Nase Novine, November 07, 1985

              If"" y ~TV--, " -- "tfJ-h--4- ' ,Г- - -- —; ~~ 'j)iiMi . ЛР "~-V- "
BIZREKA „PDUEA„TSTEAfITZ.A POj1wLRдEK.7SWENдSITc7AK,RI SGFHILLUAMMRSAKFCI ScMudR%EK.A pDZKREJOUENJRJAAEA. OADLAMUILOAIN.
2ENSKO
IME,
JUGA ' '
INDONE
ZIJSKI
POLITIK
IDIPLO . MAT I
NEHAJ ' I
NEBRIGA , , ; f
I NEMAR III '8 1
1
J I . "PAD KONJSKA
NICA SNAGA ,
i BIVSE I , , f
i STRANKE I F
: ESERA I ,GORICA '
{:
; T satbov i ' 1
:
! KRATICA JfVIK ,
I f
i ZA ЛНСО
_ I
! TELEFON, "SKULP ' .11 i ~"Ш- - ПА l_ ~~ -- 4. _ -- — _ I I I pACIFlCKI~t j J
[ I i lOTOK KOD ' f
MALENI i IJAPANA ]
' K
RT.RTIC
,
!--—
.' ,
I GLUMAC I
'.
, _ _i~ ~~MARAIS _j _ _ _ _"'
"
I ~STARO ~~f j IVO I
1 GRCKA ' f i ! DANLU
' POKRA , I 1 p
, JINA I ' j GOLE1 I K
BEOTIJA ,
I VHLFT i Ц
,
j _+. __ , _ __ j . у j ► ' i 2FLJKO [- - ~ '
.
.SKATEKSi
'
i
iTILNA
:
SHDUL DIREKCIJA [INDUSTR f
! ;
CESTA ___JJ1 AN__ ___ i
' Autot ! UTAC ' I
:, Z Lotka l I AGAMEM ' '
: .tako ,
. ,N0N0V , 'I DALJE ISTOK !
.
',
, . 1 , _l U _ ; J=
I MJESTA I
,
I fc
i baca j _
i
i -
! :
j MRCINE I
vv ' 4 — --" A I
UZ 90. OBL3ETNICU RODEN3A IVE
jegova popularna opereta MaBa
Floramye proizvod je isfoga zivot-no- g
veselja koje strujs h dubrovackih
pokladnih komedija 1 naiih narodnsh
motsva
eni je uvijek bilo vazno da osjetim razumijevanje
publike. Bez stvarnog dodira s publikom, djelo ne
moze usoieti. Tako sam ja u svojim operetama na--
stojao izaci iz sablona klasicne operete, dajuci ljude ras-pjevano- ga mediteranskog podneblja, raspjevanu kantile-n- u
svoga splitskog kraja 2elio sam da moja djela ostanu
u uhu slusatelja, da budu pjevna, jer sam uvijek smatrao
melodiju svojim stvaralackim principom4 Zapravo, ona je
bila ishodiste svega.
Tako je govono Ivo Tijardovic, popularni sjor Ive,
skladatelj. dirigent, scenograf, kostimograf, organizator,
intendant, jedna od najsvestranijih licnosti naseg kazali-sno- g
zivota otac Male Floramye, operete koja je uz ope-r- e
Nikola Subic Zrinjski Ivana Zajca i Ero s onoga
svijeta Jakova Gotovca popunila trolist najpopularnijih
i najcesce izvodenih djela domace muzicke scene.
Uskoro, 19. rujna navrsava se 90. godina rodenja mae-str- a
Tijardovica, glazbenika koji je vise od pet desetljeca
bio prisutan u jugoslavenskom muzickom zivotu, napu-stiv- si
ga 1976. u 81. godini, ne docekavsi, na zalost, ispunje-nj- e
dugogodisnje zelje - scensko rodenje svoga najambi-cioznije- g
zivotnog projekta, lzvedbu opere Dioklecijan.
Mala Floramye l Dioklecijan, dvije suprotnosti u
Tijardovicevu opusu, dva su pola glazbenoga i libretisti-cko- g
interesa autora, koji je kao malo tko znao umjetni-cki- m
perom opisati vlastitu sredinu i ostati najomiljenijim
autorom mnogih generacija Ivo Tijardovic gotovo dadijeli
sudbinu dvojice svojih slavnih kolega, Zajca i Gotovca.
Svaki od njih poznat je i omiljen zapravo, po jednom je-din- om
djelu iz bogata stvaralastva.
To je cinjenica, i danas, sest desetljeca po praizvedbi
Tijardoviceve najpoznatije operete, valja se upitati je li taj
vremenski razmak dovoljan da se Floramye pridruzi jos
poneka stranica iz autorove bogate kajdanke. Dakako, au-tentic- ne
umjetnicke vrijednosti cesto nisu mjerilo stupnju
popularnosti pojedinog umjetnickog djela, no znanstvena
istrazivanja nase daleke i blize glazbene proslosti znala
su nas ponekad iznenaditi, pa i promijeniti ustaljene spo-znaj- e.
Svakodnevica obicnog covjeka
Javnosti dostupan dio opusa Ive Tijardovica dvije su
operete: uz Malu Floramye jos i Splitski akvarel, ko-loristi-cki
bogata glazbena slikovnica maestrova rodna
C " 2И i - "~
¥ " inw i.f, l.° f
УУУУУХЗД уууууууууууууууууу LIKOVNAk ОУУЛ-ИУ--Ј
2ITKOST, SKICA; I
VSK0Z. STUD,jA
N0ST GQL0G
TIJELA I
3UGOSLAVENSKA PROSLAVA MEDUNARODNE 1
' 9 GODINE MLADIH
' It
, f ватаажриаид
I J
,
' j !
!
vV
t
!
V
TIJARDOV.CA
vv гчгч w 0'y yy yy
SPLIT (M. I.) - Otvaranjem izlozbe S Ti-to- m
u dane slobode, u Muzeju narodne
revolucije u Splitu pocela je dvotjedna sre-disn- ja
jugoslavenska proslava Meduna-rodn- e
godine mladih koja se odvija pod
motom Sudjelovanje, razvoj, mir.
Izlozbu S Titom u dane slobode, na ko-j- oj
su izlozeni eksponati vezani za razdob-lj- e
neposredno nakon oslobodenja zemlje
kao i za djelovanje druga Tita u poslijerat-ni- m
godinama, otvorio je Mirko Ostojic,
predsjednik Saveznog drustvenog savjeta
za medunarodne odnose. Na svecanosti u
Muzeju narodne revolucije u prisutnosti
velikog broja mladih bili su i predsjednica.'
Predsjednistva Konferencije SSOJ Silvija
Zugic-Rijave- c, predsjednik Predsjednistva
RK SSOH Vlado Matijasic, te drugi uzva-nic- L
U salonu Galic otvorena je prodaj-n- a
lzlozba Umjetnici Splita za omladinski
doTTi
Pocetak sredisnje jugoslavenske prosla-v- e Medunarodne godine mladih uvelican
je i cetvrtom ovogodisnjom cjelonocnom
festom nazvanom Noc histriona. Bogati
program uz obilje pjesme, plesa i zabave
poceo je vec u vecernjim satim mimoho-do- m limene glazbe i maioretkinja iz Ljub-Ijan- e, da bi se veselje kojem je prisustvo-val- o na tisuce mladih gradana Splita na-stavi- lo
sve do zore. Svi gradski trgovi bili
su pozornice, a za dobru zabavu pobrinuli
su se i ugostitelji koji svoje radnje nisu
zatvarali sve do jutra. Na splitskoj rivi
smjenjivale su se estradne grupe sa svo-ji- m
programom, na Peristilu se odvijao
folklorni program, na Trgu lepublike sve
do zore svirala je muzika za pies, a orga-nizira- no
je i zanimljivo natjecanje omladi-nac- a
u pecenju palacinki. Dioklecijanovi
podrumi za tu priliku postal! su veliki dis-ko-klu- b, a splitska ribarnica je pretvorena
WHMSMSM&Mt
Ivo Tijardovic - stvaralastvo dionizijske radosti
grada, zivopisni koloplet melodija i ritmova inspiriranih
narodnim melosom. I premda po libretistickim motivima
bitno razlicite, obje operete zajednicki iskazuju Tijardovi-ce- v
autorski pristup i promisljaj, vezujuci ga uz arhetipske
znacajke sredine kojoj su i posvecene. Svakodnevica ma-lo- g
covjeka i ljubav kao osnovni pokretac zbivanja, to je
trajna inspiracija Tijardovica libretista, kojemu se pridru-zuj- e
darovit majstor mediteranske melodije, glazba koja
raspjevanoScu i poletom ne dospijeva ostariti.
чт y m f
Otvaranjem izlozbe S Titom u
dane slobode u Splitu je pocela
dvotjedna manifestacija u kojoj
ce sudjelovati deseci tisuca mla-dih
u veliku konobu. Glavni dogadaj odvijao
se na Mihovilovoj sirini, gdje je otkriveha
skulptura Histriona koju je revija Studio
poklo'nila Splitu.
Split je tako, kroz iducih 16 dana - do
28. rujna postao srediste u kojem ce se od-vij- ati razni programi koji ce obuhvatiti
cjelokupnu alitivnost omladine u nasoj
zemlji. Uz 11 okruglih stolova na kojimace
se raspravljati, medu ostalim, i o aktivno-s- ti
drustvenih organizacija, socijalnim ak-tivnosti-ma
mladih, suvremenom i tradj-cionalno- m
u drustveno-ekonomsko- m po-loza- ju
zena, zivotu i perspektivi mladih na
otocima, te o alternativnim oblicima zapp-sljavan- ja
mladih, bit ce priredeno i sept
izlozbi, koncerata brojne druge scensfce
priredbe, zborovanje ferijalaca, izvidai,
mladih zadrugara, susreti knjizevne om(a-din- e,
sportska natjecanja, djecje manife-stacij- e, otvaranje prve omladinskectvorf-c- e
Lola, mars mira, filmske projekcijejj i
druge manifestacije. n Zavrsna priredba odrzat ce se u subohj
28. rujna na Gradskom stadionu u Poljudi,
mitingom mira nazvanom Omladinski
mirodrom i rock-koncerto- m Pozdrav
svijetu, na koje ce specijalnim vlakovima
u Split doci vise od 10.000 mladih iz SR Hr-vats-ke
i iz drugih krajeva nase zemlje
Split ce iducih 16 dana zivjeti s mladima
i za mlade. U brojnim programima sudje-lov- at
ce oko 25.000 mladica i djevojakare
podrucja 11 dalmatinskih opcina Mlatli
svih dobi dobit ce tako jedinstvenu prilikU
da u raznovrsnom programu iskazu svoja
kreativna dostignuca i bogatstvo stvarala-stv- a
' u svim oblastima zivota i rada '
vijeta
Floramye i Marica tipicne djevojke Tijardoviceva Spli-ta,
Mirko i Tonci dvojica svakodnevnih anti-heroj- k, Sjor
Bepo, Misili Bisili i Perina Strambera, trio komicno into-nirani- h, zivotno uvjerljivih likova i mnogo, mnogo manjih,
dragih i prepoznatljivih, sve to tvori tipicno tijardovicev-sk- u
galeriju karaktera, koji podjednako zive na Vocnom
trgu, ili splitskoj rivi, ili na kazalisnoj sceni. Osebujnost tih
djela jest njihova izvanlokalna proteznost, jer i Floramye
i Akvarel igrani su i igraju se i danas u svim nasim
sredinama, svi ih vole, svi razumiju.
Nasuprot ovim tipicnostima, kojima je Tijardovic zadu-zi- o
svoga malog splitskog prijatelja, u autorskoj svijesti
skladatelja javljaju se i velike teme. Opera DlmnjacI uz
Jadran progovorit ce 1950. godine o nedavnoj revoluci-onarn- oj
proSlosti i borbi radnika protiv fa§izma Marko
Polo i Dioklecijan o dvojici znamenitih ljudi iz daleke
proslosti. Tijardovic skladatelj, sukladno formi koju odabi-r- e bira i drukcija izrazajna sredstva modernizira orke-sta- r
u odnosu na onaj raniji operetni i premda ta dva
djela nisu tako homogena, autor se iskazuje u novom svje-tl- u.
Borac i rodoljub
Skladatelj vjecne melodije Daleko me blser mora,
koja u ratno i poratno vrijeme postaje zastitnim znakom
rodoljublja, pa je i slavna Zinka Kunc rado 1 cesto pjeva
u dalekoj Americi na koncertima gdje prikuplja pomoc
za Jugoslaviju, nije bio samo darovit glazbenik i kreator
duhovite likovne opreme za svoja djela Tijardovicevo dru-stveno-politi-cko
djelovanje uzor je patriotizma medu
umjetnicima koji su se opredijelili za aktivno sudjelovanje
u NOB-u- . Od godine 1941. on je sudionik narodnooslobo-dilacko- g
pokreta, 1943. odlazi u partizane. Na oslobode-- .
nom teritoriju radi kao clan razlicitih umjetnickih grupa
i kao intendant Kazalista narodnog oslobodenja Dalmaciv
je. Bio je clan ZAVNOH-- a predsjednik ilegalnog NOO-- a'
Splita i predsjednik Oblasnog narodnooslobodilackog od-- ;
bora za Dalmaciju. Nakon oslobodenja Ivo Tijardovic nizr
godina djeluje u Zagrebu, najprije kao intendant Hrvat-sko- g
narodnog kazalista, a potom kao direktor Driavnog
simfonijskog orkestra odnosno Zagrebacke filharmonije
Ivo Tijardovic bio je neobicno omiljen, ne samo kotf
publike, vec i u redovima svojih kazalisnih kolega IskusarC
teatarski radnik, dobar muzicar, vrstan organizator, cov- -'
jek vedar poput junaka svoje Male Floramye o kojoj je
receno ...produkt je istog zivotnog veselja koje struji iz
dubrovafikih pokladnih komedija u njoj odjekuje ludi kar-nevals- ki
smijeh i osjecajna ljubavna pjesma plesni ritmo-- :
vi izmjenjuju se s na§im narodnim motivima a sve je to
okupano sun6anom dionizijskom radosti i osvjezeno slai.
nim povjetarcem s mora...
JAGODA MARTINCEVIC
J
J
J
}
t!
S
S
v
{
t
f
Jm
"A
'
A
i'
i1
i1
i1
A
i1
1
i1
A
i1
A
'
A
'
'
(
'
i1
i1
i1