000441 |
Previous | 12 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
У
I .Г.
I V I'
Л ' Hrvatska Ima kultume veze
sa 43 zemlje
Socijallstifika Republlka Hrvatska ce u
ovoj godlni, kako se planira, suradlvatl sa
u Evropl, Aziji, Amerlcl I- -
od vozl!a
Australljl na podrufiju knjizevnostl, izda- - Iz
vafike djelatnostl, fllma, llkovne umjetnos-t-i,
muziCke I scenske djelatnostl I na
podrufiju fizi6ke kulture. Narofilto Intenzlv-n- a
odvijat fie se suradnja sa prlpadnlcima
hrvatska narodnostl u susjednim zem I Ja-ma,
zatim s radnicima na privremenom
radu u zapadno-evropskl- m zemljama I sa
iseljeniclma u prekomorsklm zemljama.
Najlntenzivnijl kontaktl odvijat fie se sa Ita-lljo- m,
Sovjetsklm Savezom, Cehoslovafi-ko- m,
SR Njemafikom, USA, kao I s nesvr-stani- m
I zemljama u razvoju. Program
suradnje u 1978. god. usvojila je Komlslja
za kultume veze s Inozemstvom u Zagrebu.
4.L.IIU. i.i..L..U'Ji.i 1 UHUJJ.'J" .'I!HI',HMWH
Makedonci izmedu dva svetska rata
U izdanju "Kulture" u Skoplju je izasla iz
Stampe knjlga "Vreme sazrevanja" pozna-to- g
makedonskog istorlfiara Ivana Katar-dzijev- a.
U njoj se na dosad najpotpunljl I
najsvestranljl nafiin proufiava razvoj make-donskog
naroda I Makedonije Izmedu dva
svetska rata. U posebnlm poglavljlma kom-pleks- no
i detaljno su obradena
poloiaja makedonskog naroda posle Prvog
svetskog rata u aneksiranlm delovima
Makedonije, Komunlstifika partlja Jugo-slav
I je i makedonsko naclonalno pltanje I
mnoga pltanja znafiajna za proufia-van- je
Istorlje makedonskog naroda.
Vise putnlka I vozila
U prvom tromjesefiju ove godine preko
tri mlliona motornih vozila je u§lo u Jugo-slaviju.
Ovo predstavlja porast od 6% u
AMERlCKO-JUGOSLAVENSK- A
TRGOVINA
Beograd (Tanjug) — U tri mjeseca ove
godine jugoslavenske radne organ Izacije
izvezle su u Sjed. Drzave robe u vrljednosti
od 92,7ут)111јипа dolara, ili za 20,5 posto
vise negou isto vrijeme proSle godine.
Uvoz iz ove zemlje u prvom tromesjefcju
je povecan za vISe od Sest posto I Iznoslo
je 145 milijuna dolara. lako je pokrlvenost
uvoza izvozom ne&to ve6a nego u isto
vrijeme 1977. (64 posto prema 63 u 1977.
godini) debalane u robnoj razmjenl je pove-da- n
i iznosi vise od milijuna dolara.
BSS9 HH Ml
BANJE U JUGOSLAVIJI 0'
Ova Izvrsna banja nalazi se bkm.
od prada Debra ili 140 km. od Sko-plj- a
i preko Struge 7b km. od Ohri-d- a.
Prvoklasna cesta prolazl kroz
prekrasne krajeve dolinom rijeka
Drirrta i Radike. Banja lijefci sa
uspjehom reumatizam, bolesti pro-bavn- og
aparata, neke zenske bo-lesti
I drugo. Pijenjem Ijekovlte
i inhalacijom lijede se i druge
bolesti kao npr. tvrdokorna zatvo--
"odnosu na 1st! period profile gddlne.
Tokom prva tri mjeseca ove godlne 8,5
mlllona putnlka je automobllom uSIo u
Jugoslaviju, Sto je u odnosu na proSlu
43 zemlje Africl, J°ld,nu1
pltanja
druga
52
vode
koja u Jugoslaviju su uglavnom
susjednih zemalja. U martu je na primjer
uSIo u Jugoslaviju 460.000 putnifiklh vozila
sa talljanskom reglstracljom i 77.000 sa
austrijskom reglstracljom. U martu je
preko 1 ,5 mlllona Jugoslavena putovalo u
Inozemstvo automobllom.
Visoka nagrada karlovafikoj tvornicf
Medunarodna organlzaclja za turizam i
ugostlteljstvo sa sJedlStem u Madrldu
dodjelila je tvornlcl metalskih proizvoda
"Kordun" u Karlovcu pozlafienu statuu
"Oro verde" (Zeleno zlato). To vlsoko
medunarodno prlznanje dodjeljeno je kar-lovafik- oj
tvornlcl u znak prlznanja za kvali-t- et
posuda I prlbora za jelo kojlma ona
snabdjeva ne samo пабе vec i znatan dlo
svjetskog trSISta.
Traganje za gasom i naftom
na Jadranu
Na srednjem Jadranu 86 kllometara
jugozapadno od Zadra na jedhoj od Istraz-nihbuSotlnapostlgnutajedu-bina
od 6.101
metara.
To Je dosada najveca dublna postignuta
u Jugo?layiIJakona kontlnentalnlm tako I
na podmorskim bifSjtinama. Istrailvanje
nafte na dnu Jadrana otpofielo je 1973.
godlne. Zemni gas je pronaden na 5 buSo-tln- a
juzno I Jugozapadno od Pule. Ovo
opravdava ofieklvanja da je Jadransko
podru6je potencijalna regija za eksploata-cij- u
zemnog gasa I nafte.
Tunel Ucka: OSTVAHH STOUEINI
Nakon Sto je 14. svlbnja (maja) rano
ujutro Ispaljona I posljednja od 90.000
utroSenih mina, koju je upallo miner spllt-sko- g
"Konstruktora" Stipe Pavlovld, uklo-njen- a
je I posljednja kamena prepreka u
tunelu U6ka. Prvl je kroz tunel Ufiku ргобао
.VukaSin Petk'ovl6, miner Iz "Hidroelektra-ne- "
iz Zagreba, glavnog Izvodafiajadova na
torn objektu. Time Je tunel krozU6ku ospo- -
itrtucf'1
Debarska banjo
1
renost, bronhialna astma, clrevi na
zelucu i dvanajstercu ltd.
Izvori Ijekovlte vode su vrlo jaki,
temperatura sumpome vode je
3b stepeni Celzljusa a izvori radio-aktiv- ne
i zeljezno-sulfatn- e vode
39 stepeni Celzljusa.
Cijene soba sa penzlonom su
vrlo umjerene a mogu se doblti i
privatne sobe uz jako pojeftinjene
cijene.
Ovih dana pojaVilo se u knjliarama novo
Izdanje knjlga Augusta Senoe, jednog od
najznafiajnijlh hrvatsklh knjizevnika 19.
stoljeca. Ovo izdanje (izdavafi "Globus" iz
Zagreba) pokazuje ponovno da nema
boljeg I trajnljeg spomenika jednom plscu
od njegovih vlastitih djela, jer Senolno
knjizevno djelo ve6 desetljefilma odolijeva
vremenu i ponovno nailazi na fnteres filta-lafi- ke
publike.
August Senoa, sa kojim je hrvatska knjl-zevno- st
koraknula u svijet povijesnog I
druStvenog romana da bi ga njegovl sljed-benic- i,
Kumlfiifi, Novak, Kovafiic I kasnije
A.G. MatoS i Krleza nastavill, roden je
1838. godlne u Zagrebu gdje je i umro u 43
godinl iivota. U knjizevnostl se javlja mla-denafik- lm
stihovlma all se Senoa vise Iska-zuj- e
kao naratlvna I kritlfika prlroda nego
emotivan lirik. Bio je vjeSt pisac feljtona u
kojlma je davao 2lve slikelz suvremenog
zagrebafikog zlvota ("Zagrebulje", "Vjefini
2ld"). Kao mnogostrana, intenzlvna I pro-duktiv- na
llfinost velik dio svoje djelatnosti
posvetio je teatru, te je naplsao I komedlju
"Ljubica", a znafiajnu ulogu imao je I kao
kazallSni kritlfiar. S mnogo uspjeha obra-dlva- o
je historljske motive Iz hrvatske proS-los- ti
te je pravo podrufije Senoina djelova-nj- a
bilo Senoa kao pripovjedafi s motlvima
iz suvremenoga zivota i povijesti. Medu
ostalima, poznate su mu prlpovljesti
"Barun Ivica", "Prosjak Luka", a od
historijsklh romana, za koje se je Senoa'
sluzio povijesnim dokumentima, "Seljafika
SAN SIMM
sobljen za prolaz. Neposredno nakon toga
brojni uzvanlci I gostl, medu kojlma su bill
predsjednik Saveznog izvrSnog vije6a Ve-sel- ln
Ouranovid, predsjednik Centralnog
komlteta Saveza kqmunlsta Hrvatske Milka
Planlnc I mnogi drug! istaknuti predstav-nic- i
druStveno-polltlfiko- g ilvota, ибП su u
tunel s ietarske strane da bl IzaSli iz tunela
na riJeCkoj strani na kojoj se ukazuje jedan
od najljepSih vidika na Jadranu — pogled
na kvarnersku rivljeru.
Nakon obilaska gradillSta na U6ki je
odrian narodnl zbor Clme je зуебапо
obiljezen proboj tunela kroz Ufiku. Na
zboru je govorio, medu ostalima, I pred-sjednik
Saveznog izvrSnog vijeca, Veselln
Ouranovi6 o znafienju Sto ga ovaj poduhvat
Ima za Slru druStvenu zajednicu I rekao da
Je "probljanje tunela kroz U6ku, nema
sumnje, jedan od onlh velikih poduhvata
koji vldno obiljezavaju Tltovu epohu soclja-listifik- e
izgradnje Jugoslavlje". Istakao je,
medu ostallm, da je probljanjem tunela
kroz Ufiku ostvaren stoljetni san naroda
Istre I da je ujedlnjenjem Istre s Hrvatskom
.
I Jugoslavijom ostvarena najvefia tekovina
toga kraja Izvojevana u narodnooslobodi-lafiko- j
borbi.
Tunel kroz Ufiku, najduzl jugoslavenskl
cestovni tunel i jedan od najduzih i najteilh
u Evropi, dug je 5070 metara, a gradilo ga
Je gotovo pune dvije godlne oko 580 radni-k- a
"Hidroelektre" Iz Zagreba I "Konstruk-tora"
iz Splita. Graded i ovaj tunel radnici
su iskopali oko 470.000 kublka zemlje I
kamena a dosad je ugradeno u tunel oko
9.000 kublka betona. Za betoniranje I opre- -'
mu tunela potrebno je jos nekoliko mjese-c- i,
a prvl automobili krenut fie kroz tunel,
kako se обекије, u rujnu (septembru) 1979.
godlne.
Tunel UCka nalazi se na nadmorskoj
visini od 495 metara I bit fie, kao svi suvre-me- nl
cestovni tuneli, opremljen najsuvre-meniji- m
uredajima. Kolnlclma5lroklm3,75
metara u oba smjera vozlt te se brzinom 60
km na sat Sto fie omogufiiti prolaz oko
43.200 vozila dnevno. Iz upravne zgrade
upravljat fie se najsuvremenljom tehnlkom
I opremom za ventilaciju, rasvjetu, slgur-no-st
I regulaclju prometa.
s
Buna", "Diogenes", "Cuvaj se senjske
ruke", "Kletva" i mnogi drugi.
Dvanaest Senolnih knjlga i jedna o
njemu (zamiSljena kao kritl6kl putokaz kroz
sve mogufie pristupe Senoi i njegovu
djelu) јоб jednom uvjerava u nepobltnu
fiinjenlcu o mnogostrukom utjecaju Augu-sta
Senoe na domafiu knjizevnost.
25.000 JUGOSLAVENA
TREBA UMJETNI BUBREG
- © Racuna se da danas u Jugosla-vij- i
ima oko 25 tisuca bolesnika od
endemske nefropatije, kojima je je-di- ni efikasni nacin lijecenja umjetni
bubreg ili presadivanje bubrega. In-dikac- ije
za umjetni bubreg jesu kro-nicn- a
oboljenja kada su bubrezi to-lik- o
osteceni da ne obavljaju svoju
funkciju, nadalje mnoge infekcije,
ozljede u nezgodama, bolesti zbog
kamenca, teski operativni zahvati i
dr.
© U nasoj zemlji oboljenja bu-brega
cesca su nego u dmgim zem-ljama,
pa na milijun stanovnika do-la- zi
oko 110 bolesnika kojima je u li-jece- nju
potreban umjetni bubreg.
@ Svake godine javlja se novih 50
do 60 bolesnika, kandidata za um-jetni
bubreg.
.
6 U Jugoslaviji ima 45 centara s
umjetnim bubrezima (hemodijali-zama- )
U Zagrebu ima oko 55 umjet-ni- h
bubrega, i svi su stalno zauzeti.
Izgradnjom tunela kroz masiv Ufiku uklo-nje- na
je zauvljek teSka prlrddna prepreka
Izmedu Istre, najvefieg jugoslavenskog
poluotoka I zaleda. Tunel priblizava Pazln,
mjesto u sredlSnjem dijeiu Istre, Rijeci na
35 kllometara udaljenosti i pola sata
vo2nJe, za Sto je postojefiim cestama
potrebno dvostruko viSe kllometara I
trostruko vremena. Probijena Ufika otvara
sve mogufinostl brieg I jeftlnijeg prometa
putnlka i robe, a za Istru to znafii potlcaj
razvoju poljoprivrede, zapoSljavanje I Sko-lovan- je
u Rijeci, ubrzanje razvoja brodo-gradn- je
i lufiko-pretovar- ne djelatnosti,
unapredenje turizma i drugo. Za Rijeku, taj
veliki lufiki grad, ovaj poduhvat pruza
mogufinostl za nove stambene, lufike,
industrijske i druge prostore.
iovo! Yugoslavia 78! Hoyo!
Ne gubite vrijeme
UStedite novae
Obratite se svom agentu na
svom jeziku
Za sve informacije za grupna i
redovna putovanja posjetite
4806 Tec
Tel 948-065- 2
VaS agent: Ourda Baketl6
фслоолУ ''TOV.IO'' "OyjU ijb fhw} I fMGbU'iVft #iS4V I , r.1 4
J1 И 4 U I V w Л-- n ni UKl
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, August 09, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-05-31 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000071 |
Description
| Title | 000441 |
| OCR text | У I .Г. I V I' Л ' Hrvatska Ima kultume veze sa 43 zemlje Socijallstifika Republlka Hrvatska ce u ovoj godlni, kako se planira, suradlvatl sa u Evropl, Aziji, Amerlcl I- - od vozl!a Australljl na podrufiju knjizevnostl, izda- - Iz vafike djelatnostl, fllma, llkovne umjetnos-t-i, muziCke I scenske djelatnostl I na podrufiju fizi6ke kulture. Narofilto Intenzlv-n- a odvijat fie se suradnja sa prlpadnlcima hrvatska narodnostl u susjednim zem I Ja-ma, zatim s radnicima na privremenom radu u zapadno-evropskl- m zemljama I sa iseljeniclma u prekomorsklm zemljama. Najlntenzivnijl kontaktl odvijat fie se sa Ita-lljo- m, Sovjetsklm Savezom, Cehoslovafi-ko- m, SR Njemafikom, USA, kao I s nesvr-stani- m I zemljama u razvoju. Program suradnje u 1978. god. usvojila je Komlslja za kultume veze s Inozemstvom u Zagrebu. 4.L.IIU. i.i..L..U'Ji.i 1 UHUJJ.'J" .'I!HI',HMWH Makedonci izmedu dva svetska rata U izdanju "Kulture" u Skoplju je izasla iz Stampe knjlga "Vreme sazrevanja" pozna-to- g makedonskog istorlfiara Ivana Katar-dzijev- a. U njoj se na dosad najpotpunljl I najsvestranljl nafiin proufiava razvoj make-donskog naroda I Makedonije Izmedu dva svetska rata. U posebnlm poglavljlma kom-pleks- no i detaljno su obradena poloiaja makedonskog naroda posle Prvog svetskog rata u aneksiranlm delovima Makedonije, Komunlstifika partlja Jugo-slav I je i makedonsko naclonalno pltanje I mnoga pltanja znafiajna za proufia-van- je Istorlje makedonskog naroda. Vise putnlka I vozila U prvom tromjesefiju ove godine preko tri mlliona motornih vozila je u§lo u Jugo-slaviju. Ovo predstavlja porast od 6% u AMERlCKO-JUGOSLAVENSK- A TRGOVINA Beograd (Tanjug) — U tri mjeseca ove godine jugoslavenske radne organ Izacije izvezle su u Sjed. Drzave robe u vrljednosti od 92,7ут)111јипа dolara, ili za 20,5 posto vise negou isto vrijeme proSle godine. Uvoz iz ove zemlje u prvom tromesjefcju je povecan za vISe od Sest posto I Iznoslo je 145 milijuna dolara. lako je pokrlvenost uvoza izvozom ne&to ve6a nego u isto vrijeme 1977. (64 posto prema 63 u 1977. godini) debalane u robnoj razmjenl je pove-da- n i iznosi vise od milijuna dolara. BSS9 HH Ml BANJE U JUGOSLAVIJI 0' Ova Izvrsna banja nalazi se bkm. od prada Debra ili 140 km. od Sko-plj- a i preko Struge 7b km. od Ohri-d- a. Prvoklasna cesta prolazl kroz prekrasne krajeve dolinom rijeka Drirrta i Radike. Banja lijefci sa uspjehom reumatizam, bolesti pro-bavn- og aparata, neke zenske bo-lesti I drugo. Pijenjem Ijekovlte i inhalacijom lijede se i druge bolesti kao npr. tvrdokorna zatvo-- "odnosu na 1st! period profile gddlne. Tokom prva tri mjeseca ove godlne 8,5 mlllona putnlka je automobllom uSIo u Jugoslaviju, Sto je u odnosu na proSlu 43 zemlje Africl, J°ld,nu1 pltanja druga 52 vode koja u Jugoslaviju su uglavnom susjednih zemalja. U martu je na primjer uSIo u Jugoslaviju 460.000 putnifiklh vozila sa talljanskom reglstracljom i 77.000 sa austrijskom reglstracljom. U martu je preko 1 ,5 mlllona Jugoslavena putovalo u Inozemstvo automobllom. Visoka nagrada karlovafikoj tvornicf Medunarodna organlzaclja za turizam i ugostlteljstvo sa sJedlStem u Madrldu dodjelila je tvornlcl metalskih proizvoda "Kordun" u Karlovcu pozlafienu statuu "Oro verde" (Zeleno zlato). To vlsoko medunarodno prlznanje dodjeljeno je kar-lovafik- oj tvornlcl u znak prlznanja za kvali-t- et posuda I prlbora za jelo kojlma ona snabdjeva ne samo пабе vec i znatan dlo svjetskog trSISta. Traganje za gasom i naftom na Jadranu Na srednjem Jadranu 86 kllometara jugozapadno od Zadra na jedhoj od Istraz-nihbuSotlnapostlgnutajedu-bina od 6.101 metara. To Je dosada najveca dublna postignuta u Jugo?layiIJakona kontlnentalnlm tako I na podmorskim bifSjtinama. Istrailvanje nafte na dnu Jadrana otpofielo je 1973. godlne. Zemni gas je pronaden na 5 buSo-tln- a juzno I Jugozapadno od Pule. Ovo opravdava ofieklvanja da je Jadransko podru6je potencijalna regija za eksploata-cij- u zemnog gasa I nafte. Tunel Ucka: OSTVAHH STOUEINI Nakon Sto je 14. svlbnja (maja) rano ujutro Ispaljona I posljednja od 90.000 utroSenih mina, koju je upallo miner spllt-sko- g "Konstruktora" Stipe Pavlovld, uklo-njen- a je I posljednja kamena prepreka u tunelu U6ka. Prvl je kroz tunel Ufiku ргобао .VukaSin Petk'ovl6, miner Iz "Hidroelektra-ne- " iz Zagreba, glavnog Izvodafiajadova na torn objektu. Time Je tunel krozU6ku ospo- - itrtucf'1 Debarska banjo 1 renost, bronhialna astma, clrevi na zelucu i dvanajstercu ltd. Izvori Ijekovlte vode su vrlo jaki, temperatura sumpome vode je 3b stepeni Celzljusa a izvori radio-aktiv- ne i zeljezno-sulfatn- e vode 39 stepeni Celzljusa. Cijene soba sa penzlonom su vrlo umjerene a mogu se doblti i privatne sobe uz jako pojeftinjene cijene. Ovih dana pojaVilo se u knjliarama novo Izdanje knjlga Augusta Senoe, jednog od najznafiajnijlh hrvatsklh knjizevnika 19. stoljeca. Ovo izdanje (izdavafi "Globus" iz Zagreba) pokazuje ponovno da nema boljeg I trajnljeg spomenika jednom plscu od njegovih vlastitih djela, jer Senolno knjizevno djelo ve6 desetljefilma odolijeva vremenu i ponovno nailazi na fnteres filta-lafi- ke publike. August Senoa, sa kojim je hrvatska knjl-zevno- st koraknula u svijet povijesnog I druStvenog romana da bi ga njegovl sljed-benic- i, Kumlfiifi, Novak, Kovafiic I kasnije A.G. MatoS i Krleza nastavill, roden je 1838. godlne u Zagrebu gdje je i umro u 43 godinl iivota. U knjizevnostl se javlja mla-denafik- lm stihovlma all se Senoa vise Iska-zuj- e kao naratlvna I kritlfika prlroda nego emotivan lirik. Bio je vjeSt pisac feljtona u kojlma je davao 2lve slikelz suvremenog zagrebafikog zlvota ("Zagrebulje", "Vjefini 2ld"). Kao mnogostrana, intenzlvna I pro-duktiv- na llfinost velik dio svoje djelatnosti posvetio je teatru, te je naplsao I komedlju "Ljubica", a znafiajnu ulogu imao je I kao kazallSni kritlfiar. S mnogo uspjeha obra-dlva- o je historljske motive Iz hrvatske proS-los- ti te je pravo podrufije Senoina djelova-nj- a bilo Senoa kao pripovjedafi s motlvima iz suvremenoga zivota i povijesti. Medu ostalima, poznate su mu prlpovljesti "Barun Ivica", "Prosjak Luka", a od historijsklh romana, za koje se je Senoa' sluzio povijesnim dokumentima, "Seljafika SAN SIMM sobljen za prolaz. Neposredno nakon toga brojni uzvanlci I gostl, medu kojlma su bill predsjednik Saveznog izvrSnog vije6a Ve-sel- ln Ouranovid, predsjednik Centralnog komlteta Saveza kqmunlsta Hrvatske Milka Planlnc I mnogi drug! istaknuti predstav-nic- i druStveno-polltlfiko- g ilvota, ибП su u tunel s ietarske strane da bl IzaSli iz tunela na riJeCkoj strani na kojoj se ukazuje jedan od najljepSih vidika na Jadranu — pogled na kvarnersku rivljeru. Nakon obilaska gradillSta na U6ki je odrian narodnl zbor Clme je зуебапо obiljezen proboj tunela kroz Ufiku. Na zboru je govorio, medu ostalima, I pred-sjednik Saveznog izvrSnog vijeca, Veselln Ouranovi6 o znafienju Sto ga ovaj poduhvat Ima za Slru druStvenu zajednicu I rekao da Je "probljanje tunela kroz U6ku, nema sumnje, jedan od onlh velikih poduhvata koji vldno obiljezavaju Tltovu epohu soclja-listifik- e izgradnje Jugoslavlje". Istakao je, medu ostallm, da je probljanjem tunela kroz Ufiku ostvaren stoljetni san naroda Istre I da je ujedlnjenjem Istre s Hrvatskom . I Jugoslavijom ostvarena najvefia tekovina toga kraja Izvojevana u narodnooslobodi-lafiko- j borbi. Tunel kroz Ufiku, najduzl jugoslavenskl cestovni tunel i jedan od najduzih i najteilh u Evropi, dug je 5070 metara, a gradilo ga Je gotovo pune dvije godlne oko 580 radni-k- a "Hidroelektre" Iz Zagreba I "Konstruk-tora" iz Splita. Graded i ovaj tunel radnici su iskopali oko 470.000 kublka zemlje I kamena a dosad je ugradeno u tunel oko 9.000 kublka betona. Za betoniranje I opre- -' mu tunela potrebno je jos nekoliko mjese-c- i, a prvl automobili krenut fie kroz tunel, kako se обекије, u rujnu (septembru) 1979. godlne. Tunel UCka nalazi se na nadmorskoj visini od 495 metara I bit fie, kao svi suvre-me- nl cestovni tuneli, opremljen najsuvre-meniji- m uredajima. Kolnlclma5lroklm3,75 metara u oba smjera vozlt te se brzinom 60 km na sat Sto fie omogufiiti prolaz oko 43.200 vozila dnevno. Iz upravne zgrade upravljat fie se najsuvremenljom tehnlkom I opremom za ventilaciju, rasvjetu, slgur-no-st I regulaclju prometa. s Buna", "Diogenes", "Cuvaj se senjske ruke", "Kletva" i mnogi drugi. Dvanaest Senolnih knjlga i jedna o njemu (zamiSljena kao kritl6kl putokaz kroz sve mogufie pristupe Senoi i njegovu djelu) јоб jednom uvjerava u nepobltnu fiinjenlcu o mnogostrukom utjecaju Augu-sta Senoe na domafiu knjizevnost. 25.000 JUGOSLAVENA TREBA UMJETNI BUBREG - © Racuna se da danas u Jugosla-vij- i ima oko 25 tisuca bolesnika od endemske nefropatije, kojima je je-di- ni efikasni nacin lijecenja umjetni bubreg ili presadivanje bubrega. In-dikac- ije za umjetni bubreg jesu kro-nicn- a oboljenja kada su bubrezi to-lik- o osteceni da ne obavljaju svoju funkciju, nadalje mnoge infekcije, ozljede u nezgodama, bolesti zbog kamenca, teski operativni zahvati i dr. © U nasoj zemlji oboljenja bu-brega cesca su nego u dmgim zem-ljama, pa na milijun stanovnika do-la- zi oko 110 bolesnika kojima je u li-jece- nju potreban umjetni bubreg. @ Svake godine javlja se novih 50 do 60 bolesnika, kandidata za um-jetni bubreg. . 6 U Jugoslaviji ima 45 centara s umjetnim bubrezima (hemodijali-zama- ) U Zagrebu ima oko 55 umjet-ni- h bubrega, i svi su stalno zauzeti. Izgradnjom tunela kroz masiv Ufiku uklo-nje- na je zauvljek teSka prlrddna prepreka Izmedu Istre, najvefieg jugoslavenskog poluotoka I zaleda. Tunel priblizava Pazln, mjesto u sredlSnjem dijeiu Istre, Rijeci na 35 kllometara udaljenosti i pola sata vo2nJe, za Sto je postojefiim cestama potrebno dvostruko viSe kllometara I trostruko vremena. Probijena Ufika otvara sve mogufinostl brieg I jeftlnijeg prometa putnlka i robe, a za Istru to znafii potlcaj razvoju poljoprivrede, zapoSljavanje I Sko-lovan- je u Rijeci, ubrzanje razvoja brodo-gradn- je i lufiko-pretovar- ne djelatnosti, unapredenje turizma i drugo. Za Rijeku, taj veliki lufiki grad, ovaj poduhvat pruza mogufinostl za nove stambene, lufike, industrijske i druge prostore. iovo! Yugoslavia 78! Hoyo! Ne gubite vrijeme UStedite novae Obratite se svom agentu na svom jeziku Za sve informacije za grupna i redovna putovanja posjetite 4806 Tec Tel 948-065- 2 VaS agent: Ourda Baketl6 фслоолУ ''TOV.IO'' "OyjU ijb fhw} I fMGbU'iVft #iS4V I , r.1 4 J1 И 4 U I V w Л-- n ni UKl |
Tags
Comments
Post a Comment for 000441
