politbiro CK KPF
trail da se saduvaju i razviju te
tekovine u "slobodnom i demokrat-sko-m druStvu za koje se borimo".
"Mi ne ielimo da se samo Ijevica
mole izraiavati na radiju i na
televiziji. Ali, jo§ manje Zeli mo da{
desnica nastavlja da u njima provodi
svoj zakon".
MOSKVA — Sovjetski mjese6nlk "Azija I
Afrlka danas" tvrdi da zapadna propaganda
"falsificira broj afganistanskih izbjeglica",
po ocjeni te publikaclje, "sastavni je dio
grubog mjeSanja izvana u unutraSnje stvari"
Afganistana. Da bi preuveli6all dimenzlje te
emigracije, sovjetski mijese6nik tvrdi da
"Imperljallsti" u nju ubrajaju I peStunska
nomadska plemena koja se po tradicijl кгеби
iz Afganistana u Pakisan I obratno.
Po sovjetskim ocjenama, "to zongliranje"
s brojkama o afganistanskim izbjegllcama
ima "konkretne ро1Шбке i korlsne ekonom-sk- e ciljeve, jer se tako dobiva ротоб od
,
medunarodnih organizacija koja dolazi u
dzep pakistanskih 6inovnika".
Sovjetska Stampa oStro kritizira Pakistan
da je postao "baza agresije medunarodnog
imperijalizma" i da na svojoj teritoriji
"obu6ava i naoruzava bande za borbu protiv
afganistanske revolucije". S druge strane
sovjetska Stampa do sada nije obavijestila
svoje 6itaoce o glasanju o rezoluciji o
Afganistanu u UN.
NEZAPOSLENOST
UB.C.
U Britanskoj Kolumbiji sada ima
viSe od 200.000 nezaposlenih, izja-vio
je Michael Kramer, sekretar-blagajni-k
Federacije rada. Ove zime
nezaposlenost 6e dosti6i brojku od
300.000.
Izgleda da je najteze pogoden
gradi6 Port Alberni, centar Sumske
industrije B.C., koji ima 19.000
stanovnika, a 8.000 je nezaposleno
(6.000 prima ротоб iz nezaposle-nifiko- g
osiguranja, a 2.000 prima
javnu ротоб).