Nase Novine, November 01, 1978

              PISe: ANTON KOSTELAC
U PIROTU
Sutradan smo, na putu za Plrot, svratlll
malo u NISku Banju, koja se nalazl nedale-k- o Medlane I nISke elektronske Industrie.
Cltava Banjaje svojevrstan park, sastaza-m- a,
dryoredlma, ugostlteljskim objek'tlma I
lje6IIIStima. Voda Banje je narofiitb pogod-n- a
za згбапе bolesnlke I dobra je'za nekd"
vrste reume. Pansionl su uvijek punl,
cljene nisu prevlsoke, all rezervaclje valja
obavitl mjeseclma unaprijed... Dok smo
odlazlll Iz Banje — gdje bl trebalo ostatl
barem jedan dan da se sve vidl — bllo Je
dosta onih koji su gundall stihove "NISka
Banja topla voda..." koje smo tlh dana
sluSali na koncertlma I inade.
NeSto kasnlje, na ulazu u NISavsku
klisuru, ргобП smo ispod Slceva I proma-tra- ll
obronke oko njega, naCICkane vlno-gradim- a.
Usput. smo promatrall NISavu,
koja je brzala kanjonom, onako plltka I
mutna, pa klisuru yeoma slicnu kanjonu
Drine, pa prugu Sto vodl za Sofiju, pa
ponovo NISavu, koja nam je nekollko puta
presijecala put.
U Plrot smo stigll u podne, gdje su nas,
na stubiStu Ispred hotela "Plrot" do6ekale
djevojke u narodnlm побпјата. Svakome
su dale erven! karanfll, гпабки — Sto je u
Jugoslavlji oblcaj I do беда se mnbgo diil
— I pozeljele dobrodoSlicu.
Boravak u Plrotu bio je sveden na jedan
dan, I tu nam se Je, Upravo pred гибак
Drlklju6ila teta Luce iz Akrona. Po шбки Je
jedan dio iseljenika otiSao sa nogomet.aSI-m- a
"Banatula" na nogometnu utakmlcu u
Dimitrovgrad, nedaleko bugarske granice,
a ostali su posjetili pirotsku tvornlcu
tekstila "Prvl maj".
Sagradena na jednom vecem komplek-s- u,
tvomica "Prvi maj" podsjeda na kakav
rekreacionl park — sa stazama, cvljecem,
travnjaclma, drvoredima I zgradama za
rekreaclju. Unutar svega toga je djedje.
obdanlSte, kojeza sada mo2e prihvatitl.
stotlnu djece polsmjeni, aradl se na proSi-renj- u
obdanlSta u kojem inaie postojl sve
Sto je potrebno za dnevnl boravak djece I
Skolsku pbuku.
Tvornica posluje veoma uspjeSno I ima
preko stotlnu svojlh prodavaonica u zemlji.
Kad je гаробе1а s radom po ratu upoSIJa-- "
valaje samo pet кгоЈаба koji su donljeli od
kude ono Sto su imall, pa smo u tvornld-ko- m
muzeju vidjell te predmete: par starih'
"slngerica", stare pegle "na paru", koje-kak- ve stare Skare, igle I зНбап Slvadi
pribor, dok danas u postrojenjima kombl-nat- a
brujestotlne najmodernijlh maSina —
pa se JoS obavlja I remont — te "Prvl maj" u , svakom. pogledu predstavlja veliku Ispo-mod- .i
korlst za ovaj brdski I relativno
paslvan kraj.
Na уебе Je u baS6i Doma JNA odrzan
zajedni6kl koncert naSlh mladlh --Amerika-naca
I doma6eg omladlnskog umjetnldkog
druStva. Piro6anl su bill oduSevlJenl gosti-m- a,
a iseljenici pak programom domadlna,
koji su nam prikazali posebne i'bogate
obidaje ovog kraja.
Po koncertu smo se svi okupili na
bogatu уебеги I oproStajne razgovore u
hotelu "Plrot".
U VRANJU
Ovaj grad, 1пабе poznat po svojevrsnom
folkioru, poosebujnosti duha svojlh Zitelja
— koji danas ima blizu 40 hlljada stanov-nik- a
— nalazl se u jugozapadnom dljelu
Srblje, pored Zapadne Morave. Ugnijeiden
je na jednoj vlsoravni, prlljubljen uz obro-na- k
planlne, pa je I samo ime grada nastalo
na osnovu polozaja I terena na kojem se
nalazl.
Smatra se da габес! danaSnjeg Vranja
idu 900 godina unazad I da se mjesto zbog
svojeg polozaja nekada zvalo "golublje
gnijezdo. No, kasnlje, nakon jednog
ratnog p'ustoSenja, Vranje Je sa planlne
НбИо na poruSeno gnijezdo vrane, i'otuda
je raznlm jezl6nlm varljacljama najzad
dobilo Ime Vranje.
Vranje ove godine takoder obiljeiava
100-godlSnji- cu oslobodenja ispod turske
vlasti, pa je stoga i bilo jedna od taCaka
Iseljenlfikog karavana. Pored pryobitne
privrede u Vranju se sve viSe '.razvlja
metal na Industrija, pa tu Ima ved desetak
sllCnih poduzeda, no najvedi je njlnov
uspjeh ратибп! kombinat "Vranje" б1Ј1
smo bill gostl 6. Jula. . Dodekall su nas s muzikom I karanflllma
na ulazu u tvornlcu, a nakon pozdravnog
govora razgledall smo supermoderne po-go- ne
glganta koji upoSljava 3000 radnika I
plaslra svoje prolzvode — vrsno ратибпо
platno I konac — ne samo po cijeloj zemlji
ved i u inozemstvu. StovfSe, rekoSe nam da
uvijek imaju posla za godinu dana unapri-jed.
Kombinat se upravo proSiruje i
upoSljavat de joS 600 radnika. U planu je i
Izgradnja djedjeg obdanlSta za 400 djece
tokom tri smjene; kuhanje besplatnog jela
, radnlcama koje de тоб! po zavrfietku rada
ponijeti kudl; besplatan godiSnji odmor, a
besplatan obrok u estoranu tvornlce
radnici ved prlmaju.
Ратибп! kombinat "Vranje" proradio je
1 964. gocjine, a za podetak je upoSIJavao 50
radnika. SadaSnji godiSnji obrt pogona je
50 mllljuna dolara, a 6lst profit 7 mllljuna
dolara. I, kao Sto rekosmo. kombinat je
stalno u razvoju.
U posjetama proslosti
Po razgledanju ogromnih galerlja Imall
smo u tvornlfikom restoranu гибак zajedno
sa doma6inima, koji je trajaopuna dva
sata. A za trajanja гибка iseljenike je
zabavljao domadi truba6kl orkestar, pofias-tiv- Si
Ih sa nekollko blsera iz vranjanskog
pJeva6kog repertoara.
Zatim su jednf poSli da se osvjefe u
кирабет bazenu komblnata, drugl sa
"Banatulom" na nogometnu- - utakmicu u
Vranju, a ostali na razgledanje .starog
Vranja. Tako smo posjetili Narodnl muzej,
koji je smJeSten utlpl6noJ turskoj, begov-sk- oj
ku6i, I razgledall brojne eksponate Sto
svjedoCe o hlstorlji tog kraja od najdavnljlh
vremena do NOB I oslobodenja zemlje.
U Ullci bake Zlate posjetili smo rodnu
киби poznatog srpskog I jugoslavenskog
knjlfevnlka Borislava Stankovlca — umro
Je 1927. godine — u kojoj je ilvlo i stvorlo
svoja najbolja djela — dramu "KoStana" I
roman "Ne6l8ta kV". O 2lvotu I radu ovog
vellkog stvaraoca govorlo Je kustos кибе-muzej- a,
a zatlm smo razgledall soblce u
koji ma je sve onako kako je bilo za 2ivota
vellkog plsca I njegove bake Zlate, koja ga
je odgojlla I po kojoj je ulica I doblla Ime.
Posjedlli smo na tlpifinom doksatu onog
vremena, proSetall kaldrmastlm dvorlStem,
zavirili u Ijetnu kuhinju — u kojo je I mala
kancelarija, uprava muzeja — naplli se
vode sa cesme, okusill modre dudove sa
DETALJIZ NOVOG VRANJA
stabla Sto raste usred dvoriSta I razmiSljall
o vremenu i паб1пи zlvota, koji je ovaj pisac
ovekovje6io u svojlm djellma.
"Fatise kolo vranjske devojke..."
Onaj tko 'lole prati ill poznaje naS
narodnl melos priznat 6e da su vranjske
pjesme najopojnije, najzanosnlje, da u
njlma .ima jedna nijansa koja- - Ih pod lie
iznad svlju druglh, a sve to zahvaljujucl
duhu I nafilnu 2ivota ovlh Ijudl, njlhovom
shvatanju postojanja na bijelom svljetu.
Onl u svakoj evojoj pjesml рогибији da
vrljedi ilvjetl I voljetl, od srea polgratl...
U to smo se uvjerlll joS te ve6erl, najprije
na zajednl6kom koncertu — na potpuno
novoj I mbdernoj Ijetnbj pozornicl kombl-'nat- a
— naSe omladlne Iz, Plttsburgha I
domaceg kulturno-umjetniCk- og drdStva.
Nakon koncerta gostlju, koji su Vranjani
vi пмТшшКш
ISELJENICI
ISPRED
RODNEKUCE
KNJI2EVNIKA
BORISLAVA
STANKOVlCA
STARO VRANJE -C-ENTAR
GRADA
' _
DIJELA
ЖШШ1 '"'шм Љ М
т%штжтширмшУ1 ттшшш шФ%тшшшт
MODERNI MOTEL
burho pozdravill, nastupili su domadinl,
zalgrale su Vranjanke u svilenim Salvarama
i cicanlm jeleclma, na svoj паб!п, polako,
pa zanosno i frenetiCno i dltava je predsta-v- a
zavrSila u urnebesnom pljesku. Doma-di- nl
su nam priredlli I modnu reviju, bududi
da kombinat prolzvodl 3 mllljuna odjevnlh
artlkala godlSnje, koji se plasiraju i u
svljetu i;za koje postojl veliki interes.
No Sto mogu I umiju Vranjani su nam
pokazali kasnlje, na veCeri posllje koncer-ta.
Pored kupadeg bazena bila je postavlje-n- a
trpeza, vISe od sto metara duga, kreata
jelom I pldem, I tu su se IzmljeSall gostl I
domadlnl, onako po ieljl, pa se razgovara-lo- ,
upoznavalo, Sal I to' i pjevalo kao na
svadbl. Л sve to vrljeme svirao je orkestar
dok, su domadlnl, kao i mnogi gosti,
ustajall I Igrali kolo koje je na momente
bilo dugo kollko I trpeza. Orila se pjesma,
poclklvalo se, budile maStu raznobojne
svilene Salvare Sto su- - leprSale pored
bazena, a Vranjani su ustajall I govorili:
— Hajdemo! Moramo da pblgramol
Drugl su ustajall I nazdravljali nam,
govoredi:
' — Dobro nam doSlil ... Osedajte se kao
kod svoje kude.
— Zlveli ihvala vam!
— Dodite opet... Pozdravite sve naSe u
svetu.
I tako redom. A kad smo ved u sitne sate
najzad odlazlll u Leskovac na konak, pod
reflektorlma pored bazena joS je treStala
muzika, vijorilo se kolo.
— Eto, vldeli ste Vranjane, — komentl-ra- o
je na povratku jedan naS voda puta, i
dodao: — Onl inade kazu da su najpre
Vranjani, a tek onda Srbi i Jugbsloyenll
(Nastavit 6e se)
%i