000440 |
Previous | 11 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
шттп Miay 31 , 1978 §tasB dogada u Zairu Jugoslavensku delegaciju nazasjedanju u Havani predvodio je Savezni sekretar za vanjske poslove Josip Vrhovec. Havana (Tanjug) Seat! ministarskl sas-tana- k Koordinafcionog biroa nesvrstanlh zemalja zavrSlo je u Havani trodnevno zasjedanje usvajanjem zavrSnog dokumen-ta- . U dokumentu su Izlozeni pogledl i ocjene vlada nesvrstanlh zemalja o aktuel-no- j politl6koj i ekonomskdj situaciji u svljetu, I pripremama za njihove predstoje-t- e skupove ovog leta u Beogradu I Idude godine u Havani. Prema Jednodusnoj ocjeni delegacija, zavrsnl dokument u najvecoj mogucoj mjeri odrazava stavove I ocjene nesvrstanlh zemalja 'iznijete na petoj konferenclji Sefbva drzava III vlada u Kolombu. U havanskom komlnikeu otvore-n- o su Identlfikovanl svi problem! s kojlma se suoiava medunarodna zajednlca i, posebno, nesvrstane I druge zemlje u raz-voj- u. Zajedni6ki imenitelj miSfjenja vlada nes-vrstanlh zemalja je ocjena da je pokret nesvrstanosti uspio da, uprkos pojafianirn pritiscima i pokusajima da se razjedini, dokaze svoju vitalnost, snagu I zivotnu vrijednost. Pri tome se ukazuje na znafiaj trazenja najslre prlhvatljlve osnove za dalje јабапје jedlnstva I solldamosti nesvrstanlh zemalja I insistlra na pojacanju zajedni£ke borbe protlv svlh oblika i vrsta strane domi-naclj- e. Nesvrstane zemlje ukazuju na potrebu da njihov pokret ne bude jednostrano orijentisan I da se oduplre svakom mljeSa-nj- u u unutraSnje stvari bilo koje zemlje. Ministarskl sastanak u Havani povoljno je ocjenio dosada§nje pripreme za predsto-je5- u beogradsku konferenciju koja ce se odrzati krajem jula. (J trodnevhoj generalnoj debati minista-ra- , drzavnih ministara I drugih vlsoklh funkcionera koji su predvodili delegaclje, ;u6estvovala su 32 delegate I promatraca. ZnaCajni dlo posla pre toga je obavljen na prlpremnom ambasadorskom sastanku i u KAKVA PROMJENA U AFGANISTANU? Kabul — "U Afganlstanu smo IzvrSIII narodnu I demokratsku revoluciju. To nije bio nl puC ni prevrat, ve6 revolucionami akt Siroklh slojeva pod vodstvom narodno-de-mokrats- ke partlje. Novi Afganlstan, njegova partija, revo-lucionar- no vijede i vlada vodit ce sada polltlku ukorlst naroda, za razvoj demokra-cij- e, ekonomski progres I prijateljske veze sa svim zemljama, striktno i dosljedno ostajudi na pozicijama nesvrstavanja". To je na konferenclji za Stampu Izjavlo generalni sekretar narodno-demokrats- ke partlje I predsjednik revolucionamog savje-t- a Afganistana Nur Mohamad Tarakl. NEMA RJESENJA BEZ PLO Kuvajt — "Mirovnog sporazuma ne rnoie bltl bez stvaranja nezavisne palestinske drzave", izjavio je po dolasku u Kuvajt voda Palestinske oslobodlla6ke organizaclje Ja-s- er Arafat, javlja Reuter. "Nece bltl tjeSenja bez prlmjene rezolu-cij- e usvojenlh na palestinskoj, arapskoj, i medunarodnoj razlni, a ti kojoj se trail vracanje Palestinaca u njihovu domovinu, pravo na samobpredjeljenje i stvaranje nezavisne palestinske drzave", rekao je Arafat. radnim tljellma havanskog zasjedanja Ko-ordinacio- nog biroa. U zavrSnorh Izlaganju, minlstar vanjskih poslova Kube Isidoro Malmierka ocjenio je havanskl skup kao uspjesan, konstruktlvan I sadrzajan. Sef kubanske diplomatije je istakao da pokret nesvrstanosti moze bltl zadovoljan onim Sto je postignuto posllje petog samita u Kolombu I ukazao na potre-bu daljeg јабапја jedlnstva I solidarnosti. Isidoro Malmierka Je na kraju Izrazio zadovoljstvo sto te se uofii beogradske konferenclje ministrl vanjskih poslova JoS jednom uskoro sastati u sjedlStvu Ujedi-njeni- h nacija u New Yorku, prllikom speci-jalno- g zasjedanja Generalne skupstlne o razoruzanju. % % KUBA DEMANTUJE UCESCE U SABI . Havana (Tanjug) — "Kuba јоб jednom potvrduje da nlje u nlkakvoj vezl sa snaga-m- a koje se bore u Sabi protiv ret ima Mobu-tu- a. Vlada Kube tzriilto izjavljuje da ne postoje, niti su ikada postojale bilo kakve veze vojne suradnje Izmedu Kube i tlh snaga" — istlfie se u sluibenom saop6enju koje je ovdje podeljeno novinarlma od stra-ne kubanskog Mlnistarstva vanjskih pos-lova. U kubanskom saopdenju se dpdaje da tim snagama "Kuba nlje IsporufiJIa vojnu opremu, nitl Ih je uvjeibavala, nltl je, pak, na bilo koji na6in ucestvovala u njlhovim akcijama". "U Zalru иорбе nlsu prisutni borci ill specialist! iz Kube", kaze se u saopcenju. CARTER PRIJETI Americkl predsjednik Carter je pomogao posljednju francueku I belgijeku Interven-clj- u u Zalru, a sada prljetl otvorenlm poma-ganje- m porazenlh snaga pokreta FNLA, koje predvodl poznati imperljalistickl agent Sawimbi, a koje napadaju Angolu Iz Zalra. AmerlCkl kongres je prije nekoliko godina zabranlo amerliko mljeSanje u rat u Angoli I Carter trail da se ta odluka ukine. Pomo6rasizmu— opasnostzamir Alzlr (AFP) - Predsjednik afr№-ko- g Naclonalnog kongresa Juzne Afrlke Oliver Tambo, u Snfervjuu alzlrskom dasoplsu "Revolution" ostro je osudlo Sjedlnjene Drzave, SR NJema6ku, Francusku, Veliku Britanlju i Kanadu zbog njihove stalne pomodl raslstldkim re2imi-m- a na jugu Afrlke. Tambo je rekao, kako navodl agenclja JANA, da ove zapadne zemlje, iako su se Izjasnile kao protlvnici rasne diskrlminacije, I-- pak dine sve da ојабаји rasisti£ke rezlme. Zbog toga Ih je Oliver Tambo okarakterlsao kao najvecu opasnost za mir u AfricL ттгжукввшв&втша ШШгчШШ ШчШШш МШ ШшШШвШШШЧшк BORBE I NEIZVESNOST U ZAIRSKOJ PROVINCIJI §ABI (BIV§OJ KATANGI). — POVRATAK GERILACA NATANIELA MBUMBE. - NADIMAK-"SKAND- AL" Duhovi u Zairu ne mlruju: u Sabi (biv§oj Katangi) ponovo se puca. Ko se probija da svrgne predsedni-k- a Mobutua — Combeov ill Lurnu-mbi- n duh? Sadasnjost u ovoj zemlji kao da je samo presek izme-du proSlosti i bududnosti u cljim se burnim sudarima vrada ono sto je nekad nestalo, a nestaje ono sto je planirano da tek dode. U demu su ta vradanja I nedola-zenja- ? Pri рокибаји otcepljenja Katan-g- e (sadasnje Sabe) pristallce Moi-z- a Combea su ublle Patrisa Lu-mum- bu, prvog premijera nezavls-no- g Konga (Leopoldvil) koji se zalagao za punu nezavisnost i duboke drustvene reforme u mla-d- oj drzavl. Combe je postao pred-sedn- ik vlade, posle puda koji je izveo Mobutu, koji je dosao, kasni-j- e, na delo drzave — novim drzav-ni- m udarom. Tako, posle svih bura 1961 — 1962. nijedoslo ni do sece-sij- e Katange, koju je trazio Combe, all ni do socijalnih reform! za koje se zalagao Lumumba. KatanSkl zandarml su posle po-ra- za u sukobu sa snagama UN (1962) prebegli u Angolu. Prvo su pomagali Portugalcima da odrze svoju vlast, all su se vremenom zbllzlll sa bslobodiladkim pokre-tor- n MPLA, usvojill "socijalistidku orijentaciju" i osnovali Nacionalni front za osiobodenje Konga (FLNC). Osiobodenje je istaknuto u znadenju — "od eksploatacije i nekolonijalizma" za sta su optuzi-va- ll zairsku vladu, koja je i sama uodavala mnoge nepravilnosti u razvoju drustva (korupcija i nepra-vedn- a raspodela dohotka), predu-zimaju- di mere koje su nosile epite-t- e ill "nove" ill "neuspele". Voda FLNC je general Nataniel Mbumba, koji je od 10 hiljada Izbe-glic- a iz Katange stavio pod koman-d- u dve hiljade boraca I s njima proSlog proleda napravio dar-m- ar u Sabi. Povladedl se pred trupama, cljl su najsnazniji deo dinill maro-kans- ki vojnici i francuski oficiri, Mbumba nije priznao poraz, rekav-s- i: "Menjamo taktiku. Povladlmc se, all demo se vratiti". I — vratio se. бТА CE UClNITI FRANCUSKA? ' I oro§logodi§nji I sada§nll suko-- bi u Sabi prethodili su jednom istom dogadaju: "francusko-afrld-ko- m samltu", kojim Pariz nastoji da udvrsti veze s biv§im kolonija-m- a I "garantuje bezbednost prlja-teljskl- m vladama". Francusko-ma-rokans- ka intervencija u Zalru uveri-l- a je, lane, da to obedanje nije dato naprazno. No, kako je Zalr bio belgijska, a ne francuska kolonija, Brisel je tada udinlo nezapamden potez u medunarodnoj dlplomatlji i otvo-ren- o optuzlo Pariz da mu se ume-sa- o "u interesnu sferu". Sta de sada udlnitl Francuska, kada je zajedno sa Zapadnom Nemadkom za dugo vreme zakupila deo Zaira — "za isprobayanje raketa" (sto je izazvalo u sumnje i demantuje da de probe biti nuklearne, all I asocl-jacij- e na davnu proslost kada je belgljski kralj Leopold kupio veliko prostranstvo u Afrlci, proglasio ga svojim posedom, a posle su njego- - ye gran ice postale granice drzave Konga — sada Zaira)? Odnosi sa NR Angolom, koju Zalr i ovog puta optuzuje za "inspl-rlsanj- e" Mbumbunih boraca, nikad nisu bill primer dobrog susedstva. Sa zairske teritorije upade u Ango-lu su vrslle trupe FNLA, porazenih protivnika Agostinja Neta. Iako su angolski i zairski predsednik potpi-sa- li sporazum visokih principa o miru na granici, privrednoj sarad-nj- i, nepomaganju vojnih akcija sa svoje teritorije koje su uperene protiv druge zemlje i planskom vra-dan- ju izbeglica u domovinu, ono Sto je prihvadeno na papiru nije sprovedeno u zivot. PUC ILI "ClSTKA"? U samom Zairu dogadaji su od proslog sukoba u Sabi imali svoju nemirnu evoluciju. Odmah po zavr-setk- u rata — 26. maja 1977. — sef zairske diplomatije je.osuden na smrt da bi na intervenciju iz inos-transt- va bio kaznjen samo dozivot-ni- m zatvorom. Usledili su izbori koji su predsedniku Mobutuu pot-vrd- ili polozaj, u sta niko nije sum-nja- o. Medu vojnim staresinama bilo je, izgleda, dosta podozrivih pa je, podetkom marta ove godine, ubijeno izmedu 400 i 2,000 ljudi. "Zbog pokusaja puda!" — obraz-lozi- o je Mobutu. Opozicija, medu-ti- m, smatra da je red o obidnoj distki medu onima koji imaju suprotno mlsljenje od zvanicnog. Saba (Katanga) ved p'oodavno nosi nadimak "skandal" — zbog kongoanske tragedije 1962, ubistva Patrisa Lumumbe i generalnog sekretara OUN Daga Hamarselda, all je u upotrebi. i izraz — rudni skandal. Provincija je prebogata bakrom, uranom, dijamantima. Va-zn- o je da rudnici rade — parola je ovde okupljenog stranog poslov-no- g sveta, koji izvlaci basnoslovne profite. "Prosedni" Zairac, medu-ti- m, godinu dana zivi od stotinak dolara, a dugovi zemlje procenjuju se na oko tri milljarde dolara. Raz-lo- zi za nezadovoljstvo, dakle, nisu mall. Ciji se duh vrada — Combeov ili Lumumbin? Hode li pobunjenici seceslju ili druStveni preobrazaj? Jesu li osiobodiladki pokret ili, pre svega, orudo u medudiiavnom sporu? Sta su sredstva, a Sa cilj? Hode li opet dodl do spoljne inter-vencij- e? Menjaju li nemiri nesto u stavu krupnog kapitala? Da li de predsednik Mobutu fzdrzati I ovo iskusenje? Ne predstojl li pritisak na Angolu i sa severa, Iz Zaira, kao Sto Je s juga ved ucinila Pretorlja? Nije If Saba samo zamka koja treba da skrene paznju sa re§avanja problema Namibije, odnosno da upozori kako "crvene opasnosti" na jugu Afrike ima previse da bi joj se dozvolllo sirenje, ili — da je Afrlci dosta "korumpiranih rezi-ma- "? Pitanja idu "do neba". Odatle, opet stizu protivrednosti. Zairski televizijski dnevnik podinje "bli-co- m" u kome sef drzave silazi s neba u domove svojih podanika. U Kolveziju, rudarskom centru Sabe, s neba padaju — padobranci i bombe. M. Pantelid ("Politika", Beograd)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 09, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-05-31 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000071 |
Description
Title | 000440 |
OCR text | шттп Miay 31 , 1978 §tasB dogada u Zairu Jugoslavensku delegaciju nazasjedanju u Havani predvodio je Savezni sekretar za vanjske poslove Josip Vrhovec. Havana (Tanjug) Seat! ministarskl sas-tana- k Koordinafcionog biroa nesvrstanlh zemalja zavrSlo je u Havani trodnevno zasjedanje usvajanjem zavrSnog dokumen-ta- . U dokumentu su Izlozeni pogledl i ocjene vlada nesvrstanlh zemalja o aktuel-no- j politl6koj i ekonomskdj situaciji u svljetu, I pripremama za njihove predstoje-t- e skupove ovog leta u Beogradu I Idude godine u Havani. Prema Jednodusnoj ocjeni delegacija, zavrsnl dokument u najvecoj mogucoj mjeri odrazava stavove I ocjene nesvrstanlh zemalja 'iznijete na petoj konferenclji Sefbva drzava III vlada u Kolombu. U havanskom komlnikeu otvore-n- o su Identlfikovanl svi problem! s kojlma se suoiava medunarodna zajednlca i, posebno, nesvrstane I druge zemlje u raz-voj- u. Zajedni6ki imenitelj miSfjenja vlada nes-vrstanlh zemalja je ocjena da je pokret nesvrstanosti uspio da, uprkos pojafianirn pritiscima i pokusajima da se razjedini, dokaze svoju vitalnost, snagu I zivotnu vrijednost. Pri tome se ukazuje na znafiaj trazenja najslre prlhvatljlve osnove za dalje јабапје jedlnstva I solldamosti nesvrstanlh zemalja I insistlra na pojacanju zajedni£ke borbe protlv svlh oblika i vrsta strane domi-naclj- e. Nesvrstane zemlje ukazuju na potrebu da njihov pokret ne bude jednostrano orijentisan I da se oduplre svakom mljeSa-nj- u u unutraSnje stvari bilo koje zemlje. Ministarskl sastanak u Havani povoljno je ocjenio dosada§nje pripreme za predsto-je5- u beogradsku konferenciju koja ce se odrzati krajem jula. (J trodnevhoj generalnoj debati minista-ra- , drzavnih ministara I drugih vlsoklh funkcionera koji su predvodili delegaclje, ;u6estvovala su 32 delegate I promatraca. ZnaCajni dlo posla pre toga je obavljen na prlpremnom ambasadorskom sastanku i u KAKVA PROMJENA U AFGANISTANU? Kabul — "U Afganlstanu smo IzvrSIII narodnu I demokratsku revoluciju. To nije bio nl puC ni prevrat, ve6 revolucionami akt Siroklh slojeva pod vodstvom narodno-de-mokrats- ke partlje. Novi Afganlstan, njegova partija, revo-lucionar- no vijede i vlada vodit ce sada polltlku ukorlst naroda, za razvoj demokra-cij- e, ekonomski progres I prijateljske veze sa svim zemljama, striktno i dosljedno ostajudi na pozicijama nesvrstavanja". To je na konferenclji za Stampu Izjavlo generalni sekretar narodno-demokrats- ke partlje I predsjednik revolucionamog savje-t- a Afganistana Nur Mohamad Tarakl. NEMA RJESENJA BEZ PLO Kuvajt — "Mirovnog sporazuma ne rnoie bltl bez stvaranja nezavisne palestinske drzave", izjavio je po dolasku u Kuvajt voda Palestinske oslobodlla6ke organizaclje Ja-s- er Arafat, javlja Reuter. "Nece bltl tjeSenja bez prlmjene rezolu-cij- e usvojenlh na palestinskoj, arapskoj, i medunarodnoj razlni, a ti kojoj se trail vracanje Palestinaca u njihovu domovinu, pravo na samobpredjeljenje i stvaranje nezavisne palestinske drzave", rekao je Arafat. radnim tljellma havanskog zasjedanja Ko-ordinacio- nog biroa. U zavrSnorh Izlaganju, minlstar vanjskih poslova Kube Isidoro Malmierka ocjenio je havanskl skup kao uspjesan, konstruktlvan I sadrzajan. Sef kubanske diplomatije je istakao da pokret nesvrstanosti moze bltl zadovoljan onim Sto je postignuto posllje petog samita u Kolombu I ukazao na potre-bu daljeg јабапја jedlnstva I solidarnosti. Isidoro Malmierka Je na kraju Izrazio zadovoljstvo sto te se uofii beogradske konferenclje ministrl vanjskih poslova JoS jednom uskoro sastati u sjedlStvu Ujedi-njeni- h nacija u New Yorku, prllikom speci-jalno- g zasjedanja Generalne skupstlne o razoruzanju. % % KUBA DEMANTUJE UCESCE U SABI . Havana (Tanjug) — "Kuba јоб jednom potvrduje da nlje u nlkakvoj vezl sa snaga-m- a koje se bore u Sabi protiv ret ima Mobu-tu- a. Vlada Kube tzriilto izjavljuje da ne postoje, niti su ikada postojale bilo kakve veze vojne suradnje Izmedu Kube i tlh snaga" — istlfie se u sluibenom saop6enju koje je ovdje podeljeno novinarlma od stra-ne kubanskog Mlnistarstva vanjskih pos-lova. U kubanskom saopdenju se dpdaje da tim snagama "Kuba nlje IsporufiJIa vojnu opremu, nitl Ih je uvjeibavala, nltl je, pak, na bilo koji na6in ucestvovala u njlhovim akcijama". "U Zalru иорбе nlsu prisutni borci ill specialist! iz Kube", kaze se u saopcenju. CARTER PRIJETI Americkl predsjednik Carter je pomogao posljednju francueku I belgijeku Interven-clj- u u Zalru, a sada prljetl otvorenlm poma-ganje- m porazenlh snaga pokreta FNLA, koje predvodl poznati imperljalistickl agent Sawimbi, a koje napadaju Angolu Iz Zalra. AmerlCkl kongres je prije nekoliko godina zabranlo amerliko mljeSanje u rat u Angoli I Carter trail da se ta odluka ukine. Pomo6rasizmu— opasnostzamir Alzlr (AFP) - Predsjednik afr№-ko- g Naclonalnog kongresa Juzne Afrlke Oliver Tambo, u Snfervjuu alzlrskom dasoplsu "Revolution" ostro je osudlo Sjedlnjene Drzave, SR NJema6ku, Francusku, Veliku Britanlju i Kanadu zbog njihove stalne pomodl raslstldkim re2imi-m- a na jugu Afrlke. Tambo je rekao, kako navodl agenclja JANA, da ove zapadne zemlje, iako su se Izjasnile kao protlvnici rasne diskrlminacije, I-- pak dine sve da ојабаји rasisti£ke rezlme. Zbog toga Ih je Oliver Tambo okarakterlsao kao najvecu opasnost za mir u AfricL ттгжукввшв&втша ШШгчШШ ШчШШш МШ ШшШШвШШШЧшк BORBE I NEIZVESNOST U ZAIRSKOJ PROVINCIJI §ABI (BIV§OJ KATANGI). — POVRATAK GERILACA NATANIELA MBUMBE. - NADIMAK-"SKAND- AL" Duhovi u Zairu ne mlruju: u Sabi (biv§oj Katangi) ponovo se puca. Ko se probija da svrgne predsedni-k- a Mobutua — Combeov ill Lurnu-mbi- n duh? Sadasnjost u ovoj zemlji kao da je samo presek izme-du proSlosti i bududnosti u cljim se burnim sudarima vrada ono sto je nekad nestalo, a nestaje ono sto je planirano da tek dode. U demu su ta vradanja I nedola-zenja- ? Pri рокибаји otcepljenja Katan-g- e (sadasnje Sabe) pristallce Moi-z- a Combea su ublle Patrisa Lu-mum- bu, prvog premijera nezavls-no- g Konga (Leopoldvil) koji se zalagao za punu nezavisnost i duboke drustvene reforme u mla-d- oj drzavl. Combe je postao pred-sedn- ik vlade, posle puda koji je izveo Mobutu, koji je dosao, kasni-j- e, na delo drzave — novim drzav-ni- m udarom. Tako, posle svih bura 1961 — 1962. nijedoslo ni do sece-sij- e Katange, koju je trazio Combe, all ni do socijalnih reform! za koje se zalagao Lumumba. KatanSkl zandarml su posle po-ra- za u sukobu sa snagama UN (1962) prebegli u Angolu. Prvo su pomagali Portugalcima da odrze svoju vlast, all su se vremenom zbllzlll sa bslobodiladkim pokre-tor- n MPLA, usvojill "socijalistidku orijentaciju" i osnovali Nacionalni front za osiobodenje Konga (FLNC). Osiobodenje je istaknuto u znadenju — "od eksploatacije i nekolonijalizma" za sta su optuzi-va- ll zairsku vladu, koja je i sama uodavala mnoge nepravilnosti u razvoju drustva (korupcija i nepra-vedn- a raspodela dohotka), predu-zimaju- di mere koje su nosile epite-t- e ill "nove" ill "neuspele". Voda FLNC je general Nataniel Mbumba, koji je od 10 hiljada Izbe-glic- a iz Katange stavio pod koman-d- u dve hiljade boraca I s njima proSlog proleda napravio dar-m- ar u Sabi. Povladedl se pred trupama, cljl su najsnazniji deo dinill maro-kans- ki vojnici i francuski oficiri, Mbumba nije priznao poraz, rekav-s- i: "Menjamo taktiku. Povladlmc se, all demo se vratiti". I — vratio se. бТА CE UClNITI FRANCUSKA? ' I oro§logodi§nji I sada§nll suko-- bi u Sabi prethodili su jednom istom dogadaju: "francusko-afrld-ko- m samltu", kojim Pariz nastoji da udvrsti veze s biv§im kolonija-m- a I "garantuje bezbednost prlja-teljskl- m vladama". Francusko-ma-rokans- ka intervencija u Zalru uveri-l- a je, lane, da to obedanje nije dato naprazno. No, kako je Zalr bio belgijska, a ne francuska kolonija, Brisel je tada udinlo nezapamden potez u medunarodnoj dlplomatlji i otvo-ren- o optuzlo Pariz da mu se ume-sa- o "u interesnu sferu". Sta de sada udlnitl Francuska, kada je zajedno sa Zapadnom Nemadkom za dugo vreme zakupila deo Zaira — "za isprobayanje raketa" (sto je izazvalo u sumnje i demantuje da de probe biti nuklearne, all I asocl-jacij- e na davnu proslost kada je belgljski kralj Leopold kupio veliko prostranstvo u Afrlci, proglasio ga svojim posedom, a posle su njego- - ye gran ice postale granice drzave Konga — sada Zaira)? Odnosi sa NR Angolom, koju Zalr i ovog puta optuzuje za "inspl-rlsanj- e" Mbumbunih boraca, nikad nisu bill primer dobrog susedstva. Sa zairske teritorije upade u Ango-lu su vrslle trupe FNLA, porazenih protivnika Agostinja Neta. Iako su angolski i zairski predsednik potpi-sa- li sporazum visokih principa o miru na granici, privrednoj sarad-nj- i, nepomaganju vojnih akcija sa svoje teritorije koje su uperene protiv druge zemlje i planskom vra-dan- ju izbeglica u domovinu, ono Sto je prihvadeno na papiru nije sprovedeno u zivot. PUC ILI "ClSTKA"? U samom Zairu dogadaji su od proslog sukoba u Sabi imali svoju nemirnu evoluciju. Odmah po zavr-setk- u rata — 26. maja 1977. — sef zairske diplomatije je.osuden na smrt da bi na intervenciju iz inos-transt- va bio kaznjen samo dozivot-ni- m zatvorom. Usledili su izbori koji su predsedniku Mobutuu pot-vrd- ili polozaj, u sta niko nije sum-nja- o. Medu vojnim staresinama bilo je, izgleda, dosta podozrivih pa je, podetkom marta ove godine, ubijeno izmedu 400 i 2,000 ljudi. "Zbog pokusaja puda!" — obraz-lozi- o je Mobutu. Opozicija, medu-ti- m, smatra da je red o obidnoj distki medu onima koji imaju suprotno mlsljenje od zvanicnog. Saba (Katanga) ved p'oodavno nosi nadimak "skandal" — zbog kongoanske tragedije 1962, ubistva Patrisa Lumumbe i generalnog sekretara OUN Daga Hamarselda, all je u upotrebi. i izraz — rudni skandal. Provincija je prebogata bakrom, uranom, dijamantima. Va-zn- o je da rudnici rade — parola je ovde okupljenog stranog poslov-no- g sveta, koji izvlaci basnoslovne profite. "Prosedni" Zairac, medu-ti- m, godinu dana zivi od stotinak dolara, a dugovi zemlje procenjuju se na oko tri milljarde dolara. Raz-lo- zi za nezadovoljstvo, dakle, nisu mall. Ciji se duh vrada — Combeov ili Lumumbin? Hode li pobunjenici seceslju ili druStveni preobrazaj? Jesu li osiobodiladki pokret ili, pre svega, orudo u medudiiavnom sporu? Sta su sredstva, a Sa cilj? Hode li opet dodl do spoljne inter-vencij- e? Menjaju li nemiri nesto u stavu krupnog kapitala? Da li de predsednik Mobutu fzdrzati I ovo iskusenje? Ne predstojl li pritisak na Angolu i sa severa, Iz Zaira, kao Sto Je s juga ved ucinila Pretorlja? Nije If Saba samo zamka koja treba da skrene paznju sa re§avanja problema Namibije, odnosno da upozori kako "crvene opasnosti" na jugu Afrike ima previse da bi joj se dozvolllo sirenje, ili — da je Afrlci dosta "korumpiranih rezi-ma- "? Pitanja idu "do neba". Odatle, opet stizu protivrednosti. Zairski televizijski dnevnik podinje "bli-co- m" u kome sef drzave silazi s neba u domove svojih podanika. U Kolveziju, rudarskom centru Sabe, s neba padaju — padobranci i bombe. M. Pantelid ("Politika", Beograd) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000440