Nase Novine, January 07, 1981

              I"
8— NaSe novine, January. 7, '1981
Iz Jugoslavije
l.HW'JIl'JI Д lil-1'Ј- ЛИ .Ц-- ll' IJI. IL.li. I. Ц.-- 1 ИЛИ.ЈЈЈ.Ц.Ш.ДМ
KAKVIZAHVATI
Iz proSlih vremena Zagreb nije
baStinio samo slikovite zgrade 1
spomenike ved i vrijedne prostore.
Upravo o njima razgovaramo s
drom Anton Marinovidem-Uzel-ce- m,
profesorom Arhitektonskog
fakulteta.
— Osim dvaju osnovnih pri-rodnozemljop- isnih
ugodaja Save i
Medvednice, Zagreb ima brojne
prostorne vrijednosti 5to ih je
stvorila dovjekova ruka. Takav je,
primjerice, perivoj Maksimir —
zagrebadka Bulonjska Suma, Mi
reclmo, izuzetno vrijedan parkovni
prostor na potezu Zrinjevac —
Kolodvor. Tu je, dakalto, i povijesni
sklop Sto se razvio iz srednjo-vjekovn- ih
zariSta, Gradeca (Kap-tola- ).
Zagreb se ponosi i brojnim
trgovima... I ulica je prostor.
Ponekad veoma ugodan, poput
ulice MoSe Pijade, lijepe avenije
kestenova.
NEDORECENI PROSTORI
— U jednoj ste svojoj knjizi rekli
kako su brojniji oni gradovi i
njihovi prostori koji su ugodni, od
onih koji su neugodni. Kako bi u
toj ocjeni ргобао Zagreb?
— Ima u naSem gradu prostora
izvanrednog ugodaja, ima onih
posve prosjecnih a i nedorecenih ili
sasvim neugodnih prostora.' Danas
su takvi nedoredeni prostori po-sljedi- ca
prebrzog rasta grada. Ni-jed- an
noviji prostor u gradu nije
sasvim dovrSen, zaokruzen. Ulica
Proleterskih brigada, kakva je da-nas,
joS je daleko od toga da bude
ugodna dovjeku.
— Kad se sve zbroji izlazi dase
ipak bolje osjecamo u starijim
prostorima, zar ne?
— Nije dovoljno stvorit gradski
prostor, valja ga ispuniti i privla-dni- m
sadrzajima. U starijim ambi-jenti- ma
takvi su sadrzaji imali viSe
vremena da se stvore i iskristali-ziraj- u.
Dodajmo tome Ijepotu stil-sk- ih
prodelja, koje јоб viSe dobi-vaj- u
na privladnosti kad ih se
usporedi s gradnjom novih naselja.
— Pogledajmo na jednome
primjeru nastajanje vrijednog grad-sko- g
prostora...
— Neka to bude, recimo, Trg
Republike. On je dovoljno prostran
za srediSnji trg jednog velegrada,
STARI I NOVI ZAGREB
I
KATASTAR CESTA
Zabok (V. Ha.) — Zbog neposto-janj- a
cesta desto je u
zabodkoj do imo-vinsko-prav- nih
i nesuglasi-c- a
izmedu zemljiSta uz
cestu i organizacija za odrzavanje.
Da je se to izbjeglo, izrada
cesta, projektiranje I nadzor po-vjere- no
je Opdlnskom zavodu za
prostorno planiranje.
USTARU JEZGRU
ali ne i prevelik da bi se na
njemu Izgubio. Zato i danas prl-vla- di
poput magneta.
— Je II svim onim lokallma na
Trgu Republike uistinu tamo i
mjesto? Sto kazete na one тгабпе
prodavaonice "kratke I pletene
robe" u torn srediSnjem prostoru
grada?
— Valja ih Srecom, u
okolici Trga joS je dovoljno toga
Sto moze privudi gradane. Zar de
Gradska kavana morati, kako se
prida, svoje prostore ustupiti ban-ci- ?
Trgu je Skodllo i uredenje
kavane "Dubrovnik". Sada se do-im- a
poput kolodvorske restaura-cij- e.
Posve je neiskoriStena naj-vredni- ja,
sjeverna strana trga. Ta-mo
bi se smjestiti jedna ili
dvije kavanice, poneka prodavaoni-c- a
ili kakva agencija. Smatram da
na Trgu Republike prilikom ure-denj- a,
nisu potrebni nikakvi vellki
upadljivl zahvati niti gomllanje
fontana, stabala, skulptura.
SKOLENAGORNJEM
GRADU
— Mnogo se govori o ozlvlja-vanj- u
i obnovi Gornjeg grada. O
demu bi trebalo povesti
— Ne bi od Gornjeg grada
trebalo stvarati nekakav zagrebadki
Montmartre, s veselim nodnim
zivotom. Mi nismo naslijedili onaj
srednjovjekovni Gornji grad, ved
grad preobrazen barokom, s
baroknim ра1абата i to bi njegovo
dostojanstvo valjalo duvati. Skol-sk- e
i visokoSkolske ustanove, na
primjer, mogle bi potrebnu
zivost i mladost.
— Kako je rast Zagreba utjecao
na promjene u njegovu srediStu?
— Rast grada, uglavnom,
djeluje pozitivno, osim u sluda-jevim- a
kada se ne planira dovoljno
takozvanih sekundarnih centara u
novim naseljima. Tada svi nagrnu u
grada. zato je i
llica preoptere6ena pjeSadkim pro-meto- m.
No kako grad raste, po-sta- je
bogatijim, ekonomski snazni-ji- m,
tako se u njemu moze nadi
dovoljno kvalitetnih lokala, pro-davaoni- ca,
agencija, ugodnih du-бап- а,
da ispune te sredlSnje pro-stor- e,
koji time i sami djeluju
velegradskije.
J.ZANlC-NARDI- NI
BUD2ET
Sombor (A. R.) — Op6inska
skupStina u Somboru za Sest
milijuna dinara pove6ala je budzet
opdine za ovu godinu, s tim da se
ta sredstva osiguravaju Iz porasta
prihoda od poreza na promet.
Novae 6e biti iskoriSten za nado-knad- u
svinjskog i јипебед mesa u
maloprodaji, za Sto je za 10 mjeseci
ve6 ispladeno 6,8 milijuna dinara.
ovaj gotovo motiv nudi nova videnja. Jednim pogledom obu-hvace- no
je Hrvatsko kazaliste, Mestrovicev zdenac, Kazalisna
kavana, desno u pozadini zgrada Kola i Kazalisne akademije...
katastra
opdini dolazilo
drugih
vlasnika
katastra
dovjek
ukloniti.
mogle
габипа?
Gornji
unijeti
srediSte Upravo
klasican
narodno
KOORDINACIONI ODBOR SK SSRNJ ZA OBILJE2AVANJE
IMENA I DJELA JOSIPA BROZA TITA.
TITOVIM DJELOM BAVIT CE SE
GENERACIJE
Ne treba donositi brzoplete odluke kada je u pitanju obiljelavanje i
oduvanje Titova imena i djela
— Mnogi bi gradovi htjeli da
ponesu Titovo ime, ili bi tako
nazvali svoju пај!је)би ulicu, бко1и,
najbolju radnu organizaciju. Htjeli
bi da obiljeze svako mjesto kamo je
Tito dolazio, da slikom I rijedju
ovjekovjede sve trenutke provedene
s Titom, hode da se i na taj nadin
oduze ovom gorostasu povijesti.
Koordihacioni odbor SK SSRNJ
za obiljezavanje i o6uvanje imena i
djela Josipa Broza Tita zauzeo je
jasan stav: ne treba donositi brzo-plete
odluke kada je u pitanju
obiljezavanje i oduvanje Tltova
imena i djela, jer, kakoje na prvoj
sjednici Koordinaciong odbora re-k- ao
Lazar Mojsov, "Titovo djelo je
od trajne vrijednosti i izuzetnog
revolucionarnog znacaja, te ce se
njime baviti generacije i genera-cije- ".
Lazar Mojsov je takoder
naglasio da politidku ostavStinu
MEOUNARODNISKUPU
ZAGREBU 0 PYHRNSKOJ
AUTO-CES- TI
U Zagrebu je ovih dana odrzan
Medunarodni simpozij o Pyhrnskoj
auto-cest- i, koji je okupio oko 300
proraetnih strunjaka iz Austrije,
Bugarske, Italije, SR Njemadke,
Turske i Jugoslavije.
Pravac Pyrhnske auto-cest- e od
NOrnberga do Zagreba jedan je od
najvaznjijih u Evropi, kojimisvako-dnevn- o
prolazi od 10.000 do 20.000
vozila, Sto je i viSe puta ponovljeno
na ovom medunarodnom skupu.
Na prometnom smjeru Nurnberg —
Graz — Maribor — Zagreb dugad-ko- m
oko 640 kilometara ved je
sagradeno oko 200 kilometara auto--
ceste, Sto je trecina njegove4
ukupne duzine. Na podrudju Bavar-sk- e
uskoro de se dovrSiti auto--ces- ta
u punoj duzini. U Austriji su
posebno znadajni radovi na teSkim
brdskim dionicama i tunelima, koji
su vec dovrSeni ili se upravo grade,
dok je u Jugoslaviji najveca paznja
poklonjena zapravo nastavku rado-v- a
od Zagreba prema Beogradu i
dalje prema Bugarskoj, Grdkoj i
Turskoj. Za vrlo vazan dio te
evropske prometnice na jugo-slavensko- m
tlu od Sentilja do
Zagreba rade se projekti, a pret-varan- je
sadaSnje ceste u modernu
detverostaznu auto-cest- u ovisisit
de o raspolozivim sredstvima u
iducim godinama.
Sudionici medunarodnog skupa
nazavrSetku njegova rada prihvatili
su zajednidku rezoluciju kojom se
naglaSava nuznost da se ta cesta
gradi brze.
ZASADIL1 100.000 SADNICA
Foda (F. K.) — Ove jeseni
fodanski gorani poSumljavali su
goleti na podrucju Sutjeske, Ma-gli6- a,
praSume Peru6ice, Volujka,
Vu6eva, Zelengore i Nacionalnog
parka "Sutjeska". Na torn podru6ju
goranske brigade osnovnih Skola
"Sava Kovafievid", "Ivan Goran
Kova6i6" i "Veselin MasleSa" za-sad- ile
su 100 tisuca sadnica bora i
jele. Za svoj rad gorani iz Fofie
dobili su republicka i savezna
priznanja koje dodjeljuju Repu-bliCk- e
i Savezne konferencije go-ran- a.
NOVI HOTEL
Opatija (M. G.) — Poslije iselje-nj- a
OOUR-- a "Casino" iz vile "Rosa-lia"
priSlo se njenoj temeljitoj
obnovi, poslije koje ce ta depan-dans- a
hotela "Belvedere" postati
hotel "B" kategorije. Radove izvode
radnici opatijskog "Zanatservisa".
Josipa Broza Tita treba tretirati na
nau6nim osnovama. Na tome se
posljednjih godina radilo dosta.
Samo proSle i pretproSle godine je
u Jugoslaviji izdano 40 Titovih
djela, i 32 djela o Titu, a od 1945.
do 1977. godine je u naSoj zemlji
izdano 709 takvih djela. Medutim, u
cijeli posao Jrebalo bi unijeti viSe
sistematiCnosti i паибпод pristu-pa- ,
trebalo bi ga obavljati serio-znij- e,
rekao je Mojsov.
Uz ovo, najvaznije je sada utvr-dit- i,
prema rije6ima Vidoja Zarkovi-ба- ,
dobre idejno-politiCk- e odnove
za obiljezavanje i o6uvanje Titova
imena i djela i s tog stanoviSta
treba razmatrati svaki prijedlog koji
je do sada pristigao i koji бе tek
pristi6i. Nataj 6ese na6in najefika-snij- e
suzbiti i neke pojave koje nisu
u skladu sa zivotnim пабеПта
Josipa Broza Tita.
ISTRA - REZERVE
UGLJENA
Istrazivanje ugljena u tstri koje se
obavlja ve6 dvije godine dalo je
zadovoljavajude rezultate. Na os-no- vi
istraznih bu§enja vrlo je
zanimljivo podru6je Tupljak na
kojem zasad predvidene rezerve
iznose oko pet milijuna tona kvali-tetno- g
ugljena. Istrazivanja se na-stavlja- ju.
Za eksploataciju ugljena
u nalaziStu Tupljak zainteresirana
je Elektroprivreda Rijeka s obzirom
na postojede I nove termoelektrane
koje 6e se graditi u Istri.
Za rad bududeg ugljenokopa
potrebna je odredena коИбта elek-triC- ne
energije, 1e je u tu svrhu
zavrSena gradnja dlekovoda na-po- na
35 kilovolti.
RIJECKAREGIJAiBOLJI
ULOVRIBE
Ribari individualnog i druStve-no- g
sektora na podru6ju rijeCke
regije do kraja tredeg tromjese6ja
ove godine ulovili su 9.188 tona
morske ribe, Sto je dva posto viSe
nego u istom razdoblju 1979.
godine.
Najve6i ulov imali su ribari s
podru6ja opdine Rovinj koji su
ulovili 4.250 tona, ribari s podru6ja
Рогеба ulovili su 1.471 tonu, a s
Нјебкод podru6ja 1.455 tona. I
dalje se pokazuje tendencija po-rasta
udjela plave ribe u ukupnom
ulovu regije, a prema ulovljenim
koliiinama u listopadu i stude-nom- e
moze se ofiekivatni znatno
vedi godiSnji ulov u odnosu na
1979. godinu.
FERIBOTZA 180 VOZILA!
Novonabavljeno plovilo zamijenit
6e feribot "Sv. Stefan" na liniji
izmedu Bara i Barija
— Na redovitoj putnidkoj liniji
izmedu Bara i Barija u Italiji o
ocekuje se da 5e vec pocetkom
sije6nja idude godine zaploviti
novonabavljeni feribot Preko-okeans- ke
plovidbe u Baru. To
plovilo od 6800 tona, najvece te
vrste u jugoslavenskoj putnidkoj
floti, moci de odjedanput prevesti
180 vozila i 400 putnika u kabi-nam- a!
Za nabavu tog brada dana su
sva potrebna odobrenja i sada se
odekuje njegovo uplovljenje u naSe
vode.
Rijed je o rabljenom, moderno
uredenom plovnom objektu iz
Skandinavije koji de zamijeniti u
plovidbi izmedu naSe i talijanske
obale stari i nefunkcionalni feribot
"Sv. Stefan".
(B.T.)
U SPLITU SJEDISTE
MEDUNARODNOG
INSTITUTA?
—'Komitet za odgbj, obrazo-vanj- e,
nauku i kulturu Zajednice
opdina Split izradit de cjelovitu
podlogu za materijal skupStinskim
vijedima koja treba da donesu
odluku o kandidaturi Splita za
sjediSte Medunarodnog institutaza
molekularnu biologiju. Naime, na-dlez- ni
organi u SR Hrvatskoj
predlozili su Split kao sjediSte te
medunarodne medicinske instltu-cij- e
smatrajudi da on po mnogo
demu udovoljava najvaznijim uvje-tim- a
za osnivanjem jednog takvog
institute.
Medunarodni institut za mole-kularnu
biologiju vrSio bi temeljna
istrazivanja biologije i imunologije
dovjeka, Sto je osnov cjelokupne
humane medicine. (D. Md).
UPOVODU125.
GODlSNJICEROOENJA
TESLINA NAGRADA
-1- 981, GODINE
— Obiljezavajudi 125. godiSnji-c- u
rodenja velikog znanstvenlka
Nikole Tesle, fond koji nosi nje-govo
ime raspisao je natjedaj za
dobivanje Tesline nagrade koja de
se prvi put dodijeliti 1981. godine.
Nagrada de se dodijeliti za pronala-zaStv- o,
racionalizaclju, inovacije i
znanstveni doprinos u tehnidkim i
prirodnim naukama.
Osim tih nagrada, koje se inade
sastoje iz povelje, plakete i nov-dan- og
iznosa, ustanovljena je i
"Teslina nagrada za stvaralaStvo
mladih".
Prijedlozi za nagradu dostavljaju
se izvrSnom odboru fonda "Nikola
Tesla" najkasnije od 15. februara
1981. godine.
NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE
MILIJUNSREBRNJAKAS
TITOVIM LIKOM
— Narodna banka Jugoslavije
izdat de uskoro, u povodu smrti
predsjednika Republike Josipa
Broza Tita, milijun komada srebr-no- g
kovanog novca s Titovim likom
u apoenu od tisudu dinara. Od
ukupnog broja srebrnjaka, 800
tisuda bit de izradeno u obidnoj
tehnici s visokim sjajem, dok de
ostatak biti napravljen u speci-jaln- oj
tehnici sa visokosjajnim
ravnim povrSinama i matiranim
reljefnim detaljima prigodnih mo-tive.
Srebrnjaci izradeni u obidnoj
tehnici prodavat de se po njihovoj
nominalnoj vrijednosti, uvedanoj
za troSkove specijalnog pakovanja,
dok de se novdidl iskovani u
specijalnoj tehnici prodavati po
viSoj cijeni od nominalne vrijed-nosti.
.Odluku o izdavanju prigodnog
srebrnog kovanog novca donijelo je
Savezno izvrSno vijede, a stupa na
snagu 5. prosinca ove godine.
SINDIKALNASKOLA
KonjSdina (V. Ha.) — Opdinsko
vijede sindikata organizator je Sin-dikal- ne
Skole koju polaze sindi-kal- ni
aktivisti s podrudja mjesnih
zajednica HraSdina, BudinSdina i
KonjSdine. U trl teme i 180 nastav-ni- h
sati polaznici de upoznati
aktualna pitanja samoupravljanja.
Predavadi su druStveno-politid- kl i
sindikalni radnici Iz opdine Zlatar
Bistrica.
Iznajmljuje se jednosobni
stan, Lakeshore i Royal
York, Toronto, od 1. febru-ara,
1981.
Telefon 252-854- 5
(poslije 6 uvefie)